U posljednjih mjesec dana iz Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu došle su tri presude u kojima je Crna Gora izgubila spor.
Sud u Strazburu presudio je da je profesorima Prirodno-matematičkog fakulteta Jovanu Mirkoviću i Nevenki Antović povrijeđeno pravo na privatnost i porodični život, time što su morali da rade pod video nadzorom. Država Crna Gora treba da im plati po 1000 eura i sudske troškove od 1.669,50 eura.
Crnogorski sudovi su odbili zahtjev za naknadu štete od strane profesora uz obrazloženje da se ne može govoriti o zaštiti privatnog života jer su prostorije fakulteta javna površina.
U drugom slučaju sudije Evropskog suda su odlučile da je država Crna Gora povrijedila pravo na pravično suđenje. Presuda je donijeta u korist Ksenije Dimitrijević iz Čačka, a tročlano sudsko vijeće, čiji član je bio i crnogorski sudija Nebojša Vučinić, je utvrdilo da je država povrijedila član 6 Evropske konvencije, tj. suđenje u razumnom roku. Punih deset godina trajao je postupak koji je ona vodila pred crnogorskim pravosudnim organima.
Crna Gora treba da plati 6.000 eura Rizu Alkoviću, jer ga nije zaštitila od diskriminacije po osnovu vjerske i etničke pripadnosti i narušavanja privatnog i porodičnog života. Alković i njegova porodica od 2011. žive u Belgiji, gdje su dobili azil, država ih nije zaštitila od komšija koji su ih godinama maltretirale na vjerskoj i nacionalnoj osnovi.
Domaći sudovi su, zbog nedostatka dokaza odbacili tužbu Alkovića, a i Ustvani sud je odbio njegovu žalbu.
,,Ne znam da u Crnoj Gori postoje ljudska prava. Država je trebalo da uradi sve kontra od onoga što je radila da zaštiti moja prava. Nažalost, sve što mi se dešavalo podržavali su MUP, tužilaštvo i sudije. Šta ja dobijam ovom presudom u Strazburu? Ja sam deset godina bez adrese, oduzeli su mi stan i rad i dom, dva studenta sam morao da ispišem s fakulteta da bismo otišli da budemo bezbjedni”, kazao je Alković nakon izricanja presude Akciji za ljudska prava.
Država je dužna da u ovom slučaju isplati i sudske troškove od 5.000 eura.
Od prve presude iz aprila 2009. godine u predmetu Bijelić protiv Srbije i Crne Gore, Sud u Strazburu je do sada donio 36 presuda u kojima je utvrđeno da je Crna Gora prekršila neko od prava garantovanih Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Po presudama Evropskog suda država je, oštećenim građanima, iz budžeta platila 1.139.733,33 eura.
Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić je nedavno za Dan izjavila da je na osnovu prijateljskog poravnanja Sud donio 40 odluka, dok je 17 slučajeva odbačeno.
Od početka rada Kancelariji zastupnika je upućeno 205 predstavki, od kojih se trenutno u radu nalazi 47 predmeta, gdje se država upustila u vođenje spora, rekla je Pavličić.
Povreda prava na pravično suđenje je među najčešćim žalbama crnogorskih građana Sudu u Strazburu – u nekoliko njih nijesu izvršene pravosnažne presude od prije 20 godina. Povreda prava na život, nepoštovanje privatnog i porodičnog života, nepoštovanje zabrane mučenja, te diskriminacije – su povrede Konvencije koje je Evropski sud utvrdio u svojim presudama tokom ove godine, a koje se odnose na Crnu Goru.
Znakovita je presuda Evropskog suda iz septembra ove godine u slučaju Mis Pat, kada je u brodolomu u avgustu 1999. godine u crnogorskim vodama stradalo najmanje 35 osoba. Sud je ocijenio da je sudski postupak trajao dugo, te naložio Vladi da podnosiocu predstavki u slučaju Mis Pat, Begiju Gašiju, čiji su brat i snaha nestali sa broda, isplati 12.500 eura.
Utvrđeno je i da je Crna Gora u ovom slučaju prekršila pravo na život zbog neefikasnog procesuiranja odgovornih za ovu tragediju. Vlada Crne Gore, koju su zastupali Zoran Pažin i Valentina Pavličić, tvrdila je da država nije odgovorna za neefikasnu istragu i suđenje pa poravnanje sa rođacima stradalih žrtava nije ni predloženo!
Podsjetimo, u barku Mis Pat, sredinom avgusta 1999, ukrcano je oko 70 ljudi i djece, Roma izbjeglica sa Kosova, iako je bio registrovan za prevoz šest osoba i dva člana posade. Nakon nekoliko sati plovidbe, brod se prevrnuo. U brodolomu je nastradalo 35 osoba, od kojih je 13 identifikovano, a ostali se vode kao nestali.
Suđenje u ovom slučaju je pravosnažno završeno tek protekle nedjelje. Vrhovni sud je, nakon 15 godina sudanije, a 19 godina od brodoloma, potvrdio presude kojima su na kazne zatvora od 8, 7 i 6 godina osuđeni Saša Boreta, Ismet Balja, Agim Gaši i Refik Hodžić. Prva trojica, osuđeni na 8 i 6 godina zatvora, organizovali su preko Crne Gore ilegalni prevoz Roma sa Kosova za Italiju premalim čamcem Mis Pat, što je dovelo do tragedije, dok je na 7 godina osuđen Refik Hodžić, koji je čamcem i upravljao, iako za to nije imao dozvolu. Pored Hodžića, brodolom je preživio samo jedan putnik, koji je svjedočio u postupku, a koji je i jedini od učesnika događaja efikasno kažnjen u Crnoj Gori još 1999. godine zbog ilegalnog prelaska granice!
,,Preniske kazne odgovornima za ovu tragediju, traljavo vođena istraga i nerazumno dug sudski postupak omalovažili su brojne žrtve ovog masovnog zločina, koji je zahtijevao da pravosuđe, koje bi da bude dio Evropske unije, pokaže svoje najbolje lice”, istakli su ove nedjelje iz Akcije za ljudska prava. Oni su u saopštenju pod naslovom Brodolom i sudolom Mis Pat, ponovili pitanje od prije par godina – Da li je ovoliko odugovlačenje posljedica diskriminacije jer su žrtve Romi.
Priliku da pokažu svoje evropsko lice, crnogorski sudovi su propustili i u slučajevima koji će se ubuduće naći pred Sudom u Strazburu.
Žrtve policijske torture u Zlatarskoj 24. oktobra 2015. Branimir Vukčević i Momčilo Baranin najavili su nedavno da će podnijeti predstavku Evropskom sudu protiv Crne Gore jer su, kako tvrde, žrtve nedjelotvorne istrage policijskog zlostavljanja.
Profesor Đorđije Blažić i advokat Budislav Minić najavili su predstavke Sudu u Strazburu za ocjenu pravne valjanosti Odluke Ustavnog suda kojom je majkama sa troje i više djece ukinuto pravo na naknadu.
Da su se od toga vlasti plašile govore i svjedočenja majki koje su u centrima za socijalni rad, nakon ukidanja naknada, da bi ponovo vratile penziju morale potpisivati da neće pokretati spor pred Strazburom protiv odluke Ustavnog suda.
,,Kada se zna da sudovi slijepo slijede neformalnu direktivu partija izvršne vlasti da maksimalno demotivišu utuženje države, da ministarstva kao drugostepeni organi ne ukidaju nezakonita rješenja svojih prvostepenih upravnih organa, da je Ustavni sud takav kakav je, iluzorno je očekivati da će građanin dobiti spor unutar domaćeg pravnog sistema. Ako se zna da postupak u Strazburu traje u prosjeku šest godina, nije teško zaključiti da bi većina crnogorskih porodica bila potpuno finansijski iscrpljena prije nego što dočeka presudu Suda u Strazburu čak i kada je ona pozitivna”, kazao je nedavno Budislav Minić u intervjuu za Monitor.
Pored ovog, višemilionski spor koji je pred Strazburom je i tužba bivših radnika Radoja Dakića. U Strazburu je već donijeta presuda u korist petorice bivših radnika Radoje Dakića i dosuđeno je da im se isplati oko 217.300 eura na ime neisplaćenih 77 mjesečnih zarada, a dobili su i po 2.000 eura kao naknadu štete. Ovom sudu obratilo se još 369 radnika te fabrike. Ukoliko bi njihov primjer slijedili i ostali država bi mogla doći u situaciju da isplati nekoliko desetina miliona eura.
Sud u Strazburu može odlučivati u predmetu tek kada se iscrpe svi domaći pravni ljekovi i ukoliko se predstavka podnese u roku od šest mjeseci od kada je donijeta konačna odluka pred domaćim sudovima. Postupak pred Evropskim sudom je besplatan.
Državni organi su dužni da se povinuju presudama Evropskog suda. Trebalo bi i da odluke Evropskog suda budu inkorporirane u domaći pravni sistem i da služe kao putokaz da se ubuduće ne bi dešavala slična kršenja ljudskih prava.
Zasad je još na tom – trebalo.
Predrag NIKOLIĆ
HORIZONTI3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU3 sedmice
ALTERVIZIJA4 sedmice
FOKUS3 sedmice