Povežite se sa nama

DRUŠTVO

EVROPSKE INTEGRACIJE CRNE GORE: Perspektiva 2025.

Objavljeno prije

na

Iako gotovo pola godine imamo zastoj u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, premijer Duško Marković kaže da je njegova Vlada veoma posvećeno radila na realizaciji tog vanjskopolitičkog prioriteta. ,,U trenutku konstituisanja ove Vlade 22 poglavlja su bila otvorena i jedno privremeno zatvoreno, a danas je to brojka od 28 otvorenih i tri zatvorena poglavlja, s tim što je sasvim izvjesno da će u narednih par nedjelja biti makar još dva otvorena poglavlja”, rekao je on na obilježavanju prve godišnjice rada njegovog kabineta.

Marković tu misli i na izuzetno važno poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu. No, iz Generalnog direktorata za životnu sredinu Evropske komisije (EK) stižu jasne poruke. ,,Ukoliko želi da postane punopravni član EU, Crna Gora mora imati Natura 2000 mrežu zaštićenih područja i u sklopu nje zaštićeno područje ulcinjske Solane, te pojačati kontrolu nad već proglašenim zaštićenim područjima”, saopšteno je iz EK uz zahtjev da se moraju proglasiti zaštićena područja u moru, zaštititi ptice i druge zaštićene životinje.

Crna Gora je daleko od zatvaranja poglavlja 23 i 24 (pravosuđe i osnovna prava, te pravdu, slobodu i bezbjednost), sa kojima je otvorila pristupne pregovore, u junu 2012. ,,Vladavina prava je ključni stub koji se mora unaprijediti u zemljama koje teže EU. Unija je zajednica prava i ne može prihvatiti nove članove ukoliko njihov pravosudni sistem ne zadovoljava visoke standarde”, kaže specijalni savjetnik u Evropskoj komisiji Robert Kuper.

Prema dinamici koja se razmatra u Briselu, a koja bi se u februaru trebala predstaviti javnosti, Crna Gora će do kraja 2019,. biti fokusirana na ispunjavanje prelaznih mjerila iz područja vladavine prava, a tek 2023. godine trebalo bi da zaključi pregovore o članstvu.

U strategiji EK nazvanoj Vjerodostojna perspektiva proširenja za Zapadni Balkan, navodi se da će naša zemlja (i Srbija) moći u EU – do kraja 2025. One se, kako se ističe u tom dokumentu, ,,moraju nedvosmisleno obavezati, i riječima i djelima, da će prevazići nasljeđe iz prošlosti, postići pomirenje i riješiti otvorena pitanja puno prije njihovog pristupa u EU”.

Ekspert za politiku EU Tobias Flesenkemper ocjenjuje: ,,Niko ne želi ponašanja, kakva trenutno vidimo u ovom regionu, a kakvo je, na primjer, ponašanje Hrvatske prema susjednim zemljama koje nijesu članice EU. Politički problemi 19. i 20. stoljeća u ovim državama moraju dugoročno biti riješeni”.

Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Johanes Han, kaže da će naredne dvije godine biti dobre za proširenje. U prvoj polovini 2018., Unijom će predsjedavati Bugarska, od jula Austrija, a nakon nje Rumunija. Te zemlje se snažno zalažu za ulazak Zapadnog Balkana u EU. U februaru će EU objaviti strategiju prema regionu, u maju će se u Sofiji održati velika konferencija o toj temi. U pokušaju da se spriječi jačanje uticaja Rusije i Kine pripremljen je novi američki projekat strategije na Balkanu, odnosno vraćanje SAD u ovaj region, a očekuje se da će nakon Bregzita EU ponovo biti stabilna i više okrenuta jugoistoku. Čini se da su u Briselu i Berlinu konačno razumjeli da je saopštenje predsjednika Evropske komisije Žan-Kloda Junkera iz 2014. da neće biti proširenja za vrijeme njegovog mandata, učinilo ovaj region plodnim tlom za spoljne uticaje i širom otvorilo prostor lokalnim ,,stabilokratama”. Rezultat je ne samo sa manje demokratije, već, u perspektivi, i manje stabilnosti.

„Odsustvo političkog zamajca u proširenju EU imalo je dvije posljedice: pokazalo je da je ‘šargarepa’ članstva u EU iluzija, a istovremeno je oslabilo štap koji bi se mogao upotrijebiti u cilju sprovođenja reformi, i zbog toga je civilno društvo regiona ostalo ranjivo pred sve netolerantnijom vladajućom elitom”, smatra viši analitičar javnih politika Fondacije za otvoreno društvo Srđan Cvijić.

Zato se programski govor koji je nedavno održao Junker „sa perspektivom do 2025. godine” do kada će se, kako je rekao, ,,raditi na strategiji uspješnog pristupanja Srbije i Crne Gore kao vodećih kandidata na Zapadnom Balkanu, sa posebnim težištem na vladavini prava, osnovnim pravima, borbi protiv korupcije i opštoj stabilnosti regiona”, može ocijeniti kao pobjeda politike integracija i širenja Unije.

„Balkan uopšte, a Albanija naročito, želi da napreduje, ali ako perspektiva (EU članstva) blijedi ili postaje iluzija, onda stvari mogu da krenu pogrešnim pravcem”, kaže albanski premijer Edi Rama. ,,Rusija i Kina imaju mnogo toga da ponude i da se trude da pridobiju balkanske zemlje”. Prema njegovim riječima, region se okrenuo saradnji, na osnovu standarda i zahtjeva EU kao vodeće snage ,,Ako EU ne želi da juri za nama, mnogi višestruki problemi mogu da se ponovo pokrenu, a onda će biti mnogo skuplje da nas EU uveže kasnije”.

Evropski parlamentarac Eduard Kukan smatra da EU ne smije da ponovi greške iz prethodnih godina kada nije adekvatno odgovorila na urađeno od strane država Zapadnog Balkana što je dovelo do gubitka kredibiliteta i opadanja povjerenja u EU. „Moramo da izbjegnemo vještačke barijere i formalne prepreke na putu ka članstvu”, kaže Kukan. „Sve će zavisti od zemalja regiona, a mi nećemo odugovlačiti sa otvaranjem vrata”.

Po svemu sudeći, ona će se, za Crnu Goru, otvoriti tek u ,,Perspektivi 2025.” Ali, ako se EU vrati u „krizno stanje”, to može ponovo da promijeni i Junkerov okvir za proširenje.

Crna Gora najduže pregovara sa EU

Crna Gora kao ,,lider evropskih integracija u regionu” čekaće nekoliko puta duže od prosjeka da završi pristupne pregovore sa EU. Iskustvo zemalja koje su od 2004. godine postale članice EU pokazuje da su pregovori u procesu pridruživanja trajali između tri i šest godina. U slučaju Crne Gore rajaće 11 godina a Srbije, dvije godine manje.

Pregovore su najbrže završile Slovačka, Malta, Letonija i Litvanija, koje su počele da pregovaraju sa EU u februaru 2000, a zatvorile sva poglavlja u decembru 2002.

Bugarska i Rumunija su počele zvanično da pregovaraju u februaru 2000. godine, a pregovori su zatvoreni u junu, odnosno u decembru 2004.

Hrvatska je otvorila pregovore u oktobru 2005. godine, zatvorila ih je u junu 2011, a dvije godine kasnije primljena je u EU.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo