Povežite se sa nama

OKO NAS

DA LI JE JADRAN NAŠ KONTEJNER : Gušenje u nemaru i politici

Objavljeno prije

na

Kvalitet morske vode posljednjih godina se značajno popravio duž cijele obale. Morska voda je na najvećem broju crnogorskih kupališta odličnog kvaliteta, odnosno sanitarno je ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju, tvrde u Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom, u kojem od 1996. godine prate kvalitet morske vode.

Rezultati analize kvaliteta morske vode, koju je krajem maja na 100 javnih kupališta obavio Institut za biologiju mora iz Kotora, pokazali su da je na 91 posto kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, što znači odličnog kvaliteta, dok je na 9 posto kupališta bio K2 klase ili zadovoljavajući.

Od onih koji su u K2 klasi najveći dio je zabilježen na području Boke (Kotor i Herceg Novi), dok su u Ulcinju najugroženiji ušće rijeke Bojane i kanal Port Milena. Simboli Ulcinja i zemlje postali su zbog decenijske nebrige ljudi i štetočinskog odnosa veliki problem.

,,Pamtim ovaj kanal iz 60-ih godina prošloga stoljeća. Bio sam dijete i svakodnevno se kupao u kanalu. Voda je bila kristalno čista” kaže Ulcinjanin Ismet Karamanag.

Ova prekrasna laguna, nekada najveće mrijestilište ribe na Mediteranu i atrakcija Ulcinja, je već više od 30 godina sinonim za otpadne vode i fekalije. Divlja gradnja, kanalizacioni ispusti iz nekoliko stotina kuća, apartmana, restorana i hotela koji direktno idu u taj kanal, deponovanje šuta i zemlje na njegovim obalama kako bi se proširile kupljene ili uzurpirane parcele, faktori su koji su doveli do ovakvog stanja. U Port Milenu se iz najvećeg dijela grada slivaju otpadne vode riječicom Bratica, prepune raznih ulja i opasnih otpada iz desetak auto-servisa. Tokom sezone tom području gravitira oko deset hiljada turista, a kanal se pretvara u svojevrsnu septičku jamu.

Lokalna uprava u Ulcinju godinama odlaže početak radova na izgradnji kanalizacionog sistema i sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Sredstva od 20 miliona je, preko Vlade, odavno obezbjedila njemačka KfW banka. Čak se na njih plaća kamata!? Nema šanse da će se onečišćenost Port Milene riješiti do početka sezone 2019.

Crna Gora se ponaša kao država koja nema more. Manje od polovine domaćinstava na Primorju priključeno je na kanalizacionu mrežu. A za visoki turizam potrebna je higijena prostora i vode, što podrazumijeva i zdravu okolinu i čisto more i plaže.

Ekolozi upozoravaju da bi se stanje moglo pogoršati ukoliko se ostvare planovi Vlade Crne Gore za istraživanje nafte i prirodnog gasa, a čija bi realizacija trebalo da krene krajem godine. ,,To treba obustaviti i zabraniti”, kaže izvršna direktorka NVO Green Home Nataša Kovačević. Riječ je o planu koji ostavlja trajne posljedice po životnu sredinu: od devastacije ribljeg fonda do turizma, kao najvažnije domaće privredne grane, a koje bi nastale kao posljedica tridesetogodišnje eksploatacije ugljovodonika. Radi se o trajnim devastacijama koje će istražna i proizvodna postrojenja izazvati na morskom dnu, dovesti do višedecenijskog oštećenja kvaliteta vode, živog svijeta i podvodnih arheoloških resursa. Naša najveća bojazan je u vezi sa hazardnim situacijama izlivanja nafte u more koje su veoma realne”.

Vlada Hrvatske je nakon pritiska javnosti uvela moratorijum na takva istraživanja, te predložila da jadranske države upute Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO) prijedlog da se Jadransko more proglasi ,,posebno osjetljivim morskim područjem” u kojem se nalazi više od 7.000 različitih vrsta od kojih je velik broj endema.

,,Još nijesmo shvatili da voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi, nego je nasljeđe koje treba čuvati, zaštititi i shodno tome postupati. Tim prije što Crna Gora, po vodnim bogatstvima u odnosu na njenu površinu, spada u vodom najbogatija područja na svijetu”, kaže poznati ekolog Dželal Hodžić.

Prema njegovim riječima, onečišćenje izazvano masovnim turizmom i loša infrastruktura ugrožavaju bioraznolikost Jadrana. ,,Rušenje prirodnih obala i uništavanje livada morskih cvjećnica takođe smanjuju raznolikost staništa i brojnost vrsta. Još jedan veliki neprijatelj bioraznolikosti Jadrana su invazivne vrste koje dolaze u naše more balastnim vodama. No, one iz njega ne odlaze i ugrožavaju autohtone vrste”, ističe on. I napominje: ,,Trenutno stanje bioraznolikosti Jadrana, ipak, nije alarmantno, ali treba raditi na što boljoj zaštiti vrsta”.

To se posebno odnosi na riblji fond, koji je veoma ugrožen. Ribari tvrde da je postalo neisplativo loviti, jer je lov iz godine u godinu sve slabiji. Prije svega zbog izlovljavanja riblje mlađi, zagađenja i uništavanja okoline. Ulov ribe dinamitom, posljednjih mjeseci je drastično smanjen, ali će se posljedice divljanja decenijama osjećati.

,,Mediteran je do te mjere prelovljen da je, na primjer, u hrvatskom dijelu Jadrana čak 93 odsto vrsta riba u crvenom”, kaže stručnjak Svjetskog fonda za prirodu (WWF) Danijel Kanski.

EU obezbjeđuje značajna sredstva za zaštitu i očuvanje bioraznolikosti preko IPA programa prekogranične saradnje Italija-Albanija-Crna Gora. Svejedno, se naše more guši u plastici. Prema jednom istraživanju kojeg su još 2000. godine uradili francuski stručnjaci, Jadran je na vrhu evropske liste po količini i zastupljenosti plastičnog otpada na dnu mora. To pokazuje dubinu neodgovornosti država koje izlaze na naše more.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo