Povežite se sa nama

OKO NAS

RIBOLOVCI NAJAVILI PRIJAVE PROTIV IZVOĐAČA RADOVA NA AUTOPUTU: Zamutila se Suza Evrope

Objavljeno prije

na

Početkom naredne sedmice predstavnici Sportsko-ribolovnog kluba Tara i Morača, koji od prije dva mjeseca gazduje kolašinskim vodama, podnijeće prijavu protiv izvođača radova na autoputu, kineske kompanije CRBC. Na to su, kažu, prinuđeni, nakon što su prikupili mnogo dokaza koji govore da se radovima na autoputu rijeka Tara svakodnevno devastira. Kako pojašnjavaju, ribolov na tom dijelu rijeke je sada gotovo nemoguć, a takvo stanje traje mjesecima. ,,Ribolovci svakodnevno prijavljuju da je rijeka stalno mutna. Ribolov je nemoguć, a neki od naših članova žele da nam vrate ribolovne dozvole a mi njima novac. To je najmanji problem pri činjenici da je rijeka ugrožena a još nije jasno koliko i na koje sve načine”, kažu u kolašinskom SRK.

Predsjednik Upravnog odbora tog kluba Momir Živković, prije nekoliko sedmica, inspektoru za vodoprivredu prijavio je podizvođača na autoputu, podgoričko preduće Montenegro petrol. Iz SRK su zaustavili mehanizaciju te firme i spriječili ih, kako tvrde, da prekopavaju Taru.

,,Podizvođaču, podgoričkom preduzeću Montengero petrol obustavili smo radove. Vađen je šljunak i pijesak iz rijeke. Takođe, imamo pouzdane informacije da se uveče cisterne ispiraju u rijeci, pa u vodu dospijeva i beton. Zbog svega toga danima je nemoguće odrediti koje je boje voda. Povjereno nam je čuvanje kolašinskih voda i u tome ćemo biti ažurni i odgovorni”, kažu u kolašinskom ribolovnom klubu.

Oni su, tvrde, odredili i posebnog čuvara, koji će kontrolisati stanje na rijeci u blizini gradilišta a svako ugrožavanje Tare od sada će biti prijavljeno nadležnim inspekcijama.

I mještani u blizini gradilišta više puta su upozoravali da je stanje rijeke katastrofalno. ,,Zbog jednog vrlo bitnog projekta, kao što autoput svakako jeste, svakodnevno dozvoljavamo ugrožavanje prirodnog dobra kakvo je Tara. Jasno je da strane kompanije možda ne mogu kako treba shvatiti značaj ove rijeke, ali smo svakako to očekivali od investitora, to jest, države. Stanje je ovdje svakim danom sve gore. Tara, otkako su počeli radovi, nijednog dana nije bila bistra. Vade pijesak, otpadne vode iz fabrike betona ističu u rijeku, peru cisterne, s gradilišta otiču otpadne vode… Žao mi je što nismo bili jednistveni da stanemo svi u zaštitu ove rijeke”, objašnjavaju mještani Jabuke.

Vlasnici jednog od djelimično eksproprisanih imanja za potrebe izgradnje autoputa, brat i sestra Zdravko i Zorica Vujisić, više puta su novinarima dostavljali dokaze da je Tara ugrožena. Oni tvrde da voda puna maltera i ostalog otpada svakodnevno završava u rijeci, devastirajući, tvrde, i djelove njihovog imanja, koji nisu obuhvaćeni eksproprijacijom.

,,Posebno kad je kiša, bujica sve što spere s gradilišta iznad naše kuće nosi preko dvorišta u Taru. Do sada na naše apele niko nije obratio pažnju. Naše rekacije su kometarisane kao opstrukcija radovima na autoputu”, kažu Vujisići.

Iz kineske kompanije CRBC više su puta demantovali tvrdnje svih onih koji su ,,stali u zaštitu Tare”. Iz te kompanije minule godine informisali su javnost da su izradili predlog mjera za zaštitu Tare i objasnili da nemaju svoju fabriku betona na kampu Jabuka. Betonom se, kažu, snabdijevaju od podizvođača, kompanije Montenegro petrol, koja ima takvu fabriku na Jabuci.

,,Proizvodni proces u fabrici za izradu betona Jabuka temelji se na sistemu recirkulacije, kao što je definisano u Procjeni uticaja na životnu sredinu, na osnovu koje su izdate ekološka i vodna dozvola za betonjerku Jabuka. Sistem recirkulacije podrazumijeva zatvoreni sistem, u kojem se otpadne vode iz proizvodnje ne ispuštaju u finalni recipijent (rijeku), već se vraćaju u proces proizvodnje betona. Zahvaljujući ovakvom sistemu, ne postoji mogućnost da otpadne vode iz procesa proizvodnje betonjerke dospiju u vode rijeke Tare”, objasnili su iz CRBC.

Tvrde da je važno napraviti razliku između otpadnih voda iz proizvodnje i otpadnih voda koje nastaju na platformi fabrike, ,,a koje su najvećim dijelom vode nastale iz atmosferskih padavina”. Zbog toga su, kako kažu, pored sistema recirkulacije za otpadne vode iz proizvodnje, preduzeli dodatne zaštitne mjere. Iz kineske kompanije tvrde i da su uradili dodatna poboljšanja sistema prerade otpadnih voda (kanali za prikupljanje atmosferskih padavina) na platformi fabrike betona.

,,Kompanija CRBC ima veoma stroga pravila o odlaganju otpadnih materijala i očekujemo da takva pravila poštuju i svi naši podizvođači. U pogledu ekoloških standarda, mi smo u obavezi da poštujemo ekološke propise države Crne Gore, ali i važeće međunarodne standarde. Ukoliko bilo koje od naših gradilišta ne ispunjava propisane standarde odlaganja otpada, uspostavljen je strogi sistem kažnjavanja”, rekli su iz kineske kompanije.

Pijesak iz Tare, tvrde, ne koristi se kao građevinski materijal, jer ne ispunjava standarde, već se koristi za gradnju nasipa i podgrada. Sve ove aktivnosti izvode se u skladu sa crnogorskim zakonima (Zakon o vodama) i dobijenim dozvolama od nadležnih crnogorskih institucija.

,,Otpad, čvrsti i opasni otpad, betonski mulj i otpadne vode, tretiraju se u skladu sa sljedećim dokumentima: Procjena uticaja na životnu sredinu za autoput Bar – Boljare, Program praćenja uticaja na životnu sredinu, potom planovi koje je razvila kompanija CRBC – Plan upravljanja otpadom, Plan upravljanja opasnim otpadom, Procjena uticaja na životnu sredinu za betonjerku Jabuka, posebne Procjene uticaja na životnu sredinu za svako postrojenje za preradu otpadnih voda. Čvrsti otpad skuplja i transportuje lokalno komunalno preduzeće Kolašin, i isti se odlaže na deponiji Kolašin, dok opasni otpad redovno skuplja i transportuje akreditovana kompanija. Betonski mulj iz betonjerke se smješta u namjenski projektovane boksove odakle se može prikupljati i sušiti”, tvrde u CRBC.

S druge strane, kolašinski ribolovci kažu da će vrlo brzo dostaviti dokaze da briga o Tari nije ni približna onome što tvrde u kineskoj kompaniji. Tada će, očekuju, biti prinuđene da na adekvatan način reaguju i nadležne državne institucije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo