Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ LUIĐA ŠKRELJE: DPS-ov selektor

Objavljeno prije

na

Disciplinovanje politički nepodobnih i neposlušnih najuspješnija je, a za neke i najunosnija, aktivnost Demokratske partije socijalista. Ona za to redovno nepogrešivo pronalazi odane izvođače radova. Udarnici iz tog tima su Duško Bjelica, zadužen za pospremanje Univerziteta Crne Gore, Zorica Kovačević, direktorica Kliničkog centra, Predrag Bošković, ministar odbrane…

Sada im je ozbiljna konkurencija poslanik DPS-a Luiđ Škrelja. Kao predsjednik parlamentarnog Administrativnog odbora svojski se predao ozbiljnom poslu – da Televiziju Crne Gore opet pretvori u elektronski bilten DPS-a. To opošljava uz asistenciju Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), koja za sada tvrdi da su četiri člana Savjeta RTCG prekršili Zakon o sprečavanju korupcije zbog toga ih treba smijeniti.

Pa kako mu ide? Da kucnemo – odlično. Počeo je da desetkuje Savjet RTCG, a i Savjet Agencije. Na brisanom prostoru našli su se, vjerovatno slučajno, oni koji nemaju knjižicu DPS-a: članovi Savjeta RTCG Goran Đurović i Nikola Vukčević i Darko Ivanović, član Savjeta Agencije za elektronske medije.

Đurović je grešan, smatra ASK, zato što je prekršio Zakon o sprečavaju sukoba interesa, jer je i izvršni direktor firme Naturea. Đurović je odgovorio da je tačno da je osnivač Naturea, ali da se on ne bavi TV programom „nego zelenom salatom”. Istraga je u toku.

Agencija za sprječavanje korupcije dostavila je Administrativnom odboru odluku kojom je utvrđeno da je Vukčević, kao javni funkcioner, prekršio Zakon o sprječavanju korupcije. Vukčević je smijenjen.

Kada se odlučivalo o konfliktu interesa Nikole Vukčevića kao člana Savjeta RTCG, prisustvovao je i predstavnik ambasade SAD Bernard Čobaj. Škrelja je to prvo protumačio kao pritisak na članove Odbora, a onda se predomislio: ,,Bila je i ostala čast da ambasada jedne države, kao što su Sjedinjene Američke Države, prati rad Administrativnog odbora, na čijem sam čelu, kao i da njen predstavnik prisustvuje na jednoj od sjednica”.

Vijestima je tvrdio da nikada nije izjavio da je prisustvo predstavnika ambasade pritisak na Administrativni odbor, već da je riječ o spinovanju medija.

Kada je ambasada SAD podržala nezavisne medije, Škrelja je negirao da Administrativni odbor hoće da uguši nezavisnost Javnog servisa.

„Kako to može da uradi Administratvni odbor? Nemamo mi ništa ni sa menadžerima, niti urednicima, ni zavisnošću ili nezavisnošću Javnog servisa”, iščuđavao se Škrelja.

Možda mu je neko u to i povjerovao.

Agencija za sprječavanje korupcije utvrdila je da je Darko Ivanović kao član Savjeta Agencije za elektronske medije prekršio Zakon o sprečavanju korupcije. Škrelja je to pritvrdio i Administrativni odbor je predložio Skupštini da smijeni Ivanovića. Ivanović je uzalud objašnjavao članovima Odbora da ne postoji zakonski osnov za njegovo razrješenje. Škrelja mu je uzvratio: „Nijesi me baš ubijedio u to što si pričao!”

Škrelja se nekoliko puta žalio da njegov odbor radi pod velikim pritiskom, ali nije zaboravio i da se pohvali da su sjednice odbora otvorene za javnost i da se na njima ne dešava ništa misteriozno. ,,Čak su neke sjednice bile preslobodne”.

No, na adresu Administrativnog odbora stižu i kritike.

,,Posljednji postupci kojima se duboko zadire u nepristrasnost i nezavisnost medija dokaz su apsolutizma DPS-a i njegovog straha od slobodnog novinarstva”, saopšteno je iz Demokratske Crne Gore.

Nekoliko NVO i članica Savjeta ASK Vanja Ćalović ocijenili su da uigran postupak između Odbora i Agencije za sprečavanje korupcije, čiji je direktor Sreten Radonjić, ukazuje na namjeru DPS-a da promijeni sastav Savjeta RTCG kako bi ta partija vratila uticaj na uređivačku politiku Javnog servisa.

Čelnici Fronta su u februaru optužili Škrelju i predsjednika Skupštine Ivana Brajovića da su u više navrata i u kontinuitetu počinili niz krivičnih djela.

,,Počev od prihvatanja zakonski neutemeljenog zahtjeva specijalnog tužioca, zakazivanja sjednice mimo poslovničke procedure i falsifikovanja Izvještaja Administrativnog odbora, na osnovu čega je Skupština donijela odluku o davanju odobrenja za krivično gonjenje i određivanje pritvora”, sapštili su iz DF-a, navodeći da je ukidanje imuniteta Milanu Kneževiću i Andriji Mandiću provedeno mimo pravne procedure.

Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević odbacila je krivičnu prijavu koju su Knežević i Mandić podnijeli protiv Brajovića i Škrelje zbog zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanja u postupku ukidanja njihovog imuniteta. Škrelja je na saslušanju u tužilaštvu tvrdio da nije falsifikovao izvještaj sa sjednice, nego je tek dan kasnije primijetio da je služba Administrativnog odbora napravila ,,omašku” u dijelu koji se odnosi na ukidanje imuniteta liderima DF-a.

Škrelja inače zna da bude šaljivdžija i na sjednicama Administrativnog odbora. Prilikom nedavne rasprave o kandidatima za eliminisanje iz Savjeta RTVCG zaklinjao se: ,,Budite uvjereni, spokojni i sigurni, kada nam budu dali ta ovlašćenja, i o predsjedniku Vlade ćemo da raspravljamo, ukoliko Odbor bude imao kapaciteta da bira premijera”.

On je i univerzalno zanimljiv čovjek.

Mediji su 2013. godine objavili fotografije na kojima se vidi kako sa člano-vima ulcinjskog DPS-a uživa u društvu osoba osumnjičenih za kriminal. Istovremeno su objavljene i fotografije kako se Škrelja obučen kupa u bazenu.

Javnosti je na sebe skrenuo pažnju i izjavom o Naseru Keljmendiju, ko-jem se na Kosovu sudi za međunarodni šverc droge i ubistvo. ,,Znam ga dobro, radi se o kulturnom čovjeku, koji se uvijek uljudno javi”, pohvalio ga je Škrelja.

U predasima od napornih političkih akcija zna da se opusti i ovako.

U hotelu Splendid, usred kocerta Harisa Džinovića, popeo se na binu i uspio da se sa njim fotografiše. Izborni uspjeh DPS-a na prošlogodišnjim izborima slavio je u restoranu kontroverznog biznismena Muja Redže.

Dok je bio šef ulcinjskog DPS-a, funkcioner te organizacije Ilmija Derviši optužio je 2011. izvršnu vlast Ulcinja, u kojoj je bio i DPS, da je pronevjerila 930.000 eura. Nakon tih optužbi, tadašnji premijer Igor Lukšić bio je kategoričan da to „treba sankcionisati, kao i njihove nosioce”. Valjda je istraga u toku.

Škrelja je u medijima prozivan da nije dostavio Agenciji za sprečavanje korupcije tačne podatke o imovini. Na novinarsko pitanje kako komentari-še svoju (ne)dosljednost u poštovanju Zakona o sprečavanju korupcije kao član Administrativnog odbora, Škrelja je odgovorio kontrapitanjem: „Zar ćete vi da komentarišete moju dosljednost u poštovanju zakona? Nemam kuću. Živim pod šator. Razapeo sam šator…”.

Ne znamo da li Škrelja ima šator, ali zvanično je vlasnik diplome prištinskog Pravnog fakulteta, šuma, livada, njiva…

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo