Povežite se sa nama

OKO NAS

BALKAN RIVER DEFENCE: Borba za posljednje slobodne rijeke u Evropi

Objavljeno prije

na

Aktivistkinja nevladine organizacije Balkan River Defence (Odbrana balkanskih rijeka) Vera Knuk po struci je inženjerka hidraulike. Kroz šalu kaže da bi najradije izgradila branu na nekoj rijeci zahvaljujući kojoj bi zaradila novac. Taj novac uložila bi u dokazivanje štetnosti tih, navodno isplativih, izvora energije i sprječavanje izgradnje drugih hidroelektrana na Balkanu.

Ova Holanđanka u Crnu Goru je došla sa namjerom da sa ovdašnjim ljudima razgovara o značaju posljednjih rijeka slobodnog toka u Evropi, ali i svijetu. Cilj pokreta Balkan River Defence je da sa svim balkanskim organizacijama koje se bore za očuvanje prirode uspostave saradnju kako bi se stvorila zajednica ljudi svjesnih značaja rijeka koje slobodno protiču kroz naše zemlje.

„Način na koji mi kao organizacija djelujemo prilično je nekonvencionalan”, kaže Knuk za Monitor. „Mi smo pokret koji se bori za očuvanje rijeka i kroz zabavu kao što su boravak na rijeci, rafting, plivanje, pecanje, kajakarenje… Ali i protestima želimo da obezbijedimo ostvarenje ciljeva za koje se zalažemo”. Ona smatra da, prije svega, treba za sve ovo zainteresovati mlade ljude. „Želimo da uključimo studente različitih fakulteta, učenike osnovnih i srednjih škola, profesore i sve zaljubljenike u prirodu i da zajedno sa njima branimo rijeke koje još uvijek nisu devastirane”, objašnjava Vera Kuk.

Balkan River Defence je nastao iz poduhvata slovenačkog kajakaša i biologa Roka Rozenberga. Rozenberg je prije dvije godine, krenuvši u tridesetodnevnu avanturu pod nazivom Balkan Rivers Tour, spajanjem riječnih sportova i protesta, obišao sve zemlje Balkana promovišući zaštitu rijeka. Ono što je krenulo kao avantura preraslo je u ozbiljan pokret.

U bašti podgoričkog hostela, Vera Knuk je u utorak veče na neformalnoj konferenciji zajedno sa desetak ljubitelja prirode, razgovarala o načinima koji bi u Crnoj Gori doprinijeli zaustavljanju dalje izgradnje hidroelektrana. „Tok rijeke baza je njenog ekosistema. Rijekom se nanosi talog u kojem su razne hranljive materije uz pomoć kojih se stvara i održava životna sredina za različite vrste životinja i biljaka”, kazala je ona.

Knuk je objasnila da sve te vrste, odnosno njihov opstanak. zavise, od vodotoka: „Izgradnja brana zaustavlja prirodan tok rijeke, što mijenja kompletan ekosistem”.

Važnost balkanskih rijeka je i u tome što su one, zahvaljujući još uvijek slobodnim vodotocima, stanište za 69 životinjskih vrsta koje nigdje drugo u svijetu ne postoje. U njima živi i 40 odsto evropskih puževa i školjki.

Prema podacima nedavnog istraživanja, koje je sproveo Univerzitet u Gracu, masovna gradnja hidroelektrana mogla bi na granicu opstanka gurnuti neke vrste riba. Nestalo bi jedanaest endemskih vrsta, četiri vrste pastrmke bile bi desetkovane, a broj ugroženih vrsta bio bi udvostručen.

Stoga je, kaže Knuk, neophodno na vrijeme edukovati građane o štetnosti ovih, navodno isplativih izvora energije. Ukazujući na štetu po biodiverzitet koju su brane proizvele u zapadnim zemljama, ona objašnjava koliko je važno očuvati posljednje slobodne, čiste rijeke.

Nije tu, navodi, u pitanju samo živi svijet koji obitava u rijekama. Vještačko mijenjanje vodotoka pretjeranom izgradnjom brana utiče, između ostalog, na podzemne vode koje su od velikog značaja za poljoprivredu. Šume koje opstaju zahvaljujući ovim vodama vjerovatno bi nestale.

Ona upozorava: „Pod izgovorom isplativosti za građane, od izgradnje hidroelektrana profitiraju političari i biznismeni”.

U Crnoj Gori koncesije za barem 15 projekata izgradnje malih hidroelektrana, samostalno ili u konzorcijumu, dobilo je preduzeće Hidroenergija Montenegro d.o.o. Preduzeće predstavlja Oleg Obradović, kontroverzni biznismen blizak vladajućoj partiji. Takođe, za dva projekta, Slatina i Vrelo, nosilac je BB Energy, čiji je vlasnik Blažo Đukanović, sin bivšeg premijera, novoizabranog predsjednika Crne Gore, Mila Đuknovića.

Akcije koje imaju za cilj da spriječe neodgovornu izgradnju hidroelektrana Balkan River Defence organizovaće se u okviru narednog Balkan Rivers Tour-a. Od sedmog septembra do osmog oktobra ova grupa mladih entuzijasta startovaće u Albaniji. Njihova ruta nastavlja se preko Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i završava u Sloveniji.

U našoj zemlji provešće šest dana, od dvadesetog do 25. septembra. Svoj boravak otpočeće protestom u Podgorici, a naredna tri dana učestvovaće na festivalu Kayak Fest Tara. U sklopu ove posjete, aktivisti Balkan River Defence-a organizovaće u Šavniku performans povodom zaštite rijeke Bukovice. Posjetu završavaju u Nikšiću, gdje je takođe planiran protest i projekcija dokumentarnog filma The Undamaged, čija je tematika prikazivanje štetnosti izgradnje hidroelektrana na posljednjim prirodnim rijekama na svijetu. Balkanskim.

Miljana DAŠIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo