Povežite se sa nama

MONITORING

CRNOGORSKA EKONOMIJA IZMEĐU DVA KRUGA GLASANJA – OČIMA SVJETSKE BANKE: Usporavanje

Objavljeno prije

na

Javna i tajna ekonomija. Nakon tajnih privatizacija dobili smo i tajne (interne) valorizacije. Što god to značilo.

Možda nijeste čuli za model koji su nam prije par dana opisali novinari Vijesti: internom odlukom Vlade Duška Markovića Aerodromi Crne Gore su četiri miliona eura sa svog računa prebacili u Njujork, na račun Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Oni će ih, nakon što uzmu pripadajući proviziju, iskoristiti da bi tim novcem finansirali proširenje putničkih terminala na aerodromima u Podgorici i Tivtu. Poštujući svoja interna pravila, a ne važeće crnogorske zakone, prije svega onaj o javnim nabavkama.

Angažman bi i dalje bio tajan da se zabrinuti radnici nijesu obratili novinarima. Čudi ih što se novac preduzeća u državnom vlasništvu ne troši po pravilima te iste države. Brinu da novi, tajni, aranžmani nijesu u skladu sa javno zagovoranom politikom razvoja Aerodroma. Prije svega sa onim što je, u vezi modernizacije aerodroma u Tivtu, već odavno ispregovarano sa Evropskom bankom za rekonstrukciju i razvoj (EBRD). Ali je Vlada stopirala posao u čiju profitabilnost ne sumnjaju ni jedna ni druga strana, pravdajući se strahom od novih zaduženja. I o tome smo, takođe, prvo obaviješteni iz medija.

Vlada, i dalje, ćuti i o aranžmanu sa UNDP. Vidi se, kažu naši sagovornici, da nam premijer ima bogato iskustvo sa tajnim službama. Mada ljudima nije do šale.

Priča o „tajnom proširenju” aerodroma u Podgorici i Tivtu stigla je do nas samo desetak dana nakon jednako neobične odluke o pripajanju Rudnika uglja Elektroprivredi Crne Gore. Nju su, pamtite, izglasali do danas nepoznati akcionari EPCG u čijem posjedu se nalazi manje od jedan posto akcija.

Prethodno su nam iz Vlade natuknuli kako već pregovaraju, ako pregovori nijesu i završeni, sa nasljednikom italijanske A2A u vlasničkoj strukturi Elektroprivrede. I za Luku Bar se traži partner sposoban da je učini poslovno potentnom na prostoru i u konkurenciji jadranskih luka od Drača do Kopra. Ako za tu priču već nije kasno. Tu je i autoput, odnosno priča o njegovom nastavku do granice sa Srbijom. Pa pokušaj da se novi život ulije Montenegroerlajnsu…

Ipak, crnogorska ekonomija će ove godine, prema procjenama Svjetske banke (SB), rasti najsporije u regionu. Poslije prošlogodišnjeg rasta BDP od 4,3 odsto – ponajviše zahvaljujući intenziviranoj gradnji autoputa, turizmu i inflaciji – ove godine se projektuje znatno skromnijih 2,5 odsto.

Procjene se, uz Crnu Goru, odnose još na Makedoniju, Albaniju, Kosovo, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Analiza SB pokazuje da je ekonomija regiona prošle godine rasla sporije nego 2016. Prosječan rast bruto društvenog proizvoda zemalja Zapadnog Balkana smanjio se tako sa 3,1 odsto od prije dvije godine na prošlogodišnjih 2,4 odsto. Prosjek su „izvukli” Crna Gora i Kosovo.

Stvari se ove godine mijenjaju. U ne baš dobrom pravcu.

,,U Crnoj Gori očekujemo smanjenje stope rasta u odnosu na prošlu godinu, koja je bila godina kada je izdvojeno preko osam odsto bruto domaćeg proizvoda na investicije u javnu infrastrukturu, što u ovoj godini, zbog tako visoke osnovice, neće imati isti efekat na stopu ekonomskog rasta”, kazala je Sanja Madžarević Šujster, viši ekonomista SB, na ovonedjeljnom predstavljanju najnovijeg izvještaja SB o Zapadnom Balkanu.

Kao što se i moglo očekivati, na iznadprosječan rast društvenog proizvoda dominantno je uticala gradnja dionice autoputa Smokovac – Mateševo, koja je intenzivirana prošle godine. Problem je što će već ove godine taj efekat biti manje vidljiv. A kada se započeta trasa završi? To tek treba da saznamo. Uz nadu da se neće obistiniti upozorenja ekonomista da će parcijalna graadnja autoputa na ovdašnju ekonomiju uticati kao i gradnja piramida – dok traje, gradnja će pozitivno djelovati na BDP i zaposlenost, ali će ti efekti u velikoj mjeri nestati onog momenta kada se presiječe crvena traka.

Toga su svjesni i analitičari SB pa upozoravaju kako 40 kilometara autoputa ne predstavlja završenu investiciju. Uz očekivanje da čitav projekat bude završen „u nekom trenutku”. Zato, razumljivo, pozdravljaju informacije o mogućem nastavku gradnje autoputa po modelu tzv. javno-privatnog partnerstva.

,,Najava da se razmišlja o javno-privatnom partnerstvu je način na koji bi se mogla ostvariti dva cilja – završiti autopout u cjelosti i smanjiti fiskalni rizici. Važno je da se definiše i regulatorni okvir za javno-privatno partnerstvo, kako bi se osigurali kompatibilnost sa evropskim standardima i sagledali svi fiskalni rizici za budžet”, poručila je Madžarević Šujster.

Ima li neko ko je spreman da tvrdi kako je – u ovim danima intenzivne predsjedničke kampanje, u koju je „upregnut” kompletan vrh izvršne i zakonodavne vlasti – u Vladi i Skupštini Crne Gore bilo nekoga da čuje ovo krajnje precizno i svrsishodno upozorenje. „Važno je da se definiše regulatorni okvir…”. Dok, kao što smo pomenuli na početku teksta, ovdašnja vlast pokušava pobjeći i od postojećih propisa. U Svjetskoj banci, ipak, vjeruju kako crnogorska Vlada razmišlja da uskoro donese zakon o javno-privatnom partnerstvu.

Svaka priča o aktuelnoj i budućoj izgradnji autoputa neodvojiva je od onoga što ekonomisti nazivaju fiskalni rizici za budžet.

„Očekuje se dodatno povećanje javnog duga”, ocijenila je Madžarević Šujster, ,,U Crnoj Gori je u prošloj godini došlo do većeg povlačenja sredstava za izgradnju autoputa, a time i zadržavanja javnog duga na prilično visokom nivou. I ove godine nas očekuje nastavak takvih trendova”.

Doduše, nedavni rebalans ovogodišnjeg budžeta pokazuje da u Vladi, mada su i te kako svjesni rizika prekomjernog zaduženja, nijesu odustali od modela po kome se razlika između željenog i mogućeg pokriva novim kreditima. Uz već uobičajen izostanak detaljnijih informacija – ko, gdje, kad, kako i zašto.

Nije sve to prošlo nezapaženo, pa ekonomski stručnjaci Svjetske banke preporučuju Crnoj Gori da „revidira poreska izuzeća te racionalizuje i unaprijedi kvalitet javne potrošnje”. Potom slijedi spisak želja (koje će u jednom momentu postati naredbe) od koga bježi svaka vlada koja razmišlja o dobijanju novog mandata: optimizacija (čitaj smanjenje) zapošljenih u javnom sektoru, smanjenje opcija za prijevremeno penzionisanje; kvalitetnije upravljanje javnim investicijama i reforma sistema javnih nabavki.

Pošto tri decenije kontinuiteta na vlasti nijesu mali kapital, ovdašnji vlastodršci pokazuju – sebi i drugima – kako ta jasna i pravolinijska rješenja nijesu uvijek i najbolja po krajnji cilj. Posebno ako je taj cilj dalji, po mogućnosti beskonačan o(p)stanak na vlasti. Tu smo imali demonstraciju principa da je, umjesto preporučenog „smanjenja opcija za prijevremeno penzionisanje”, politički smislenije ta prava proširiti – kad nužda natjera. A potom ih ukinuti, čim se za to stvori prilika.

Konkretan primjer: Ustavni sud je krajem marta oborio Zakon o izmirenju obaveza prema radnicima KAP-a koji su, nakon stečaja u toj kompaniji, stekli pravo na prijevremenu penziju. Tako će 414 ljudi koji su u drugoj polovini 2013. primorani da iz KAP-a odu u penzju, po svoj prilici biti zakinuto za obećane otpremnine u ukupnom iznosu od 5,5 miliona eura. Na koje čekaju skoro pet godina.

Alibi za ovu odluku nađen je u žalbi radnika Kovačnice i Prerade (nekadašnje fabrike iz sistema Kombinata aluminijuma) da su oni spornim Zakonom diskriminisani. Pošto njima otpremnine nijesu ni obećane. Vlada, skoro pa izvjesno, neće imati primjedbi na odluku Suda. Što im neće smetati da od obmanutih radnika/penzionera ponovo zatraže glas. „Još ovaj put”.

Iz analize SB saznajemo, zapravo ona nam potvrđuje, da je Crna Gora bila jedina država Zapadnog Balkana u kojoj prošle godine – i pored značajnog rasta BDP i neuobičajeno visoke inflacije – nije došlo do rasta prosječne zarade. ,,U Crnoj Gori nije bilo daljeg povećanja realnih zarada uglavnom zbog odluke Vlade o smanjenju plata u javnom sektoru”, navela je Madžarević Šujster.

Dobra vijest je – raste broj zapošljenih. Loša – to su uglavnom privremeni (sezonski) i lošije plaćeni poslovi u sektorima trgovine i turizma. „Postoji prostor za povećanje produktivnosti privatnog sektora koji bi trebalo da bude glavni generator otvaranja novih radnih mjesta”, smatraju eksperti Svjetske banke. Samo da naši to ne pročitaju kao signal da se dodatno povećaju porezi i dažbine.

Iz nečega se, konačno, moraju isplaćivati sve one subvencije kojima vlast daruje privilegovane.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

TAMA CRNOGORSKOG I SRPSKOG PRAVOSUĐA: U službi gospodara i kartela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beogradski Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. U trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između braće Šarić

 

 

Evropska komisija (EK) je prošle sedmice objavila izvještaj o napretku Srbije za 2024. Zvanični primjerak izvještaja je lično uručio predsjedniku Aleksandru Vučiću šef Delegacije Evropske unije (EU) Emanuel Žiofre tek prije četiri dana. Ambasador Žiofre je počeo obraćanje izrazima saučešće porodicama 14 poginulih u nesreći u Novom Sadu 1. novembra. Nakon toga je pozvao srbijanske vlasti da “ubrzaju reforme sa pristupanjem EU”. Kada je riječ o stanju pravosuđa, izvještaj navodi da je “postignut određeni nivo pripremljenosti, i da je ostvaren ograničen napredak”, što je najniži oblik napretka prema metodologiji EK. Ukazuje se da je potrebno ojačati “nezavisnost, nepristranost i efikasnost” pravosudnog sistema.

Tragični događaj u Novom Sadu će zasijeniti vijest koja je objavljena samo dan ranije i koja bi u sređenom društvu bila drugačije primljena. Naime, Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. I sam Lukić je potvrdio smjenu.

Smjena se desila u trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda, sa čijeg čela je skrajnut sudija Lukić. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između narko bosa Darka Šarića i njegovog brata Duška u kojoj su dogovarali kako da utiču na ishod presude za krijumčarenje skoro šest tona kokaina. Mlađi brat Duško je zbog ovog nezgodnog i nekooperativnog sudije bio na sastanku u sjedištu Bezbedonosno – informativne agencije (BIA) sa načelikom operative Markom Parezanovićem (sa kodnim SKY imenima “Markus“ i “Markos“). Kod Markusa je došao na sastanak i Duško Milenković, predsjednik Apelacionog suda u Beogradu da bi vidjeli kako pomoći starijem Šariću da izađe iz zatvora.

Milenković, koji je nedavno potpisao smjenu Lukića, se tada (maj 2020.godine) požalio na sastanku u sjedištu državne bezbijednosti da je Lukić „težak za bilo koju vrstu pritiska, osim institucionalnog“ -tj. od strane države, te da problem može riješiti “samo jedan čovek” – koga su članovi klana zvali Oskar. U prepiskama se navodi “jedino on (Markus) može da ode kod Oskara” svemoćnog čovjeka u Srbiji a “Markus (je) od poverenja Oskaru”. Parezanović je nakon sastanka sa svemoćnim Oskarom javio “da je sve ok”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KO SAVJETUJE DRŽAVNE ZVANIČNIKE: Radno mjesto za partijske drugove 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi  za uhljebljenje partijskih kadrova.  Nađe se tu i pokoji potomak ili član familije partijskih drugova i drugarica

 

 

Reakcije, uglavnom negativne, u javnosti je izazvala vijest da je, krajem proteklog mjeseca, Vlada imenovala Predraga Bulatovića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića.

Zogović je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP),a Bulatović  predsjednik Političkog savjeta te partije. Politički veteran Bulatović svakako će imati što da savjetuje svog dosta mlađeg partijskog kolegu. Što se tiče politike za infrastruku i razvoj nije baš sigurno.

Zogović nije jedini ministar koga savjetuju partijski drugovi i drugarice.  Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi upravo za uhljebljenje partijskih kadrova. Desi se i da budu bez mnogo radnog i partijskog iskustva.

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić  okružio se sa najviše savjetnika, koji su pri tom  svi iz njegove partije.  

Njegova savjetnica Sandra Radević je Generalna sekretarka Demokrata. Završila je međunarodne odnose u Podgorici, bila zapošljena u MUP-u,  a savjetovala je Bečića i dok je bio predsjednik Skupštine.

Član Demokrata je i Bečićev savjetnik za digitalne medije Božidar Radinović. Radio je u IT sektoru Demokrata od 2016. godine, a od maja 2018. šef je tog sektora. Kadar Demokrata je i savjetnica Milica Kaluđerović, magistrica italijanskog jezika i književnosti.

Bečića savjetuju i stomatološkinja Valentina Minić, predsjednica Foruma žena Demokrata i ekonomistkinja Marija Nikčević, šefica računovodstva Demokrata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSUJEĆEN PLAN VLADE DA SA 6,3 MILIONA POMOGNE TOMISLAVA ČELEBIĆA I ĐUKANOVIĆEV UDG: Tajna poništenog tendera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo prosvjete namjeravalo je da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića, za potrebe novog studentskog doma. Tik do Đukanovićevog univerziteta, čiji bi ga studenti takođe koristili. Plan je zamalo i uspio. Ugovor o kupoprodaji je potpisan, ali je u zadnjem trenu, a nakon pitanja Monitora, Vlada donijela  odluku o poništenju tog posla

 

 

Zamalo se desilo. Ministarstvo prosvjete je imalo namjeru da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića za potrebe novog studentskog doma. Za studente državnog i privatnog, Đukanovićevog univerziteta. Ugovor o kupoprodaji je potpisan prethodne sedmice, ali je u zadnjem trenutku, a nakon pitanja Monitora o zakonitosti ove kupovine, Vlada donijela  odluku o poništenju tendera.

Da je Vlada je od kompanije Čelebić City kupila objekat  nedaleko od Univerziteta Donja Gorica (UDG), saopštila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija  Anđela Jakšić-Stojanović na konferenciji za štampu koja je upriličena krajem septembra. Ona je tada kazala da je cijena objekta 6,3 miliona eura i da će u narednih deset do 15 dana  biti na raspolaganju za smještaj studenata.

Na tenderu koji je Ministarstvo prosvjete raspisalo za kupovinu novog studentskog doma, određena je vrijednost nabavke od 2.975.206 eura. Jedini ponuđač Čelebić City, ćerka firma kompanije Čelebić  nudi cijenu od 6.290.500 eura, koju Ministarstvo prihvata iako je duplo veća od one koju su propisali nabavkom. Na pitanje Monitora –  da li je time prekršen Zakon o javnim nabavkama, iz Ministarstva nijesmo dobili odgovore u roku koji smo tražili. Umjesto toga, stigla je vijest o poništavanju tendera. A odgovori su nam proslijeđeni dan kasnije, pred samo zaključenje broja.

Monitor je pitanja Ministarstvu poslao u srijedu u 9:46. Istog dana, u 16:33 h, na sajtu Crnogorske elektronske javne nabavke (CeJN) objavljena je  odluka o postupku poništenja javne nabavke. Koju je, tog dana, potpisala ministarka Jakšić-Stojanović.

U obrazloženju odluke se navodi da je Vlada, na sjednici 30. oktobra, usvojila  zaključak kojim van snage stavlja zaključak od 3. oktobra, kada se saglasila sa ovom kupovinom.

Zvanično obrazloženje za poništenje tendera prilično je konfuzno. Navodi se tačka  Zakona o javnim nabavkama u kojoj se pominju slučajevi koji su izuzeti od primjene ovog zakona – kupovina ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine.  Onda se konstatuje da ovu tačku zakona nije moguće pravilno primijeniti, pa su se stekli uslovi da se primijeni član koji daje uopšteno mogućnost razloga za poništenje javne nabavke, koji glasi – postoje drugi razlozi utvrđeni ovim zakonom.

U zadnji čas dostavljenim odgovorima, Ministarstvo prosvjete  ima dodatno objašnjenje: ,,Nadležni organi su u završnoj fazi postupka utvrdili da je kupovina nepokretnosti – novog studentskog doma  izuzeta iz Zakona o javnim nabavkama (Član 14 stav 1 tačka 1), te predmetna kupovina nije mogla biti izvršena primjenom pravila nabavki ovog Zakona”.

Prema pouzdanim Monitorovim izvorima, ministarka Jakšić-Stojanović je nakon potpisivanja spornog ugovora sa Čelebić City,  upozorena da se radi o neispravnoj, nezakonitoj kupovini, te da bi jedna od nadležnih institucija mogla reagovati.

Posebno sporna smatrala se odluka u dijelu cijene. Zakon o javnim nabavkama navodi da je, između ostalog, neispravna ponuda u kojoj visina ponuđene cijene prelazi procijenjenu vrijednost nabavke.

Eksperti sa kojima je Monitor razgovarao ukazuju i da je sporno i to što je obeshrabreno učešće drugih ponuđača, jer je cijena predviđena tenderom bila duplo manja od one prihvaćene.

Ministarstvo prosvjete se u odgovorima poziva na to da su u samom postupku, posebno napomenuli da se procijenjena vrijednost  (2.975.206)  odnosi na 2024. godinu, a da  u slučaju da ponuda pređe tu cifru „neće biti odbijena, već proslijeđena Vladi i Ministarstvu finansija na dalje odlučivanje“.

Tvrde i da su radili u cilju ostvarivanja konkurentnosti.

„U momentu raspisivanja poziva se nije mogla predvidjeti veličina i kapacitet objekta, te se tom napomenom uticalo na ostvarivanje konkurentnosti“, navode u odgovorima Monitoru. Napominju i da je prije odluke urađena procjena vrijednosti objekta od strane sudskog vještaka, i da je veća od vrijednosti ponude.

Priča je formalno počela u aprilu ove godine kada je Vlada zadužila Ministarstvo prosvjete da sprovede nabavku prostora  za novi studentski dom u najbržem mogućem roku.

Ministarstvo je ekspresno u julu raspisalo tender. Izjavu naručioca(Ministarstva) o nepostojanju sukoba interesa, potpisuju ministarka i članovi tenderske komisije.

Jedini ponuđač – Čelebić City dobija maksimalni broj bodova, između ostalog i za udaljenost budućeg doma od Plavog dvora u Svetozara Markovića 87 i I faze Novog studentskog doma  kod Tehničkih fakulteta. U prevodu najviša ocjena je data zato što se, kako se navodi u odluci Ministarstva, budući dom nalazi na 4.900 metara razdaljine od pomenutih lokacija!

Maksimalni broj bodova je dobijen i zato što je budući dom udaljen svega 190 metara od UDG.

Kako je objekat izgrađen 2020, komisija je cijenila da nije potrebno dodatno ulaganje osim proširenja i opremanja kuhinje, te manje prilagođavanje soba za osobe sa invaliditetom. Ipak, procijenjeno je da će to koštati dodatnih 100.000 eura. Ne navodi se na čiji račun.

Ponuđač je u ponudi naveo da će dom biti spreman u roku od 30 dana od donošenja odluke.

Komisija Ministarstva prosvjete je utvrdila da se radi o četvorospratnoj zgradi sa podrumom, na zemljištu od 2.947 kvadrata. Objekat posjeduje 230 mjesta za smještaj studenata, 109 dvokrevetnih i četiri trokrevetne sobe. Ukupna površina soba sa kupatilima je 2.618 kvadrata, a  zajedničkih prostorija 888 kvadrata.

Na sajtu CeJN postoje dvije odluke o prihvatanju ponude Čelebić City, jedna od 18. septembra, a druga od 17. oktobra, nakon što je Vlada 3. oktobra odobrila ovu transakciju.

Ministarka Jakšić-Stojanović  21. oktobra potpisuje ugovor o kupoprodaji sa izvršnom direktorkom Čelebić City Milenom Brajović. Monitor je imao uvid u ovaj ugovor.

U odluci Ministarstva o kupovini navedeno je da je Čelebić u obavezi da dostavi dokaz o pravu svojine i List nepokretnosti iz kojeg je jasno vidljivo da ne postoji pravna smetnja za zaključivanje ugovora o prodaji. Ukoliko su upisane hipoteke, ponuđač je u obavezi da dostavi izjavu kojom garantuje da će izvršiti brisanje svih zabilježbi. Čelebić se izjavom od 21. avgusta obavezao da će predati uredan List nepokretnosti u roku od 30 dana od Odluke o izboru najpovoljnije ponude.

Međutim, u potpisanom ugovoru navedeno je niz hipoteka na predmetnoj nepokretnosti.  Jedna, iz 2018., iznosi čak 3,6 miliona eura. Povjerilac je Investiciono razvojni fond (IRF), sa zabranom opterećenja, otuđenja i izdavanja u zakup bez saglasnosti povjerioca.

I za ostale hipoteke, ukupno četiri, povjerilac je IRF. Hipoteka je iz novembra 2021.  u iznosu od 970.000 eura, sa rokom otplate 36 mjeseci, grejs period šest mjeseci. Jedna od hipoteka je u visini od milion eura, sa rokom otplate do kraja januara 2026., dok na posljednjoj od tih hipoteka nema iznosa, odnosno ne navodi se u ugovoru o prodaji.

IRF  je 11. oktobra dao saglasnost kompaniji Čelebić City za zaključenje ugovora o kupoprodaji i Pismo namjere o brisanju hipoteke, koje potpisuje izvršni direktor Fonda Nikola Tripković. Pod uslovom da se dio tranše kupoprodajne cijene od milion eura uplati na račun Fonda u cilju umanjenja glavnice kredita iz 2018. Kao i da se iz prve tranše kupoprodajne cijene izmire dospjele a neizmirene obaveze po kreditima preduzeća Čelebić koja imaju izloženost kod Fonda – Čelebić City, Čelebić, C&S Energy. Navodi se i da je dio kredita koji se vodi na kompaniju Čelebić izmiren, ali da za njega još uvijek nije izvršeno brisanje hipoteke.

U potpisanom ugovoru se navodi da će Ministarstvo prosvjete platiti kompaniji Čelebić City 7,5 miliona eura (iznos sa uračunatim PDV-om). Dio od 3,6 miliona eura najkasnije u roku od sedam dana. I to tako što će milion eura biti uplaćeno IRF-u u cilju obaveza prema Čelebićevom kreditu iz 2018., a ostatak od 2,6 miliona na račun Čelebić City. Ostatak novca od 3,9 miliona, kompaniji je trebalo da se uplati najkasnije do kraja januara 2025.

Zanimljivo je da je notar kod koga je potpisan ovaj ugovor upozorio kupca, Ministarstvo prosvjete, na dostupne mjere osiguranja u svrhu obezbjeđenja svojih prava, mjere upisa zabilježbe i ugovornom kaznom za kašnjenje prodavca u realizaciji obaveza. U ugovoru se navodi da  Ministarstvo prosvjete ,,izričito izjavljuje da ne želii ugovaranje takvih mjera obezbjeđenja”, te da pristaje na sve rizike i posljedice u vezi sa tim.

U odgovorima koje su dostavili Monitoru, iz Ministarstva ukazuju da je uobičajeno da je u svakom postupku prometa nepokretnosti obaveza prodavca  da prije primopredaje objekta isti oslobodi opterećenja i hipoteka. „U konkretnom postupku ponuđač je izjavom garantovao da će prije potpisivanja ugovora dostaviti dokaz izdat od strane zajmodavca kojim će se garantovati uklanjanje predmetne hipoteke, što je i učinjeno”, tvrde.

Posljednje naše pitanje upućeno ministarstvu bilo je – Budući studentski dom nalazi se neposredno pored UDG, dok je od državnih univerziteta udaljen pet kilometara. Da li se na ovaj način obezbjeđuje smještaj za studente privatnog univerziteta, čiji su vlasnici Čelebić, Milo Đukanović, Dragan K. Vukčević i Veselin Vukotić, a na kojem je ministarka prosvjete vandredna profesorica, dekanka jednog od fakulteta i direktorica studijskog programa?

,,Naglašavamo da ministarka Jakšić-Stojanović nijednim postupkom u svom dosadašnjem radu na čelu Ministarstva nije favorizovala UDG, ali ni druge univerzitete ili visokoškolske institucije u Crnoj Gori. U tom smislu, ni data aluzija u postavljenom pitanju nema činjenično uporište, pa je ne bismo dodatno komentarisali”, odgovorili su iz Ministarstva prosvjete.

Poništeni tender govori dovoljno.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo