Povežite se sa nama

OKO NAS

MEĐUGRANIČNE IGRE SA MIGRANTIMA: Uzmi pare i proslijedi komšiji

Objavljeno prije

na

,,Četvoro djece i desetak žena i muškaraca, izbjeglice iz Sirije, ostavljeni su nedavno blizu Danilovgrada. Neko ih je tu doveo, uzeo im blizu hiljadu eura i rekao da je preko brda Bosna”, priča izvor Monitora koji je želio da bude anoniman. Objašnjava da je htio barem nekoliko njih da preveze do Nikšića, ali je odustao jer se plašio da će ga optužiti za krijumčarenje.

Usljed sve manje propusnosti granica zemalja EU za migrante, sve više je onih koji se vrte u balkanskom krugu od Albanije, Crne Gore, Bosne, Hrvatske i Srbije, pokušavajući da se domognu Zapada.

Početkom godine talas migranata se pojačao pa su i zapadni i regionalni mediji počeli da pišu o novoj migrantskoj ruti koja od Grčke i Albanije, preko Crne Gore i BiH, vodi do željenih destinacija u EU.

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) govore da je od avgusta 2017. zabilježen porast migranata koji u Crnu Goru dolaze iz Albanije. ,,Uglavnom je riječ o ekonomskim migrantima s područja Alžira, Sirije, Maroka, Avganistana, Pakistana, Libije, Iraka…”, navode u policiji. O tome da se broj migranata povećava govori i prošlomjesečni hitan tender MUP-a za nabavku usluga smještaja i ishrane lica koja traže međunarodnu zaštitu. Za obezbjeđivanje smještajnih kapaciteta za 50 lica dnevno MUP je obezbijedio 150.000 eura.

Hrvatski mediji pišu da nova ruta odgovara onoj koju koriste krijumčari oružja i droge, i ukazuje na postojanje mreže krijumčarenja ljudi. Punktovi sa kojih se prebacuju migranti nalaze se u okolini Skadra, a ture organizuju najčešće lokalni kriminalci, navode albanski portali.

U Akcionom planu za sprovođenje Strategije za integrisano upravljanje migracijama, iz marta ove godine, navodi se da ,,nezakoniti migranti za ulazak u Crnu Goru, najčešće koriste područje zelene granice u okolini graničnih prelaza Božaj u manjem broju Sukobin na granici s Albanijom, dok u najvećem broju slučajeva nezakonito pokušavaju izaći iz Crne Gore na granici sa BIH i Hrvatskom. Nezakonite migracije u Crnoj Gori, za sada imaju tranzitni karakter preko teritorije Crne Gore, prema zemljama EU, a uglavnom se radi o ekonomskim migrantima”.

Istovremeno, policije regiona trude se jedni drugima da prebace ,,problem”.

Monitorovi izvori govore da se na granici s Albanijom često odvija trka između humanitarnih organizacija i policije. Humanitarci teže da ih pronađu i smjeste u Prihvatilište za strance u Spužu, dok policija nastoji da ih prva pronađe i vrati u Albaniju.

Iz Crvenog krsta Crne Gore za Monitor su rekli da je ,,saradnja sa relevantnim institucijama, ali i sa domaćim i međunarodnim organizacijama, kad je briga o migrantima u pitanju, dobra. Redovno se razmjenjuju informacije i održavaju sastanci, a radi se i na pokretanju zajedničkih inicijativa i realizaciji aktivnosti”.

Ipak, s vraćanjem migranata u Albaniju ima problema. Naime, albanska strana često nije spremna da ispoštuje međunarodni Sporazum o readmisiji i time prihvati one migrante koji su s njene teritorije nelegalno ušli u Crnu Goru.

,,Imamo nerazumijevanje u pogledu vraćanja tih lica, oni se pravdaju često da u pogledu dokumentacije za ta lica, kada ih mi nađemo, ne postoje dokazi da su bili na teritoriji Albanije”, izjavio je načelnik Odsjeka za nadzor državne granice Vojislav Dragović.

I na drugom kraju granice isti problemi. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić nedavno je najavio je da će ova zemlja uputiti note Crnoj Gori i Srbiji, u kojima će ih obavijestiti da je BiH upoznata da se na njihovoj teritoriji raspuštaju migrantski centri i da se velike grupe migranata organizovano, institucionalno, ali i neorganizovano, uz pomoć kriminalnih grupa, pokušavaju prebaciti u BiH.

Iz granične policije BIH je saopšteno da je pojačan migracijski pritisak iz Crne Gore evidentiran od decembra 2017. i nastavljen u januaru i februaru 2018, kada je evidentirano 146 ilegalnih prelazaka državne granice, a od ilegalnog ulaska u BiH odvraćeno 325 osoba. ,,Uzimajući u obzir rastući trend, smatramo da se više ne može govoriti o pojedinačnim slučajevima već o sve organizovanijim i češćim pokušajima ulazaka migranata u BiH iz pravca Crne Gore”, naveli su iz granične policije BiH

Prema podacima MUP-a CG tokom prošle godine iz Hrvatske je u Crnu Goru vraćeno 176 osoba, a iz BiH 248.

Dva glavna pravca kojima migranti pokušavaju preći u BiH vode preko Nikšića i Pljevalja. Mediji su pisali da je rutom koja preko sela Nudo u opštini Nikšić ide ka Aranđelovu, opština Trebinje, posljednjih mjeseci prešlo više stotina migranta, što je veći broj nego u posljednje dvije godine ukupno.

Taksisti prevoze migrante do Golije ili Vilusa, naselja koja se nalaze nedaleko od crnogorske granice sa BiH. Tamo migrante čeka osoba koja poznaje mjesta gdje ilegalno mogu preći granicu, i ući na teritoriju BiH, objavio je Radio Slobodna Evropa.

Migranti u Pljevlja dolaze iz Podgorice i Prijepolja. Iz Opštine Pljevlja navode da ih je posljednjih mjeseci kroz ovaj grad prošlo više od pet stotina, te da su formirali i krizni štab kako bi im obezbijedili svu potrebnu pomoć.

Migranti koji se domognu Pljevalja smještaju se u Otvoreni centar Bona Fide. ,,Oni dolaze gladni, umorni, povrijeđeni, s malom djecom i ono što mi kao ljudi možemo učiniti mi to učinimo”, kazala je za RTCG Sabina Talević iz Otvorenog centra Bona Fide.

Noću, preko planine Kovač prema Čajniču migranti pokušavaju da se domognu BiH.

Lokalni mediji u Pljevljima pišu da su se tamošnji taksisti našli na muci jer ih policija poziva na saslušanja zbog prevoza migranata. Pljevaljska policija je strogo zabranila taksistima da migrante voze prema granici. U Pljevljima se spekuliše, pišu lokalni mediji, da lica bliska policiji čine takve usluge kako bi zaradili novac, a spominju se imena onih koji su već hapšeni za šverc kafe, šećera i oružja preko granice.

U Sloveniji je broj ilegalnih migranata tokom ove godine povećan zbog nove rute preko BiH. Uprava slovenačke policije iznijela je podatak da, po njenim informacijama, na tzv. balkanskoj ruti, počevši od Grčke, na toplije vrijeme i bolje uslove putovanja čeka od 50.000 do 60.000 migranata.

Sudeći po najavama, crnogorska vlast bi u prebrođivanju migrantskog ,,problema” mogla da se posluži najradikalnijim evropskim iskustvima. Naime, Vlada je prihvatila donaciju Vlade premijera Mađarske Viktora Orbana u vidu spiralne bodljikave žice kako bi se zaštitila od većeg priliva izbjeglica. Na sjednici 26. aprila Vlada je potvrdila Ugovor kojim je predviđeno da mađarska Vlada donira crnogorskoj spiralnu bodljikavu žicu za pokrivanje 25 kilometara državne granice. Donacija je oslobođena troškova carine i poreza na dodatu vrijednost. Ugovorom je, između ostalog, predviđeno da mađarska Vlada obezbijedi transport žice do Crne Gore, kao i da pošalje stručnjake koji će obučiti crnogorske policajce kako da postave žicu.

Još nije precizirano na kojem tačno dijelu granice se namjerava postaviti žica. Jedno je, međutim, jasno – dok za evropskim standardima kaskamo u brojnim poljima, žicu ćemo lako usvojiti.

CRNA GORA I KRIJUMČARENJE MIGRANATA
Od početka godine spriječeno je nekoliko slučajeva krijumčarenja migranata.

Viktor Neziraj iz Budve je osumnjčen da je krajem januara organizovao krijumčarenje grupe migranata tako što ih je ukrcao u gumeni čamac s namjerom da ih preko Jadranskog mora prebaci do Italije. Međutim, čamac se 15 milja od crnogorske Mamule u teritorijalnim vodama izvrnuo, tako da je migrante u ranim jutarnjim satima pokupio italijanski brod Erika, koji ih je odveo do luke Zelenika u Herceg Novom.

Specijalno tužilaštvo podiglo je u aprilu optužnicu protiv šest lica, među kojima su i crnogorski državljani Igor Kastratović i Milisav Ostojić, koji se sumnjiče da su dio organizovane međunarodne kriminalne grupe koja je prebacivala emigrante iz Turske i Sirije u Bosnu i Hrvatsku, a zatim u zemlje EU. Za taj posao, krijumčari su uzimali od 2.500 do 5.000 eura po osobi, a prebacivane su i cijele porodice.

Početkom maja barska policija uhapsila je K.M. (35) iz Ulcinja zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. On je u putničkom vozilu marke VW pasat, prevozio šest sirijskih državljana migranata, dva muškarca, jednu ženu i troje djece. Policija sumnjiči K.M. da se sa migrantima dogovorio da ih za 200 eura preveze od Sukobina do Podgorice.

 

EU I MIGRANTI
Sve češća politika žice

Evropska unija dodijelila je azil za više od pola miliona izbjeglica u 2017, saopštila je evropska agencija za statistiku Eurostat. Od tog broja, više od 60 odsto je azil dobilo u Njemačkoj. Broj odobrenih azila u 2017. je za skoro četvrtinu manji u poređenju sa 2016. Prema podacima Eurostata, trećina od odobrenih azila dodijeljena je Sirijcima, a potom slijede Avganistanci i Iračani. Vijesti iz EU međutim ne navode na optimizam. Ministar unutrašnjih poslova Austrije Herbert Kikl nedavno je najavio da će njegova zemlja, u slučaju potrebe, učiniti ,,nepropusnim” sve svoje granice. Novi italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Salvini poručio je, protekle nedjelje, migrantima da je vrijeme da odu iz Italije. Mađarska vlada izradila je nove predloge zakona prema kojima će tretirati kao kriminalce sve koji pomažu ilegalnim migrantima koji traže azil. Mađarska uvodi nove zakone iako trenutno izuzetno mali broj migranata ili izbjeglica ulazi u Mađarsku, prvenstveno zbog zastrašujuće dvostruke ograde sa žilet-žicom na granici Mađarske i Hrvatske, odnosno Srbije, javlja BBC.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

rema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

U Kolašinu i Mojkovcu su nedavno podijelili sredstva namijenjena za podršku ženskom preduzetništvu. Pravo da konkurišu, sa najviše dva biznis plana, imale su, pored preduzetnica i nezaposlene žene. U Kolašinu su prednost dali biznis planovima koji podstiču ekonomski razvoj, te unapređuju razvoj voćarstva, povrtlarstva, stočarstva… Mojkovčanke su mogle da konkurišu još i sa poslovnim idejama koje podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizma, sporta i kulture…

Tokom prošle godine sredstva iz fonda namijenjenog ženskom preduzetništvu iskoristile su samo četiri Kolašinke. Tako je bilo i ove godine. Njihovi biznis planovi lani podržani su iznosima od 1.000 do 3.000 eura, a odnosili su se na zanatske usluge, unapređivanje proizvodnje sira, izradu suvenira i pekarske proizvode. Ove godine najviše je projekata koji se odnose na poljoprivredu.

Po škrtosti u podršci sugrađankama preduzetnicama prednjače u pljevaljskoj lokalnoj upravi. Od oko 15 miliona ovogodišnjih planiranih rashoda samo 8.000 eura biće potrošeno u tu svrhu.

Kako su Monitoru kazali u nadležnom sekretarijatu, još 10.000 eura predviđeno je „uopšte za preduzetništvo“. Žene, tvrde oni, mogu konkurisati i za ta sredstva.

Prema rezultatima konkursa, uočljivo je da se žene na  sjeveru,  uglavnom,  opredjeljuju za oblast poljoprivrede, a rjeđe za neku drugu privrednu granu. Takođe, i da je tradicionalno mali broj onih koje konkurišu.

„Sve Kolašinke koje su ove godine konkurisale dobile su podršku. Nažalost, to je mali broj, svega četiri. Voljeli bismo da ih je više i nadamo se da će uskoro u budžetu biti i više novca, pa da će podrška biti značajnija. Ipak korisnice tih sredstava i sada su zadovoljne. Prije svega zbog toga jer je, kako objašnjavaju, uvažen njihov trud“, kažu u kolašinskoj Opštini.

Ista je situacija i u susjednom Mojkovcu. Sva četiri podržana projekta odnose se na poljoprivredu, proizvodnju mlijeka i povrtarstvo.  Razloga za to je,  kažu nadležni, više. Kako objašnjavaju u lokalnoj upravi, riječ je o preduzetnicama koje su već počele svoj posao. Zbog toga su konkurisale samo one kojima je novac bio potreban za unapređivanje i kupovanje dodatne opreme.

„Pošto Mojkovac ima veliki, a još neiskorišteni potencijal za turizam, rado bismo naredne godine vidjeli biznis ideje koje se odnose na tu oblast. Takođe, i na neke druge privredne grane. Bili bismo srećni i da je više žena konkurisalo. Ipak, trenutno stanje je dobro, u smislu da smo mogli veće iznose opredijeliti za sufinansiranje projekta“, kažu u mojkovačkom Sekretarijatu za finansije.

Prema onome što su krajem prošle godine saopštili iz PK CG, odluke žena da se upuste u preduzetničke vode i dalje značajno koči tradicionalni način razmišljanja. Žene se, prema statističkim podacima, najčešće opredjeljuju za „sitnije“ biznis ideje kojima dopunjavaju kućni budžet.

U PKCG iznose stav da je podrška ženskom preduzetništvu u našoj državi, na institucionalnom nivou, prisutna, ali nedovoljno iskorištena.

Žene kao problem u poslovanju najčešće ističu komplikovane administrativne procedure i nelogična regulatorna rješenja. Takođe, i nedostatak imovine kojom bi garantovale za pozajmice i nelojalnu konkurenciju.

Tokom pandemije, pokazala su istraživanja, dvije od pet žena u Crnoj Gori suočile su se sa finansijskim teškoćama, 38 odsto je navelo da se suočava sa izazovima u smislu smanjenog finansijskog kapaciteta za pokriće osnovnih troškova života.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore s kraja prošle godine, stopa nezaposlenosti mladih žena od 17 do 25 godina povećana je za pet odsto. Opštine na sjeveru Crne Gore su i dalje na vrhu liste prema broju nezaposlenosti mladih žena u odnosu na ostala područja države.

Kao najveći izazovi mladih žena sa sjevera definisani su nedovoljna  mogućnost karijernog napredovanja i prilika za neformalno obrazovanje.  Prema podacima agencije V+O Communication, u pogledu preduzetništva i pokretanja privatnog biznisa, mušku populaciju karakteriše značajno veći stepen preduzetničke aktivnosti. Tako, sopstveni posao posjeduje 24,6 odsto muškaraca, dok taj vid poslovanja obavlja svega 9,8 odsto žena.

                                                                  Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Ljekovite biljke se, po pravilu, ne sakupljaju u naseljenim mjestima, pored puteva ili zagađenih površina. Nečistoća u ogromnoj mjeri umanjuje njihov kvalietet. Nikada se ne čupaju cijele biljke, već se sakupljaju samo oni djelovi koji sadrže željene materije. Nikako za vrijeme ili neposredno posle kiše.

Borovnica, međeđe grožđe (uva), ivanjsko cvijeće, trava žutica, hajdučka trava, planinski čaj, zlatica, jaglika, vilino sito i virak – neke su od vrsta koje su najčešće zastupljene na planinskim pašnjacima u Crnoj Gori. U južnom,  mediteranskom regionu, najčešće možete nabasati na žalfiju, smilje, vrijesak, maslačak, kupinu, kostriku, majčinu dušicu ili lavandu. Ima i biljaka koje rastu svuda – i na sjeveru i na jugu, poput kleke, bokvice, gloga, kičice, kantariona ili šipurka.

,,Sa odabrane površine nikada ne treba sakupiti sve biljke. Uvijek se mora ostaviti određen broj dobro razvijenih, zrelih, ali i mladih jedinki, koje će se  razmnožavati i osigurati opstanak vrste na tom staništu”, napominje Saveljićeva.

Čak oko 280 biljaka je, rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode, stavljeno na nacionalnu listu zaštićenih, i njihovo sakupljanje je zabranjeno. Sakupljanje nezaštićenih divljih vrsta u Crnoj Gori propisano je Pravilnikom o bližem načinu i uslovima sakupljanja, korišćenja i prometa nezaštićenih divljih vrsta koje se koriste u komercijalne svrhe. U zavisnosti od područja, određuju se i maksimalno dozvoljene količine koje se mogu sakupiti u sezoni.

Mnoštvo je ljekovitog bilja koje je moguće gajiti na tlu Crne Gore. Pitoma nana, kamilica, timijan, matičnjak, macina trava (odoljen), borač, neven, bosiljak… Tu je i grupa začinskih vrsta, kao što su selen, peršun, celer, mirođija, kim, morač i anis.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, lani je,  kroz sistem direktnih plaćanja po površini, data podrška za 25 proizvođača bilja čija je ukupna površina zasada bila oko 112 hektara. Neki od najvećih proizvođača i prerađivača ljekovitog bilja su DOO Agrolife i DOO Farmont iz Podgorice, kao i DOO Herbal Montenegro iz Nikšića. Postoji još i mali broj proizvođača sa manjim prerađivačkim kapacitetima, koji uglavnom otkupljuju ljekovito bilje i proizvode čajeve. Ove godine, najavljuju iz tog Vladinog resora, radiće na pospješivanju proizvodnje višegodišnjeg i aromatičnog bilja, kroz mjeru podrške koju predviđa Agrobudžet. Za to je opredijeljeno oko 40 hiljada eura. Pravo na podršku imaju poljoprivredna gazdinstva upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava i registrima primarnih proizvođača, a podržava se primarno uzgoj žalfije, lavande, kantariona, smilja, majčine dušice, timijana, matičnjaka, pelina i lincure.

,,Prekomjerno i nestručno branje bilja dovelo je do ugrožavanja čak 15 hiljada vrsta na globalnom nivou, od čega je četiri sa veoma smanjenim i ograničenim populacijama. U Evropi broj ugroženih vrsta je 150, među kojima se nalaze lincura, brđanka, gorka djetelina, gorocvijet, međeđe uvo, rosulja, prečica, slatki korijen, kao i vrste iz porodice orhideja i islandski lišaj. Neke biljke, usljed izgradnje saobraćajnica, širenja poljoprivrednog zemljišta, podizanja hidrocentrala, sistema kanala i raznih drugih razloga, postaju  rijetkost u pojedinim regionima (kičica, anđelika, slatki korijen). Neophodno je preduzeti  mjere radi očuvanja ljekovitih vrsta i njihovih staništa”, kaže Saveljićeva.

Jedan od načina za to je i plantažno gajenje zaštićenih vrsta divlje flore. Tako se endemične vrste čuvaju od iščezavanja, dobija se roba za tržište, veća je iskorištenost poljoprivrednog zemljišta, a dugoročno se čuvaju prirodni resursi. Malobrojni uzgajivači ljekovitog bilja, koji se sve više oslanjaju na internet marketing za plasman  proizvoda, na Fejsbuk grupama gdje se okupljaju, kao glavne prepreke razvoju svojih biznisa ističu to što u Crnoj Gori nema dovoljno sadnog materijala ili  nije kvalitetan, radne snage, a ni adekvatne pomoći države pri nabavci mašina i otkupljivanju proizvoda.

Malo ko zna da je prva plantaža ljekovitog bilja u Evropi nastala u Crnoj Gori, 1903. Na njoj su Francuzi plantažirali buhač, biljku koja sadrži prirodne insekticide. Nestabilnost područja zbog mnogobrojnih ratova, kao i tradicionalni nemar prema prirodi, doveli su do toga da Francuzi buhač sada uzgajaju drugdje po svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) preparate na bazi ljekovitog bilja koristi čak 80 odsto svjetskog stanovništva.

Šta bi falilo da Crna Gora ima  festivale maslačka ili kantariona, kao što to imaju neke druge zemlje? Trebaće još mnogo vremena pa da ovdašnji čovjek shvati koliki je dužnik prirode.

 

Endemi vrijedni poštovanja

Jedan od jako ugroženih endema na prostoru Crne Gore je i  lincura. Nazivaju je  caricom planinskih pašnjaka. Vjekovima je bila svrstavana u biljke srca jer se smatralo da pomaže slabom srcu, a zbog sadržaja amarogentina, najgorči je prirodni molekul. Izrabljivana je i u proizvodnji alkoholnih pica, pa je i zbog toga  danas na rubu izumiranja.

Sem lincure, od endema još se izdvaja i dinarski rožac, kog je davne 1866. poljski botaničar Ignac Šišilović, u velikom istraživačkom poduhvatu u sjeveroistočnom dijelu Crne Gore, stigavši do Komova, prvi put vidio i sakupio.

Orjen treba  izdvojiti po velikom broju endemičnih i ugroženih vrsta. Jedna od rijetkih i kritično ugroženih vrsta koja tu živi je i orjenska perunika. Prema legendi o slovenskom bogu Perunu, koji je munjama obasjavao planine, tamo gdje je duga dotakla tlo, iznikle su perunike raznih boja.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

„Već 15 godina niko od nas u Plavu nije dobio mogućnost da priviri u državne šume. Tako su drvoprerađivači ostali bez sirovine, dok je lokalno stanovništvo primorano da drva za ogrjev nabavlja u drugim gradovima. Uz to, naša pilana, koja je upošljavala 500 radnika, zatvorena je i pretvorena u gomilu starog gvožđa. Sve je urađeno da bi privilegovani koncesionari po utvrđenom konceptu sjekli šumu i nemilice se bogatili. Došlo je vrijeme da kažemo stop takvim radnjama” – poručili su drvoprerađivači sa sjevera.

Rašid Marković, iz NVO Prijatelji Plava, poručuje da je narod primoran da se diže na ustanak ako se ne zaustavi uništavanje šuma.

„Mi osjećamo da sadašnja vlast u Crnoj Gori nastavlja ono što je radila prethodna. Ovo je kontinuirana sprega vlasti i kriminalnih grupa. Mi moramo da ustanemo i da ovo prekinemo. Upregnute su institucije protiv naroda. Tražimo da se prekine favorizacija privilegovanih koncesionara“ – kaže Marković.

Da je situacija stigla do tačke vrenja, ističe i Plavljanin Nedžad Cecunjanin.

„Koncesionar na području Plava već dvije decenije prkosi i bahati se. I sada poručuje da mu niko ne može ništa. Ajde da vidimo može li ili ne može” – kaže Cecunjanin.

Na neoprostive propuste oko eksploatacije državnim šumama ukazuju i drvoprerađivači Avdija Kalač iz Rožaja, Branko Karadžić sa Žabljaka, Manojlo Čantrić i Miroslav Čukić iz Berana. Oni ističu da svi gube osim tajkuna.

„Mi ovu priču pričamo i ponavljamo kao papagaji 15 godina i ništa se nije promijenilo, osim taktika kako da se tajkuni bliski vlasti sve više bogate. Oni kubik čamovine dobijaju po 15 eura, a mi smo prinuđeni da ga kupujemo po 100 eura” – kaže Miroslav Čukić, predsjednik Udruženja drvoprerađivača iz Berana. „To rade oni koji su ovdje došli sa dva konja, dvije takozvane zelene kobile, a danas imaju vile i gradove. Poslije svega, konačno moramo shvatiti da je ovo i naša država i da i mi treba da živimo, a njihovo bogatstvo treba da se preispita gdje se sve prelilo, kako i na koji način. Time treba SDT da se bavi” – naglašava Čukić.

Predstavnik Opštine Plav Adnan Miljuš tvrdi da ta lokalna uprava zdušno podržava zahtjeve drvoprerađivača o zaštiti šuma. Podsjeća da je lokalni parlament jednoglasno donio zaključak kojim je od Vlade Crne Gore traženo da se na teritoriji opštine Plav zaustave sve aktivnosti oko eksploatacije državnih šuma, kao i da se ponište svi ugovori koji su sklopljeni između koncesionara i Uprave za šume.

Mnogo je žestokih riječi izgovoreno na račun pet tajkuna i njihovih privezaka koji šumama na sjeveru, zahvaljujući ugovorima koje su sklopili za vrijeme bivše vlasti, još bahato gazduju.

Premijer je takav način gazdovanja nazvao organizovanim kriminalom.

On samo nije objasnio šta se čeka. Zašto se ti ugovori ne raskidaju i zašto se porijeklo imovine tih poznatih tajkuna ne preispita. Nestrpljenje lokalnog stanovništva raste.

                                                                                                                             Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo