Povežite se sa nama

MONITORING

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE O NAPRETKU CRNE GORE ZA 2018. GODINU: Bolje, možda gore

Objavljeno prije

na

„Izvještaj je pokazao da je Crna Gora lider u regionu”, prokomentarisao je ministar pravde Zoran Pažin najnoviji Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2018. godinu. Zadovoljstvo novim evropskim ocjenama iskazao je i predsjednik parlamentarnog odbora za evropske integracije Adrijan Vuksanović. I on je ovaj dokument pročitao kao pohvalu Brisela Crnoj Gori za postignuti napredak. Ništa neočekivano.

Nije novina ni da su ocjenama EK, kad je u pitanju unutrašnji faktor, zadovoljni samo oni u vlasti. Civilni sektor ukazuje, nasuprot Vladi, da nema mjesta slavlju, pa i da je dokument u nekim djelovima oštriji nego ranije. To je recimo ocjena Borisa Raonića iz Građanske alijanse. Prema njegovom mišljenju, iako u izvještaju „nema jakih termina, kroz precizno navedene kritike se može zaključiti da Crna Gora polako gubi dah u regionalnoj regati za članstvo u EU”. Stevo Muk, direktor Instituta Alternativa ocijenio je da ovaj dokument ukazuje da Crna Gora stagnira u reformama. Slično mišljenje imaju i u Centru za građansko obrazovanje.

,,Ovogodišnji izvještaj dolazi nakon Strategije za Zapadni Balkan kojom je dat indikativni okvir za pristupanje i u kojoj je jasno naznačeno da Crna Gora može postati punopravna članica do 2025, ali pod uslovom da efikasno sprovede proces reformi i zaokruži pregovore u poglavljima 23. i 24. do 2019. To je najoptimističnija verzija imajući u vidu da ista Strategija prepoznaje Crnu Goru kao zarobljenu državu. Na toj liniji, iako nešto drugačijim rječnikom pisan, je i Izvještaj EK. Suštinski, u većini ključnih oblasti ocijenjeno je da je ostvaren umjeren napredak, što se ne može cijeniti kao uspjeh, posebno jer se radi o ponovljenim ocjenama sa gotovo indentičnim zamjerkama pa samim tim imao stagnaciju, a u nekim oblastima i regresiju”, prokomentarisala je za Monitor Ana Nenezić iz Centra za građansko obrazovanje.

Nije prvi put da Vlada i civilni sektor briselske ocjene čitaju potpuno drugačije. Vlada u izvještajima vidi samo ono što joj odgovara – djelove u kojima je EK hvali za, recimo, bolji zakonodavni okvir (najčešće za to), dok civilni sektor ukazuje na ono što su prema Briselu najveći problemi Crne Gore na njenom putu ka Evropi.

Možda je ovoga puta novo samo to što je tumačenje izvještaja od strane briselskih predstavnika u Crnoj Gori blaže nego što bi se očekivalo. Posebno imajući u vidu da su mu prethodile oštre ocjene u Strategiji EU za Zapadni Balkan gdje se osim što se prvi put pominje termin zarobljena država, ukazuje na problem korupcije na svim nivoima, spregu organizovanog kriminala i djelova sistema, nedostatak političke volje i nezavisnih institucija.

Aivo Orav, šef delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori u intervju za TV Vijesti dan nakon prezentovanja novog izvještaja kazao je da „EU pregovori sa Crnom Gorom dobro napreduju” i da je „Crna Gora u tom pogledu lider u regionu”. Kome je bilo smiješno kad je to kazao Pažin, možda više nije.

„Kada je u pitanju ostvareni napredak u ovom periodu, on je ostvaren u većini oblasti, a u jednoj, reforma javne uprave, ostvaren je dobar napredak”, kazao je šef Delegacije EU u Crnoj Gori.

Orav je dodao i da u Evropskoj uniji trenutno ne postoji zamisao da se iskoristi alat poznat kao klauzula balansa. „Jer generalno nema nazadovanja, a ima napretka”, pojasnio je.

Desetak dana pred objavljivanje izvještaja, neke od najuticajnijih ovdašnjih nevladinih organizacija sugerisale su EK da ,,ozbiljno razmotri” aktiviranje klauzule balansa, odnosno da zamrzne pregovore o članstvu Crne Gore sa EU. „Izostanak unutrašnje reformske dinamike i stepen otpora promjenama koji pokazuju crnogorske vlasti u različitim granama i nivoima čine razumnu osnovu da EK ozbiljno razmotri aktiviranje klauzule balansa”, obrazložile su taj zahtjev Institut alternativa, Centar za građansko obrazovanje, Centar za razvoj nevladinih organizacija i Centar za monitoring i demokratiju.

Napredak na koji ukazuje Orav je, međutim, čak i čitajući izvještaj teško uočiti. Uglavnom iste ocjene, iste kritike, isti zahtjevi. Stiče se utisak da Crna Gora ne mrda s mjesta.

Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, vladavina prava i sloboda izražavanja ostaju najveći njeni problemi na putu euintegracija. To je konstatovao i Johanes Han u svom video obraćanju crnogorskim građanima. ,,Ključni će biti rezultati iz oblasti vladavine prava, reforme pravosuđa, temeljnih ljudskih prava i slobode izražavanja, kao i korupcije i organizovanog kriminala”, kazao je on.

,,Korupcija je prisutna u mnogim oblastima i ostaje pitanje zabrinutosti”, konstatuje se tako u najnovijem Izvještaju Brisela. Takođe, upozorava se da je „borba protiv organizovanog kriminala krucijalna kako bi se spriječila infiltracija kriminala u politički i ekonomski sistem”, i navodi da ,,moćne kriminalne grupe djeluju u Crnoj Gori i iz nje, a njihove aktivnostu uključuju trafiking droge, krijumčarenje cigareta i migranata, pranje novca, kao i zločine protiv imovine i pojedinaca, što dovodi do čestih ubistava povezanih sa bandama”.

Ukazuje se i da nije bilo napretka kad je u pitanju sloboda izražavanja i mediji (vidi boks). Opet opominje Agencija za sprečavanej korupcije zbog nedostatka rezultata i njene (ne)pristrasnosti. Ukazuje na neophodnost postojanja političke volje da bi se depolitizovala javna uprava. Opet početni rezultati u borbi proitv visoke korupcije. Opominje se da ekologija čeka…Dakle, ništa novo.

Jezik Brisela nakon prezentovanja najnovijeg izvještaja kritikovao je lider DEMOS-a Miodrag Lekić. On je ocijenio da je „u cjelini tehničko-sadržani dio izvještaja vrlo kritički ocijenjen dok je, onaj drugi politički načelno afirmativan, što dovodi do više nedoumica”. Da li se radi o napredovanju ili nazadovanju Crne Gore u proteklom periodu, i sam je postavio pitanje Lekić.

,,Ako se ovako nastavi sa izvještajima i jezikom u kojem se kombinuju prijetnje i komplimenti, sve uz nastavak zabrinjavajućeg statusa quo u zemlji, onda bi građani Crne Gore mogli biti prva koleteralna šteta neobičnog partnerstva Evropske unije i Đukanovićeve vlasti”, kazao je on. Lekić je ocijenio da crnogorski građani ne osjećaju dobrobiti od evropskih integracija.

Možda. Ali će se sasvim sigurno tek sad osjetiti Đukanovićev evropski put. Njegov dolazak na mjesto predsjednika započeo je kampanjom protiv medija koje ne kontroliše i izdajnika. Lijepe briselske riječi o „lideru u regionu”, samo će mu dati krila. Džaba softli opomene o „nultoj toleranciji” .

Mediji – bez napretka

Situacija u medijima i sloboda govora u Crnoj Gori ocijenjeni su najnižom ocjenom u izvještaju Evropske komisije.

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav je ukazao da je negativna ocjena donijeta zbog političkog miješanja u Javni servis i izostanak rezultata u istragama napada na novinare.

Predsjednik Komisije za istrage napada na novinare Nikola Marković je ocijenio da su konstatacije Brisela o medijskoj situaciji mogle biti i oštrije jer i dalje postoje tendencije da se mediji stave pod političku kontrolu.

,,Stanje se stalno pogoršava, a protekla godina i posljednji događaji su najbolji dokaz za to. Rekao bih da je Brisel konstatovao ono što je svima nama poznato. A to je da nema političke volje da se riješe napadi na novinare i imovinu medija, a da zato ima velike političke volje da se mediji stave pod partijsku kontrolu. Najbolji primjer za to je situacija u Savjetu Javnog servisa. I jako je dobro za stanje medija u Crnoj Gori, što je ta činjenica prepoznata i oštro kritikovana u izvještaju”, kazao je on za Radio Slobodna Evropa.

Orav je u intervjuu za TV Vijesti na pitanje da prokomentariše Đukanovićeve ocjene da su mediji koje ne kontroliše ,,fašisti” kazao da mora postojati ,,nulta tolerancija za prijetnje novinarima i NVO”.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDSJEDNIK ĐUKANOVIĆ NAJAVIO ODLAZAK AMANA SA SVETOG STEFANA: Arbitraža u Londonu zbog rušenja kapija u Miločeru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koji je kompanija Adriatic properties ostvarila od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela, do danas

 

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio je prije dva dana mogućnost da singapurska hotelska kompanija Aman Resorts uskoro napusti Crnu Goru zbog događaja koji su krajem marta eskalirali u Miločeru, kada su mještani Svetog Stefana, Pržna i Miločera, porušili metalnu kapiju i ograde, kojima je bio onemogućen pristup građanima šetalištu pored male Kraljičine plaže. On je takvu prognozu iznio nakon što je razgovarao sa turističkim investitorima koji su iskazali „zaprepašćenje i strah od onoga što su vidjeli posredstvom televizijskih kamera sa Miločera i Svetog Stefana“.

„Vidjeli su divljanje predvođeno zvaničnicima lokalne vlasti. Vidjeli su rušenje nekih objekata koji su sastavni dio investicije. Kao rezultat toga imamo najavu operatera Amana da ove godine neće otvarati hotele, sa mogućnošću da napusti Crnu Goru. Investitor kao druga karika u aranžmanu bez Amana ne želi da radi u Crnoj Gori. Ono što nam se smiješi poslije onog divljanja je arbitraža u Londonu koja neće proći sa štetom manjom od 100 miliona eura po crnogorski budžet“, kazao je Đukanović.

Određena je i arbitraža u Londonu, koja je izgleda ugo-vorom dogovorena. Potpisnik ugovora o zakupu crnogorskih elitnih hotela je ofof-šor kompani-ja Aidwey Investment LTD, ne-poznate vlasničke strukture, registrovana na Britanskim Dje-vičanskim Ostrvima.

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Ali ne zbog uklanjanja kapija i ograda kojima je zakupac dugih 14 godina blokirao pristup morskoj obali. Mještani su se  od prvog dana zakupa  bunili zbog lošeg odnosa zakupca prema njihovoj društvenoj zajednici, upadali na zabranjene plaže, rušili prepreke, tražeći nekakav kompromis, do kojeg nije došlo.

Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac,  kompanija Aidwey Investment LTD ili njena ekspozitura u Budvi, kompanija Adriatic properties DOO, kojom rukovodi grčki biznismen Petros Statis. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koje je zakupac ostvario od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela do danas. Svaku poslovnu godinu, firma Adriatic properties završavala je u minusu od nekoliko miliona eura. Upravi prihoda prijavljen je gubitak od 4,3 miliona eura za 2019, godinu ranije bio je 6,1 milion, dok se za proteklu godinu gubitak Adriatic propertiesa popeo na 8,8 miliona eura.

Prema podacima Uprave prihoda, finansijski iskaz zakupca Svetog Stefana i Miločera, od 31. marta ove godine, koji potpisuje izvršni direktor Goran Bencun, sumira ukupan gubitak firme na iznos od nevjerovatnih 104.904.410 miliona eura. Elitni crnogorski hoteli dati pod dugoročni zakup koji se slavio kao jedan od najboljih ugovora ostvarenih u turizmu Crne Gore, donijeli su gubitke koji premašuju stotinu miliona eura. Neko to mora da podmiri.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PLJEVALJSKE OPOMENE: Ravno do dna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pljevlja već tri decenije uzalud opominju. Desila se Bukovica, pa  brojni izlivi mržnje u decenijama koje su uslijedile. I niko nije kažnjen. Danas se u tom gradu uz šovinistička skandiranja traži smjena tek postavljenog načelnika policije, prvog islamske vjeroispovijesti nakon skoro šest decenija. I vlast ćuti

 

Opet protesti, opet izlivi mržnje, opet Pljevlja. Nakon što je, javnosti do ove sedmice nepoznat, za načelnika policije u Pljevljima izabran Haris Đurđević, ispred tamošnjeg Centra bezbijednosti organizovani su protesti.  Okupljanja su uslijedilla nakon javne reakcije jednog od lidera Demokratskog fronta Nebojše Medojevića, koji je  Đurđevića na svom Fejsbuk profilu okarakterisao kao ﮼najodanijeg vojnika Veselina Veljovića, ostrašćenog srbofoba i progonitelja učesnika litija i mrzitelja svega pravoslavnog”.  Okupljeni su skandirali – ﮼Ustala je Sparta srpska, neće ovo biti Turska”.

Nakon protesta reagovao je reis islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić: ﮼Ako nemamo pravo na neke funkcije, poželjno bi bilo da nam se odgovori – da li imamo pravo na vazduh? Pitam se, gdje je država, NVO sektor, mediji, strane diplomate? Najverovatnije će biti da je ovo Ramazanska čestitka”.

Nakon stidljive reakcije institucija, prvo ombudsmana koji je osudio šovinističke poruke u Pljevljima, te istrage tužilaštva, lideri Demokratskog fronta, a i drugih partija iz nove vlasti, osudili su  šovinističke poruke na protestima u Pljevljima, ali nastavili da insistiraju da je imenovanje Đurđevića sporno jer je navodno bio kadar DPS-a. Traže i da se ispitaju anonimne otužbe da je Đurđević navodno na nekom od kolegijuma u policiji ustvrdio da bi se on sa litijašima obračunao po kratkom postupku.

Đurđević da se zna, nema mrlja u karijeri. Tokom 2017. godine izabran je za najboljeg policajca od strane svojih kolega. Radna biografija čista. Bez prijava za zlupotrebu ovlašćenja, ne tako rijetkih u redovima ovdašnjeg rukovodećeg policijskog kadra, bez afera, bez pominjanja u medijima.

Nakon što je dospio u fokus javnosti, Đurđević se ogasio u medijima. Saopštio je  da 15 godina obavlja radne zadatke i da nije tačno ono što mu spočitavaju prvaci opozicionih partija iz te opštine, odnosno dio njihovih kolega parlamentarne većine na državnom nivou.

﮼Čudno mi je da se nakon mog imenovanja, prvi put pominje moje ime u negativnom kontekstu vezano za održavanje litija. U to vrijeme ja sam radio kao rukovodilac Jedinice za subijanje opšteg i privrednog kriminaliteta, u čijem opisu posla je suzbijanje imovinskog kriminaliteta, krvnih i seksualnih delikata i drugih sličnih linija rada“, saopštio je Đurđević i dodao da nije neko ko je ﮼ograničen razmišljanjima o bilo čijoj nacionalnosti”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREKO 2,5 MILIONA ZA NOVU TV PODGORICA: Skupa DPS igračka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ivanu Vukoviću, Živku Andrijaševiću i Radu Vojvodiću zapalo je da ostvare nedosanjani san bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše o podgoričkoj televiziji. Pripreme su nas do sada koštale preko 2,5 miliona eura. A tek će kad RTV  PG proradi u drugoj polovini godine

 

Rade Vojvodić, nekadašnji generalni direktor Radio-televizije Crne Gore i RTV IN izabran je protekle sedmice ponovo za direktora. Treća sreća je RTV Podgorica.

Vojvodić je nakon što je ,,ugasio” IN, 2011. izabran za generalnog direktora RTCG. Tekovine njegovog direktorovanja, kao što je cenzura serijala Mehanizam, vidne su i danas. Uz obrazloženje da je nanio štetu RTCG-u, Savjet ,,javnog servisa” smijenio ga je u decembru 2016. Nakon smjene ispostavilo se da je ostavio dug od osam miliona eura. Viši sud je, 2019, presudio da je nezakonito smijenjen, pa je Savjet RTVCG-a urgirao da mu se isplati 180.00 eura.

Lokalna podgorička televizija je nedosanjani san bivšeg dugogodišnjeg gradonačelnika Miomira Mugoše. Pokrenuo je projekat gradske televizije 2009. godine i tada je za potrebe otvaranja televizijske kuće opredijeljen prostor na Gradskom stadionu. Za njegovo opremanje potrošen je 1,1 milion eura. Taj skupocjeno opremljeni prostor na južnoj tribini Gradskog stadiona sada je zvanična adresa nove televizije.

Par godina nakon toga tadašnji poslanici opozicije u gradskom parlamentu Aleksa Bečić i Zdenka Popović pokušali su da obiđu i vide na što je utrošeno preko milion eura građana Podgorice. Niko im nije otključavao.

Tokom 2014. godine raspisana su tri tendera za izbor najpovoljnijeg ponuđača za stavljanje u funkciju poslovnog prostora gdje je učešće Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice bio poslovni prostor od 565 kvadrata sa opremom koja je u objektu. Ponude su nekoliko puta dostavljali emiteri Prve TV, MBC-a i TV 777 ali su sve odbijene.

Vojvodić je dobio priliku da realizuje dugogodišnju namjeru DPS gradske vlasti, nakon što je ostavku iz ličnih razloga na mjesto izvršnog direktora  podnio Predrag Vučinić, a javni konkurs za direktora poništen jer se niko nije javio.

Skupština Glavnog grada je krajem februara prošle godine usvojila odluku o osnivanju TV Podgorica. ,,Žao mi je što opozicija nije ovdje jer sam siguran da bi i oni podržali ovu odluku”, kazao je tada predsjednik lokalnog parlamenta Đorđe Suhih. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković je tada  saopštio da očekuje da će televizija eksperimentalno početi za pola godine. Istakao je ,,da je televizija skupa igračka’’. U novembru je prolongirao rok za prvu polovinu ove godine. Monitoru su iz PG Biroa odgovorili da se početak rada očekuje u drugoj polovini godine.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo