Povežite se sa nama

OKO NAS

SJEVER: ILEGALNIM KANALIMA MARIHUANE: Padaju kilogrami, prolaze tone

Objavljeno prije

na

Kada je prije tri dana na granici Crne Gore i Albanije kod Gusinja zaplijenjena još jedna velika količina skanka, postalo je jasno da su tu proradili švercerski ilegalni narko putevi. Policija je, naime, u utorak na crnogorskoj teritoriji pronašla stotinu dvadeset kilograma ove droge.

Graničari su drogu pronašli u mjestu Lijevi Grnčar, a bila je upakovana u sedam vreća, koje je ostavilo nepoznato lice ili više njih, a u kojima se nalazilo 29 većih PVC pakovanja ukupne težine 121,5 kilogram. Vreće sa skankom su bile sakrivene u šiblju na mjestu gdje nema lokalnog puta.

O događaju su obaviješteni službenici Odsjeka za borbu protiv droge, koji su sa službenicima Centra bezbjednosti Berane izašli na lice mesta i izuzeli drogu.

Policija je saopštila da je o svemu obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, kao i da se preduzimaju dalje mjere u cilju identifikacije i pronalaska osoba, jedne ili više njih, koje su ostavile drogu.

Te osobe nisu pronašli, ali su zato istog dana uhapsili M.B. (40) iz Rožaja, koji se potraživao međunarodnom potjernicom zbog izdržavanja kazne zatvora u trajanju od pet godina na koju je osuđen 2011. godine zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Pretresom kuće ispostavilo da se M.B. čitavo vrijeme skrivao u specijalno napravljenom bunkeru na tavanu kuće.

On je na kaznu zatvora u trajanju od pet godina osuđen 2011. godine i od tada je bio nedostupan nadležnim organima. Za njim je, zbog privođenja na izdržavanje kazne zatvora, NCB Interpol Podgorica raspisao međunarodnu potjernicu.

M.B. osuđen je zato što je u septembru 2008. godine od jedne osobe s Kosova, zajedno sa još jednim saradnikom, radi dalje prodaje, nabavio oko četiri kilograma heroina. Ta osoba je prokrijumčarila heroin s Kosova u Crnu Goru, a M.B. je nabavio drogu s namjerom da je stavi u uličnu prodaju ili dalje preproda. Osoba koja je prevozila drogu lišena je slobode kada je namjeravala da drogu preda M.B. na dogovoreno mjesto u Rožajama.

M.B. je odatle, kako se ispostavilo, pobjegao u rodno selo gdje se skrivao u, za te svrhe, specijalno napravljenom bunkeru na tavanu, dok neko od seljana nije to policiji „operativno” dojavio.

Ova dva slučaja potvrdila su da je granica s Albanijom i Kosovom prepuna ilegalnih puteva. Da je lokalno stanovništvo nerijetko uključeno u ove poslove, od kojih se očigledno živi mnogo bolje nego od stočarstva, potvrdio je i slučaj Plavljanina Lazara Radenovića (29), koji nije imao sreće da se skriva tako dugo kao Rožajac M.B.

On je u Višem sudu u Bijelom Polju krajem prošle godine osuđen na pet godina zatvora zbog „počinjenog krivičnog djela nedozvoljeno držanje, proizvodnja i stavljanje u promet droge”. Kraće rečeno, šverca.

Prema navodima optužnice, Radenović je u oktobru prošle godine iz Albanije u Crnu Goru, švercerskim putevima unio 122 kilograma skanka. Granična patrola zaustavila ga je u mjestu Godilje, nedaleko od Gusinja, dok je s još tri lica vodio konja natovarenog sa pet crnih torbi.

Čim su ugledali graničare, nepoznate osobe pobjegle su na teritoriju Albanije, dok je Radenović uhapšen, a skank zaplijenjen.

Da se mreža švercera od granične zone širi prema unutrašnjosti govori činjenica da je, takođe nedavno u ovom reonu, nadomak Andrijevice, uhapšen I.Đ. iz Podgorice. U njegovom automobile tojotajaris pronađeni su vreća i veća crna torba u kojima su se nalazila tirdeset i tri PVC pakovanja s taman toliko kilograma skanka.

Državljanin Albanije Fluturim Brahaj (22) uhapšen je u policijskoj zasjedi u mjestu Vusanje, nedaleko od Gusinja, kada je iz Albanije prenosio vreću s oko 11 kilograma skanka. Policija je zasjedu postavila po dojavi, ali nije uspjela da uhapsi i osobe iz Crne Gore koje je, po svemu sudeći, on redovno snabdijevao drogom radi dalje prodaje ili transporta.

Svi ovi slučajevi iz posljednjih nekoliko mjeseci svjedoče da su ilegalni putevi iz Albanije vrlo frekventni. Monitor je ranije pisao o tome da ilegalnih puteva na kojima se odvija šverc narkotika, ali i drugih roba ima desetak.

Pogranična policija niti ima ljudstva niti opreme da stigne da pokrije sve u svakom trenutku, što je idealna prilika za švercere.

Na području plavske i gusinjske opštine prohodni su i putevi koji vode prema Kosovu preko planine Bogićevice. Iz ovih opština ilegalno se može doći i do Albanije, a to je najlakše učiniti putem koji od Gusinja vodi preko sela Vusanje.

Albanija je poznata kao jedan od najvećih proizvođača marihuane i skanka u svijetu. Uprkos policijskim akcijama koje su u toj državi vođene u selu Lazaret, očigledno da je ta proizvodnja i dalje vrlo razvijena, a švercerski kanali prema zapadnoj Evropi vode upravo preko Crne Gore.

Ako je u posljednjih pola godine samo na ilegalnim putevima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno nekoliko stotina kilograma marihuane, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu?

Na području Plava i Gusinja na zvanično otvaranje čekaju makar tri granična prijelaza. Dok se s tim poslom ne žuri, ilegalni putevi kojima se kreću šverceri otvoreni su očigledno tokom sva četiri godišnja doba. I funkcionišu besprijekorno.

Ne treba zato gajiti iluziju da učestale zapljene maruhuane, kojima se zna pohvaliti crnogorska Uprava policije, značajnije zaustavljaju šverc. Za albanske proizvođače i njihove kurire na ilegalnim putevima na sjeveru to bi mogao biti tek uračunati rabat.

Taman toliko da se pusti priča kako dvije partnerske države vode strašnu bitku s narkodilerima, dok, zapravo, proizvodnja i trgovina marihuanom možda i nikada nije bila veća.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo