Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNA GORA I EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA: Izgubili tri presude u posljednjih mjesec dana

Objavljeno prije

na

U posljednjih mjesec dana iz Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu došle su tri presude u kojima je Crna Gora izgubila spor.

Sud u Strazburu presudio je da je profesorima Prirodno-matematičkog fakulteta Jovanu Mirkoviću i Nevenki Antović povrijeđeno pravo na privatnost i porodični život, time što su morali da rade pod video nadzorom. Država Crna Gora treba da im plati po 1000 eura i sudske troškove od 1.669,50 eura.

Crnogorski sudovi su odbili zahtjev za naknadu štete od strane profesora uz obrazloženje da se ne može govoriti o zaštiti privatnog života jer su prostorije fakulteta javna površina.

U drugom slučaju sudije Evropskog suda su odlučile da je država Crna Gora povrijedila pravo na pravično suđenje. Presuda je donijeta u korist Ksenije Dimitrijević iz Čačka, a tročlano sudsko vijeće, čiji član je bio i crnogorski sudija Nebojša Vučinić, je utvrdilo da je država povrijedila član 6 Evropske konvencije, tj. suđenje u razumnom roku. Punih deset godina trajao je postupak koji je ona vodila pred crnogorskim pravosudnim organima.

Crna Gora treba da plati 6.000 eura Rizu Alkoviću, jer ga nije zaštitila od diskriminacije po osnovu vjerske i etničke pripadnosti i narušavanja privatnog i porodičnog života. Alković i njegova porodica od 2011. žive u Belgiji, gdje su dobili azil, država ih nije zaštitila od komšija koji su ih godinama maltretirale na vjerskoj i nacionalnoj osnovi.

Domaći sudovi su, zbog nedostatka dokaza odbacili tužbu Alkovića, a i Ustvani sud je odbio njegovu žalbu.

,,Ne znam da u Crnoj Gori postoje ljudska prava. Država je trebalo da uradi sve kontra od onoga što je radila da zaštiti moja prava. Nažalost, sve što mi se dešavalo podržavali su MUP, tužilaštvo i sudije. Šta ja dobijam ovom presudom u Strazburu? Ja sam deset godina bez adrese, oduzeli su mi stan i rad i dom, dva studenta sam morao da ispišem s fakulteta da bismo otišli da budemo bezbjedni”, kazao je Alković nakon izricanja presude Akciji za ljudska prava.

Država je dužna da u ovom slučaju isplati i sudske troškove od 5.000 eura.

Od prve presude iz aprila 2009. godine u predmetu Bijelić protiv Srbije i Crne Gore, Sud u Strazburu je do sada donio 36 presuda u kojima je utvrđeno da je Crna Gora prekršila neko od prava garantovanih Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Po presudama Evropskog suda država je, oštećenim građanima, iz budžeta platila 1.139.733,33 eura.

Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić je nedavno za Dan izjavila da je na osnovu prijateljskog poravnanja Sud donio 40 odluka, dok je 17 slučajeva odbačeno.

Od početka rada Kancelariji zastupnika je upućeno 205 predstavki, od kojih se trenutno u radu nalazi 47 predmeta, gdje se država upustila u vođenje spora, rekla je Pavličić.

Povreda prava na pravično suđenje je među najčešćim žalbama crnogorskih građana Sudu u Strazburu – u nekoliko njih nijesu izvršene pravosnažne presude od prije 20 godina. Povreda prava na život, nepoštovanje privatnog i porodičnog života, nepoštovanje zabrane mučenja, te diskriminacije – su povrede Konvencije koje je Evropski sud utvrdio u svojim presudama tokom ove godine, a koje se odnose na Crnu Goru.

Znakovita je presuda Evropskog suda iz septembra ove godine u slučaju Mis Pat, kada je u brodolomu u avgustu 1999. godine u crnogorskim vodama stradalo najmanje 35 osoba. Sud je ocijenio da je sudski postupak trajao dugo, te naložio Vladi da podnosiocu predstavki u slučaju Mis Pat, Begiju Gašiju, čiji su brat i snaha nestali sa broda, isplati 12.500 eura.

Utvrđeno je i da je Crna Gora u ovom slučaju prekršila pravo na život zbog neefikasnog procesuiranja odgovornih za ovu tragediju. Vlada Crne Gore, koju su zastupali Zoran Pažin i Valentina Pavličić, tvrdila je da država nije odgovorna za neefikasnu istragu i suđenje pa poravnanje sa rođacima stradalih žrtava nije ni predloženo!

Podsjetimo, u barku Mis Pat, sredinom avgusta 1999, ukrcano je oko 70 ljudi i djece, Roma izbjeglica sa Kosova, iako je bio registrovan za prevoz šest osoba i dva člana posade. Nakon nekoliko sati plovidbe, brod se prevrnuo. U brodolomu je nastradalo 35 osoba, od kojih je 13 identifikovano, a ostali se vode kao nestali.

Suđenje u ovom slučaju je pravosnažno završeno tek protekle nedjelje. Vrhovni sud je, nakon 15 godina sudanije, a 19 godina od brodoloma, potvrdio presude kojima su na kazne zatvora od 8, 7 i 6 godina osuđeni Saša Boreta, Ismet Balja, Agim Gaši i Refik Hodžić. Prva trojica, osuđeni na 8 i 6 godina zatvora, organizovali su preko Crne Gore ilegalni prevoz Roma sa Kosova za Italiju premalim čamcem Mis Pat, što je dovelo do tragedije, dok je na 7 godina osuđen Refik Hodžić, koji je čamcem i upravljao, iako za to nije imao dozvolu. Pored Hodžića, brodolom je preživio samo jedan putnik, koji je svjedočio u postupku, a koji je i jedini od učesnika događaja efikasno kažnjen u Crnoj Gori još 1999. godine zbog ilegalnog prelaska granice!

,,Preniske kazne odgovornima za ovu tragediju, traljavo vođena istraga i nerazumno dug sudski postupak omalovažili su brojne žrtve ovog masovnog zločina, koji je zahtijevao da pravosuđe, koje bi da bude dio Evropske unije, pokaže svoje najbolje lice”, istakli su ove nedjelje iz Akcije za ljudska prava. Oni su u saopštenju pod naslovom Brodolom i sudolom Mis Pat, ponovili pitanje od prije par godina – Da li je ovoliko odugovlačenje posljedica diskriminacije jer su žrtve Romi.

Priliku da pokažu svoje evropsko lice, crnogorski sudovi su propustili i u slučajevima koji će se ubuduće naći pred Sudom u Strazburu.

Žrtve policijske torture u Zlatarskoj 24. oktobra 2015. Branimir Vukčević i Momčilo Baranin najavili su nedavno da će podnijeti predstavku Evropskom sudu protiv Crne Gore jer su, kako tvrde, žrtve nedjelotvorne istrage policijskog zlostavljanja.

Profesor Đorđije Blažić i advokat Budislav Minić najavili su predstavke Sudu u Strazburu za ocjenu pravne valjanosti Odluke Ustavnog suda kojom je majkama sa troje i više djece ukinuto pravo na naknadu.

Da su se od toga vlasti plašile govore i svjedočenja majki koje su u centrima za socijalni rad, nakon ukidanja naknada, da bi ponovo vratile penziju morale potpisivati da neće pokretati spor pred Strazburom protiv odluke Ustavnog suda.

,,Kada se zna da sudovi slijepo slijede neformalnu direktivu partija izvršne vlasti da maksimalno demotivišu utuženje države, da ministarstva kao drugostepeni organi ne ukidaju nezakonita rješenja svojih prvostepenih upravnih organa, da je Ustavni sud takav kakav je, iluzorno je očekivati da će građanin dobiti spor unutar domaćeg pravnog sistema. Ako se zna da postupak u Strazburu traje u prosjeku šest godina, nije teško zaključiti da bi većina crnogorskih porodica bila potpuno finansijski iscrpljena prije nego što dočeka presudu Suda u Strazburu čak i kada je ona pozitivna”, kazao je nedavno Budislav Minić u intervjuu za Monitor.

Pored ovog, višemilionski spor koji je pred Strazburom je i tužba bivših radnika Radoja Dakića. U Strazburu je već donijeta presuda u korist petorice bivših radnika Radoje Dakića i dosuđeno je da im se isplati oko 217.300 eura na ime neisplaćenih 77 mjesečnih zarada, a dobili su i po 2.000 eura kao naknadu štete. Ovom sudu obratilo se još 369 radnika te fabrike. Ukoliko bi njihov primjer slijedili i ostali država bi mogla doći u situaciju da isplati nekoliko desetina miliona eura.

Sud u Strazburu može odlučivati u predmetu tek kada se iscrpe svi domaći pravni ljekovi i ukoliko se predstavka podnese u roku od šest mjeseci od kada je donijeta konačna odluka pred domaćim sudovima. Postupak pred Evropskim sudom je besplatan.

Državni organi su dužni da se povinuju presudama Evropskog suda. Trebalo bi i da odluke Evropskog suda budu inkorporirane u domaći pravni sistem i da služe kao putokaz da se ubuduće ne bi dešavala slična kršenja ljudskih prava.

Zasad je još na tom – trebalo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo