Povežite se sa nama

MONITORING

CRNOGORSKA EKONOMIJA IZMEĐU DVA KRUGA GLASANJA – OČIMA SVJETSKE BANKE: Usporavanje

Objavljeno prije

na

Javna i tajna ekonomija. Nakon tajnih privatizacija dobili smo i tajne (interne) valorizacije. Što god to značilo.

Možda nijeste čuli za model koji su nam prije par dana opisali novinari Vijesti: internom odlukom Vlade Duška Markovića Aerodromi Crne Gore su četiri miliona eura sa svog računa prebacili u Njujork, na račun Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Oni će ih, nakon što uzmu pripadajući proviziju, iskoristiti da bi tim novcem finansirali proširenje putničkih terminala na aerodromima u Podgorici i Tivtu. Poštujući svoja interna pravila, a ne važeće crnogorske zakone, prije svega onaj o javnim nabavkama.

Angažman bi i dalje bio tajan da se zabrinuti radnici nijesu obratili novinarima. Čudi ih što se novac preduzeća u državnom vlasništvu ne troši po pravilima te iste države. Brinu da novi, tajni, aranžmani nijesu u skladu sa javno zagovoranom politikom razvoja Aerodroma. Prije svega sa onim što je, u vezi modernizacije aerodroma u Tivtu, već odavno ispregovarano sa Evropskom bankom za rekonstrukciju i razvoj (EBRD). Ali je Vlada stopirala posao u čiju profitabilnost ne sumnjaju ni jedna ni druga strana, pravdajući se strahom od novih zaduženja. I o tome smo, takođe, prvo obaviješteni iz medija.

Vlada, i dalje, ćuti i o aranžmanu sa UNDP. Vidi se, kažu naši sagovornici, da nam premijer ima bogato iskustvo sa tajnim službama. Mada ljudima nije do šale.

Priča o „tajnom proširenju” aerodroma u Podgorici i Tivtu stigla je do nas samo desetak dana nakon jednako neobične odluke o pripajanju Rudnika uglja Elektroprivredi Crne Gore. Nju su, pamtite, izglasali do danas nepoznati akcionari EPCG u čijem posjedu se nalazi manje od jedan posto akcija.

Prethodno su nam iz Vlade natuknuli kako već pregovaraju, ako pregovori nijesu i završeni, sa nasljednikom italijanske A2A u vlasničkoj strukturi Elektroprivrede. I za Luku Bar se traži partner sposoban da je učini poslovno potentnom na prostoru i u konkurenciji jadranskih luka od Drača do Kopra. Ako za tu priču već nije kasno. Tu je i autoput, odnosno priča o njegovom nastavku do granice sa Srbijom. Pa pokušaj da se novi život ulije Montenegroerlajnsu…

Ipak, crnogorska ekonomija će ove godine, prema procjenama Svjetske banke (SB), rasti najsporije u regionu. Poslije prošlogodišnjeg rasta BDP od 4,3 odsto – ponajviše zahvaljujući intenziviranoj gradnji autoputa, turizmu i inflaciji – ove godine se projektuje znatno skromnijih 2,5 odsto.

Procjene se, uz Crnu Goru, odnose još na Makedoniju, Albaniju, Kosovo, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Analiza SB pokazuje da je ekonomija regiona prošle godine rasla sporije nego 2016. Prosječan rast bruto društvenog proizvoda zemalja Zapadnog Balkana smanjio se tako sa 3,1 odsto od prije dvije godine na prošlogodišnjih 2,4 odsto. Prosjek su „izvukli” Crna Gora i Kosovo.

Stvari se ove godine mijenjaju. U ne baš dobrom pravcu.

,,U Crnoj Gori očekujemo smanjenje stope rasta u odnosu na prošlu godinu, koja je bila godina kada je izdvojeno preko osam odsto bruto domaćeg proizvoda na investicije u javnu infrastrukturu, što u ovoj godini, zbog tako visoke osnovice, neće imati isti efekat na stopu ekonomskog rasta”, kazala je Sanja Madžarević Šujster, viši ekonomista SB, na ovonedjeljnom predstavljanju najnovijeg izvještaja SB o Zapadnom Balkanu.

Kao što se i moglo očekivati, na iznadprosječan rast društvenog proizvoda dominantno je uticala gradnja dionice autoputa Smokovac – Mateševo, koja je intenzivirana prošle godine. Problem je što će već ove godine taj efekat biti manje vidljiv. A kada se započeta trasa završi? To tek treba da saznamo. Uz nadu da se neće obistiniti upozorenja ekonomista da će parcijalna graadnja autoputa na ovdašnju ekonomiju uticati kao i gradnja piramida – dok traje, gradnja će pozitivno djelovati na BDP i zaposlenost, ali će ti efekti u velikoj mjeri nestati onog momenta kada se presiječe crvena traka.

Toga su svjesni i analitičari SB pa upozoravaju kako 40 kilometara autoputa ne predstavlja završenu investiciju. Uz očekivanje da čitav projekat bude završen „u nekom trenutku”. Zato, razumljivo, pozdravljaju informacije o mogućem nastavku gradnje autoputa po modelu tzv. javno-privatnog partnerstva.

,,Najava da se razmišlja o javno-privatnom partnerstvu je način na koji bi se mogla ostvariti dva cilja – završiti autopout u cjelosti i smanjiti fiskalni rizici. Važno je da se definiše i regulatorni okvir za javno-privatno partnerstvo, kako bi se osigurali kompatibilnost sa evropskim standardima i sagledali svi fiskalni rizici za budžet”, poručila je Madžarević Šujster.

Ima li neko ko je spreman da tvrdi kako je – u ovim danima intenzivne predsjedničke kampanje, u koju je „upregnut” kompletan vrh izvršne i zakonodavne vlasti – u Vladi i Skupštini Crne Gore bilo nekoga da čuje ovo krajnje precizno i svrsishodno upozorenje. „Važno je da se definiše regulatorni okvir…”. Dok, kao što smo pomenuli na početku teksta, ovdašnja vlast pokušava pobjeći i od postojećih propisa. U Svjetskoj banci, ipak, vjeruju kako crnogorska Vlada razmišlja da uskoro donese zakon o javno-privatnom partnerstvu.

Svaka priča o aktuelnoj i budućoj izgradnji autoputa neodvojiva je od onoga što ekonomisti nazivaju fiskalni rizici za budžet.

„Očekuje se dodatno povećanje javnog duga”, ocijenila je Madžarević Šujster, ,,U Crnoj Gori je u prošloj godini došlo do većeg povlačenja sredstava za izgradnju autoputa, a time i zadržavanja javnog duga na prilično visokom nivou. I ove godine nas očekuje nastavak takvih trendova”.

Doduše, nedavni rebalans ovogodišnjeg budžeta pokazuje da u Vladi, mada su i te kako svjesni rizika prekomjernog zaduženja, nijesu odustali od modela po kome se razlika između željenog i mogućeg pokriva novim kreditima. Uz već uobičajen izostanak detaljnijih informacija – ko, gdje, kad, kako i zašto.

Nije sve to prošlo nezapaženo, pa ekonomski stručnjaci Svjetske banke preporučuju Crnoj Gori da „revidira poreska izuzeća te racionalizuje i unaprijedi kvalitet javne potrošnje”. Potom slijedi spisak želja (koje će u jednom momentu postati naredbe) od koga bježi svaka vlada koja razmišlja o dobijanju novog mandata: optimizacija (čitaj smanjenje) zapošljenih u javnom sektoru, smanjenje opcija za prijevremeno penzionisanje; kvalitetnije upravljanje javnim investicijama i reforma sistema javnih nabavki.

Pošto tri decenije kontinuiteta na vlasti nijesu mali kapital, ovdašnji vlastodršci pokazuju – sebi i drugima – kako ta jasna i pravolinijska rješenja nijesu uvijek i najbolja po krajnji cilj. Posebno ako je taj cilj dalji, po mogućnosti beskonačan o(p)stanak na vlasti. Tu smo imali demonstraciju principa da je, umjesto preporučenog „smanjenja opcija za prijevremeno penzionisanje”, politički smislenije ta prava proširiti – kad nužda natjera. A potom ih ukinuti, čim se za to stvori prilika.

Konkretan primjer: Ustavni sud je krajem marta oborio Zakon o izmirenju obaveza prema radnicima KAP-a koji su, nakon stečaja u toj kompaniji, stekli pravo na prijevremenu penziju. Tako će 414 ljudi koji su u drugoj polovini 2013. primorani da iz KAP-a odu u penzju, po svoj prilici biti zakinuto za obećane otpremnine u ukupnom iznosu od 5,5 miliona eura. Na koje čekaju skoro pet godina.

Alibi za ovu odluku nađen je u žalbi radnika Kovačnice i Prerade (nekadašnje fabrike iz sistema Kombinata aluminijuma) da su oni spornim Zakonom diskriminisani. Pošto njima otpremnine nijesu ni obećane. Vlada, skoro pa izvjesno, neće imati primjedbi na odluku Suda. Što im neće smetati da od obmanutih radnika/penzionera ponovo zatraže glas. „Još ovaj put”.

Iz analize SB saznajemo, zapravo ona nam potvrđuje, da je Crna Gora bila jedina država Zapadnog Balkana u kojoj prošle godine – i pored značajnog rasta BDP i neuobičajeno visoke inflacije – nije došlo do rasta prosječne zarade. ,,U Crnoj Gori nije bilo daljeg povećanja realnih zarada uglavnom zbog odluke Vlade o smanjenju plata u javnom sektoru”, navela je Madžarević Šujster.

Dobra vijest je – raste broj zapošljenih. Loša – to su uglavnom privremeni (sezonski) i lošije plaćeni poslovi u sektorima trgovine i turizma. „Postoji prostor za povećanje produktivnosti privatnog sektora koji bi trebalo da bude glavni generator otvaranja novih radnih mjesta”, smatraju eksperti Svjetske banke. Samo da naši to ne pročitaju kao signal da se dodatno povećaju porezi i dažbine.

Iz nečega se, konačno, moraju isplaćivati sve one subvencije kojima vlast daruje privilegovane.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO ISPITUJE NAVODNU KORUPCIJU U SUDSKOM SAVJETU: Penzije ili suspenzije?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odluka o penzionisanju sutkinje Svetlane Vujanović poništena kao nezakonita, što je razljutilo resornog ministra, Sudski savjet je penzionisao jednu od donosilaca te odluke sudiju Hasniju Simonović. Ona je odgovorila tvrdnjama o mogućoj korupciji i zloupotrebama među članovima Savjeta

 

Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović prisilno je penzionisana u avgustu prethodne godine. Tada je odlukom Sudskog savjeta u penziju ispraćeno 23 crnogorskih sudija. Tužilački savjet je, prije gotovo godinu, na isti način smijenio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa još deset njegovih kolega.

I Sudski i Tužilački savjet pozvali su se na Zakon o penzijskom osiguranju, koji propisuje sa koliko godina starosti i radnog staža funkcioner te grane vlasti može u penziju, i na zakone o sudu i tužilaštvima koji propisuje da ovim službenicima prestaje funkcija čim ispune uslove u penziju. Nova vlast je iskoristila ovaj mehanizam kako bi se obračunala sa dijelom tužilaca i sudija bliskih bivšem režimu, odnosno za dovođenje „svježe krvi“.

Međutim, odluke ovih tijela čekaju izjašnjenje Ustavnog suda, s obzirom na to da dio javnosti smatra da je riječ o diskriminatornom odnosu i pogrešnom tumačenju zakona o penzijskom osiguranju. Nezadovoljne sudije i tužioci u svoju odbranu kažu da je riječ o odredbama zakona koje propisuju beneficirani radni staž u pravosuđu, koji funkcioner tog resora mogu koristiti samo ukoliko to oni žele. Drugi sporni dio odluka je što žene, prema ovom tumačenju, u penziju idu sa navršenih 64 godine, kako kaže zakon, dok muškarci mogu da rade dvije godine duže. Ovo je, smatraju, diskriminatoran odnos prema ženama.

Zbog toga je Upravni, a potom i Vrhovni sud, presudio u korist Svetlane Vujanović, supruge bivšeg predsjendika Crne Gore Filipa Vujanovića, i naložio Sudskom savjetu da je vrati u Vrhovni sud. ,,Konačno sam uspjela u sporu i dokazala da je Sudski savjet donio nezakonite odluke kojima je meni i koleginicama oduzeo sudijske funkcije. Svi navodi moje tužbe prepisani su u presudi. Nažalost, Sudski savjet i neodgovorne sudije meni i mojim koleginicama oduzeli su 18 mjeseci prava na rad i obavljanje sudijske funkcije, ali naša pravna borba nije bila uzaludna”, kazala je Vujanović.

Ova odluka je otvorila Pandorinu kutiju u pravosudnom sektoru, zbog koje je u cijeli slučaj uvedeno i državno tužilaštvo.

Nakon što je Vijeće drugostepenog organa, Vrhovnog suda, potvrdilo odluku Upravnog suda da je Vujanović protivzakonito penzionisana, oglasio se ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač. On je obje presude nazvao „skandaloznim“, dok je optužio sutkinju Hasniju Simonović, članicu Vijeća koje je vratilo penzionisanu Vujanović u Vrhovni sud, za konflikt interesa.

,,Vrhovni sud Crne Gore je 14. decembra 2022. godine donio presudu odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke – presude Upravnog suda Crne Gore. U tom Vijeću, u svojstu sudije izvjestioca, odlučivala je i sutkinja Hasnija Simonović koja je direktno bila zainteresovana za donošenje ovakve presude jer po postojećem zakonu ona stiče uslove za prestanak sudijske funkcije u januaru 2023. godine. Po svim standardima a naročito poštujući načelo nepristrasnosti u radu sudija, sutkinja Simonović nije smjela da bude sudija izvjestilac u konkretnom slučaju, niti da u njemu odlučuje”, naveo je ministar Kovač.

Odlazećem ministru je veliki broj crnogorskih pravnika i relevantnih pravnih organizacija zamjerio na direktnom miješanju u rad pravosuđa. Kovač je, ispred Ministarstva pravde, takođe i član Sudskog savjeta. Ovakve izjave zamjerila mu je i predsjednica Udruženja sudija i bivša sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović. Nju je Sudski savjet, na prvoj narednoj sjednici, takođe poslao u penziju. Kovač je bio izuzet iz glasanja.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆEVA PUTOVANJA: Moj je život Švicarska

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićevi luksuzni odmori i još skuplji satovi, poslovni u zemlji i inostranstvu, neobjašnjiva su misterija za javnost u Crnoj Gori. I dalje. Od zvaničnih primanja koje prijavljuje u imovinskom kartonu, Đukanović taj luksuz sebi ne bi mogao da priušti

 

 

Predsjednik Crne Gore i DPS-a Milo Đukanović je sa suprugom Lidijom i obezbjeđenjem novogodišnje praznike, od 30. decembra do 7. januara, proveo u  luksuznom hotelu Grand Hotel des Bains Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric.

Cijena prava sitnica. Na sajtu hotela navodi se da se za datume u kojima je boravio Đukanović, najjeftiniji smještaj mogao naći za oko 1.800 eura za noć u sobi od 25 kvadrata, dok apartmani počinju od 2.500 eura za noć do preko 13 hiljada eura za predsjednički apartman. Hotel nudi i ,,rezidencije” koje počinju od 5.000 eura za noć, a najskuplja opcija košta 20.000 eura.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) su saopštili da su troškovi po osnovu službenog putovanja njihova dva službenika, koji obezbjeđuju Đukanovića, iznosili preko 11 hiljada eura. Troškove obezbjeđenja štićenih ličnosti snosi država. ,,Od ukupnog iznosa, iznos od 8.931,42 eura se odnosi na hotelski smještaj, a troškovi za dnevnice su iznosili 2,209,20 eura”, navodi se u odgovorima MUP-a na pitanja Vijesti.

Portal A-plus je prvi objavio da je Đukanović bio u Sent Moricu i tada su naveli i da se vratio iznajmljenim privatnim avionom. A o tome da je na odmor otišao Vladinim avionom prvi je pisao Portal Press koji je objavio informaciju o letu u Bergamo, a tom portalu bliska NVO Lupa poslala je Specijalnom državnom tužilaštvu obavještenje ,,koje se može smatrati krivičnom prijavom” o ,,mogućem krivičnom djelu” u vezi sa letom Đukanovića.

Đukanovićevi luksuzni odmori i još skuplji satovi, poslovni u zemlji i inostranstvu, neobjašnjiva su misterija za javnost u Crnoj Gori. Od zvaničnih primanja koje prijavljuje u imovinskom kartonu, Đukanović taj luksuz sebi ne bi mogao da priušti. Njegova predsjednička plata iznosi oko 2.200 eura mjesečno, dok njegova supruga prima oko 900 eura.

Korišćenje državnih resursa se ne računa. Tako se Đukanović u Istanbulu 30. decembra sastao sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom. Istog dana, popodne, avion Vlade Crne Gore je poletio iz Istanbula, ali nije sletio u Podgoricu, već je oko 20.30 sletio u Bergamo, a nakon pola sata se uputio ka Podgorici gdje je sletio nešto poslije 22 časa.

Iz Vlade Crne Gore je Vijestima rečeno da Đukanović jeste tražio da avion leti rutom Podgorica-Istanbul-Bergamo-Podgorica i da je u zahtjevu navedeno da je tome razlog diplomatski susret. Kabinet predsjednika nije obavijestio javnost o tome sa kojim diplomatom ili stranim zvaničnikom se to Đukanović navodno sreo u Bergamu ili bilo gdje u Italiji, a kamoli Švajcarskoj.

Poznato je da Đukanović voli da uživa u novogodišnjim slavljima u inostranstvu. Tako je 2018. uoči novogodišnjih praznika Vladinim avionom letio u Amsterdam, bez ikakvog zvaničnog objašnjenja. Otputovao je 29. decembra u Amsterdam, državni avion se vratio u Podgoricu, da bi do istog grada državni avion letio i vratio se 8. januara 2019. godine. Nikad nije razjašnjeno da li je Đukanović bio do Amsterdama na par sati u razmaku od desetak dana, ili je ostao u Amsterdamu ili odatle otputovao dalje pa se državnim avionom vratio u Podgoricu nakon završetka odmora.

Đukanović je državni avion koristio i tokom novogodišnjih praznika 2019. za odlazak u Pariz, odakle je sa suprugom i prijateljima otputovao u Majami. Vratio se istim avionom iz Pariza desetak dana kasnije u Podgoricu, utvrdio je MANS u februaru 2020. godine.

Predsjednik je Agenciji za sprječavanje korupcije, objasnio da je u Parizu 29. decembra 2019. imao službene obaveze o kojima nije obavijestio javnost jer su ,,u pitanju sastanci sa odgovarajućim stepenom tajnosti”, nakon čega je o svom trošku otputovao redovnom linijom za Majami, saopštio je ASK u januaru 2021. Tada je, pozivajući se na rješenje Specijalnog državnog tužilaštva kojim je odbačena prijava MANS-a za zlopupotrebu službenog položaja, ASK utvrdio da Đukanović nije prekršio zakon.

Direktor Istraživačkog centra MANS-a, Dejan Milovac rekao je tada da SDT i ASK nisu drugim dokazima provjeravali tvrdnju Đukanovića da je u Parizu bio službeno a tajno, već da su samo konstatovali da je poštovana procedura odobravanja letova. Milovac je rekao da ASK nije cijenila to što je državni avion nakon službenih sastanaka u Parizu vraćen u Crnu Goru, te da je, nakon što se Đukanović vratio iz Majamija, ponovo poslat u Pariz po njega: ,,Sve i da se zaista radilo o službenom putu u Pariz, nesporno je Đukanovićeva odluka da novogodišnje praznike provede u SAD-u, dodatno koštala crnogorske građane u vidu naknadnih letova državnog aviona za Pariz”, rekao je Milovac.

Vijesti su tokom 2021. otkrile da je Đukanović od januara 2019. do decembra 2020. godine 19 puta letio tajno na razne evropske destinacije. Za te letove se ne znaju ni putnici ni razlozi. Bez javnog objašnjenja Đukanović je osam puta letio u Švajcarsku – sedam puta u Ženevu i jednom u Cirih. Mediji su nagađali da je jedina poznata okolnost koja povezuje Đukanovića sa Ženevom bila to što u njoj živi i njegov dugogodišnji prijatelj Stanko Cane Subotić.

A onda su tokom 2021. Pandora papiri, koje je objavio MANS, otkrili još jedan razlog tolikog Đukanovićevog interesovanja za Švajcarsku. MANS je utvrdio da je firma koja je upravljala trastovima koje su Đukanović i njegov sin Blažo formirali 2012. godine – i sakrili to vlasništvo preko pet država – poslovala na adresi u švajcarskom mjestu Nušatel. Ono se nalazi na stotinak kilometara od Ženeve, a u blizini više malih aerodroma oko Ženevskog jezera. Od 2017. godine, firma LJ Management, kod koje se nalazi dokumentacija o poslovanju trastova Đukanovića, preselila se na adresu u Ženevi. Iako su Đukanovići negirali da su imali bilo kakvu imovinu u osnovanim trastovima, MANS je utvrdio da su postojali najmanje do 2014. godine.

Direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković poručila je 2021. da crnogorska policija, tužilaštvo i tajne službe treba da u saradnji sa inostranim partnerima utvrde gdje se i s kim u Švajcarskoj tajno sastajao.

,,Činjenica je da je Đukanović više puta putovao u Ženevu državnim avionom, iako tamo nije imao nikakvih zvaničnih obaveza. Podaci iz Pandora papira pokazuju da se upravo u Švajcarskoj nalazila kompanija koja je upravljala skrivenim trastovima Mila Đukanovića i njegovog sina. Zbog toga bi tužilaštvo i policija, ali i obavještajna služba, trebalo da kroz međunarodnu saradnju utvrde gdje je išao predsjednik države dok je boravio u Švajcarskoj. Posebno je važno utvrditi koja lica su bila sa njim prilikom posjete Ženevi, jer upravo te osobe mogu biti takozvani proksiji, odnosno fiktivni vlasnici njegove imovine”, rekla je ona Vijestima.

Utvrđivanje za sada teče ovako – Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je u oktobru prošle godine utvrdila da Đukanović nije prekršio Zakon  o sprečavanju korupcije kada je davne 2010. putovao u Dubaji na poziv i o trošku biznismena Duška Kneževića.

Đukanović je priznao da je u glavni grad UAE putovao na privatnu zabavu u organizaciji Duška Kneževića optuženog biznismena i predsjednika Atlas grupe, koji je i sam više puta izjavio da je snosio troškove Đukanovićevog putovanja. ,,Đukanović je istakao da je na putovanje bio pozvan sa suprugom na privatno druženje, te da u konkretnom javna funkcija koju je obavijao u tom momentu ni na koji način nije bila povezana sa putovanjem”, navodi se u obrazloženju Đukanovićevog putovanja koje je objavio ASK.

Iako mu je Knežević 2010. plaćao putovanje, Đukanović je devet godina kasnije izjavio da Knežević nikada nije bio njegov prijatelj: ,,Imam vrlo pažljiv odnos prema prijateljima, imam vrlo strogu selekciju prijatelja i on nikada nije bio dio tog kruga”.

Agencija je, istovjetnu odluku donijela i kada je Đukanović takođe o Kneževićevom trošku putovao na njegovu zabavu u Sen Trope, u junu te iste 2010. godine. Knežević je izjavio da Đukanović u imovinskom kartonu za tu godinu nije prijavio prihod koji je od njega dobio u vidu poklona i koji je kako je precizno izračunao koštao, najmanje 22.763 eura –  za troškove puta i boravka u ljetovalištu San Trope.

Da bi sve bilo bar politički korektno, ASK je istovjetnu odluku donio i povodom sadašnjeg premijera, a tadašnjeg vicepremijera Dritana Abazovića. On je u decembru 2021. putovao takođe u Dubaji na poziv Muhameda Šajbanija, člana tamošnje vladarske porodice. Po tumačenju ASK-a u putovanjima o trošku trećih lica najviših državnih funkcionera nema elemenata korupcije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo