Povežite se sa nama

OKO NAS

MEĐUGRANIČNE IGRE SA MIGRANTIMA: Uzmi pare i proslijedi komšiji

Objavljeno prije

na

,,Četvoro djece i desetak žena i muškaraca, izbjeglice iz Sirije, ostavljeni su nedavno blizu Danilovgrada. Neko ih je tu doveo, uzeo im blizu hiljadu eura i rekao da je preko brda Bosna”, priča izvor Monitora koji je želio da bude anoniman. Objašnjava da je htio barem nekoliko njih da preveze do Nikšića, ali je odustao jer se plašio da će ga optužiti za krijumčarenje.

Usljed sve manje propusnosti granica zemalja EU za migrante, sve više je onih koji se vrte u balkanskom krugu od Albanije, Crne Gore, Bosne, Hrvatske i Srbije, pokušavajući da se domognu Zapada.

Početkom godine talas migranata se pojačao pa su i zapadni i regionalni mediji počeli da pišu o novoj migrantskoj ruti koja od Grčke i Albanije, preko Crne Gore i BiH, vodi do željenih destinacija u EU.

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) govore da je od avgusta 2017. zabilježen porast migranata koji u Crnu Goru dolaze iz Albanije. ,,Uglavnom je riječ o ekonomskim migrantima s područja Alžira, Sirije, Maroka, Avganistana, Pakistana, Libije, Iraka…”, navode u policiji. O tome da se broj migranata povećava govori i prošlomjesečni hitan tender MUP-a za nabavku usluga smještaja i ishrane lica koja traže međunarodnu zaštitu. Za obezbjeđivanje smještajnih kapaciteta za 50 lica dnevno MUP je obezbijedio 150.000 eura.

Hrvatski mediji pišu da nova ruta odgovara onoj koju koriste krijumčari oružja i droge, i ukazuje na postojanje mreže krijumčarenja ljudi. Punktovi sa kojih se prebacuju migranti nalaze se u okolini Skadra, a ture organizuju najčešće lokalni kriminalci, navode albanski portali.

U Akcionom planu za sprovođenje Strategije za integrisano upravljanje migracijama, iz marta ove godine, navodi se da ,,nezakoniti migranti za ulazak u Crnu Goru, najčešće koriste područje zelene granice u okolini graničnih prelaza Božaj u manjem broju Sukobin na granici s Albanijom, dok u najvećem broju slučajeva nezakonito pokušavaju izaći iz Crne Gore na granici sa BIH i Hrvatskom. Nezakonite migracije u Crnoj Gori, za sada imaju tranzitni karakter preko teritorije Crne Gore, prema zemljama EU, a uglavnom se radi o ekonomskim migrantima”.

Istovremeno, policije regiona trude se jedni drugima da prebace ,,problem”.

Monitorovi izvori govore da se na granici s Albanijom često odvija trka između humanitarnih organizacija i policije. Humanitarci teže da ih pronađu i smjeste u Prihvatilište za strance u Spužu, dok policija nastoji da ih prva pronađe i vrati u Albaniju.

Iz Crvenog krsta Crne Gore za Monitor su rekli da je ,,saradnja sa relevantnim institucijama, ali i sa domaćim i međunarodnim organizacijama, kad je briga o migrantima u pitanju, dobra. Redovno se razmjenjuju informacije i održavaju sastanci, a radi se i na pokretanju zajedničkih inicijativa i realizaciji aktivnosti”.

Ipak, s vraćanjem migranata u Albaniju ima problema. Naime, albanska strana često nije spremna da ispoštuje međunarodni Sporazum o readmisiji i time prihvati one migrante koji su s njene teritorije nelegalno ušli u Crnu Goru.

,,Imamo nerazumijevanje u pogledu vraćanja tih lica, oni se pravdaju često da u pogledu dokumentacije za ta lica, kada ih mi nađemo, ne postoje dokazi da su bili na teritoriji Albanije”, izjavio je načelnik Odsjeka za nadzor državne granice Vojislav Dragović.

I na drugom kraju granice isti problemi. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić nedavno je najavio je da će ova zemlja uputiti note Crnoj Gori i Srbiji, u kojima će ih obavijestiti da je BiH upoznata da se na njihovoj teritoriji raspuštaju migrantski centri i da se velike grupe migranata organizovano, institucionalno, ali i neorganizovano, uz pomoć kriminalnih grupa, pokušavaju prebaciti u BiH.

Iz granične policije BIH je saopšteno da je pojačan migracijski pritisak iz Crne Gore evidentiran od decembra 2017. i nastavljen u januaru i februaru 2018, kada je evidentirano 146 ilegalnih prelazaka državne granice, a od ilegalnog ulaska u BiH odvraćeno 325 osoba. ,,Uzimajući u obzir rastući trend, smatramo da se više ne može govoriti o pojedinačnim slučajevima već o sve organizovanijim i češćim pokušajima ulazaka migranata u BiH iz pravca Crne Gore”, naveli su iz granične policije BiH

Prema podacima MUP-a CG tokom prošle godine iz Hrvatske je u Crnu Goru vraćeno 176 osoba, a iz BiH 248.

Dva glavna pravca kojima migranti pokušavaju preći u BiH vode preko Nikšića i Pljevalja. Mediji su pisali da je rutom koja preko sela Nudo u opštini Nikšić ide ka Aranđelovu, opština Trebinje, posljednjih mjeseci prešlo više stotina migranta, što je veći broj nego u posljednje dvije godine ukupno.

Taksisti prevoze migrante do Golije ili Vilusa, naselja koja se nalaze nedaleko od crnogorske granice sa BiH. Tamo migrante čeka osoba koja poznaje mjesta gdje ilegalno mogu preći granicu, i ući na teritoriju BiH, objavio je Radio Slobodna Evropa.

Migranti u Pljevlja dolaze iz Podgorice i Prijepolja. Iz Opštine Pljevlja navode da ih je posljednjih mjeseci kroz ovaj grad prošlo više od pet stotina, te da su formirali i krizni štab kako bi im obezbijedili svu potrebnu pomoć.

Migranti koji se domognu Pljevalja smještaju se u Otvoreni centar Bona Fide. ,,Oni dolaze gladni, umorni, povrijeđeni, s malom djecom i ono što mi kao ljudi možemo učiniti mi to učinimo”, kazala je za RTCG Sabina Talević iz Otvorenog centra Bona Fide.

Noću, preko planine Kovač prema Čajniču migranti pokušavaju da se domognu BiH.

Lokalni mediji u Pljevljima pišu da su se tamošnji taksisti našli na muci jer ih policija poziva na saslušanja zbog prevoza migranata. Pljevaljska policija je strogo zabranila taksistima da migrante voze prema granici. U Pljevljima se spekuliše, pišu lokalni mediji, da lica bliska policiji čine takve usluge kako bi zaradili novac, a spominju se imena onih koji su već hapšeni za šverc kafe, šećera i oružja preko granice.

U Sloveniji je broj ilegalnih migranata tokom ove godine povećan zbog nove rute preko BiH. Uprava slovenačke policije iznijela je podatak da, po njenim informacijama, na tzv. balkanskoj ruti, počevši od Grčke, na toplije vrijeme i bolje uslove putovanja čeka od 50.000 do 60.000 migranata.

Sudeći po najavama, crnogorska vlast bi u prebrođivanju migrantskog ,,problema” mogla da se posluži najradikalnijim evropskim iskustvima. Naime, Vlada je prihvatila donaciju Vlade premijera Mađarske Viktora Orbana u vidu spiralne bodljikave žice kako bi se zaštitila od većeg priliva izbjeglica. Na sjednici 26. aprila Vlada je potvrdila Ugovor kojim je predviđeno da mađarska Vlada donira crnogorskoj spiralnu bodljikavu žicu za pokrivanje 25 kilometara državne granice. Donacija je oslobođena troškova carine i poreza na dodatu vrijednost. Ugovorom je, između ostalog, predviđeno da mađarska Vlada obezbijedi transport žice do Crne Gore, kao i da pošalje stručnjake koji će obučiti crnogorske policajce kako da postave žicu.

Još nije precizirano na kojem tačno dijelu granice se namjerava postaviti žica. Jedno je, međutim, jasno – dok za evropskim standardima kaskamo u brojnim poljima, žicu ćemo lako usvojiti.

CRNA GORA I KRIJUMČARENJE MIGRANATA
Od početka godine spriječeno je nekoliko slučajeva krijumčarenja migranata.

Viktor Neziraj iz Budve je osumnjčen da je krajem januara organizovao krijumčarenje grupe migranata tako što ih je ukrcao u gumeni čamac s namjerom da ih preko Jadranskog mora prebaci do Italije. Međutim, čamac se 15 milja od crnogorske Mamule u teritorijalnim vodama izvrnuo, tako da je migrante u ranim jutarnjim satima pokupio italijanski brod Erika, koji ih je odveo do luke Zelenika u Herceg Novom.

Specijalno tužilaštvo podiglo je u aprilu optužnicu protiv šest lica, među kojima su i crnogorski državljani Igor Kastratović i Milisav Ostojić, koji se sumnjiče da su dio organizovane međunarodne kriminalne grupe koja je prebacivala emigrante iz Turske i Sirije u Bosnu i Hrvatsku, a zatim u zemlje EU. Za taj posao, krijumčari su uzimali od 2.500 do 5.000 eura po osobi, a prebacivane su i cijele porodice.

Početkom maja barska policija uhapsila je K.M. (35) iz Ulcinja zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. On je u putničkom vozilu marke VW pasat, prevozio šest sirijskih državljana migranata, dva muškarca, jednu ženu i troje djece. Policija sumnjiči K.M. da se sa migrantima dogovorio da ih za 200 eura preveze od Sukobina do Podgorice.

 

EU I MIGRANTI
Sve češća politika žice

Evropska unija dodijelila je azil za više od pola miliona izbjeglica u 2017, saopštila je evropska agencija za statistiku Eurostat. Od tog broja, više od 60 odsto je azil dobilo u Njemačkoj. Broj odobrenih azila u 2017. je za skoro četvrtinu manji u poređenju sa 2016. Prema podacima Eurostata, trećina od odobrenih azila dodijeljena je Sirijcima, a potom slijede Avganistanci i Iračani. Vijesti iz EU međutim ne navode na optimizam. Ministar unutrašnjih poslova Austrije Herbert Kikl nedavno je najavio da će njegova zemlja, u slučaju potrebe, učiniti ,,nepropusnim” sve svoje granice. Novi italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Salvini poručio je, protekle nedjelje, migrantima da je vrijeme da odu iz Italije. Mađarska vlada izradila je nove predloge zakona prema kojima će tretirati kao kriminalce sve koji pomažu ilegalnim migrantima koji traže azil. Mađarska uvodi nove zakone iako trenutno izuzetno mali broj migranata ili izbjeglica ulazi u Mađarsku, prvenstveno zbog zastrašujuće dvostruke ograde sa žilet-žicom na granici Mađarske i Hrvatske, odnosno Srbije, javlja BBC.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo