,,Četvoro djece i desetak žena i muškaraca, izbjeglice iz Sirije, ostavljeni su nedavno blizu Danilovgrada. Neko ih je tu doveo, uzeo im blizu hiljadu eura i rekao da je preko brda Bosna”, priča izvor Monitora koji je želio da bude anoniman. Objašnjava da je htio barem nekoliko njih da preveze do Nikšića, ali je odustao jer se plašio da će ga optužiti za krijumčarenje.
Usljed sve manje propusnosti granica zemalja EU za migrante, sve više je onih koji se vrte u balkanskom krugu od Albanije, Crne Gore, Bosne, Hrvatske i Srbije, pokušavajući da se domognu Zapada.
Početkom godine talas migranata se pojačao pa su i zapadni i regionalni mediji počeli da pišu o novoj migrantskoj ruti koja od Grčke i Albanije, preko Crne Gore i BiH, vodi do željenih destinacija u EU.
Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) govore da je od avgusta 2017. zabilježen porast migranata koji u Crnu Goru dolaze iz Albanije. ,,Uglavnom je riječ o ekonomskim migrantima s područja Alžira, Sirije, Maroka, Avganistana, Pakistana, Libije, Iraka…”, navode u policiji. O tome da se broj migranata povećava govori i prošlomjesečni hitan tender MUP-a za nabavku usluga smještaja i ishrane lica koja traže međunarodnu zaštitu. Za obezbjeđivanje smještajnih kapaciteta za 50 lica dnevno MUP je obezbijedio 150.000 eura.
Hrvatski mediji pišu da nova ruta odgovara onoj koju koriste krijumčari oružja i droge, i ukazuje na postojanje mreže krijumčarenja ljudi. Punktovi sa kojih se prebacuju migranti nalaze se u okolini Skadra, a ture organizuju najčešće lokalni kriminalci, navode albanski portali.
U Akcionom planu za sprovođenje Strategije za integrisano upravljanje migracijama, iz marta ove godine, navodi se da ,,nezakoniti migranti za ulazak u Crnu Goru, najčešće koriste područje zelene granice u okolini graničnih prelaza Božaj u manjem broju Sukobin na granici s Albanijom, dok u najvećem broju slučajeva nezakonito pokušavaju izaći iz Crne Gore na granici sa BIH i Hrvatskom. Nezakonite migracije u Crnoj Gori, za sada imaju tranzitni karakter preko teritorije Crne Gore, prema zemljama EU, a uglavnom se radi o ekonomskim migrantima”.
Istovremeno, policije regiona trude se jedni drugima da prebace ,,problem”.
Monitorovi izvori govore da se na granici s Albanijom često odvija trka između humanitarnih organizacija i policije. Humanitarci teže da ih pronađu i smjeste u Prihvatilište za strance u Spužu, dok policija nastoji da ih prva pronađe i vrati u Albaniju.
Iz Crvenog krsta Crne Gore za Monitor su rekli da je ,,saradnja sa relevantnim institucijama, ali i sa domaćim i međunarodnim organizacijama, kad je briga o migrantima u pitanju, dobra. Redovno se razmjenjuju informacije i održavaju sastanci, a radi se i na pokretanju zajedničkih inicijativa i realizaciji aktivnosti”.
Ipak, s vraćanjem migranata u Albaniju ima problema. Naime, albanska strana često nije spremna da ispoštuje međunarodni Sporazum o readmisiji i time prihvati one migrante koji su s njene teritorije nelegalno ušli u Crnu Goru.
,,Imamo nerazumijevanje u pogledu vraćanja tih lica, oni se pravdaju često da u pogledu dokumentacije za ta lica, kada ih mi nađemo, ne postoje dokazi da su bili na teritoriji Albanije”, izjavio je načelnik Odsjeka za nadzor državne granice Vojislav Dragović.
I na drugom kraju granice isti problemi. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić nedavno je najavio je da će ova zemlja uputiti note Crnoj Gori i Srbiji, u kojima će ih obavijestiti da je BiH upoznata da se na njihovoj teritoriji raspuštaju migrantski centri i da se velike grupe migranata organizovano, institucionalno, ali i neorganizovano, uz pomoć kriminalnih grupa, pokušavaju prebaciti u BiH.
Iz granične policije BIH je saopšteno da je pojačan migracijski pritisak iz Crne Gore evidentiran od decembra 2017. i nastavljen u januaru i februaru 2018, kada je evidentirano 146 ilegalnih prelazaka državne granice, a od ilegalnog ulaska u BiH odvraćeno 325 osoba. ,,Uzimajući u obzir rastući trend, smatramo da se više ne može govoriti o pojedinačnim slučajevima već o sve organizovanijim i češćim pokušajima ulazaka migranata u BiH iz pravca Crne Gore”, naveli su iz granične policije BiH
Prema podacima MUP-a CG tokom prošle godine iz Hrvatske je u Crnu Goru vraćeno 176 osoba, a iz BiH 248.
Dva glavna pravca kojima migranti pokušavaju preći u BiH vode preko Nikšića i Pljevalja. Mediji su pisali da je rutom koja preko sela Nudo u opštini Nikšić ide ka Aranđelovu, opština Trebinje, posljednjih mjeseci prešlo više stotina migranta, što je veći broj nego u posljednje dvije godine ukupno.
Taksisti prevoze migrante do Golije ili Vilusa, naselja koja se nalaze nedaleko od crnogorske granice sa BiH. Tamo migrante čeka osoba koja poznaje mjesta gdje ilegalno mogu preći granicu, i ući na teritoriju BiH, objavio je Radio Slobodna Evropa.
Migranti u Pljevlja dolaze iz Podgorice i Prijepolja. Iz Opštine Pljevlja navode da ih je posljednjih mjeseci kroz ovaj grad prošlo više od pet stotina, te da su formirali i krizni štab kako bi im obezbijedili svu potrebnu pomoć.
Migranti koji se domognu Pljevalja smještaju se u Otvoreni centar Bona Fide. ,,Oni dolaze gladni, umorni, povrijeđeni, s malom djecom i ono što mi kao ljudi možemo učiniti mi to učinimo”, kazala je za RTCG Sabina Talević iz Otvorenog centra Bona Fide.
Noću, preko planine Kovač prema Čajniču migranti pokušavaju da se domognu BiH.
Lokalni mediji u Pljevljima pišu da su se tamošnji taksisti našli na muci jer ih policija poziva na saslušanja zbog prevoza migranata. Pljevaljska policija je strogo zabranila taksistima da migrante voze prema granici. U Pljevljima se spekuliše, pišu lokalni mediji, da lica bliska policiji čine takve usluge kako bi zaradili novac, a spominju se imena onih koji su već hapšeni za šverc kafe, šećera i oružja preko granice.
U Sloveniji je broj ilegalnih migranata tokom ove godine povećan zbog nove rute preko BiH. Uprava slovenačke policije iznijela je podatak da, po njenim informacijama, na tzv. balkanskoj ruti, počevši od Grčke, na toplije vrijeme i bolje uslove putovanja čeka od 50.000 do 60.000 migranata.
Sudeći po najavama, crnogorska vlast bi u prebrođivanju migrantskog ,,problema” mogla da se posluži najradikalnijim evropskim iskustvima. Naime, Vlada je prihvatila donaciju Vlade premijera Mađarske Viktora Orbana u vidu spiralne bodljikave žice kako bi se zaštitila od većeg priliva izbjeglica. Na sjednici 26. aprila Vlada je potvrdila Ugovor kojim je predviđeno da mađarska Vlada donira crnogorskoj spiralnu bodljikavu žicu za pokrivanje 25 kilometara državne granice. Donacija je oslobođena troškova carine i poreza na dodatu vrijednost. Ugovorom je, između ostalog, predviđeno da mađarska Vlada obezbijedi transport žice do Crne Gore, kao i da pošalje stručnjake koji će obučiti crnogorske policajce kako da postave žicu.
Još nije precizirano na kojem tačno dijelu granice se namjerava postaviti žica. Jedno je, međutim, jasno – dok za evropskim standardima kaskamo u brojnim poljima, žicu ćemo lako usvojiti.
CRNA GORA I KRIJUMČARENJE MIGRANATA
Od početka godine spriječeno je nekoliko slučajeva krijumčarenja migranata.
Viktor Neziraj iz Budve je osumnjčen da je krajem januara organizovao krijumčarenje grupe migranata tako što ih je ukrcao u gumeni čamac s namjerom da ih preko Jadranskog mora prebaci do Italije. Međutim, čamac se 15 milja od crnogorske Mamule u teritorijalnim vodama izvrnuo, tako da je migrante u ranim jutarnjim satima pokupio italijanski brod Erika, koji ih je odveo do luke Zelenika u Herceg Novom.
Specijalno tužilaštvo podiglo je u aprilu optužnicu protiv šest lica, među kojima su i crnogorski državljani Igor Kastratović i Milisav Ostojić, koji se sumnjiče da su dio organizovane međunarodne kriminalne grupe koja je prebacivala emigrante iz Turske i Sirije u Bosnu i Hrvatsku, a zatim u zemlje EU. Za taj posao, krijumčari su uzimali od 2.500 do 5.000 eura po osobi, a prebacivane su i cijele porodice.
Početkom maja barska policija uhapsila je K.M. (35) iz Ulcinja zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. On je u putničkom vozilu marke VW pasat, prevozio šest sirijskih državljana migranata, dva muškarca, jednu ženu i troje djece. Policija sumnjiči K.M. da se sa migrantima dogovorio da ih za 200 eura preveze od Sukobina do Podgorice.
EU I MIGRANTI
Sve češća politika žice
Evropska unija dodijelila je azil za više od pola miliona izbjeglica u 2017, saopštila je evropska agencija za statistiku Eurostat. Od tog broja, više od 60 odsto je azil dobilo u Njemačkoj. Broj odobrenih azila u 2017. je za skoro četvrtinu manji u poređenju sa 2016. Prema podacima Eurostata, trećina od odobrenih azila dodijeljena je Sirijcima, a potom slijede Avganistanci i Iračani. Vijesti iz EU međutim ne navode na optimizam. Ministar unutrašnjih poslova Austrije Herbert Kikl nedavno je najavio da će njegova zemlja, u slučaju potrebe, učiniti ,,nepropusnim” sve svoje granice. Novi italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Salvini poručio je, protekle nedjelje, migrantima da je vrijeme da odu iz Italije. Mađarska vlada izradila je nove predloge zakona prema kojima će tretirati kao kriminalce sve koji pomažu ilegalnim migrantima koji traže azil. Mađarska uvodi nove zakone iako trenutno izuzetno mali broj migranata ili izbjeglica ulazi u Mađarsku, prvenstveno zbog zastrašujuće dvostruke ograde sa žilet-žicom na granici Mađarske i Hrvatske, odnosno Srbije, javlja BBC.
Predrag NIKOLIĆ