Povežite se sa nama

OKO NAS

RIBOLOVCI NAJAVILI PRIJAVE PROTIV IZVOĐAČA RADOVA NA AUTOPUTU: Zamutila se Suza Evrope

Objavljeno prije

na

Početkom naredne sedmice predstavnici Sportsko-ribolovnog kluba Tara i Morača, koji od prije dva mjeseca gazduje kolašinskim vodama, podnijeće prijavu protiv izvođača radova na autoputu, kineske kompanije CRBC. Na to su, kažu, prinuđeni, nakon što su prikupili mnogo dokaza koji govore da se radovima na autoputu rijeka Tara svakodnevno devastira. Kako pojašnjavaju, ribolov na tom dijelu rijeke je sada gotovo nemoguć, a takvo stanje traje mjesecima. ,,Ribolovci svakodnevno prijavljuju da je rijeka stalno mutna. Ribolov je nemoguć, a neki od naših članova žele da nam vrate ribolovne dozvole a mi njima novac. To je najmanji problem pri činjenici da je rijeka ugrožena a još nije jasno koliko i na koje sve načine”, kažu u kolašinskom SRK.

Predsjednik Upravnog odbora tog kluba Momir Živković, prije nekoliko sedmica, inspektoru za vodoprivredu prijavio je podizvođača na autoputu, podgoričko preduće Montenegro petrol. Iz SRK su zaustavili mehanizaciju te firme i spriječili ih, kako tvrde, da prekopavaju Taru.

,,Podizvođaču, podgoričkom preduzeću Montengero petrol obustavili smo radove. Vađen je šljunak i pijesak iz rijeke. Takođe, imamo pouzdane informacije da se uveče cisterne ispiraju u rijeci, pa u vodu dospijeva i beton. Zbog svega toga danima je nemoguće odrediti koje je boje voda. Povjereno nam je čuvanje kolašinskih voda i u tome ćemo biti ažurni i odgovorni”, kažu u kolašinskom ribolovnom klubu.

Oni su, tvrde, odredili i posebnog čuvara, koji će kontrolisati stanje na rijeci u blizini gradilišta a svako ugrožavanje Tare od sada će biti prijavljeno nadležnim inspekcijama.

I mještani u blizini gradilišta više puta su upozoravali da je stanje rijeke katastrofalno. ,,Zbog jednog vrlo bitnog projekta, kao što autoput svakako jeste, svakodnevno dozvoljavamo ugrožavanje prirodnog dobra kakvo je Tara. Jasno je da strane kompanije možda ne mogu kako treba shvatiti značaj ove rijeke, ali smo svakako to očekivali od investitora, to jest, države. Stanje je ovdje svakim danom sve gore. Tara, otkako su počeli radovi, nijednog dana nije bila bistra. Vade pijesak, otpadne vode iz fabrike betona ističu u rijeku, peru cisterne, s gradilišta otiču otpadne vode… Žao mi je što nismo bili jednistveni da stanemo svi u zaštitu ove rijeke”, objašnjavaju mještani Jabuke.

Vlasnici jednog od djelimično eksproprisanih imanja za potrebe izgradnje autoputa, brat i sestra Zdravko i Zorica Vujisić, više puta su novinarima dostavljali dokaze da je Tara ugrožena. Oni tvrde da voda puna maltera i ostalog otpada svakodnevno završava u rijeci, devastirajući, tvrde, i djelove njihovog imanja, koji nisu obuhvaćeni eksproprijacijom.

,,Posebno kad je kiša, bujica sve što spere s gradilišta iznad naše kuće nosi preko dvorišta u Taru. Do sada na naše apele niko nije obratio pažnju. Naše rekacije su kometarisane kao opstrukcija radovima na autoputu”, kažu Vujisići.

Iz kineske kompanije CRBC više su puta demantovali tvrdnje svih onih koji su ,,stali u zaštitu Tare”. Iz te kompanije minule godine informisali su javnost da su izradili predlog mjera za zaštitu Tare i objasnili da nemaju svoju fabriku betona na kampu Jabuka. Betonom se, kažu, snabdijevaju od podizvođača, kompanije Montenegro petrol, koja ima takvu fabriku na Jabuci.

,,Proizvodni proces u fabrici za izradu betona Jabuka temelji se na sistemu recirkulacije, kao što je definisano u Procjeni uticaja na životnu sredinu, na osnovu koje su izdate ekološka i vodna dozvola za betonjerku Jabuka. Sistem recirkulacije podrazumijeva zatvoreni sistem, u kojem se otpadne vode iz proizvodnje ne ispuštaju u finalni recipijent (rijeku), već se vraćaju u proces proizvodnje betona. Zahvaljujući ovakvom sistemu, ne postoji mogućnost da otpadne vode iz procesa proizvodnje betonjerke dospiju u vode rijeke Tare”, objasnili su iz CRBC.

Tvrde da je važno napraviti razliku između otpadnih voda iz proizvodnje i otpadnih voda koje nastaju na platformi fabrike, ,,a koje su najvećim dijelom vode nastale iz atmosferskih padavina”. Zbog toga su, kako kažu, pored sistema recirkulacije za otpadne vode iz proizvodnje, preduzeli dodatne zaštitne mjere. Iz kineske kompanije tvrde i da su uradili dodatna poboljšanja sistema prerade otpadnih voda (kanali za prikupljanje atmosferskih padavina) na platformi fabrike betona.

,,Kompanija CRBC ima veoma stroga pravila o odlaganju otpadnih materijala i očekujemo da takva pravila poštuju i svi naši podizvođači. U pogledu ekoloških standarda, mi smo u obavezi da poštujemo ekološke propise države Crne Gore, ali i važeće međunarodne standarde. Ukoliko bilo koje od naših gradilišta ne ispunjava propisane standarde odlaganja otpada, uspostavljen je strogi sistem kažnjavanja”, rekli su iz kineske kompanije.

Pijesak iz Tare, tvrde, ne koristi se kao građevinski materijal, jer ne ispunjava standarde, već se koristi za gradnju nasipa i podgrada. Sve ove aktivnosti izvode se u skladu sa crnogorskim zakonima (Zakon o vodama) i dobijenim dozvolama od nadležnih crnogorskih institucija.

,,Otpad, čvrsti i opasni otpad, betonski mulj i otpadne vode, tretiraju se u skladu sa sljedećim dokumentima: Procjena uticaja na životnu sredinu za autoput Bar – Boljare, Program praćenja uticaja na životnu sredinu, potom planovi koje je razvila kompanija CRBC – Plan upravljanja otpadom, Plan upravljanja opasnim otpadom, Procjena uticaja na životnu sredinu za betonjerku Jabuka, posebne Procjene uticaja na životnu sredinu za svako postrojenje za preradu otpadnih voda. Čvrsti otpad skuplja i transportuje lokalno komunalno preduzeće Kolašin, i isti se odlaže na deponiji Kolašin, dok opasni otpad redovno skuplja i transportuje akreditovana kompanija. Betonski mulj iz betonjerke se smješta u namjenski projektovane boksove odakle se može prikupljati i sušiti”, tvrde u CRBC.

S druge strane, kolašinski ribolovci kažu da će vrlo brzo dostaviti dokaze da briga o Tari nije ni približna onome što tvrde u kineskoj kompaniji. Tada će, očekuju, biti prinuđene da na adekvatan način reaguju i nadležne državne institucije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo