Povežite se sa nama

FOKUS

CRNOGORSKE ULICE SMRTI: Premijeru, dokle?

Objavljeno prije

na

Nakon dvostrukog ubistva ove subote u centru Podgorice, koje se dovodi u vezu sa ratom kriminalnih klanova koji već godinama odnosi živote, i nadležni su priznali svima očigledno: da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori smrtonosna. Oni kažu – ,,narušena”. I dok država ima očiti problem s mafijom, mafija s državom, sudeći i po načinu na koji se bez straha ubica kretao centrom prije i pošto je izvršio zadatak, očito – nema.

Samo od početka godine u Crnoj Gori desilo se dvanaest eksplozija i šest napada vatrenim oružjem, izračunao je Radio Slobodna Evropa. Većina napada je nerazriješena. U njima je ubijeno troje, a povrijeđeno četvoro ljudi. Posljednje ubistvo odnijelo je i jednu slučajnu žrtvu. Premijer Duško Marković građane je do skoro ubjeđivao da samo kriminalci u Crnoj Gori imaju razloga da se plaše, i da nevinih žrtava – nema. Do posljednjeg ubistva premijer Marković i čelni ljudi bezbjednosnog sektora insistirali su i da je bezbjednosna situacija dobra, a u jednom trenutku je čak okarakterisana i kao odlična. Sve zahtjeve civilnog sektora i opozicije da se zbog nerazriješenih ubistava i eksplozija, te rata kotorskih klanova koji ne jenjava, bude smijenjen direktor Uprave policije Slavko Stojanović, premijer je ignorisao. Stojanovićevi rezultati su, tvrdio je, – odlični.

No, nakon što je u samom srcu Podgorice, u podne, u podgoričkom lokalu Forum, maskirani muškarac u prisustvu brojnih gostiju, ubio prvo četrdesetdvogodišnjeg Radoja Jovanovića, slučajnog gosta, a potom i tridesetjednogodišnjeg Miloša Šakovića koji se dovodi u vezu sa kotorskim klanovima Stojanović je podnio ostavku. ,,Pozdravljamo konačnu ostavku direktora Uprave policije. Cijenimo da je ona realna i logična ne samo u liniji objektivne odgovornosti već i zbog produženo narušenog kredibiliteta policije”, prokomentarisao je za Monitor predsjednik Savjeta za građansku kontrolu policije Aleksandar Saša Zeković. On kaže da je bezbjednosna situacija ozbiljna i da zahtijeva ,,radikalnu političku i krivičnopravnu reakciju”.

Osim Stojanovića, ostavku je dao i šef podgoričke policije Jovica Rečević, a uskoro su uslijedila i hapšenja osumnjičenih. Zbog ubistva u centru, podgorička policija je uhapsila Janka i Predraga Vukadinovića. Oni se terete za pomaganje. Janko Vukadinović je tek izašao iz zatvora, gdje je odrobijao dvije godine, zbog optužbi da je bacio bombu ispred vrata stana bivšeg šefa barske policije Miloša Radulovića. Muškarac za kog policija sumnja da je ubica u bjekstvu je, trenutno van dometa policije. Riječ je, kako su izvijestili mediji, o Marku Jovanoviću, navodno povezanom sa barskom kriminalnom grupom.

,,Moram da priznam da me iznenadilo da su konačno i državni organi priznali da je stanje bezbjednosti u Crnoj Gori zabrinjavajuće. Ono je takvo već skoro četiri godine a državni organi svojim radom do sada nijesu uspjeli da značajnije ‘okrznu’ glavne kriminalne klanove, odnosno, nije bilo značajnijih hapšenja i procesuiranja. Još značajnije, nije bilo blokada i oduzimanja imovine, što je jedino efikasno oružjem za suzbijanje organizovanog kriminala”, kaže za Monitor Dina Bajramspahić, iz Instituta Alternativa.

Crnogorski bezbjednosni vrh, na čelu sa premijerom Markovićem, koji je bio dugogodišnji šef državne bezbjednosti, već neko vrijeme obećava da će se država obračunati sa organizovanim kriminalom. No, sve mjere koje su do sada preduzete očito su ostale bez rezultata. Ne računajući dramski efekat. U operaciji Boka, od 17. septembra 2017. godine do 20. marta 2018. godine, podsjećaju Vijesti, izvršeni su pretresi na 152 lokacije koje koriste članovi organizovanih kriminalnih grupa, i bezbjednosno interesantne osobe. Mediji su obasipani fotografijama specijalaca koji upadaju u stanove osoba označenih da su pripadnici kriminalnih klanova. Rezultat tih akcija u suzbijanju kriminala je – nula. Policija u operaciji Boka nije uhapsila nijednog kriminalca koji slovi za visokorangiranog u hijerarhiji neke od kriminalnih grupa.

Velikih riječi i obećanja opet ne nedostaje. Na posljednjoj sjedinici Vijeća za nacionalnu bezbjednost pozdravljeno je hapšenje osumnjičenih za posljednje ubistvo. Premijer Marković je obećao da će kriminalci vidjeti svoga boga. „Ne smiju građani naše države snositi posljedice kriminalnih vrtloga i klanovskih sukoba. Tražićemo ih na svakoj stopi teritorije Crne Gore, a nalog Vijeća je da ih u zakonitim procedurama pronađemo ma gdje se nalazili, i u inostranstvu”. Grmio je on i ranije.

Nakon međusobnih optužbi između policije i tužilaštva, na prethodnoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbijednost je, radi efikasnije borbe sa organizovanim kriminalom, dogovoreno da se formiraju specijalni timovi sastavljeni od predstavnika različitih institucija, od policije do tužilaštva. Dina Bajramspahić primjećuje da ne vidi čemu to. ,,U jeku rata klanova, Vijeće za nacionalnu bezbjednost ima ‘originalan’ predlog da se formiraju novi specijalni timovi, iako ih je bilo i do sada. Pri tome se u saopštenju ne navodi nijedna riječ tome u čemu je problem sa postojećim specijalnim timom, ni kako funkcionišu postojeći ad hok mješoviti timovi za istrage”, ocijenila je. Dobra vijest je, kaže Bajramspahićeva, to što smo „nakon dvogodišnjeg međusobnog nesarađivanja a na uštrb stanja bezbjednosti”, konačno na zajedničkom sastanku vidjeli predstavnike tužilaštva i policije. ,,Na žalost sve ostalo smo već vidjeli i čuli. Potrebna je ozbiljnija analiza problema u radu i sistemske, smjelije promjene u policiji i tužilaštvu”.

Ona za Monitor podsjeća da je poseban pokazatelj koliko su slabi dosadašnji rezultati borbe s organizovanog kriminala to što nema rezultata kad je u pitanju pranje novca, na šta odavno ukazuje i Evropska komisija. ,,Dok god ne bude takvih istraga, paralelno sa istragama za sva druga krivična djela, od korupcije do trgovine narkoticima, kriminalcima se krivična djela isplate jer ih nakon ‘neosjetnih’ zatvorskih kazni, vani čeka novac koji su stekli nezakonitim aktivnostima”, kaže ona.

Gotovo istovremeno dok je Vijeće dogovaralo nove stare mjere borbe protiv organizovanog kriminala, stigla je vijest – pala je optužnica za pranje novca Jovici Lončaru i Dušku Šariću. Njih dvojica, koje je tužilaštvo postupajući po istrazi italijanskih organa označilo kao članove kriminalne organizovane grupe Darka Šarića, nakon sedam godina procesa pravoznažno su oslobođeni krivice da su oprali 20 miliona eura. Tu odluku donio je Vrhovni sud, nakon oslobađajuće presude Apelacionog suda i tri ukinute osuđujuće presude nižih sudova.

Veselin Radulović, pravni zastupnik MANS-a ocijenio je da je ova presuda poseban pokazatelj koliko je država nemoćna da se izbori sa organizovanim kriminalom. ,,Dok se optuženi za organizovani kriminal bez posebnih teškoća oslobađaju optužbi tužilaštva, ulicama crnogorskih gradova sve češće odliježu ekplozije, vrše se naručene likvidacije i stradaju nevini građani i slučajni prolaznici. Učinioci ovih krivičnih djela bez posebne panike lagano napuštaju lice mjesta i zajedno sa naručiocima ostaju van domašaja bezbjednosnih službi i pravosuđa”, ocijenio je on.

Radulović je kazao da slučaj Šarić nije prvi i jedini u kome tužilaštvo nije dokazalo nijedno krivično djelo licima i grupama čiji kriminal sa druge strane, pravosuđe drugih država uspješno procesuira i izriče osuđujuće presude.

Prema pojedinim procjenama, suština problema je upravo u tome što su mafija i sistem srasli. ,,DPS kao političko krilo mafije je strana u sukobu i njihova politika podsticanja mafijaškog rata i svrstavanja na jednu stranu je tragično pogrešna odluka i samo je dovela do eskalacije sukoba”, kaže za Monitor Nebojša Medojević, dugogodišnji član parlamentarnog odbora za bezbijednost. ,,Jedan kartel ima podršku države i službi bezbjednosti, pa ovaj rat ima i političku pozadinu i može eskalirati likvidacijama ljudi visokih političkih profila, kako onih iz vlasti povezanih sa jednim od zaraćenih kartela tako i opozicionih lidera, novinara i aktivista civilnog sektora”., kaže on. Jedna od verzija sukoba klanova je da uzrok rata nije tovar kokaina nestao u Valensiji, kako se to obično tumači, već da je izazvan od strane Agencije za nacionalnu bezbijednost sa ciljem da neutrališe škaljarski klan, jer ih ne kontroliše.

Škaljarski klan predvodi navodno Ivan Vukotić, blizak saradnik Luke Bojovića i najistaknutijih pripadnika njegovog ganga, koji su narko-poslove nastavili i nakon što im je vođa uhapšen u Španiji, gdje izdržava zatvorsku kaznu od 18 godina. Vukotić u sudskoj evidenciji ima jedno krivično djelo: pomaganje u pokušaju ubistva, izvršeno 2002. Crnogorska policija ga je teretila da je 2014. godine utajio porez u iznosu od oko 22.000 eura. Njegov advokat tvrdio je da istražni organi manipulišu tom istragom, držeći je neosnovano otvorenom, kako bi kontrolisali njegovog klijenta. Vukotić je svojevremeno izašao u javnost sa tvrdnjama da ima spisak policajaca koje plaća mafija. Od istrage o tome, još ništa.

Kavački klan predvodi navodno Igor Božović, koji se nalazi van Crne Gore iz koje je izašao nakon raspisane potjernice. Nebojša Medojević je krajem prošle godine u parlamentu pitao ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića ,,da li istražuju ko je u Specijalnom državnom tužilaštvu uzeo od 50.000 do 100.000 eura da omogući jednom od šefova kriminalnog kavačkog klana Igoru Božoviću da pobjegne”. Medojević je podsjetio da je Božović pobjegao iako je već postojao nalog za njegovo pritvaranje.

Posljednje ubistvo u centru Podgorice takođe se povezuje sa sukobom škaljarskog i kavačkog klana. Osumnjičeni su dio, prema nezvaničnim informacijama policije, kavačkog klana. Navodno se radilo o osveti zbog posljednje eksplozije u Podgorici.

„Rat je ušao u završnu fazu i svaka strana će birati mete koje će nanijeti najveću štetu drugoj strani. Zbog srastanja države sa mafijom, teško je povući jasnu liniju koja razgraničava ova dva svijeta, pa su zbog toga policija, tužilastvo i sudstvo nemoćni da spriječe ovaj rat. Mnogi inspektori policije, ANB, tužioci i sudije su na platnom spisku jedne od sukobljenih strana, tako da država ne može da stane na put mafiji, niti zaštiti građane”, kaže Medojević.

Zbog bezbjednosne situacije u zemlji u Podgorici će se, kada ovaj broj Monitora bude na kioscima, održati novi protesti građana. Jedan protest održan je u srijedu, 4. aprila, a organzovale su ga desetak nevladinih organizacija, ispred Ministarstva unutrašnjih poslova. Oni su zatražili efikasniju akciju države povodom narušene bezbjednosne situacije. Drugi protest pod geslom Život bez straha najavljen je za subotu 7. aprila ispred Skupštine Crne Gore, u organizaciji neformalne grupe građana.

Čeka se odgovor premijera. Dokle?

NAPAD NA NOVINARA SEADA SADIKOVIĆA
Povod priča o muzeju Pepića

Samo dan nakon ubistva u Podgorici, odjeknula je vijest o novoj eksploziji. Ovoga puta bomba je eksplodirala ispred kuće novinara TV Vijesti Seada Sadikovića u Bijelom Polju.

Zabog napada na Sadikovića uhapšena su braća Pepić, Ilhan i Hilmo. Oni su bratanići Husnije Pepića, o čijem je privatnom mjuzeju Sadiković, na karkterističan način za emisiju Bez granica, pravio reportažu. Po nekim ocjenama, Pepić je bio uvrijeđen načinom na koji je tretiran u tom prilogu.

No, Sadiković je ukazao na druge i dublje motive napada na njega. On kaže da mu već duže vrijeme mnogi crtaju metu, a da su napadači u ovom slučaju izmanipulisani. ,,Prijavio sam te prijetnje krajem prošle godine policiji, i to jednog Rožajca iz vladajuće strukture i neke brojeve iz inostranstva. Nisu me ni pozivali iz tužilaštva”, kazao je Sadiković. „Onda dobijam nove prijetnje, za nove priče o Petnjici i Gusinju. U Petnjici na dan izbora radim na ivici incidenta. Nakon tih novih provokacija i direktnih prijetnji uspijevam da dođem do tužilaštva, u februaru ove godine. Tada se verbalnim napadačima pridružuje i vlasnik kuće-muzeja, o čemu sam sa najboljim namjerama pravio priču”, objasnio je Sadiković.

„Žao mi je što su izmanipulisani. Vjerujem da to nije teško shvatiti. Oni su žrtve, pa onda i ja, pa onda svi mi. Tvrdim i ponavljam: krivac je nalogodavac nalogodavca za bombaški napad i to već zna skoro sva Crna Gora”, rekao je Sadiković. On je kazao da je na društvenim mrežama obilježen kao meta, odnosno navodni neprijatelj Bošnjaka. ,,Sve u cilju političkom, opstanka DPS-a na vlasti i pobjede njihovog kandidata za predsjednika, odnosno čuvanja bošnjačkog nacionalnog tijela uz DPS. Dakle, ti ljudi su, duboko sam uvjeren, izmanipulisani iz političkih razloga.”

VASILIJE MILIČKOVIĆ TVRDI DA JE IZBJEGAO ATENTAT
Policija: Nema tragova nasilnog djelovanja

Izborni štab predsjedničkog kandidata Vasilija Miličkovića saopštio je da je na njega planiran atentat.

Prema njihovim tvrdnjama na vozilu kojim je Miličković ove sedmice putovao u Budvu, ,,NN lica su napravila diverziju na motoru, presjekli dovodno kablo za gorivo, i pripremili sve kako bi došlo do eksplozije i time uništili i vozilo i Miličkovića”.

,,Srećom na Braićima kod tunela, otkrio je ovaj podmukli čin i namjeru, izgasio motor i time izbjegao smrt”, navodi se u saopštenju koje je u ime Miličkovićevog štaba potpisao Božidar Vujičić.

Na te tvrdnje uskoro je reagovala Uprava policije. Konstatovali su da je crijevo za gorivo na automobilu Miličkovića oštećeno , ali i dotrajalo. Policija tvrdi međutim da na vozilu nema tragova ,,nasilnog djelovanja” i da je crijevo neko pokušao nestručno da popravi.

Izborni štab Miličkovića pozvao je Upravu policije da dokumentuju njihove tvrdnje, o kako ističu, ,,navodnom i lažnom atentatu”.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

FOKUS

CRNA GORA I POPLAVE: Kad voda ogoli vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od sjevera do juga sa vodom je isplivala i sveopšta nebriga i nemoć pred elementarnom nepogodom. Dok je blokirala lokalne i regionalne puteve, odsijecala pojedina mjesta od svijeta, ugrožavala imovinu građana, iz Vlade muk. Nije bilo obraćanja javnosti, jasnih informacija, kriznog štaba

 

 

Poplavljene kuće i putevi, evakuisane porodice, slike su Crne Gore na početku ove godine. Od sjevera do juga sa vodom je isplivala i sveopšta nebriga i nemoć pred elementarnom nepogodom.

Samo u prva dva dana obimnih kiša pomoć od nadležnih službi je zatražilo preko 450 građana. Najkritičnije je bilo u Danilovgradu i Nikšiću gdje su zbog plavljenja kuća mještani pojedinih naselja evakuisani.

Dok je voda blokirala lokalne i regionalne puteve, odsijecala pojedina mjesta od svijeta, ugrožavala imovinu građana, iz Vlade muk. Nije bilo obraćanja javnosti, jasnih informacija, kriznog štaba… Kao i za vrijeme požarne sezone.

Nakon sedam dana od početka poplava, na poplavljenom području Skadarskog jezera, pojavio se ministar ekologije Damjan Ćulafić. Upoznao sa stanjem na terenu i preduzetim mjerama zaštite ljudi i životne sredine. Služba zaštite Nacionalnog parka ministra je izvijestila da je situacija pod kontrolom, da je oko tridesetak objekata u zoni rizika, ali i evakuacija nije potrebna. Ministar je naglasio da službe redovno dostavljaju izvještaj i da ostanu u punoj pripravnosti te da zaštitari rade odgovorno, profesionalno.

Za razliku od članova Vlade, kao i do sada, vatrogasci, lokalne službe zaštite i spasavanja, komunalna preduzeća, pripadnici vojske i policije, Direktorat za zaštitu i spašavanje, radili su odgovorno. Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju objavljivao je redovne izvještaje i izdavao zvanična upozorenja o obilnim padavinama i porastu vodostaja rijeka.

Institut za javno zdravlje Crne Gore izdao je upozorenje građanima ali i nadležnima da povećane padavine, povišeni vodostaji i izlivanje vodenih površina i vodotokova ,nose rizik od ugrožavanja zdravlja i širenja infektivnih bolesti zbog zagađenja vode, neadekvatnog odlaganja čvrstog otpada, izlivanja kanalizacije i otpadnih voda, kao i povećanja broja glodara.

Stručnjaci su upozorili da su poplave po ko zna koji put ogolile slabosti sistema – odsustvo planiranja, nepostojanje ažurnih podataka, zapuštenu infrastrukturu i nejasnu podjelu odgovornosti. Vlasti nijesu ispunile čak ni ono što su bile u obavezi, da prilikom poplava ovih razmjera sazovu Koordinacioni tim za zaštitu i spašavanje, kojim je trebalo da upravlja predsjednik Vlade Milojko Spajić ili ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.

Prema Zakonu o zaštiti i spašavanju, Koordinacioni tim je strateško-koordinaciono tijelo koje se formira radi usmjeravanja i usklađivanja aktivnosti svih subjekata sistema, te obezbjeđuje političku i institucionalnu koordinaciju u slučaju većih nesreća i elementarnih nepogoda.

,,Reakcije na poplave su u velikoj mjeri bile stihijske i zakašnjele. Kao i u ranijim slučajevima, umjesto analize uzroka, često se tražio „dežurni krivac“, uz prebacivanje odgovornosti na druge institucije ili na klimatske promjene”, izjavio je za Dan hidrolog Slavko Hrvavčević. On je istakao da je prvi i ključni korak da bi državne i lokalne službe mogle adekvatno reagovati – promjena pristupa, što podrazumijeva da prioritet mora biti upravljanje rizikom, a ne samo reagovanje kada poplava već nastupi.

U jeku poplava slika neodgovornosti postao je slučaj kanala Mareza na koji je upozorio ekološki aktivista Aleksandar Dragićević. Iz Glavnog grada saopšteno je da je ugroženost okolnih gradskih naselja od poplava rezultat zatrpanosti ovog kanala koji ne može da višak vode odenese u Moraču. A duž trase kanala Mareze slika naše tranzicije – ostave, pomoćni objekati, septičke jame,  putevi, zidovi, parkinzi, ograde, nepoznati betonski objekti, razni zasadi, otpad, drveće, nasipi, gradsko dječje igralište. Tu su i reflektori fudbalskog stadiona ali i dio terena koji se nekada zvao Stari ribnjak, a danas DG Arena

Koliko su mještani urnisali kanal za svoje privatne potrebe toliko im je pomogla država, a i Glavni grad. Tako je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović u septembru prošle godine otvorio poligon izgrađen dijelom na zatrpanom kanalu. Sada je poručio da će zbog zatrepavanja kanala Mareza ,,podnijeti krivične prijave protiv odgovornih lica koji su živote ljude doveli u opasnost”. Doduše, treba i pohvaliti gradonačelnika jer je on jedan od rijetkih zvaničnika koji je bio uključen u rješavanja problema nastalih poplavama.

Nakon uspješnog alarmiranja javnosti, kanal su gradske službe uz pomoć Vojske Crne Gore uredile i očistile.  Ostao je problem dijela trase kanala koji je zatrpan zbog gradnje reflektora i ograda fudbalskog stadiona DG Arena u Donjoj Gorici. Uprava za inspekcijske poslove dala je nalog Fudbalskom klubu Podgorica da tokom ove sedmice oslobodi kanal Mareza od objekata stadiona izgrađenih na njemu.

Stadion je izgrađen 2015. godine za vrijeme mandata gradonačelnika Slavoljuba Miga Stijepovića. A zasluge za njegovu gradnju imaju Tomislav Čelebić, Miomir M. Mugoša, Dejan Savićević i Verica Maraš.

Da se neće stati samo na čišćenju kanala, najavljuju iz Glavnog grada. Zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević kazao je da se uređenje kanala Mareza sprovodi planski, timski i odgovorno, da nema govora o stihijskom ili ad-hok djelovanju, kao i da je pripremljena i treća faza kojom će dio prostora uz kanala postati šetalište i imati i estetsku ulogu.

Za razliku, odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Budimir Mugoša smatra da čišćenje kanala ima više karakter improvizacije i političke predstave nego ozbiljnog stručnog rješenja, te da rušenje reflektora na stadionu u Donjoj Gorici neće riješiti problem poplava.

,,Kanal danas ne može da ispuni nijednu ozbiljnu funkciju jer je polomljen, izbušen i praktično služi kao horizontalna upojna jama. Voda iz Mareze već dvadeset godina ne stiže do ušća u Moraču”, rekao je Mugoša za TV  Vijesti.

On smatra da ,,ako se kanal želi revitalizovati, to je višemilionski posao – od potpunog dihtovanja korita do obezbjeđivanja biološkog minimuma vode tokom cijele godine”.

Poplava nam je pokazala šta se dešava kada se ne sluša glas struke, pa smo gledali poplavljen bulevar prema Danilogradu, kao i poplave duž novog puta kroz Martiniće i urušen  put od Berana do Kolašina.

Iz jedne od najugroženijih opština Danilograda, kazano je da će u skladu sa svojim mogućnostima nadoknaditi štetu nastalu usljed poplava. Predsjednik Opštine Aleksandar Grgurović je pozvao građane da putem internet platforme poplavedanilovgrad.me ili na arhivu Opštine prijave štetu na svojim objektima, nakon čega će Komisija za elementarne nepogode izaći na teren i obići sva pogođena domaćinstva i objekte. ,,Otvoren je i poseban žiro-račun na koji sva fizička i pravna lica koja imaju dobru volju mogu uplatiti novac koji će biti opredijeljen ugroženim građanima da lakše prevaziđu situaciju u kojoj su se našli”, izjavio je  Grgurović.

Što se tiče ažurnosti Vlade i lokalnih samouprava u nadoknadi štete, mediji prenose da odštete građanima opožarenih područja za 2025. godinu još nijesu isplaćene.

Da se, ipak, nešto radi i planira govori i jedna od posljednjih informacija iz Vlade s kraja protekle godine, par dana prije poplava i vladinog odmora. Naime, Crna Gora je dobila prve Planove upravljanja rizicima od poplava za vodna područja Dunavskog i Jadranskog sliva, čime je uspostavljen sistemski i dugoročni okvir za zaštitu ljudi, imovine, privrede, životne sredine i kulturne baštine od štetnog dejstva voda. Planove je usvojila Vlade Crne Gore na sjednici 25. decembra, a važe za period od šest godina i predstavljaju ključan iskorak ka jačanju otpornosti zemlje na sve izraženije hidrološke i klimatske izazove.

 

Pripreme za požarnu sezonu

Da je Crna Gora napravila veliki iskorak u odnosu na poplave iz 2010. i 2011. godine, saopštio je načelnik Direkcije za operativne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova Radomir Šćepanović.

,,Danas imamo čamce, pumpe velikog kapaciteta, obučene vatrogasce-spasioce i koordinaciju svih službi. To tada nijesmo imali”, kazao je on. Najavio je i dodatno jačanje kapaciteta za narednu požarnu sezonu, uključujući nabavku novog protivpožarnog aviona.

,,Za narednu požarnu sezonu, očekuje se da će biti nabavljen još jedan protivpožarni avion, koji će se pridružiti već postojećim avionima, a sada je ih tri. Ovaj dodatni avion biće važan resurs za gašenje požara iz vazduha, zajedno sa dva helikoptera koja bi trebalo da budu spremna za gašenje požara”, izjavio je Šćepanović. On je takođe naglasio da će, osim aviona, biti nabavljeni i manji vatrogasni aparati, vozila i oprema za gašenje požara u ruralnim područjima.”Kroz projekte sa Italijom i Albanijom, nabavljeni su manji vatrogasni aparati, vozila za gašenje požara u manje pristupačnim područjima. Takođe, kroz te projekte, planira se nabavka još takvih vozila za opštine koje nisu bile obuhvaćene”, zaključio je.

Ove sedmice Podgorica je dobila prve autoljestve, odnosno vatrogasno vozilo za gašenje požara na visini do 32 metra. Nova oprema Službe zaštite i spašavanja vrijedna je 1,1 milion eura.,,Ljetos su mnogi bili skeptični i govorili da ćemo zasluge vatrogasaca i epitete kojima smo ih kitili tih dana, da su naši junaci i heroji, zaboraviti nakon prve kiše. Mislim da je ovo najbolji pokazatelj da to nije tako i da smo kao gradska administracija spremni i svjesni koliko je važno da služba bude opremljena na najbolji način”, rekao je gradonačelnik Mujović.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

BOTUN, KRAJ POČETKA DRAME: Bluz mutne političke vode

Objavljeno prije

na

Objavio:

Botun nije samo ekološka, nego je i politička priča. Drama Crne Gore koja se preliva kroz jedan kolektor. Priča o odnosima u vlasti, kretanjima u srpskom svetu i posebno –  perspektivi Crne Gore.  Hoće li ostati  zaglavljena u Vučićevom zagrljaju i devedesetim, ili ući u EU. Zato se tako dramatično „rješava“ izgradnja jednog postrojenja kakvih ima na desetine, svuda

 

 

Slučaj kolektora u Botunu koji se mjesecima „kuva“, eskalirao je  posljednjih dana godine na izmaku. Pošto nijesu urodili plodom  poprilično okašnjeli pregovori vlasti sa mještanima Botuna, koji se od jeseni sve oštrije protive izgradnji kolektora, pa su postavili i šatore na tom mjestu, policija je intervenisala ovog ranog utorka i „raščistila teren“ za izgradnju postrojenja. Njegova gradnja prema ugovorenim obavezama mora početi  31. decembra.

Policija je intervenisala dan prije krajnjeg roka, a nakon što su u toku noći između ponedeljka i utorka, Botunjali spriječili komunalnu policiju da priđe terenu. Prilikom intervencije privedeno je dvadesetak Botunjana i predsjednik Zete Mihailo Asanović (DNP). U policijsku maricu dobrovoljno je ušao i Milan Knežević, lider DNP , glas i lice protesta u Botunu. Knežević  već duži period radikalizuje situaciju sa kolektorom, politički zloupotrebljavajući i hraneći strahove Botunjana, koji zbog Kombinata aluminijuma decenijama žive u ekološkoj crnoj tački. U kampanji koju poduže vodi protiv izgradnje, navodno u interesu Botunjana, Knežević  predstavlja kolektor kao novi ekološki problem Botuna, ravan Černobilju. Svi objavljeni relevantni podaci govore suprotno, da se radi o postrojenju koje bi riješilo  ekološke muke Botuna i Podgorice.

Krizi sa kolektorom  koja je sada „riješena“ policijskom intervencijom, nije pomoglo ni to što se Spajićeva Vlada  u pregovore  intenzivnije uključila tek nakon postavljanja šatora i najave referenduma o kolektoru . Brojne pogodnosti koje su vlasti na kraju obećali Botunjanima, od kojih su neke i zakonski upitne, mještani  nijesu prihvatili. Oni od počeka do kraja pregovora nijesu odstupali od zahtjeva da se kolektor izmjesti iz njihovog komšiluka i izgradi na nekoj drugoj lokalciji. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović (PES) više puta je kategorično saopštio  da to nije moguće i da bi to izgradnju postrojenja odložilo na nekoliko godina, da bi zemlja plaćala ogromne finansijske penale i kasnila sa evropskim obavezama. On je pozdravio akciju policije.

Mnogi u Kneževićevoj akciji „spasavanja“  Botuna  vide potpis srpskog predsjednika Aleksandra Vučića.Nakon policijske akcije, Vučić se oglasio i podržao javno Kneževića. Kazao je da će uvijek biti uz njega. “Danas je u Crnoj Gori uhapšen lider DNP, i važnije od toga, lider srpskog naroda Milan Knežević”, napisao je Vučić.  To je, očito,  i šifrovana poruka Andriji Mandiću, koji je do skoro očima, bio lider vučićevskog  srpstva u CrnojGori.

Knežević nije uhapšen. Štiti ga i poslanički imunitet.  Lider DNP se, dok su mještani uzvikivali policiji „ustaše“, samouhapsio da iskaže podršku Botunjanima. Ili nekom širem političkom planu.  Odavno je jasno da Vučić ne želi Crnu Goru u EU, a njegova posljednja ideja da „region istovremeno uđe u Evropu“  samo je dodatna potvrda da želi Crnu Goru pod svojom rukom.

Botun nije samo ekološka, nego i politička priča. Drama Crne Gore koja se preliva kroz jedan kolektor. Priča o odnosima u vlasti, kretanjima u srpskom svetu i posebno –  perspektivi Crne Gore.  Hoće li ostati zaglavljena u Vučićevom zagrljaju i devedesetim ili ući  u EU. Zato se tako dramatično „rješava“ izgradnja jednog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kakvih  ima na desetine, posvuda.

Knežević je nakon intervencije policije poručio da će “odmah kad se završi ova agonija”, predložiti predsjedništvu svoje partije da izađe iz “ove krvave vlade “.

Lutnja Botunjana tokom intervencije policije  bila je usmjerena na lidera Demokrata i potpredsjednika Vlade  za bezbjednost Aleksu Bečića.Na njegov su račun upućivani povici da je „izdajnik“, a čuli su se povici i o izdajništvu Andrije Mandića.

Bečićeva partija kontroliše bezbjednosni sektor. Iako su Demokrate privatizovale policiju stavljajući je pod punu partijsku kontrolu, Bečić je odbacio svaku vezu sa intervencijom. “Razumijem političke pokušaje crtanja meta mojoj malenkosti. Nije prvi put i jasni su mi motivi”, kazao je  nastavljajući  o sebi u trećem licu.  “Aleksa Bečić apsolutno, saglasno Zakonu, nema bilo kakvog dodira sa operativnim postupanjem policije i sve suprotno je strogo zabranjeno”, saopštio je.  Zakonom je zabranjena i politička kontrola policije, ali je realnost.  Da Botun nije policijsko već političko pitanje, Bečić nije primijetio.

Ni Bečić, kao ni Kneževićev politički saborac Andrija Mandić o Botunu proteklih mjeseci nijesu saopštili ni riječ, iako je već duže vrijeme jasno da je kolektor  pitanje evropske budućnosti zemlje. Obojica su se kleli  u Evropu i ćutali o Botunu. Njihovi ministri ili direktori policije su  „sprovodili zakon“,  izdavali dozvole za izgradnju kolektora, ili intervenisali kako bi kolektor ipak bio izgrađen.

Dok se Bečić pravi da nema veze sa policijom, nakon akcije u Botunu, ostavku na sve funkcije u partiji i odborničko mjesto podnio je presjednik odbora Demokrata u Zeti Novica Pejović.

Mandić je sada, prvi put nakon mjeseci „zagrijavanja“ slučaja, saopštio da podržava Kneževića, iako ga je lider DNP više puta ranije javno začikavao po tom pitanju. „ Stojim uz Milana Kneževića da se ispoštuje ono što su odlučili građani Zete. Ovog trenutka je ugrožen mir i stabilnost”, kazao je .

Zaglavljen između vučićevog i evropskog sveta, ambicije da političku karijeru učini međunarodnom i sačuva domaće glasove sviknute na odbranu srpstva, Mandić se mjesecima ne pojavljuje u Botunu,  dok  njegov ministar Slaven Radunović, potpisuje dozvole za izgradnju kolektora. Sada je prvi put Mandić javno podržao Kneževića. Možda je prelomio?  Vidjećemo.Potrajaće ova igranka.

Od Radunovića na dan eksalacije botunske priče, ni tona ni slike.

Mandić je kazao da je posebno zabrinut  zbog željezničkog prevoza i blokiranih soabraćajnica i kuda sve to može odvesti. U međuvremenu, dok ovaj broj izlazi u štampu, Botunjani su odblokirali saobraćajnice.

Predsjednik parlamenta koji  mjesecima nije  mrdnuo prstom kako bi dopriniuo da se situacija u Botunu razriješi kroz razgovor i dijalog , sada poručuje  da se problem mora riješiti “dogovorom”.

Oglasio se i predsjednik države. I potvrdio da kad god zagusti on može biti sve, ali ne državnik.

Zanimljiva je i pozicija opozicione Demokratske partije socijalista. Ona je sa  brige da izgradnja kolektora neće početi na vrijeme prešla na kritiku  policijske intervencije kojom se pokušao ispoštovati ugovoreni rok za izgradnju kolektora.

Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić je u parlamentu osudio “brutalnu akciju policije” koja je, rekao je, u Botunu udarila na građane na neprimjeren način: “Nije mi bilo lako gledati prijatelje, rođake, poznanike koje privode. Država nije kadra da se uhvati ukoštac sa problemima. Želim da apelujem na organe javnog reda i mira i pravosudne organe da ih puste na slobodu”.

Svi privedeni Botunjani su ubrzo nakon privođenja pušteni na slobodu.

Policijsku intervenciju u Botunu u parlamentu je samo podržao premijer Milojko Spajić. Zahvalio se gradonačelniku Podgorice i policiji na, kako se izrazio,  sjajnoj akciji.

“Mislim da smo to sproveli na miran i civilizovan način. Ponosan sam na jedno transparetno demokratsko postupanje koje smo jutros pokazali i mislim da je to evropski put kojem Crna Gora treba da teži. Pitanje prečišćavača vode u Botunu je prvenstveno zdravstveno pitanje, ponavljali smo koliko je benefita za lokalnu zajednicu i Podgoricu u cjelini. Čestitao bih gradonačelniku jer smo izbjegli veliku kaznu finansijsku. Mislim da je država zaštićena i sa te strane”, kazao je premijer. On je ocijenio je da je 2026. godina sudbonosna za Crnu Goru  i da će zemlja zatvoriti sva poglavlja sa EU.

Naredna godina jeste sudbonosna za Crnu Goru. Ili će zemlja krenuti u budućnost, ili se strpoštati  nazad u prošlost.Tamo je ne mogu gurnuti samo Milan Knežević i Vučić. Ukoliko Crna Gora ne uđe u EU, za to će biti odgovorni i svi oni, i u vlasti i u opoziciji, koji se kunu u Evropu, a ne rade  u interesu evropskog puta zemlje.  Bilo da igraju za Vučića  ili za sopstveni partijski ćar, svejedno.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

BORBA PROTIV VISOKE KORUPCIJE PO NAŠKI: I Milutinovih 5.000 eura

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruka pravde radi sve sitnije. Dok je bivši ministar poljoprivrede Milutin Simović ručavao o državnom trošku, zbog čega je uz dramske efekte uhapšen ove sedmice, zemlja je već bila poharana. Milionske afere iz Đukanovićevog doba su ili zastarele ili pred pravosuđem pretvorene u  karikature

 

 

Ministar poljoprivrede za vrijeme Đukanovićeve vlasti, Milutin Simović, uhapšen je ove sedmice, po drugi put u godinu dana.  Specijalno tužilaštvo (SDT)  ga ovog puta tereti da je od juna 2017. do avgusta 2020. godine  “protivpravno iskorišćavao svoj službeni položaj i ovlašćenja i sebi pribavio imovinsku korist”. Ispostaviće se da iza ove formulacije stoje Simovićevi trogodišnji ručkovi o trošku Ministarstva, u iznosu od – 5000 eura.

Simović je uhapšen u spektakularnoj, medijski propraćenoj policijskoj akciji. Određen mu je i pritvor, kako ne bi uticao na svjedoke. U saopštenju SDT detaljno se navodi gdje je bivši ministar sve jeo. “Sam ili sa suprugom i drugim članovima porodice ili drugim njemu bliskim licima, boravio je u hotelima ‘Splendid’, u Bečićima, ‘Bjanka’, u Kolašinu i drugim, odnosno, konzumirao hranu i piće u restoranima ‘Porto’ i ‘Imanje Knjaz’ u Podgorici, ‘Izvor’ u Reževićima, ‘Il Brodetto’, u Pržnu, ‘Ristorante Life’, ‘Tartufi & Friends’, ‘Le Grotte’ u Rimu i drugim, pa i u dane vikenda, a plaćene račune dostavljao blagajni Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i po osnovu njih mu je vršena nadoknada troškova u vidu gotovinskih isplata”, navodi tužilaštvo. Simović je na saslušanju u Specijalnom tužilaštvu odbacio sve optužbe.

Njegov branilac Miroslav Adžić saopštio je da tužilaštvo sumnja da je riječ o ukupnom iznosu od 5.000 eura – pojedinačno od 100 do 500 eura u više navrata. „Simović je pred tužiocem detaljno iznio odbranu… Vjerujem da će u daljem toku postupka sumnja biti umanjena, odnosno da će biti otklonjena“, kazao je Adžić.

Bivši ministar uhapšen je i 13. decembra prošle godine zbog nezakonite isplate novca iz Agrobudžeta kojom je, prema procjeni  SDT, pričinjena šteta državi od 300.000 eura. U istom slučaju istraga je otvorena i protiv Petra Ivanovića, još jednog ministra poljoprivrede iz Đukanovićevog doba, kao i protiv  bivšeg državnog sekretara Nemanje Katnića. SDT je u avgustu ove  godine podigao optužnicu u tom predmetu, ali je Simović iz nje isključen. Koji mjesec kasnije evo su mu lisice metnuli opet.

Da li zbog sopstvenih računa za ručkove i reprezentaciju ili nečeg drugog, tek ovoga su puta izostale uobičajene izjave predstavnika vlasti, tipa – „ruka pravde ne smije da stane“,  kojima rezultate SDT u borbi protiv visoke korupcije pripisuju sebi. Oglasila se samo opoziciona Demokratska partija socijalista, ocijenivši da je Simovićevim hapšenjem  „formalizovan progon naše partije“.

Ruka pravde radi sve sitnije. U vrijeme kada je  Simović navodno o državnom trošku ručavao po crnogorskim hotelima i restoranima, od  2017. do 2020.,  zbog čega je uz dramske efekte uhapšen ove sedmice, zemlja je već bila poharana od strane bivše DPS vlasti.  Milionske afere su ili zastarele ili su pred pravosuđem pretvorene u  karikature. Neke nijesu ni došle na red novih boraca protiv visoke korupcije.

Afera Telekom, koja  je vodila sve do vrha prethodne vlasti, odnosno porodice Đukanović, zastarela je, saznali smo nedavno. Uprkos tome što je korupcija prilikom privatizacije nekadašnje državne telekomunikacione kompanije dokazana pred američkim istražnim organima, odnosno tamošnjom Komisijom za hartije od vrijednosti. Panama papiri, još jedna afera koja se vezuje za Đukanovića, čeka.  Afera Carine okončana je ovog proljeća pravosnažnom oslobađajućom presudom nakon skoro desetogodišnjeg procesa. Mugošu je SDT teretio da je u slučaju prodaje gradskog zemljišta građevinskoj kompaniji DOO Carine oštetio budžet Glavnog grada za 6,7 miliona eura. Optužnica koja je pala,  podignuta je u vrijeme dok je na čelu SDT bio Milivoje  Katnić. I tako redom.

Da se borba protiv visoke korupcije „usitnjava“,  pokazao je i nedavni postupak protiv Đukanovića. Iako je još prije deceniju i po  dospio na Forbsovu listu najbogatijih državnika svijeta, jedini postupak protiv njega vodi Agencija za sprečavanje korupcije i tiče se  sedam njegovih navodnih satova. Agencija je najavila mogući nastavak istrage tužilaštva u tom slučaju. Još ništa.

Najveći problem crnogorske borbe protiv visoke korupcije, nijesu (ne)pokrenuti procesi, već njihova nesrazmjera sa brojem presuda. Iako su nakon avgusta 2020. godine  uhapšeni brojni funkcioneri, predstavnici pravosuđa i policije, u tim procesima još nema  pravosnažnih presuda.  Neki traju već godinama. Prošlog mjeseca donijeta je tek prvostepena presuda u slučaju bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, nakon trogodišnjeg procesa. To je druga prvostepena presuda u procesima protiv Medenice. Pravosnažne presude nijesu na vidiku.

„Broj pravosnažnih presuda u slučajevima visoke korupcije u Crnoj Gori je nizak i ona treba da poboljša rezultate u ovoj oblasti“, jedan je  od zaključaka Savjeta Evropske unije iz 16. decembra. Toga  dana  Crna Gora je zatvorila pet pregovaračkih poglavlja, a vlasti euforično najavile da će sva poglavlja, uključujući i poglavlja 23, 24, biti zatvorena do kraja naredne godine.

Šef Delegcije EU u Crnoj Gori Johan Satler je poručio da bez optužnica i presuda neće biti zatvaranja ključnih poglavlja 23 i 24, koja se tiču vladavine prava.

“Zakoni su bitni, strategije su bitne, akcioni planovi su bitni. Ali mjerljivi rezultati su najvažniji. Bez tih rezultata, da budem veoma iskren, poglavlja 23 i 24 ne mogu i neće biti zatvorena i proces pristupanja neće biti kompletiran”, kazao je Satler.

Poruka da EU očekuje efikasniju borbu protiv korupcije na visokom nivou, poslata je i sa nedavne Nacionalne  antikorupcijske konferencije. “Kada članice EU pozivaju na još efikasniju borbu protiv korupcije, nemamo na umu javna hapšenja već konačne presude zasnovane na visokokvalitetnim dokazima. To je stvarna pravda”, pojasnio je plastično njemački ambasador Peter Felten.

Uslijedilo je Simovićevo javno hapšenje zbog 5000 eura. Presude su i dalje na čekanju.

„Bilans ostvarenih rezultata u oblasti istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou i dalje se poboljšava, ali mali broj pravosnažnih presuda i nedostatak efikasnih i odvraćajućih sankcija doprinose percepciji nekažnjivosti“, konstatuje se i u najnovijem Izvještaju EK. „Tužilaštvo i sudovi moraju nastaviti sa unapređenjem efikasne primjene krivičnog zakonodavstva, uključujući preventivne i represivne mjere. Ovo treba da obuhvati i rješavanje pitanja zloupotreba garancija iz Zakonika o krivičnom postupku koje se koriste za neopravdano odlaganje krivičnih postupaka u slučajevima korupcije na visokom nivou“, objašnjava se u dokumentu.

Komisija podsjeća da je 2024. godine Specijalno tužilaštvo pokrenulo istrage protiv 17 osoba i podiglo optužnice protiv 16 osoba.  U dokumentu se navodi i da je tokom 2024. godine, Uprava policije podnijela 88 izvještaja o krivičnim djelima povezanim sa korupcijom, što je povećanje od 35,5 posto u odnosu na 2023. godinu, kao i 6 krivičnih prijava u predmetima korupcije na visokom nivou. “Među prijavljenima se nalaze 6 policijskih službenika i 9 javnih funkcionera”, navodi se.

U dokumentu se akcentuje proces  protiv bivše direktorice ASK Jelene Perović, optužene za zloupotrebu službenog položaja i nenamjensko trošenje budžetskih sredstava. Komisija  daje detaljne podatke o tom slučaju, koji pokazuju kako se  “akcije” borbe protiv korupcije u praksi pretvaraju u pravne zavrzlame. Koje traju.  “Savjet ASK-a je razriješio direktoricu, ali je tu odluku poništio Upravni sud u prvostepenom postupku. Osim toga, Osnovni sud u Podgorici je u prvostepenoj presudi oslobodio direktoricu optužbi za utaju poreza. Postupak u ovom predmetu i dalje je u toku”, navodi se u Izvještaju.

Slično je i na nižim nivoima.  Samo u 2025. godini pokrenuti su postupci protiv pet službenika MUP-a i jednog carinika zbog primanja mita, dok sudske presude i rješenja u prethodnih 17 godina upozoravaju na uporne štetne obrasce, nalazi su nedavnog istraživanja CIN CG.

CIN navodi da je u 2023. godini  jedna policijska službenica, koja je radila na graničnom prelazu Dobrakovo, optužena da je tokom kontrole putnika uzela 10 eura koje je vozač iz Azerbejdžana sakrio u zeleni karton, kako bi izbjegao kaznu zbog prevoza nedozvoljenog broja putnika.

U redu je kažnjavati korupciju i za cent ako treba. Ali ako istovremeno nekažnjeni ostaju akteri višemilionskih afera, teško je povjerovati u onu krilaticu novih vlasti „da ruka pravde kuca na svačija vrata“.

U redu je i da Milutin odgovara za pet hiljada eura ako ih je  potrošio na privatne ručkove tokom pet godina. No dok bivšeg ministra zbog toga hapsi specijalno policijsko odeljenje, mediji javljaju da su državne kompanije potrošile na  desetine hiljada eura  reprezentacije i ručkove samo u nekoliko mjeseci ove godine.  U 17 crnogorskih lokalnih samouprava, u prvih devet meseci prošle godine za reprezentaciju je potrošeno 200.615,18 eura. Jedan od izdašnijih bio je ručak Opštine Rožaje u iznosu od 1.849,45 eura,  sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem povodom svečanog otvaranja puta Rožaje-Špiljani.

Razlika je što je Milutin ručao sa porodicom.  Definicija borbe protiv visoke korupcije, po naški.

Milena PEROVIĆ

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo