Kvalitet morske vode posljednjih godina se značajno popravio duž cijele obale. Morska voda je na najvećem broju crnogorskih kupališta odličnog kvaliteta, odnosno sanitarno je ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju, tvrde u Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom, u kojem od 1996. godine prate kvalitet morske vode.
Rezultati analize kvaliteta morske vode, koju je krajem maja na 100 javnih kupališta obavio Institut za biologiju mora iz Kotora, pokazali su da je na 91 posto kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, što znači odličnog kvaliteta, dok je na 9 posto kupališta bio K2 klase ili zadovoljavajući.
Od onih koji su u K2 klasi najveći dio je zabilježen na području Boke (Kotor i Herceg Novi), dok su u Ulcinju najugroženiji ušće rijeke Bojane i kanal Port Milena. Simboli Ulcinja i zemlje postali su zbog decenijske nebrige ljudi i štetočinskog odnosa veliki problem.
,,Pamtim ovaj kanal iz 60-ih godina prošloga stoljeća. Bio sam dijete i svakodnevno se kupao u kanalu. Voda je bila kristalno čista” kaže Ulcinjanin Ismet Karamanag.
Ova prekrasna laguna, nekada najveće mrijestilište ribe na Mediteranu i atrakcija Ulcinja, je već više od 30 godina sinonim za otpadne vode i fekalije. Divlja gradnja, kanalizacioni ispusti iz nekoliko stotina kuća, apartmana, restorana i hotela koji direktno idu u taj kanal, deponovanje šuta i zemlje na njegovim obalama kako bi se proširile kupljene ili uzurpirane parcele, faktori su koji su doveli do ovakvog stanja. U Port Milenu se iz najvećeg dijela grada slivaju otpadne vode riječicom Bratica, prepune raznih ulja i opasnih otpada iz desetak auto-servisa. Tokom sezone tom području gravitira oko deset hiljada turista, a kanal se pretvara u svojevrsnu septičku jamu.
Lokalna uprava u Ulcinju godinama odlaže početak radova na izgradnji kanalizacionog sistema i sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Sredstva od 20 miliona je, preko Vlade, odavno obezbjedila njemačka KfW banka. Čak se na njih plaća kamata!? Nema šanse da će se onečišćenost Port Milene riješiti do početka sezone 2019.
Crna Gora se ponaša kao država koja nema more. Manje od polovine domaćinstava na Primorju priključeno je na kanalizacionu mrežu. A za visoki turizam potrebna je higijena prostora i vode, što podrazumijeva i zdravu okolinu i čisto more i plaže.
Ekolozi upozoravaju da bi se stanje moglo pogoršati ukoliko se ostvare planovi Vlade Crne Gore za istraživanje nafte i prirodnog gasa, a čija bi realizacija trebalo da krene krajem godine. ,,To treba obustaviti i zabraniti”, kaže izvršna direktorka NVO Green Home Nataša Kovačević. Riječ je o planu koji ostavlja trajne posljedice po životnu sredinu: od devastacije ribljeg fonda do turizma, kao najvažnije domaće privredne grane, a koje bi nastale kao posljedica tridesetogodišnje eksploatacije ugljovodonika. Radi se o trajnim devastacijama koje će istražna i proizvodna postrojenja izazvati na morskom dnu, dovesti do višedecenijskog oštećenja kvaliteta vode, živog svijeta i podvodnih arheoloških resursa. Naša najveća bojazan je u vezi sa hazardnim situacijama izlivanja nafte u more koje su veoma realne”.
Vlada Hrvatske je nakon pritiska javnosti uvela moratorijum na takva istraživanja, te predložila da jadranske države upute Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO) prijedlog da se Jadransko more proglasi ,,posebno osjetljivim morskim područjem” u kojem se nalazi više od 7.000 različitih vrsta od kojih je velik broj endema.
,,Još nijesmo shvatili da voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi, nego je nasljeđe koje treba čuvati, zaštititi i shodno tome postupati. Tim prije što Crna Gora, po vodnim bogatstvima u odnosu na njenu površinu, spada u vodom najbogatija područja na svijetu”, kaže poznati ekolog Dželal Hodžić.
Prema njegovim riječima, onečišćenje izazvano masovnim turizmom i loša infrastruktura ugrožavaju bioraznolikost Jadrana. ,,Rušenje prirodnih obala i uništavanje livada morskih cvjećnica takođe smanjuju raznolikost staništa i brojnost vrsta. Još jedan veliki neprijatelj bioraznolikosti Jadrana su invazivne vrste koje dolaze u naše more balastnim vodama. No, one iz njega ne odlaze i ugrožavaju autohtone vrste”, ističe on. I napominje: ,,Trenutno stanje bioraznolikosti Jadrana, ipak, nije alarmantno, ali treba raditi na što boljoj zaštiti vrsta”.
To se posebno odnosi na riblji fond, koji je veoma ugrožen. Ribari tvrde da je postalo neisplativo loviti, jer je lov iz godine u godinu sve slabiji. Prije svega zbog izlovljavanja riblje mlađi, zagađenja i uništavanja okoline. Ulov ribe dinamitom, posljednjih mjeseci je drastično smanjen, ali će se posljedice divljanja decenijama osjećati.
,,Mediteran je do te mjere prelovljen da je, na primjer, u hrvatskom dijelu Jadrana čak 93 odsto vrsta riba u crvenom”, kaže stručnjak Svjetskog fonda za prirodu (WWF) Danijel Kanski.
EU obezbjeđuje značajna sredstva za zaštitu i očuvanje bioraznolikosti preko IPA programa prekogranične saradnje Italija-Albanija-Crna Gora. Svejedno, se naše more guši u plastici. Prema jednom istraživanju kojeg su još 2000. godine uradili francuski stručnjaci, Jadran je na vrhu evropske liste po količini i zastupljenosti plastičnog otpada na dnu mora. To pokazuje dubinu neodgovornosti država koje izlaze na naše more.
Mustafa CANKA