Povežite se sa nama

OKO NAS

RIBOLOVCI NAJAVILI PRIJAVE PROTIV IZVOĐAČA RADOVA NA AUTOPUTU: Zamutila se Suza Evrope

Objavljeno prije

na

Početkom naredne sedmice predstavnici Sportsko-ribolovnog kluba Tara i Morača, koji od prije dva mjeseca gazduje kolašinskim vodama, podnijeće prijavu protiv izvođača radova na autoputu, kineske kompanije CRBC. Na to su, kažu, prinuđeni, nakon što su prikupili mnogo dokaza koji govore da se radovima na autoputu rijeka Tara svakodnevno devastira. Kako pojašnjavaju, ribolov na tom dijelu rijeke je sada gotovo nemoguć, a takvo stanje traje mjesecima. ,,Ribolovci svakodnevno prijavljuju da je rijeka stalno mutna. Ribolov je nemoguć, a neki od naših članova žele da nam vrate ribolovne dozvole a mi njima novac. To je najmanji problem pri činjenici da je rijeka ugrožena a još nije jasno koliko i na koje sve načine”, kažu u kolašinskom SRK.

Predsjednik Upravnog odbora tog kluba Momir Živković, prije nekoliko sedmica, inspektoru za vodoprivredu prijavio je podizvođača na autoputu, podgoričko preduće Montenegro petrol. Iz SRK su zaustavili mehanizaciju te firme i spriječili ih, kako tvrde, da prekopavaju Taru.

,,Podizvođaču, podgoričkom preduzeću Montengero petrol obustavili smo radove. Vađen je šljunak i pijesak iz rijeke. Takođe, imamo pouzdane informacije da se uveče cisterne ispiraju u rijeci, pa u vodu dospijeva i beton. Zbog svega toga danima je nemoguće odrediti koje je boje voda. Povjereno nam je čuvanje kolašinskih voda i u tome ćemo biti ažurni i odgovorni”, kažu u kolašinskom ribolovnom klubu.

Oni su, tvrde, odredili i posebnog čuvara, koji će kontrolisati stanje na rijeci u blizini gradilišta a svako ugrožavanje Tare od sada će biti prijavljeno nadležnim inspekcijama.

I mještani u blizini gradilišta više puta su upozoravali da je stanje rijeke katastrofalno. ,,Zbog jednog vrlo bitnog projekta, kao što autoput svakako jeste, svakodnevno dozvoljavamo ugrožavanje prirodnog dobra kakvo je Tara. Jasno je da strane kompanije možda ne mogu kako treba shvatiti značaj ove rijeke, ali smo svakako to očekivali od investitora, to jest, države. Stanje je ovdje svakim danom sve gore. Tara, otkako su počeli radovi, nijednog dana nije bila bistra. Vade pijesak, otpadne vode iz fabrike betona ističu u rijeku, peru cisterne, s gradilišta otiču otpadne vode… Žao mi je što nismo bili jednistveni da stanemo svi u zaštitu ove rijeke”, objašnjavaju mještani Jabuke.

Vlasnici jednog od djelimično eksproprisanih imanja za potrebe izgradnje autoputa, brat i sestra Zdravko i Zorica Vujisić, više puta su novinarima dostavljali dokaze da je Tara ugrožena. Oni tvrde da voda puna maltera i ostalog otpada svakodnevno završava u rijeci, devastirajući, tvrde, i djelove njihovog imanja, koji nisu obuhvaćeni eksproprijacijom.

,,Posebno kad je kiša, bujica sve što spere s gradilišta iznad naše kuće nosi preko dvorišta u Taru. Do sada na naše apele niko nije obratio pažnju. Naše rekacije su kometarisane kao opstrukcija radovima na autoputu”, kažu Vujisići.

Iz kineske kompanije CRBC više su puta demantovali tvrdnje svih onih koji su ,,stali u zaštitu Tare”. Iz te kompanije minule godine informisali su javnost da su izradili predlog mjera za zaštitu Tare i objasnili da nemaju svoju fabriku betona na kampu Jabuka. Betonom se, kažu, snabdijevaju od podizvođača, kompanije Montenegro petrol, koja ima takvu fabriku na Jabuci.

,,Proizvodni proces u fabrici za izradu betona Jabuka temelji se na sistemu recirkulacije, kao što je definisano u Procjeni uticaja na životnu sredinu, na osnovu koje su izdate ekološka i vodna dozvola za betonjerku Jabuka. Sistem recirkulacije podrazumijeva zatvoreni sistem, u kojem se otpadne vode iz proizvodnje ne ispuštaju u finalni recipijent (rijeku), već se vraćaju u proces proizvodnje betona. Zahvaljujući ovakvom sistemu, ne postoji mogućnost da otpadne vode iz procesa proizvodnje betonjerke dospiju u vode rijeke Tare”, objasnili su iz CRBC.

Tvrde da je važno napraviti razliku između otpadnih voda iz proizvodnje i otpadnih voda koje nastaju na platformi fabrike, ,,a koje su najvećim dijelom vode nastale iz atmosferskih padavina”. Zbog toga su, kako kažu, pored sistema recirkulacije za otpadne vode iz proizvodnje, preduzeli dodatne zaštitne mjere. Iz kineske kompanije tvrde i da su uradili dodatna poboljšanja sistema prerade otpadnih voda (kanali za prikupljanje atmosferskih padavina) na platformi fabrike betona.

,,Kompanija CRBC ima veoma stroga pravila o odlaganju otpadnih materijala i očekujemo da takva pravila poštuju i svi naši podizvođači. U pogledu ekoloških standarda, mi smo u obavezi da poštujemo ekološke propise države Crne Gore, ali i važeće međunarodne standarde. Ukoliko bilo koje od naših gradilišta ne ispunjava propisane standarde odlaganja otpada, uspostavljen je strogi sistem kažnjavanja”, rekli su iz kineske kompanije.

Pijesak iz Tare, tvrde, ne koristi se kao građevinski materijal, jer ne ispunjava standarde, već se koristi za gradnju nasipa i podgrada. Sve ove aktivnosti izvode se u skladu sa crnogorskim zakonima (Zakon o vodama) i dobijenim dozvolama od nadležnih crnogorskih institucija.

,,Otpad, čvrsti i opasni otpad, betonski mulj i otpadne vode, tretiraju se u skladu sa sljedećim dokumentima: Procjena uticaja na životnu sredinu za autoput Bar – Boljare, Program praćenja uticaja na životnu sredinu, potom planovi koje je razvila kompanija CRBC – Plan upravljanja otpadom, Plan upravljanja opasnim otpadom, Procjena uticaja na životnu sredinu za betonjerku Jabuka, posebne Procjene uticaja na životnu sredinu za svako postrojenje za preradu otpadnih voda. Čvrsti otpad skuplja i transportuje lokalno komunalno preduzeće Kolašin, i isti se odlaže na deponiji Kolašin, dok opasni otpad redovno skuplja i transportuje akreditovana kompanija. Betonski mulj iz betonjerke se smješta u namjenski projektovane boksove odakle se može prikupljati i sušiti”, tvrde u CRBC.

S druge strane, kolašinski ribolovci kažu da će vrlo brzo dostaviti dokaze da briga o Tari nije ni približna onome što tvrde u kineskoj kompaniji. Tada će, očekuju, biti prinuđene da na adekvatan način reaguju i nadležne državne institucije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo