MONITORING
GDJE JE DANAS SLUČAJ ŠARIĆ: Priča koja tone u zaborav

Nekada je to bila priča od koje se mnogo očekivalo, danas je priča o kojoj se jedva govori. Možda upravo zbog toga što više niko ne vjeruje da će procesi protiv klana Darka Šarića, nazivani svojeveremeno suđenjima vijeka, donijeti punu istinu o poslovanju ove grupe i njihovim vezama za politikom. Pa ni da će rezultirati adekvatnim zatvorskim kaznama. Bar procesi u regionu, izuzev Slovenije u kojoj je krajem prošlog mjeseca Šarićeva grupa osuđena na 85 godina zatvora. Čak ni ta presuda nije još pravosnažna. Pripadnici klana Šarić osuđeni su u Italiji i Urugvaju. No na brdovitom Balkanu, druga je priča.
Trenutno, Srbija je jedina zemlja u kojoj se proces protiv klana Šarić još vodi. Suđenje traje više od sedam godina, a u toku su dva postupka – jedan za trgovinu narkoticima, i drugi za pranje novca. Postupak za trgovinu drogom u kom je na optuženičkoj klupi Darko Šarić, već treći put počinje ispočetka. U tom postupku donijeta je jedna osuđujuća presuda od 20 godina kazne zatvora, ali je ukinuta. Proces se, kako ukazuju rijetki mediji i tužilaštvo, odugovlači kako bi se izdejstvovalo puštanje Šarića iz pritvora. Šarićevi branioci već su uspješno primijenili tu taktiku u još jednom procesu koji se u Beogradu vodio protiv njega, zbog falsifikovanja isprava, a koji je zastario! Postupak za pranje 20 miliona eura nije još ni rezultirao presudom.
,,U Srbiji se vodi ključni proces protiv ove međunarodne kriminalne grupe. U ostalim zemljama – Italija, Slovenija, Urugvaj, Crna Gora – su se suđenja završila. Ali kod nas se sudi vrhu ekipe i to je najbitniji dio. Suđenju se međutim ne vidi kraj, a kako stoje stvari jos dugo će trajati, što je velika sramota za Srbiju”, kaže za Monitor Stevan Dojčinović, urednik beogradskog KRIK-a i autor knjige o Šariću.
On odgovornost za odugovlačenje procesa adresira na sud. ,,To je odgovornost predsjednika vijeća koje sudi Šariću – sudije Siniše Petrovića”, kaže Dojčinović. ,,Umjesto da vodi postupak tako da ga završi on postupa tako da ga produži. Ne znam koji je razlog, ali je jasno da sudija ne želi da se stvar završi”. On kaže da se suđenje često odlaže iz bizarnih razloga: „Jednom je recimo suđenje odloženo jer je Šarićev advokat morao da ode da prisustvuje parnici. Najbitnije suđenje u zemlji su odložili zbog parnice!” On ukazuje da je zbog toga što proces predugo traje i javnost izgubila interesovanje da ga prati.
U Srbiji su do sada brojni ključni ljudi istrage protiv Šarićeve grupe smijenjeni ili sklonjeni na druga radna mjesta. Dvojica sudija koji su Šarića osudili na 20 godina zatvora više nijesu dio postupka. Ostao je samo sudija koji sada odugovlači proces, prema mišljenju rijetkih koji suđenje prate.
U Crnoj Gori protiv klana Šarić više se ne vodi nijedan postupak. Nema ni kazni. Ovog mjeseca pravosnažnom oslobađajućom presudom okončan je i posljednji postupak protiv Duška Šarića i Jovice Lončara zbog pranja oko 20 miliona eura. Prethodno su pale i optužbe za trgovinu drogom i kriminalno udruživanje. Analitičari i pravni stručnjaci ukazuju da je proces za pranje novca „pao” , zbog toga što tužilaštvo prethodno nije utvrdilo porijeklo 20 miliona koji su bili predmet postupka. Prema riječima Borivoja Đukanovića, advokata Lončara i Šarića, „na odbrani je bio teret dokazivanja porijekla tog novca”. U obrazloženju oslobađajuće presude Vrhovni sud drži lekciju tužilaštvu o tome da optužnica za pranje novca ne može biti održiva ako se ne utvrdi porijeko novca.
Moguće da upravo zbog optužnica koje se protiv klana Šarić tope, ovonedjeljna vijest da je Darko Šarić sa Branislavom Branom Mićunovićem planirao izgradnju cementare u Otilovićima, što pokazuju dokumenti tek završenog procesa brotiv Duška Šarića i Lončara, nije živjela ni dan. Niko o tome ne govori. A i zašto bi nekog interesovao neostvareni posao ljudi koje ovdašnje pravosuđe vidi kao poštene biznismene. Prema spisima koje su objavile Vijesti, Mićunović je više od milion eura prebacio na račun Šarićeve Mat company za izgradnju cementare u Otilovićima. Novac je prebačen preko Prve banke braće Đukanović, koja se pominje kao jedna od dvije banke preko kojih je tužilaštvo tvrdilo da je klan Šarić oprao novac u Crnoj Gori. Monitor je ranije pisao i da je Prva banka Šarićima izdala kredit od preko pet miliona eura u vrijeme kada su joj bile zabranjene kreditne aktivnosti, a OCCRP je, pozivajući se na dokumenta Centralne banke Crne Gore konstatovao da je ova grupa imala privilegovan položaj u banci porodice bivšeg crnogorskog premijera, te da je banka poslujući sa njima često kršila i propise i dobru bankarsku praksu.
Projekat cementare najavljivali su ponosno i državni zvaničnici. Predrag Bošković, tada ministar ekonomije, je 2006. godine najavio njenu izgradnju u Pljevljima u vrijednosti od 200 miliona eura. Pored Šarića u posao je bio uključen i pokojni Dragan Dudić Fric. Oni su imali i punu podršku pljevaljske vlasti, koju je tada vodila partija Mila Đukanovića. Novica Stanić, poslanik u Skupštini Crne Gore izjavio je ranije da je izvršna vlast u gradu bez saglasnosti lokalnog parlamenta preko Uprave za nekretnine pokrenula eksproprijaciju zemljišta u selu Otilovići.
Mat company je sa mehanizacijom cijelo jedno ljeto pripremala teren cementari. Projekat međutim nije zaživio, između ostalog i zbog tog što je godinu kasnije krenula akcija Balkanski ratnik, zajednička akcija američke agencije DEA, srpske BIA i policije Urugvaja u okviru koje je zaplijenjeno preko dvije tone kokaina koja se dovodila u vezu sa Šarićevim klanom. Uskoro kreću i prva hapšenja u Srbiji, no Šarić ostaje van dometa istražnih organa, pošto je napustio Crnu Goru i odletio za Ženevu par dana prije nego što je ovdašnjem Interpolu dostavljena potjernica. Odlazak iz Crne Gore u pravo vrijeme, vjeruju mnogi, nije bio slučajnost. U Ženevi se Šarić, prema svjedočenju Nebojše Jestrovića sastao navodno sa Stankom Subotićem, još jednim prijateljem dvodecenijskog premijera. Šarića i Subotića povezuju i bankarske transakcije preko banke Đukanovića, o kojima je pisao OCCRP. Povezali su ih i argentinska policija i američka Agencija za borbu protiv narkotika (DEA) krajem 2009. u svom izvještaju. Đukanović, Subotić i Mićunović nalazili su se skupa na italijanskoj optužnici šverca cigareta. Putevima šverca duvana, vjeruje se, kretao se i kokain.
Direktor srpske policije Milorad Veljović više puta je tvrdio da je na vrhu narkoklana neko mnogo moćniji od Darka Šarića. Ko, pravosuđa regiona sasvim sigurno neće dati odgovor na to pitanje. Ali ni mnoge druge tajne slučaja Šarić.
Jedna od njih je i tajna o predaji Darka Šarića. Prema nekim spekulacijama, Šarićeva jedina želja i uslov za predaju 2014. godine, nije bila samo da na putu ka Beogradu vidi porodicu na podgoričkom aerodromu. Neki vjeruju da je jedan od uslova bio da se od optužbi sačuva njegov mlađi brat Duško. No, šta je Šarić zaista tražio kao uslov za sada je tajna. Pokušaji istraživačke beogradske mreže BIRN da dođe do dokumenata o predaji nije urodio plodom, uprokos nalozima nadležnih institucija. Još jedna od spekulacija koja se vezuje za uslove Šarićeve predaje je i ona da mu je obećana kazna od najviše 10 godina robije.
Priča o predaji još je jedna veza između Mićunovića i Šarića. Objavljena dokumenta Bezbjednosne agencije Srbije (BIA) pokazuju da je smijenjeni inspektor Rodoljub Milović dogovarao predaju Šarića sa Mićunovićem. No, pošto se navodno radilo o samostalnoj akciji Milovića, srpski tužilac odbio je da učestvuje u tom dogovoru.
Jedna od tajni slučaja Šarić koja će ostati van dometa pravosuđa, čak i ako se proces u Beogradu završi optimističnije nego što se očekuje, je i ono što se dešavalo na Jelovoj gori. Zna se da se na Jelovoj gori održao sastanak Dragana Dudića Frica – jednog od najbližih Šarićevih saradnika – sa jedne, i istražitelja i inspektora BIA u aprilu 2010. godine. Svaki trag o tom sastanku nestao je iz arhive BIA, piše Blic. Dudić je nakon svega mjeseca dana od tog sastanka ubijen. Ostala je sumnja da je na Jelovoj gori možda pristao da bude svjedok.
I najvažnije, tajna će ostati sve političke veze klana Šarić, zahvaljujući kojima je ova grupa napravila imperiju za kratko vrijeme. To se više ni ne pominje. Samo je šef kabineta Ivice Dačića optužen da je davao informacije Šariću, no prisluškivani razgovori nijesu uvršteni u dokazni materijal na suđenju.
Šta je sa vezama koje su Šariću u Crnoj Gori pomogle da izgradi poslovno carstvo i lagano nestane iz zemlje u vrijeme kada su u Beogradu već počela hapšenja pripadnika njegovog klana, na sudu nećemo saznati. Bar ne dok je ovakvog pravosuđa.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Komentari
Izdvojeno
SLOBODNO SUDIJSKO UVJERENJE: Uzmi od države što više možeš

Bivšim sudijama Vrhovnog suda Radulu Kojoviću i Petru Stojanoviću, Osnovni sud na ime višegodišnjeg nekorištenja godišnjih odmora, dosudio preko 14.000 eura, a Stanki Vučinić 20.000
Nekadašnje sudije Vrhovnog suda Radule Kojović, Stanka Vučinić i Petar Stojanović sredinom prošlog mjeseca, pred Osnovnim sudom u Podgorici, dobili su svog poslodavca Vrhovni sud i uspjeli da naplate neiskorištene godišnje odmore.
Sudija Dragan Babović usvojio je tužbene zahtjeve trojice bivših sudija i obavezao Državu, tj. Vrhovni sud CG da po osnovu naknade zbog neiskorištenih godišnjih odmora isplati odštetu. Radovanu Kojoviću 14.183 eura, Petru Stojanoviću 14.601 eura zbog neiskorištenih odmora od 2013. do 2019, a Stanki Vučinić za neiskorištene godišnje odmore od 2013. do 2020. – 20.339 eura.
Sve se ima isplatiti sa zateznom kamatom u roku od osam dana od dana pravosnažne presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
Kojović je u aprilu 2020. otišao u penziju, dok je sudijama Vučinić i Stojanović Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije u avgustu 2021.
Troje sudija u zajedničkoj tužbi protiv države pojašnjavaju da im je od 2013. pa sve do prestanka funkcije uredno za svaku godinu donošeno rješenje o korišćenju godišnjeg odmora. Međutim, nisu mogli da ih koriste jer su imali obavezna dežurstva. I tako godinama.
Državu je branio Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa koji je tražio da se ovaj tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Naveo je da se ne može dokazati da sudije nijesu koristile godišnje odmore s obzirom da su im rješenja za njih uredno uručena. Po Zaštitniku, nesporno je da su sudije koristili godišnje odmore u navedenom periodu, a da su za dežurstva i pripravnost, koja su organizovana za vrijeme trajanja godišnjih odmora, redovno primali maksimalno utvrđeni iznos naknade. Zbog toga se ni po drugom osnovu ne može isplatiti nadoknada. ,,Nema podataka u upravi da su podnosili zahtjeve za korišćenje preostalog dijela godišnjih odmora za navedene godine, već da su iste koristili na osnovu usmenog dogovora sa predsjednikom suda”, tvrdio je Zaštitnik.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
POČEO POPIS STANOVNIŠTVA, DOMAĆINSTAVA I STANOVA: Šta sad

Prođu li naredni popisni dani mirno i ozbiljno kao prvih pet, mogli bi upisati ne tako čestu zajedničku pobjedu. Onda bi se valjalo zapitati kako da taj uspjeh iskoristimo za neke nove, neophodne, iskorake. Da ne dangubimo dok čekamo popisne rezultate
Peti je dan kako se ponovo popisujemo, nakon više od dvanaest godina, a već izgleda kao da je u pitanju baš neka rutinska, tehničko-statistička, rabota. Koja se baš i ne tiče mnogo koga, sem organizatora iz Vlade i Monstata (Uprava za statistiku) te popisivača koji koriste priliku da zarade neki euro.
Baš ta tišina, narušena tek povremeno – objavama na društvenim mrežama ili javnim podsjećanjem kakvog nacionalnog borca na to ko bi i šta bi trebalo da budemo, najbolje pokazuje kako je popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori prije svega, i ponajviše, dominantno političko pitanje.
Dovoljna su bila 33 dana, malo strpljenja i dosta dobre volje pa da iz naizgled bezizlazne pozicije društvene raspolućenosti po pitanju (ne)održavanja popisa zakazanog za 1. novembar po principu sad ili nikad, dođemo do konsenzusa o uslovima njegovog održavanja i poprilično relaksirane atsmofere u kojoj je 3. decembra počeo popis.
“Pozivamo sve građane i građanke da se slobodno izjasne”, izjavio je 1. decembra v.d. predsjednika opozicionog DPS Danijel Živković, potvrđujući da neće biti bojkota popisa koji je ta partija, skupa sa kolegama iz opozicije i nacionalanim savjetima i vijećima Bošnjaka, Albanaca, Muslimana, Hrvata i Roma, zagovarala od sredine septembra.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
SDT ODUSTALO OD GONJENJA NEBOJŠE MEDOJEVIĆA: Sedam godina agonije

Specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić uoči završnih riječi odustala je od optužbi protiv lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića za stvaranje kriminalne organizacije i pranja novca. Osim njega, za isto krivično djelo je optužen banjalučki biznismen Momir Nikolić i još deset osoba, mahom aktivista PzP. Medojević je izjavio, da je bio žrtva sistemskog maltretiranja zbog afera koje je otkrio i infomracija koje je javno iznosio
Nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, na udaru Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) našli su se funkcioneri Demokratskog fronta, tada opozicionog saveza. Milan Knežević (DNP) i Andrija Mandić (NSD) optuženi su za pokušaj terorizma na dan izbora, u narodu poznatiji kao državni udar, dok je Nebojša Medojević (PZP) optužen za pranje novca.
Iako je Demokratski front prestao da postoji, ovi sudski procesi traju i nakon sedam godina. Dok je „državni“ udar doživio prvostepenu presudu i njeno ukidanje, Medojevićev slučaj nije bio dočekao prvostepenu presudu.
Medojević je optužen za stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca. Osim njega ,za isto krivično djelo je optužen banjalučki biznismen Momir Nikolić i još deset osoba, mahom aktivista Pokreta za promjene. Optužnicom su obuhvaćeni direktor partije Dejan Vujisić, tehnički sekretar te partije Željko Šćepanović, Gordan Konatar, Iva Pavlović, Petar Drašković, sin člana predsjedništva DF Slavena Radunovića – Luka Radunović, Vladislav Bulatović –sinovac člana predsjedništva DF Predraga Bulatovića, Nikola Jovanović, Mladen Jovanović i Aleksandar Sekulović.
Istraga je otpočela kada je policija otkrila u automobilu aktivista Demokratskog fronta više desetina hiljada eura i dolara, koji su zaplijenjeni. Specijalno tužilaštvo je ranije navodilo, da je Momir Nikolić finansirao kampanju Demokratskog fronta za parlamentarne izbore iz nelegalno stečenog novca. Prema navodima Specijalnog tužilaštva, nelegalne aktivnosti su se događale u vrijeme kampanje za parlamentarne izbore u oktobru prošle godine. Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević i ostali lideri DF su tokom istrage tvrdili da ne postoje dokazi o pranju novca, te da je istraga protiv njih politički obračun vlasti i tužilaštva protiv opozicije.
Prošle sedmice je specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić uoči završnih riječi odustala od optužbi za stvaranje kriminalne organizacije. Ona je odustala i od krivičnog gonjenja za nekoliko optuženih za krivično djelo pranje novca. U jednom dijelu ostala je pri podignutoj optužnici. Kako je pojasnila, po ovom predmetu imaju dvije optužnice. Jedna protiv Medojevića i grupe i tu su izvršene izmjene. Druga je protiv Momira Nikolića i tužilaštvo je ostalo pri njenim navodima.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
FOKUS4 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS3 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS2 sedmice
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO4 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
DRUŠTVO3 sedmice
ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
Izdvojeno1 sedmica
VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe
-
DRUŠTVO4 sedmice
NAPADI NA ALEKSANDRU VUKOVIĆ-KUČ: Društvo u kojem se najlakše i najčešće vrijeđaju žene