Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: SVE POPULARNIJE PČELARSTVO: Antistres terapija uz solidnu zaradu

Objavljeno prije

na

Udruženje pčelara Kolašin ima oko 30 članova. Međutim, kako kažu, još tri puta toliko njihovih sugrađana bavi se pčelarstvom i od toga solidno zarađuje. Ta, sve popularnija grana poljoprivrede privlači i mlade, a Kolašin je, kažu, zbog bogatstva flore, pravi raj za pčelinja društva.

Iako je mnogo onih koji su predanim radom zaslužili titulu uspješnih pčelara, među najistaknutijim su Bogoljub Bogi Bulatović, Velibor Šćepanović, Radojica Tapušković, Ivan Rakočević, Božidar Vuković, Milija Vujisić, Miličko Bulatović, Momir Šubara, Radoje Čobeljić…To su pčelari sa 20 i više pčelinjih zajednica.

„Istina je da mnogi pčelari još nijesu prepoznali korist od udruživanja, pa nijesu svi u našem udruženju. Međutim, sa zadovoljstvom mogu kazati da interesovanje za pčelarstvo stalno raste. Sve veći broj mladih ljudi prepoznaje pčelarstvo kao oblast poljoprivrede u kojoj može obezbijediti egzistenciju, jer je područje Kolašina zbog raznolikosti flore bogomdano za razvoj pčelarstva”, kaže Šćepanović.

Njegove kolege ističu da su prednosti pčelarstva nad ostalim granama poljoprivrede mnogobrojne. To korisno i lijepo zanimanje, ističu, prije svega, antistres je terapija, pa onda i način za solidinu zaradu.

„U današnje vrijeme, prepuno stresa, ulazak u pčelinjak prava je relaksacija i odmor duše. Prednost je i to što se radi o sezonskom poslu. Radovi u pčelarstvu počinju u aprilu, a završavaju se u septembru, što je nezamislivo kod ostalih grana poljoprivrede, koje zahtijevaju cjelogodišnji rad. Na taj način pčelari imaju vrijeme za odmor ili neki drugi posao”, kažu u Udruženju.

No, s druge strane, nijesu lišeni ni problema. Minule dvije godine, na primjer, bile su izuzetno teške. Muke pčelara odnose se, prije svega, na klimatske promjene. U toj grani poljoprivrede, koja se odvija pod ‚‚otvorenim nebom” i prinosi meda uveliko zavise od vremenskih uslova. Prošla godina, naročito, bila je, kažu, jedna od najgorih koju pamte. Velika količina kiše u februaru i martu na sreću, nije usporila razvoj vegetacije, što je uslov da ova godina bude dobra prilika da bar djelimično nadomjeste gubitke. Osim toga, sve se manje ljudi bavi stočarstvom, što se negativno odražava i na pčelarstvo. Sve siromašniji stočni fond razlog je što mnoge livade zarastaju, a zna se da je na području opštine Kolašin livadska paša glavna i najvažnija paša

Ipak, godina bi, tvrdi Šćepanović, kad je riječ o prinosu meda, mogla biti jedna od boljih u posljednje dvije decenije. Pčele su uspješno prebrodile zimu i, zahvaljujući idealnim vremenskim uslovima u aprilu, u potpunosti iskoristile „voćnu pašu” i dostigle vrhunac u razvoju. Pojedini pčelari vrcali su med u maju što do sada, tvrde, nije zabilježeno na području Kolašina.

Sada je u toku najvažnija livadska paša od koje pčelari očekuju dobre prinose meda, kojima će nadomjestiti gubitke iz posljednje dvije godine.

Pčelari kažu da podršku dobijaju uglavnom od Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, kroz agrobudžet.

„To se odnosi na regres za nabavku selekcionisanih matica, zatim ljekova za pčele, preradu voska, pogačica i invertnog sirupa za prihranu pčela. Pored toga, pčelari kroz javne pozive koje sprovodi Ministarstvo poljoprivrede mogu nabaviti nedostajuću opremu i izgraditi ili rekonstruisati objekte za vrcanje i skladištenje meda”, objašnjavaju u kolašinskom Udruženju.

Trebalo bi, smatraju oni, u narednom periodu razmisliti i o uvođenju subvencija u pčelarstvu kao što je to slučaj u ostalim granama poljoprivrede. U tom slučaju, pčelari bi dobijali podršku po košnici, što bi se, smatraju, izuzetno pozitivno odrazilo na razvoj pčelarstva.

Neki od članova kolašinskog Udruženja pokazali su kako je veza između pčelarstva i turizma vrlo unosna i održiva. Na farmi Šćepanović, jedinoj farmi meda na sjeveru države, to dokazaju godinama. Na toj je farmi, koja je postala prepoznatljiv dio kolašinske turističke ponude, više od 100 košnica. Svake godine ugoste turiste iz Rusije, Ukrajine, Velike Britanije, Francuske…

,,Već u maju našu farmu su posjetili prvi turisti. Ove godine turistima će biti na raspolaganju široka obogaćena paleta proizvoda na bazi meda. Nastojimo i da nabavimo dio nedostajuće opreme za transport, jer u pčelarstvu važi poslovica ‘med na točkovima rađa’. U planu je i nabavka novih košnica jer postojeća količina meda koju proizvedemo više ne zadovoljava potrebe tržišta. Za sve to namjeravamo da koristimo sredstva koja kroz projekte nudi resorno Ministarstvo”, kažu na toj farmi.

Vlasnik Velibor, uz pomoć brata Vlatka, hobi je još kao student pretvorio u porodični biznis. Tako je oko njihove kuće u Selištima i nastala farma, gdje turisti mogu učestvovati u poslovima u pčelinjaku, ali i degustirati i kupovati proizvode.

Činjenica da Velibor nakon završenih studija nije našao posao u struci, pa ni otišao iz Kolašina, kako mnogi njegovi vršnjaci, ovog puta pokazala se kao srećna okolnost i za porodicu Šćepanović, ali i za kolašinsku turističku ponudu.

„Turistima prije svega nudimo obilazak farme i osnovnu edukaciju o pčelarstvu. Na raspolaganju im je i naša domaća hrana, kao i pastrmka, jer imamo i mini riblnjak. Na kraju se zaslade medom”, objašnjavaju Šćepanovići.

Svoj biznis počeli su 2012. u okviru projekta Putevi sira i tvrde da se nijesu pokajali zbog odluke da žive i zarađuju od meda.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo