Aktivistkinja nevladine organizacije Balkan River Defence (Odbrana balkanskih rijeka) Vera Knuk po struci je inženjerka hidraulike. Kroz šalu kaže da bi najradije izgradila branu na nekoj rijeci zahvaljujući kojoj bi zaradila novac. Taj novac uložila bi u dokazivanje štetnosti tih, navodno isplativih, izvora energije i sprječavanje izgradnje drugih hidroelektrana na Balkanu.
Ova Holanđanka u Crnu Goru je došla sa namjerom da sa ovdašnjim ljudima razgovara o značaju posljednjih rijeka slobodnog toka u Evropi, ali i svijetu. Cilj pokreta Balkan River Defence je da sa svim balkanskim organizacijama koje se bore za očuvanje prirode uspostave saradnju kako bi se stvorila zajednica ljudi svjesnih značaja rijeka koje slobodno protiču kroz naše zemlje.
„Način na koji mi kao organizacija djelujemo prilično je nekonvencionalan”, kaže Knuk za Monitor. „Mi smo pokret koji se bori za očuvanje rijeka i kroz zabavu kao što su boravak na rijeci, rafting, plivanje, pecanje, kajakarenje… Ali i protestima želimo da obezbijedimo ostvarenje ciljeva za koje se zalažemo”. Ona smatra da, prije svega, treba za sve ovo zainteresovati mlade ljude. „Želimo da uključimo studente različitih fakulteta, učenike osnovnih i srednjih škola, profesore i sve zaljubljenike u prirodu i da zajedno sa njima branimo rijeke koje još uvijek nisu devastirane”, objašnjava Vera Kuk.
Balkan River Defence je nastao iz poduhvata slovenačkog kajakaša i biologa Roka Rozenberga. Rozenberg je prije dvije godine, krenuvši u tridesetodnevnu avanturu pod nazivom Balkan Rivers Tour, spajanjem riječnih sportova i protesta, obišao sve zemlje Balkana promovišući zaštitu rijeka. Ono što je krenulo kao avantura preraslo je u ozbiljan pokret.
U bašti podgoričkog hostela, Vera Knuk je u utorak veče na neformalnoj konferenciji zajedno sa desetak ljubitelja prirode, razgovarala o načinima koji bi u Crnoj Gori doprinijeli zaustavljanju dalje izgradnje hidroelektrana. „Tok rijeke baza je njenog ekosistema. Rijekom se nanosi talog u kojem su razne hranljive materije uz pomoć kojih se stvara i održava životna sredina za različite vrste životinja i biljaka”, kazala je ona.
Knuk je objasnila da sve te vrste, odnosno njihov opstanak. zavise, od vodotoka: „Izgradnja brana zaustavlja prirodan tok rijeke, što mijenja kompletan ekosistem”.
Važnost balkanskih rijeka je i u tome što su one, zahvaljujući još uvijek slobodnim vodotocima, stanište za 69 životinjskih vrsta koje nigdje drugo u svijetu ne postoje. U njima živi i 40 odsto evropskih puževa i školjki.
Prema podacima nedavnog istraživanja, koje je sproveo Univerzitet u Gracu, masovna gradnja hidroelektrana mogla bi na granicu opstanka gurnuti neke vrste riba. Nestalo bi jedanaest endemskih vrsta, četiri vrste pastrmke bile bi desetkovane, a broj ugroženih vrsta bio bi udvostručen.
Stoga je, kaže Knuk, neophodno na vrijeme edukovati građane o štetnosti ovih, navodno isplativih izvora energije. Ukazujući na štetu po biodiverzitet koju su brane proizvele u zapadnim zemljama, ona objašnjava koliko je važno očuvati posljednje slobodne, čiste rijeke.
Nije tu, navodi, u pitanju samo živi svijet koji obitava u rijekama. Vještačko mijenjanje vodotoka pretjeranom izgradnjom brana utiče, između ostalog, na podzemne vode koje su od velikog značaja za poljoprivredu. Šume koje opstaju zahvaljujući ovim vodama vjerovatno bi nestale.
Ona upozorava: „Pod izgovorom isplativosti za građane, od izgradnje hidroelektrana profitiraju političari i biznismeni”.
U Crnoj Gori koncesije za barem 15 projekata izgradnje malih hidroelektrana, samostalno ili u konzorcijumu, dobilo je preduzeće Hidroenergija Montenegro d.o.o. Preduzeće predstavlja Oleg Obradović, kontroverzni biznismen blizak vladajućoj partiji. Takođe, za dva projekta, Slatina i Vrelo, nosilac je BB Energy, čiji je vlasnik Blažo Đukanović, sin bivšeg premijera, novoizabranog predsjednika Crne Gore, Mila Đuknovića.
Akcije koje imaju za cilj da spriječe neodgovornu izgradnju hidroelektrana Balkan River Defence organizovaće se u okviru narednog Balkan Rivers Tour-a. Od sedmog septembra do osmog oktobra ova grupa mladih entuzijasta startovaće u Albaniji. Njihova ruta nastavlja se preko Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i završava u Sloveniji.
U našoj zemlji provešće šest dana, od dvadesetog do 25. septembra. Svoj boravak otpočeće protestom u Podgorici, a naredna tri dana učestvovaće na festivalu Kayak Fest Tara. U sklopu ove posjete, aktivisti Balkan River Defence-a organizovaće u Šavniku performans povodom zaštite rijeke Bukovice. Posjetu završavaju u Nikšiću, gdje je takođe planiran protest i projekcija dokumentarnog filma The Undamaged, čija je tematika prikazivanje štetnosti izgradnje hidroelektrana na posljednjim prirodnim rijekama na svijetu. Balkanskim.
Miljana DAŠIĆ