Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRED POČETKA ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE U KOLAŠINU: Optimizam zarobljen Ćoćovom samovoljom

Objavljeno prije

na

Turistički poslenici u Kolašinu ne kriju optimizam pred početak još jedne turističke sezone. Uložili su mnogo u pripreme za turističku zimu, a već prema sadašnjim rezervacijama i najavama gostiju neće faliti ni tokom Novogodišnjih praznika ni kasnije. U lokalnoj Turističkoj organizaciji (TO) ističu kako su mnogo radili na promociji Kolašina na domaćem i stranom tržištu. Te aktivnosti će biti nastavljene, pa, ako TO kuburi s novcem, tvrde da to nije demotivisalo zaposlene da na najbolji način prezentuju lokalnu turističku ponudu i osmisle sadržaje koji će obogatiti vanpansionsku ponudu. U tom su imali pomoć i domaćih i stranih firmi.

,,Tokom ove turističke zime turistima će biti na raspolaganju avanturistički park u neposrednoj blizini hotela Bjanka. Park je počeo da radi ljetos, ali sada je prilagođen zimskim uslovima. Novina je i višenedjeljni Božićni bazar. Svi koji budu zimovali u Kolašinu, sigurno je, imaće malo razloga za nezadovoljstvo”, kažu u TO.

Bazar je Kolašincima poklonila poslaovna žena iz Švajcarske Jasmina Salihović. Ona će drevne kućice- štandove, koje je napravila svojim novcem, besplatno ustupiti proizvođačima sa područja kolašinske opštine. Cilj joj je, kaže, da i turistima pokaže koliko je vrijednih i zanimljivih rukotvorina napravljeno u tom kraju.

,,To je i prilika za sve građane i posjetioce da zajedno slave i šire prijateljstvo u divno dekorisanom ambijentu, uz vruće vino i raznovrsne kolače. Ideja nije nova, ali će u Kolašinu po prvi ugledati svjetlost dana, na Donjem Trgu, u periodu od 22. decembra do 15. januara. Želja nam je da se u zagrljaju i veselju naša dobrota širi i prenese što dalje”, kaže Jasmina Salihović, koja je odlučila da ubuduće bar osam mjeseci godišnje umjesto u Švajcarskoj provodi na sjeveru Crne Gore.

U najvećim kolašinskim hotelima Bjanka i Šeraton već sada znaju da će im kapaciteti tokom većeg dijela zime biti popunjeni. Naročito je veliko interesovanje, tvrde, za dane oko Nove godine. Slična je situacija i u manjim hotelima i privatnim pansionima.

Iz komunalnih službi tvrde da su spremni da ,,turistima boravak u gradu učine što lagodnijim”.

Reklo bi se, nikad bolje i nikad sa više entuzijazma Kolašinci ulaze u turističku sezonu, za koju i od koje se u tom gradu, uglavnom , živi. Bilo je tako do početka decembra, kad je uprava Ski centra Kolašin 1450 pokazala da ne trpi kritike, to jest, da će svaku primjedbu na račun poslovanja tog preduzeća, strogo sankcionisati.

Više od deset dana držali su javnost u ubjeđenju da grupe, uglavnom, stranih turista, koji su već rezervisali boravak u hotelu Bjanka neće moći na skijalište. Kazali su i da će se odluke držati sve dok se Nikola Kasalo, jedan od direktora u kompaniji Bepler i Džejkobson ne izvini zaposlenima na skijalištu. Kasalo je, tvrdi direktorica Ski centra Anđela Vuković, iznio neosnovane optužne na račun higijenskih uslova na skijalištu.

Za sve vrijeme trajanja te, u najmanju ruku, čudne odluke nije bilo reakcija ni iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) niti iz resornog ministarstva. Nezvanično, predstavnici Ski centra,čiji je vlasnik Zoran Bećirović-Ćoćo, to jest njegova firma Kaldero trejding, nijesu se pojavili ni na sastanku ,,pomirenja” koji je organizovala NTO.

Reakcija na Bećirovićevu odluku nje bilo, čak, ni iz Bepler i Džejkobsona, koji gazduje hotelima Avala i Bjanka.

,,Mislimo da se radi o nesporazumu ili nečem izvučenom iz konteksta. Mislimo da priča ne treba da dobije karakter senzacionalističkog nivoa, jer prosto mi nikad nijesmo imali pritužbi na rad i uslove na skijalištu. Na sastancima za unapređenje zimskog kolašinskog turizma trudimo se da budemo što korisniji i o našem zalaganju svjedoče zapisnici, pa i onaj sa posljednjeg sastanka”, izjavili su iz te kompanije. Medijima su preporučili da se ne bave ,,podizanjem na veći nivo nečeg što može služiti samo senzacionalizmu ne napravi opšta šteta”.

Onda, iznenada, i bez izvinjenja Kasala, Ski centar je povukao odluku. Razlog je kaže što su dobronamjerni ,,nosioci kolašinskog turizma”.

Malo ko je spreman da povjeruje da su Bećirovića najviše naljutile riječi Kasala na nekom poluformalnom sastanku sa ostalim predstavnicima turističke privrede. Odluka bi, prije, mogla biti izazvana starim nesporazumima između gazde skijališta i kompanije Bepler i Džejkobson, čiji je on direktor bio dugo. Saradnja sa tom kompanijom okončana je sudskim sporovima pred domaćim i stranim sudovima.

Ski centar Kolašin 1450 nastao je privatizacijom Ski centra Bjelasica prije 10 godina. Kompanija Bepler i Džejkobson tada je kolašinsko skijalište kupila za 550.000 eura.

Iako nezvanično, mnogi predstavnici turističke privrede u Kolašinu tvrde da je odluka uprave skijališta skandalozna, niko takve izjave nije spreman da ,,potpiše”.

,,Morate da shvatite razloge zbog kojih hotelijeri glasnije ne osuđuju to što se radi na skijalištu. Zamislite da sjutra, ljut zbog ovog što sam ja kazao, Bećirović zabrani i mojim gostima skijanje. Šta onda da radim? U Kolašin se zimi dolazi zbog skijanja, a to je jedino skijalište. Ako bi se to desilo, slobodno mogu ključ u bravu. Mislim da tako razmišljaju i ovi iz Bjanke, pa se trude da ga još više ne naljute. Zato ćute i nadaju se da će smekšati ili da će ga iz ministarstva ili NTO natjerati da se predomisli”, kaže nezvanično za Monitor jedan od starijih hotelijera u Kolašinu.

Bećirović je, osim što je pokazao da ne trpi kritike, Kolašincima ,,objasnio” i šta sve može. Sa lokalnog nivoa nijesu ni jednom rečenicom osudili njegovu odluku, a sa državnog nijesu bili kadri ni da ga dovedu na sastanke gdje bi, eventualno, bile riješene nesuglasice sa njegovim bivšim poslovnim partnerima. Uz sve to, ukoliko ga naljute, Ćoćove odluke lokalne hotelijere mogle bi koštati profita ove zime. Uprava Ski centra je poslala jasnu poruku- neće tolerisati ništa osim hvalospjeva.

Dragana ŠĆEPANOVIČ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo