Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNA GORA I EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA: Izgubili tri presude u posljednjih mjesec dana

Objavljeno prije

na

U posljednjih mjesec dana iz Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu došle su tri presude u kojima je Crna Gora izgubila spor.

Sud u Strazburu presudio je da je profesorima Prirodno-matematičkog fakulteta Jovanu Mirkoviću i Nevenki Antović povrijeđeno pravo na privatnost i porodični život, time što su morali da rade pod video nadzorom. Država Crna Gora treba da im plati po 1000 eura i sudske troškove od 1.669,50 eura.

Crnogorski sudovi su odbili zahtjev za naknadu štete od strane profesora uz obrazloženje da se ne može govoriti o zaštiti privatnog života jer su prostorije fakulteta javna površina.

U drugom slučaju sudije Evropskog suda su odlučile da je država Crna Gora povrijedila pravo na pravično suđenje. Presuda je donijeta u korist Ksenije Dimitrijević iz Čačka, a tročlano sudsko vijeće, čiji član je bio i crnogorski sudija Nebojša Vučinić, je utvrdilo da je država povrijedila član 6 Evropske konvencije, tj. suđenje u razumnom roku. Punih deset godina trajao je postupak koji je ona vodila pred crnogorskim pravosudnim organima.

Crna Gora treba da plati 6.000 eura Rizu Alkoviću, jer ga nije zaštitila od diskriminacije po osnovu vjerske i etničke pripadnosti i narušavanja privatnog i porodičnog života. Alković i njegova porodica od 2011. žive u Belgiji, gdje su dobili azil, država ih nije zaštitila od komšija koji su ih godinama maltretirale na vjerskoj i nacionalnoj osnovi.

Domaći sudovi su, zbog nedostatka dokaza odbacili tužbu Alkovića, a i Ustvani sud je odbio njegovu žalbu.

,,Ne znam da u Crnoj Gori postoje ljudska prava. Država je trebalo da uradi sve kontra od onoga što je radila da zaštiti moja prava. Nažalost, sve što mi se dešavalo podržavali su MUP, tužilaštvo i sudije. Šta ja dobijam ovom presudom u Strazburu? Ja sam deset godina bez adrese, oduzeli su mi stan i rad i dom, dva studenta sam morao da ispišem s fakulteta da bismo otišli da budemo bezbjedni”, kazao je Alković nakon izricanja presude Akciji za ljudska prava.

Država je dužna da u ovom slučaju isplati i sudske troškove od 5.000 eura.

Od prve presude iz aprila 2009. godine u predmetu Bijelić protiv Srbije i Crne Gore, Sud u Strazburu je do sada donio 36 presuda u kojima je utvrđeno da je Crna Gora prekršila neko od prava garantovanih Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Po presudama Evropskog suda država je, oštećenim građanima, iz budžeta platila 1.139.733,33 eura.

Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić je nedavno za Dan izjavila da je na osnovu prijateljskog poravnanja Sud donio 40 odluka, dok je 17 slučajeva odbačeno.

Od početka rada Kancelariji zastupnika je upućeno 205 predstavki, od kojih se trenutno u radu nalazi 47 predmeta, gdje se država upustila u vođenje spora, rekla je Pavličić.

Povreda prava na pravično suđenje je među najčešćim žalbama crnogorskih građana Sudu u Strazburu – u nekoliko njih nijesu izvršene pravosnažne presude od prije 20 godina. Povreda prava na život, nepoštovanje privatnog i porodičnog života, nepoštovanje zabrane mučenja, te diskriminacije – su povrede Konvencije koje je Evropski sud utvrdio u svojim presudama tokom ove godine, a koje se odnose na Crnu Goru.

Znakovita je presuda Evropskog suda iz septembra ove godine u slučaju Mis Pat, kada je u brodolomu u avgustu 1999. godine u crnogorskim vodama stradalo najmanje 35 osoba. Sud je ocijenio da je sudski postupak trajao dugo, te naložio Vladi da podnosiocu predstavki u slučaju Mis Pat, Begiju Gašiju, čiji su brat i snaha nestali sa broda, isplati 12.500 eura.

Utvrđeno je i da je Crna Gora u ovom slučaju prekršila pravo na život zbog neefikasnog procesuiranja odgovornih za ovu tragediju. Vlada Crne Gore, koju su zastupali Zoran Pažin i Valentina Pavličić, tvrdila je da država nije odgovorna za neefikasnu istragu i suđenje pa poravnanje sa rođacima stradalih žrtava nije ni predloženo!

Podsjetimo, u barku Mis Pat, sredinom avgusta 1999, ukrcano je oko 70 ljudi i djece, Roma izbjeglica sa Kosova, iako je bio registrovan za prevoz šest osoba i dva člana posade. Nakon nekoliko sati plovidbe, brod se prevrnuo. U brodolomu je nastradalo 35 osoba, od kojih je 13 identifikovano, a ostali se vode kao nestali.

Suđenje u ovom slučaju je pravosnažno završeno tek protekle nedjelje. Vrhovni sud je, nakon 15 godina sudanije, a 19 godina od brodoloma, potvrdio presude kojima su na kazne zatvora od 8, 7 i 6 godina osuđeni Saša Boreta, Ismet Balja, Agim Gaši i Refik Hodžić. Prva trojica, osuđeni na 8 i 6 godina zatvora, organizovali su preko Crne Gore ilegalni prevoz Roma sa Kosova za Italiju premalim čamcem Mis Pat, što je dovelo do tragedije, dok je na 7 godina osuđen Refik Hodžić, koji je čamcem i upravljao, iako za to nije imao dozvolu. Pored Hodžića, brodolom je preživio samo jedan putnik, koji je svjedočio u postupku, a koji je i jedini od učesnika događaja efikasno kažnjen u Crnoj Gori još 1999. godine zbog ilegalnog prelaska granice!

,,Preniske kazne odgovornima za ovu tragediju, traljavo vođena istraga i nerazumno dug sudski postupak omalovažili su brojne žrtve ovog masovnog zločina, koji je zahtijevao da pravosuđe, koje bi da bude dio Evropske unije, pokaže svoje najbolje lice”, istakli su ove nedjelje iz Akcije za ljudska prava. Oni su u saopštenju pod naslovom Brodolom i sudolom Mis Pat, ponovili pitanje od prije par godina – Da li je ovoliko odugovlačenje posljedica diskriminacije jer su žrtve Romi.

Priliku da pokažu svoje evropsko lice, crnogorski sudovi su propustili i u slučajevima koji će se ubuduće naći pred Sudom u Strazburu.

Žrtve policijske torture u Zlatarskoj 24. oktobra 2015. Branimir Vukčević i Momčilo Baranin najavili su nedavno da će podnijeti predstavku Evropskom sudu protiv Crne Gore jer su, kako tvrde, žrtve nedjelotvorne istrage policijskog zlostavljanja.

Profesor Đorđije Blažić i advokat Budislav Minić najavili su predstavke Sudu u Strazburu za ocjenu pravne valjanosti Odluke Ustavnog suda kojom je majkama sa troje i više djece ukinuto pravo na naknadu.

Da su se od toga vlasti plašile govore i svjedočenja majki koje su u centrima za socijalni rad, nakon ukidanja naknada, da bi ponovo vratile penziju morale potpisivati da neće pokretati spor pred Strazburom protiv odluke Ustavnog suda.

,,Kada se zna da sudovi slijepo slijede neformalnu direktivu partija izvršne vlasti da maksimalno demotivišu utuženje države, da ministarstva kao drugostepeni organi ne ukidaju nezakonita rješenja svojih prvostepenih upravnih organa, da je Ustavni sud takav kakav je, iluzorno je očekivati da će građanin dobiti spor unutar domaćeg pravnog sistema. Ako se zna da postupak u Strazburu traje u prosjeku šest godina, nije teško zaključiti da bi većina crnogorskih porodica bila potpuno finansijski iscrpljena prije nego što dočeka presudu Suda u Strazburu čak i kada je ona pozitivna”, kazao je nedavno Budislav Minić u intervjuu za Monitor.

Pored ovog, višemilionski spor koji je pred Strazburom je i tužba bivših radnika Radoja Dakića. U Strazburu je već donijeta presuda u korist petorice bivših radnika Radoje Dakića i dosuđeno je da im se isplati oko 217.300 eura na ime neisplaćenih 77 mjesečnih zarada, a dobili su i po 2.000 eura kao naknadu štete. Ovom sudu obratilo se još 369 radnika te fabrike. Ukoliko bi njihov primjer slijedili i ostali država bi mogla doći u situaciju da isplati nekoliko desetina miliona eura.

Sud u Strazburu može odlučivati u predmetu tek kada se iscrpe svi domaći pravni ljekovi i ukoliko se predstavka podnese u roku od šest mjeseci od kada je donijeta konačna odluka pred domaćim sudovima. Postupak pred Evropskim sudom je besplatan.

Državni organi su dužni da se povinuju presudama Evropskog suda. Trebalo bi i da odluke Evropskog suda budu inkorporirane u domaći pravni sistem i da služe kao putokaz da se ubuduće ne bi dešavala slična kršenja ljudskih prava.

Zasad je još na tom – trebalo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Oko 98 odsto novooboljelih nevakcinisani građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

vakcina

Epidemiolozi ponavljaju apel za vakcinaciju i iznose podatke da je od 1. aprila, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano

Od 9,6 hiljada građana, koji su od 1. aprila do ove nedjelje zaraženi korona virusom, 98 odsto njih nije bilo propisno vakcinisano, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Epidemiolog IJZ-a Milko Joksimović kazao je da je u tom periodu korona virusom zaraženo čak 9,4 hiljade građana koji nijesu uopšte bili vakcinisanim ili su dobili samo prvu dozu.

„Ili nijesu prošle tri do četiri sedmice od revakcinacije, jer se sve vrijeme prije toga osoba ne može smatrati propisno zaštićenom, pošto imunom sistemu treba vrijeme da odreaguje na vakcinu i da se postigne zaštitni efekat“, precizirao je Joksimović.

Kako je naveo, od 9,6 hiljada novozaraženih, samo je 200 građana koji su bili vakcinisani u cjelosti i kojima je od druge doze prošlo tri do četiri sedmice i koji se smatraju propisno vakcinisanima.

„To znači da, prema trenutnim podacima, od 1. aprila do danas, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano“, istakao je Joksimović.

Epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić izjavila je da je na osnovu podataka praćenja vaksinisanih primijećeno da broj zaraženih među vakcinisanima drastično pada 28 dana nakon druge doze. ,,Vakcinacija pruža visok stepen zaštite od teže forme bolesti i fatalnih ishoda i to preko 90 odsto. Simptomi koje dobiju vakcinisane osobe biće na nivou prehlade”, rekla je Popović – Samardžić. Najavila je i da će do kraja septembra u Crnu Goru stići 100.000 doza Fajzer vakcina.

R.M.

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Zahtjev za uvođenje privremene mjere odnosi se na status javne staze koja vodi pored Kraljičine plaže u Miločeru, sa koje su mještani u martu ove godine uklonili gvozdene kapije i time, navodno, izazvali krizu u funkcionisanju zakupa i rada elitnih hotela Sveti Stefan i Miločer u ovogodišnjoj turističkoj sezoni. Drugi dio zahtjeva odnosi se na predmet u kome su odbornici u SO Budva u decembru 2020. donijeli odluku o utvrđivanju javnog interesa i izuzimanju parcele površine 2.400 kvadrata koja je dio Miločerskog parka, na kojoj je važećim planskim dokumentom predviđena gradnja javnog parkinga.

Oba spora vode se pred Privrednim sudom, pa bi bilo zanimljivo saznati ko je sudija kome je premijer Krivokapić prijetio krivičnim prijavama.

Tužbu po istom predmetu, za zaštitu cjelovitosti miločerskog imanja od odluka budvanske Skupštine, pred Upravnim sudom Crne Gore, podnijela je i Vladina kompanija Sveti Stefan Hoteli AD, u mandatu ranijeg saziva upravnih organa ove firme.

Nije pojašnjeno da li je premijer Krivokapić  navodno prijetio sudiji Upravnog ili Privrednog suda. U svakom slučaju nije riječ o lokalnim sudovima i sudijama.

Motiv da  strani i to of-šor investitor u Crnoj Gori, na uvredljiv način u javnosti govori o njenom premijeru, vjerovatno je mnogo dublji od zluradosti zakupca svetostefanskih hotela. U pitanju je teška optužba za miješanje u rad pravosuđa sa najvišeg nivoa izvršne vlasti, povodom koje se nije oglasio ni kabinet premijera Krivokapića. Ili će to učiniti nakon povratka iz Japana.

Saopštenje  Adriatic propertiesa i Amana  je nastavak lament kampanje nad propašću ,,ugovora stoljeća”, kako je bivša vlast ocijenila zakup bisera crnogorske obale. Ono pokazuje da zakupci ne žele dogovor sa novom crnogorskom Vladom, koja im ne može pružiti sve one privilegije koje su uživali 14 prethodnih godina. Ali im daje garancije za nesmetan rad.

„U tom pravcu su na adresu Adriatic propertiesa dostavljene pisane garancije, prvo Ministarstva ekonomskog razvoja a zatim i predsjednika Vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića, da će obaveze Vlade koje proizilaze iz Ugovora o zakupu biti u cjelosti ispoštovane. Garancije podrazumijevaju mirno i neometano uživanje i držanje imovine bez prekida i ometanja od strane zakupodavca ili bilo kojeg trećeg lica, shodno obavezama iz Ugovora ali i važećem zakonodavstvu Crne Gore”, navedeno je u ranijem pismu ministra ekonomskog razvoja Jakova Milatovića upućenom zakupcu.

Postupci Petrosa Statisa,  njegove nekorektne  izjave, jasno pokazuju da je negativna kampanja oko hotela Aman Sveti Stefan, koordinirana sa predstavnicima bivše vlasti. Sračunata da pokaže nesposobnost nove vlasti. On se upušta u ocjenu demokratskog potencijala  Vlade i stabilnosti političke situacije u Crnoj Gori, što je neumjesno. Brine o reputaciji Crne Gore na turističkom i investicionom planu više od njene Vlade čiji ,,oportunizam ugrožava radna mjesta, investicije, ugled ovog regiona i naše zemlje”. I često iskazuje žaljenje zbog toga, ne zbog njega samog, ,,već zbog države i naroda Crne Gore”.

Nikako zbog devastacije Miločera i Svetog Stefana ili zbog preispitivanja monstruoznog projekta izgradnje stanova za tržište u stoljetnom Miločerskom parku. Ne žali zato što je ovdašnjim građanima oduzeo više od kilometar najljepših pješčanih plaža na rivijeri. Ne samo one tri koje prirodno pripadaju rizortu, hotelske plaže na Svetom Stefanu, duge miločerske i male Kraljičine plaže. Nego i plaža koje je na namještenim tenderima oteo mještanima na istočnom dijelu obale Svetog Stefana.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo