Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POGLAVLJE NA ČEKANJU: Životna sredina ne mrda

Objavljeno prije

na

Dok svjetski lideri u Parizu na Samitu o klimatskim promjenama razmatraju šta se može uraditi u borbu protiv globalnog zagrijavanja, Crna Gora je otvorila još dva poglavlja u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji. Očekivano, ne i poglavlje o zaštiti životne sredine.

U Parizu se na samitu Jedna planeta okupilo više od 50 šefova država i vlada; još 130 zemalja predstavljeno je na ministarskom nivou. Skup se održava na inicijativu francuskog predsednika Emanuela Makrona poslije američkog povlačenja iz međunarodnog sporazuma protiv globalnog zagrijavanja koji je prije dvije godine usvojen takođe u Parizu.

Francuski predsjednik Emanuel Makron na Samit nije pozvao američkog predsednika Donalda Trampa, SAD su na skupu u Parizu predstavljene samo zvaničnom delegacijom svoje ambasade u Francuskoj. Od lidera iz regiona, pozvan je samo predsjednik Srbije Aleksandar Vućić. Očekuje se da će učesnici najaviti projekte vrijedne milijarde dolara kako bi pomogli siromašnim zemljama i industrijama da smanje emisije štetnih gasova.

Makron je kritikovao američkog predsjednika. ,,Kada potpišeš ugovor moraš da ga poštuješ. Izuzetno je agresivno sam odlučiti da ga napustiš”, rekao je Makron uoči Samita. Prenosi Tanjug. Na pitanje da li bi ponovo o toj temi razgovarao s Trampom, s obzirom na to da je američki predsednik izjavio da je spreman na ponovni dogovor, Makron je odgovorio: ,,Nisam spreman da ponovo pregovaram, ali sam spreman da pozdravim njegovu odluku ukoliko riješi da se vrati”.

Grupa od 200 velikih investitora odlučila je da izvrši pritisak na oko 100 kompanija koje se smatraju zagađivačima, kako bi se usvojile mjere u borbi protiv globalnog zagrijavanja. Investitori, među kojima britanski bankarski gigant HSBC i američki fond CalPERS, zatražili su od preduzeća da ,,brzo reaguju i poboljšaju mere protiv klimatskih promena, smanje emisiju štetnih gasova sa efektom staklene bašte i redovnije daju finansijske informacije o klimi”, piše u saopštenju sa Samita.

Na spisku kompanija zagađivača nalaze se velike naftne i gasne grupe, kao i kompanije Erbas, Ford, Folksvagen, a i grupe u oblasti rudarstva i industrije čelika. Sektor energetike je odgovoran za jednu trećinu emisije štetnih gasova na planeti. Investitori su obećali da će tokom pet godina pratiti rad tih preduzeća i da će ih ,,skinuti” sa spiska zagađivača ako ulože dodatne napore i smanje zagađenje.

Investitori su u tu akciju protiv klimatskih promena uložli 26,3 milijarde dolara. Svjetska banka je objavila da će prestati da finansira istraživanja i eksploataciju nafte i gasa posle 2019. godine

Bivši gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg izjavio je da je Trampova odluka da se povuče iz sporazuma, koji su mnogi kritikovali, na drugoj strani navela hiljade ljudi na akciju, prenijeli su mediji. Kao primjer je pomenuo koaliciju privrednika iz privatnog sektora koja nosi naziv Zavjet Amerike koja želi da se pridržava ciljeva postavljenih u Pariskom sporazumu, a sada, tvrdi, predstavlja polovinu američke ekonomije.

Lijepo je sve to, ali svjetske organizacije, lideri i investitori ne znaju šta propuštaju što u Pariz nijesu pozvali predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića. A tako je lijepo sredinom oktobra na godišnjoj konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, u Bonu u SR Njemačkoj, besjedio da su ,,ekstremne klimatske promjene, koje kontinuirano i globalno, ugrožavaju kvalitet života udružile čovječanstvo u zajedničkom djelovanju”, a da se Crna Gora, bez rezerve i odlučno, tome pridružila.

,,Crna Gora je prihvatila obavezu da do 2030. godine smanji emisiju štetnih gasova 30 odsto u odnosu na 1990. godinu”, poručio je Vujanović.

,,Mi ugljendioksid proizvodimo uglavnom tako što dišemo, pošto industrije nemamo”, kaže Monitorov sagovornik, ekolog.

O tome kako stvarno napredujemo u zaštiti životne sredine glasno, iz godine u godinu, govore prazne najave kako ćemo, sad pa poslije, u pregovorima sa EU otvoriti poglavlje 27.

Drugog aprila 2016. tadašnji ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović izjavio je kako će poglavlje 27 biti otvoreno krajem godine. Šteta da nije bio Prvi april. Krajem te godine Ivana Vojinović, predstavnica istog ministarstva, najavila je otvaranje poglavlja 27 u prvoj polovini naredne godine. U februaru 2017. prof. dr Petar Ivanović, predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Skupštine Crne Gore, ocijenio je da – je Crna Gora spremna za otvaranje poglavlja 27, te da je moguće da će ga otvoriti do kraja godine.

Prođe prva, prolazi i druga polovina, na kraju j 2017. ovca vidi ležeći – otvaranja ni na vidiku.

Na početku ljeta, nakon sastanka predstavnika Vlade i članova Koalicije 27 ekoloških nevladinih organizacija objavljeno je da je Crna Gora dostavila Briselu Nacrt crnogorske pregovaračke pozicije za poglavlje 27 i da slijedi usaglašavanje tog teksta sa predstavnicima Evropske komisije. Ivana Vojinović iz Direktorata za životnu sredinu tada je kazala da je optimista kada je u pitanju i zvanično otvaranje poglavlja o životnoj sredini i klimatskim promjenama i pohvalila se podatkom da je u Crnoj Gori gotovo 70 posto stanovništva u urbanim sredinama priključeno na kanalizacionu mrežu. Koliki je to domet, jasno se vidi na primjeru Podgorice u kojoj živi trećina Crne Gore, a kolektor za prečišćavanje otpadnih voda je i dalje u maglinama predizbornih obećanja. Vascijela Crna Gora ima šest postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Golim okom se vidi dokle smo sa još jednim od glavnih ekoloških problema – otpadom. Nelegalne deponije i smeće svukuda – načini su na koji rješavamo problem. Na temu vazduha dovoljna je jedna riječ: Pljevlja.

,,Natura 2000 je tek u procesu monitoringa, bez nje ne može ni da se priča o otvaranju poglavlja 27”, kaže za Monitor dobro upućeni stručnjak. Po definiciji, Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije.

,,Domaći rečeno, u tom procesu država treba da kaže ‘ovo je zaštićeno’, tu neću da gradim ni Porto Skadar lejk, ni mini elektrane, ni kule i gradove”, objašnjava naš sagovornik. Kaže da je ,,proces Natura krenuo, ali da nema dovoljno novca i ne zna se precizno ko ga sprovodi. Smatra da taj posao ne može biti završen ni do 2021.

,,Brisel je bio jasan – dok se ne riješi pitanje Solane i jasno ne odustane od pokušaja bivšeg ministra Gvozdenovića da nacionalne parkove pretvori u privredna preduzeća – nema govora o otvaranju poglavlja”.

I novi ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović uspio je da ostavi trag značajan za životnu sredinu. Nažalost, ne miriše. Posvećeno je radio na usvajanju Zakona o prostornom planiranju i izgradnji. Bilo je milion kritika, dokument se mijenjao u hodu, na kraju je proguran, prema ocjeni mnogih, pomožu političke korupcije.

Jedna od važnih zamjerki koju su imali predstavnici NVO odnosila se na to što je u Zakonu namjerno izostavljena ekološka mreža Natura 2000, koja obuhvata veliki broj već ranije definisanih Emerald područja, inače vrlo atraktivnih lokaliteta za gradnju turističkih kompleksa. „Ignorišući ovu mrežu, po odluci Ministarstva biće moguće graditi ovakve komplekse, bez ocjene prihvatljivosti na svim onim lokalitetima, koji se stranim investitorima učine nebrušenim dijamantom”, tvrdili su u Koaliciji 27. Uzalud.

Pitanje je dana kad će neko od zvaničnika najaviti da će poglavlje 27 biti otvoreno 2018. Oko praznika, a i oko izbora takve izjave zgodno padaju.

Da. Nedovoljno se pažnje poklanja činjenici da je odomaćena skraćenica za Ministarstvo održivog razvoja i turizma MORT. Najviše jezika – smrt.

Miloš Bakić

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo