Povežite se sa nama

OKO NAS

DA LI JE JADRAN NAŠ KONTEJNER : Gušenje u nemaru i politici

Objavljeno prije

na

Kvalitet morske vode posljednjih godina se značajno popravio duž cijele obale. Morska voda je na najvećem broju crnogorskih kupališta odličnog kvaliteta, odnosno sanitarno je ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju, tvrde u Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom, u kojem od 1996. godine prate kvalitet morske vode.

Rezultati analize kvaliteta morske vode, koju je krajem maja na 100 javnih kupališta obavio Institut za biologiju mora iz Kotora, pokazali su da je na 91 posto kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, što znači odličnog kvaliteta, dok je na 9 posto kupališta bio K2 klase ili zadovoljavajući.

Od onih koji su u K2 klasi najveći dio je zabilježen na području Boke (Kotor i Herceg Novi), dok su u Ulcinju najugroženiji ušće rijeke Bojane i kanal Port Milena. Simboli Ulcinja i zemlje postali su zbog decenijske nebrige ljudi i štetočinskog odnosa veliki problem.

,,Pamtim ovaj kanal iz 60-ih godina prošloga stoljeća. Bio sam dijete i svakodnevno se kupao u kanalu. Voda je bila kristalno čista” kaže Ulcinjanin Ismet Karamanag.

Ova prekrasna laguna, nekada najveće mrijestilište ribe na Mediteranu i atrakcija Ulcinja, je već više od 30 godina sinonim za otpadne vode i fekalije. Divlja gradnja, kanalizacioni ispusti iz nekoliko stotina kuća, apartmana, restorana i hotela koji direktno idu u taj kanal, deponovanje šuta i zemlje na njegovim obalama kako bi se proširile kupljene ili uzurpirane parcele, faktori su koji su doveli do ovakvog stanja. U Port Milenu se iz najvećeg dijela grada slivaju otpadne vode riječicom Bratica, prepune raznih ulja i opasnih otpada iz desetak auto-servisa. Tokom sezone tom području gravitira oko deset hiljada turista, a kanal se pretvara u svojevrsnu septičku jamu.

Lokalna uprava u Ulcinju godinama odlaže početak radova na izgradnji kanalizacionog sistema i sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Sredstva od 20 miliona je, preko Vlade, odavno obezbjedila njemačka KfW banka. Čak se na njih plaća kamata!? Nema šanse da će se onečišćenost Port Milene riješiti do početka sezone 2019.

Crna Gora se ponaša kao država koja nema more. Manje od polovine domaćinstava na Primorju priključeno je na kanalizacionu mrežu. A za visoki turizam potrebna je higijena prostora i vode, što podrazumijeva i zdravu okolinu i čisto more i plaže.

Ekolozi upozoravaju da bi se stanje moglo pogoršati ukoliko se ostvare planovi Vlade Crne Gore za istraživanje nafte i prirodnog gasa, a čija bi realizacija trebalo da krene krajem godine. ,,To treba obustaviti i zabraniti”, kaže izvršna direktorka NVO Green Home Nataša Kovačević. Riječ je o planu koji ostavlja trajne posljedice po životnu sredinu: od devastacije ribljeg fonda do turizma, kao najvažnije domaće privredne grane, a koje bi nastale kao posljedica tridesetogodišnje eksploatacije ugljovodonika. Radi se o trajnim devastacijama koje će istražna i proizvodna postrojenja izazvati na morskom dnu, dovesti do višedecenijskog oštećenja kvaliteta vode, živog svijeta i podvodnih arheoloških resursa. Naša najveća bojazan je u vezi sa hazardnim situacijama izlivanja nafte u more koje su veoma realne”.

Vlada Hrvatske je nakon pritiska javnosti uvela moratorijum na takva istraživanja, te predložila da jadranske države upute Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO) prijedlog da se Jadransko more proglasi ,,posebno osjetljivim morskim područjem” u kojem se nalazi više od 7.000 različitih vrsta od kojih je velik broj endema.

,,Još nijesmo shvatili da voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi, nego je nasljeđe koje treba čuvati, zaštititi i shodno tome postupati. Tim prije što Crna Gora, po vodnim bogatstvima u odnosu na njenu površinu, spada u vodom najbogatija područja na svijetu”, kaže poznati ekolog Dželal Hodžić.

Prema njegovim riječima, onečišćenje izazvano masovnim turizmom i loša infrastruktura ugrožavaju bioraznolikost Jadrana. ,,Rušenje prirodnih obala i uništavanje livada morskih cvjećnica takođe smanjuju raznolikost staništa i brojnost vrsta. Još jedan veliki neprijatelj bioraznolikosti Jadrana su invazivne vrste koje dolaze u naše more balastnim vodama. No, one iz njega ne odlaze i ugrožavaju autohtone vrste”, ističe on. I napominje: ,,Trenutno stanje bioraznolikosti Jadrana, ipak, nije alarmantno, ali treba raditi na što boljoj zaštiti vrsta”.

To se posebno odnosi na riblji fond, koji je veoma ugrožen. Ribari tvrde da je postalo neisplativo loviti, jer je lov iz godine u godinu sve slabiji. Prije svega zbog izlovljavanja riblje mlađi, zagađenja i uništavanja okoline. Ulov ribe dinamitom, posljednjih mjeseci je drastično smanjen, ali će se posljedice divljanja decenijama osjećati.

,,Mediteran je do te mjere prelovljen da je, na primjer, u hrvatskom dijelu Jadrana čak 93 odsto vrsta riba u crvenom”, kaže stručnjak Svjetskog fonda za prirodu (WWF) Danijel Kanski.

EU obezbjeđuje značajna sredstva za zaštitu i očuvanje bioraznolikosti preko IPA programa prekogranične saradnje Italija-Albanija-Crna Gora. Svejedno, se naše more guši u plastici. Prema jednom istraživanju kojeg su još 2000. godine uradili francuski stručnjaci, Jadran je na vrhu evropske liste po količini i zastupljenosti plastičnog otpada na dnu mora. To pokazuje dubinu neodgovornosti država koje izlaze na naše more.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo