Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DALEKOVODI ISJEKLI NACIONALNE PARKOVE, IAKO JE BILO DRUGIH RJEŠENJA: Ušteda u kasi, šteta u prirodi

Objavljeno prije

5 godina

na

Trasa prolazi kroz zone stroge zaštite Durmitora i Emerald područja Lovćena i rijeka Komarnice, Tare i Ćehotine. Projekat od 106 miliona upitan i ekonomski, nakon što su Italijani prepolovili podmorski kabl 


Dalekovod od 400 kilovolti, koji bi trebalo da poveže jug sa sjeverom Crne Gore, kao nastavak projekta podmorskog kabla italijanske kompanije TERNA, nepovratno će ugroziti prirodu u nacionalnim parkovima Lovćen i Durmitor, a nanijeće i značajnu štetu na prostorima rijeke Komarnice,Tare i Ćehotine. 

Uprkos upozorenjima da bi dalekovod mogao da ide drugom trasom ili podzemnom kroz parkove, vlasti nijesu dovoljno marile za ekološke štete, već su se odlučili za najkraću varijantu, kako bi uštedjeli 16 miliona eura. Tako će biti presječeni djelovi nacionalnih parkova, ugrožene biljne i životinjske vrste, ali i uništeni pejzaži koji su ova područja dovela na listu baštine UNESCO.  

U Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu za koridor Čevo – Pljevlja, koji je radio biro “Liming project” Željka Asanovića, navodi se da će veću štetu pretrpjeti šumska staništa zbog fragmentacije duž cijele trase, dok će nešumska staništa biti nepovratno izgubljena na mjestu gdje se postavljaju dalekovodi. U elaboratu se precizira da će, pored teritorije NP Durmitor, trasa dalekovoda imati direktnog uticaja na dva Emerald lokaliteta – Komarnicu i Ćehotinu.

“Izgradnjom dalekovoda biće uništene manje površine NATURA 2000 staništa i u kanjonu Komarnice, na Sinjajevini i u dolini Ćehotine. Među njima nema rijetkih staništa u Crnoj Gori,” navodi se u elaboratu, koji je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) dobio od Agencije za zaštitu životne sredine. Duž kanjona Komarnice i Tare, kako se ističe, posebno na sudare sa tim instalacijama osjetljive su ptice grabljivice, koje se brzo kreću tokom hvatanja plijena. Autori elaborata ipak smatraju da, s obzirom na uzak prostor trase, “opstanak ni jedne vrste neće biti doveden u pitanje”.

Emerald je ekološka mreža područja koja su od interesa za specifičnu zaštitu. Ona funkcioniše uporedo sa programom zaštićenih područja Natura 2000 u Evropskoj uniji.

Stručnjaci za oblast energetike, dovode u pitanje i ekonomsku isplativost ovog dalekovoda i investicije od 106 miliona eura, jer je podmorski kabl svečano pušten u rad 15. novembra prošle godine, tek pola najavljivanog kapaciteta, 600 umjesto 1.200 megavata. Zato se prenos struje bez problema obavlja postojećom mrežom dalekovoda. 

Uštedom su se rukovodili i kreditori. U dokumentu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja je za projekat od 106 miliona eura dala 60 miliona eura kredita Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES), ističe se da je jedno rješenje koridora koje izbjegava oba nacionalna parka analizirano u Procjeni uticaja na životnu sredinu i društvo (Environmental and social impact assessments ESIA) u koji je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao uvid. 

“Ovaj koridor bi bio dugačak preko 200 kilometara, u poređenju sa predloženim koridorom od 152.5, odnosno duži za oko 50 km. Ovo bi povećalo troškove za oko 16 miliona eura, ili oko 27 procenata. Ova alternativa nije razmatrana kao ekonomski izvodljiva”, navodi se u tom dokumentu.

Ekonomska ušteda i kraća trasa da dalekovod prolazi 11 kilometara kroz Nacionalni part Lovćen i još tri kilometra kroz NP Durmitor.

Na sajtu EBRD se navodi da su konsultovali više nevladnih organizacija koje se bave zaštitom životne okoline, kako bi pomogli CGES u pripremanju ESIA u skladu sa Direktivom EU i zahtjevima banke. Jedna od njih je i Green home čija je izvršna direktorica Nataša Kovačević naglasila za CIN-CG, kako su upozorili EBRD da ovaj projekat nije u skladu sa principima održivosti životne sredine i tražili da se uzdrže od finansiranja u doglednoj budućnosti, osim ako se sva pitanja riješe na zadovoljavajući način.

Tokom javnih rasprava povodom procjena uticaja na životnu sredinu koje su organizovale EBRD i Agencija za zaštitu prirode i životne sredine (EPA) potencirana su tri ključna problema – ekološka šteta projekta, socio-ekonomska opravdanost i nedostaci prostornog planiranja.

“Pokušali smo da ukažemo da planirani dalekovod prolazi kroz zonu stroge zaštite NP Durmitor i drugu zonu NP Lovćen, dok dodatno prolazi kroz četiri Emerald područja (Lovćen, Durmitor, rijeke Komarnicu i Taru) kao buduća Natura 2000 područja, te da se planiranim koridorom i trasom krše odredbe Zakona o zaštiti prirode” kazala je Kovačević za CIN-CG.

Alternativa, prema njenim riječima nije izabrana jer bi izbjegavajući NP Lovćen bila duža 18 kilometara i skuplja 7,74 miliona, a u slučaju NP Durmitor to je značilo dodatnih  29 kilometara i 8,35 miliona eura više.

Kovačević  naglašava da je dalekovodom posebno ugrožen vizuelni i pejzažni identitet Durmitora i Tare: “Klasifikovan kao visoko osjetljiv, netolerantan na promjene, te je već tada bilo jasno da će kombinovani stubovi za dalekovode visine 40-50m kroz Durmitor i kanjon rijeke Tare, značajno ugroziti jedan od najvažnijih kriterijuma zbog kojeg je ovo područje proglašeno UNESCO prirodnom baštinom”.

Trasa dalekovoda na dva mjesta prekida mapu Emerald zone NP Lovćen, vidi se iz elaborata za dalekovod “Lastva – Čevo” iz novembra 2014. godine koji je CIN-CG dobio po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama. Elaborat je radio biro “Medix” Ljiljane Vuksanović za potrebe CGES. 

I biolog Vuk Iković, predstavnik organizacije KOD, ističe kako je vidljivo, da je dalekovod uzrokovao gubitak vizuelnog identiteta Lovćena, narušavajući, pored pejzažne, i biološku vrijednost parka.

Iz KOD-a smatraju da se, ukoliko se nisu mogli zaobići nacionalni parkovi, trebalo odlučiti za podzemni kabl. To ne bi bio izuzetak, jer je oko 5,5 kilometara podzemnog kabla postavljeno od jadranske obale do konvertorske stanice u Lastvi. 

“Možda bi neka druga država imala opravdanje da ne koristi podzemni kabal, ali ne i Crna Gora – jer smo Ustavom definisani kao ekološka država. Naša država treba da bude puna šuma, a ne premrežena kablovima, gajtanima i cijevima” kazao je Iković za CIN-CG.

Iz CGES su rekli za CIN-CG da je razmotrena i opcija polaganja podzemnih kablova u kombinaciji sa nadzemnim dalekovodom, ali da se takvo rješenje “pored toga što može da unese smetnje, odnosno značajne probleme u rad prenosnog sistema, izbjegava i u međunarodnoj praksi”. 

“Takav način gradnje dalekovoda bio bi i ekonomski neisplativ, naročito imajući u vidu konfiguraciju terena, odnosno planinsku topografiju i šume, gdje bi radovi na polaganju podzemnog kabla bili daleko kompleksniji, obimniji, praćeni miniranjem terena, što bi uslovilo i mnogo veći uticaj na životnu sredinu i društvo u cjelini”, tvrde iz CGES.

Tokom izbora koridora, kako ističu iz CGES u odgovorima na pitanja CIN-CG, vodilo se računa da se zaobiđu zaštićena područja, izbjegne fragmentacija nacionalnih parkova, kao i da se u što većoj mjeri koriste trase postojećih dalekovoda od 110 kilovolti.

U dokumentu EBRD-a stoji da je trasa dalekovoda na pojedinim djelovima NP Lovćen širine i do 100 metara. Iković ističe da se štetne posljedice najčešće javljaju “na udaljenosti kilometar od same trase”. On kaže da provlačenje dalekovoda ili puta onemogućava dijelu životinja da dođu do hranilišta ili prostora za razmnožavanje. Da bi pojedine vrste prešle iz jednog u drugi dio šume moraju biti izložene suncu, što će “za mnoge od njih biti smrtonosno”. Ali koje će biti posljedice nije jasno, jer u elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu za dalekovod Čevo – Pljevlja, ističe Iković, piše da ona nije detaljno istražena.

“Ukoliko sa velikom pouzdanošću ne znate u kakvom je stanju priroda, onda ne možete ni znati kako će jedan dalekovod uticati na životinjski svijet i koje mjere bi trebalo propisati za smanjenje negativnog uticaja. Ljekar vam ne može propisati ljekove prije nego što uspostavi dijagnozu “, upozorava Iković.

Pojedine šumske vrste koje su aktivne tokom obdanice moraju da pređu brisani prostor i da budu direktno izložene suncu. Ovo je kobno za vrste koje brzo gube vodu kao što su vodozemci 

Iković ističe da su, na primjer, daždevnjaci na listi zaštićenih životinja Crne Gore i visoko su osjetljivi na promjene temperature.

“Ukoliko brisani prostor prođe kroz reproduktivni centar populacije daždevnjaka (npr. jezerce ili bara), onda će ta vrsta sa tog lokaliteta nestati, jer nema gdje da polaže jaja. Slično se dešava ukolko trasa u vidu barijere sprečava daždevnjake da dođu do lokve,” kazao je sagovornik CIN-CG-a.

Dalekovod nije trasiran najbezbolnijim putem po prirodu već je, prema mišljenju Ikovića, projektovan “po sitno-sopstveničkim interesima”.

On podsjeća da nacionalnih parkovi, osim prirodnog bogatstva imaju i snažnu turističku dimenziju. Prema zvaničnim podacima svih pet prošle godine posjetilo je 600.000 osoba, najviše Durmitor.

I ornitolog Bojan Zeković iz Centra za proučavanje ptica (CZIP) kaže za CIN-CG da dodatno brine to što je “prostor Jezerske površi na Durmitoru, posebno oko Bara Žugića važan za migraciju grabljivica,” koje su ujedno i najrizičnija grupa zbog mogućnosti da stradaju od strujnog udara ili sudara sa instalacijama.

Zeković kaže da je neophodan dalji monitoring da se vidi koje su to vrste i na kojim djelovima najugroženije, ali i sugeriše postavljanje ometača i izolatora.

Portparolka EBRD Sesilija Kalatrava kazala je za CIN-CG da su prilikom izbora trase dogovorili “mjere sa CGES kako bi se umanjile posljedice u NP, uključujući lokalne analize za postavljanje stubova i tajming za građevinske radove koji su van sezone ugnježdavanja i parenja ptica”.

Za razliku od ekoloških organizacija Green Hom, KOD, CZIP i drugih, iz Javnog preduzeća Nacionalni parkovi tvrde za CIN-CG da kompletna trasa dalekovoda ide kroz treću zonu oba parka, koja, po Zakonu o zaštiti prirode podrazumijeva da se mogu razvijati naselja i prateća infrastruktura.

S obzirom da je Terna, umjesto podmorskog kabla od 1200MW postavila upola manji, ekonomista Dejan Mijović smatra da postojeća visoko-naponska prenosna mreža, izgrađena uz podršku Svjetske banke 70-tih godina prošlog vijeka, a koja spaja sve države bivše Jugoslavije, može sasvim kvalitetno da servisira svu trgovinu električnom energijom Crne Gore i njenih susjeda sa Italijom. 

“Investicija CGES-a u gradnju trafo stanice Lastva i njeno povezivanje sa postojećom prenosnom mrežom bila je racionalna i opravdana. Međutim, sasvim nepotrebno se požurilo sa gradnjom novog dalekovoda do Pljevalja i uništavanjem nacionalnih parkova nakon što je italijanska Terna odustala od polaganja druge žile kabla od 600MW, i to bez ikakve garancije da će to uraditi u doglednom roku. Stoga bi za CGES i Crnu Goru bilo najracionalnije da se odmah prekine dalja gradnja dalekovoda i korišćenje nepotrošenog dijela zajma EBRD. Čak i da se italijanski partner u međuvremenu predomisli, treba razmontirati dio dalekovoda koji je potpuno devastirao naše najljepše prirodne predjele i ugrozio opstanak lokalnog stanovništva, jer ih je učinio nepodobnim za razvoj ruralnog turizma. U svakom slučaju, potrebno je uraditi detaljnu cost-benefit analizu alternativnih opcija gradnje, tj. mogućnosti zaobilaženja ili polaganja podzemnog kabla kroz najosljetivije predjele, jer to nikad nije propisno učinjeno. Ubijeđen sam da bi takva analiza pokazala da postoji rješenje čije bi koristi za društvo bile znatno veće od nešto uvećanih troškova gradnje”, ocijenio je Mijović u razgovoru za CIN-CG. 

On podsjeća da je polazni motiv Terni bio da omogući uvoz jevtine električne energije iz regiona, jer se mogla plasirati po višim cijenama u Italiji. Računali su na veliki uvoz iz postojećih i novoizgrađenih proizvodnih kapaciteta u regionu, ne samo zelene energije, za što je bio potreban kabl od 1.200MW.  

“Odustali su kad su uvidjeli da se dešava obrnuto, da se u Italiji grade mnogobrojne, tržišno konkurentne elektrane (koje mogu preživjeti bez subvencija države) na bazi vjetra i sunca, dok Crna Gora i ostale zemlje regiona ne realizuju planirane investicije u preskupe i neisplative termoelektrane i hidroelektrane” kazao je Mijović.

Terna nije odgovorila na pitanja CIN-CG-a, da li se i kada očekuje postavljanje drugog podmorskog kabla, a iz CGES-a su rekli da je to “prvenstveno vezano za buduće potrebe tržišta električne energije kako na Balkanskom, tako i na Apeninskom poluostrvu”. Pozivajući se na izvršnog direkotra TERNE Luiđija Ferarisa, italijanski mediji su objavili da se druga žila može očekivati tek 2026-2027. 

Iz CGES-a su ranije kazali za CIN-CG da se sa radovima na izgradnji dalekovoda kroz NP Durmitor još nije počelo, osim pripreme za sječu šume na pristupnim putevima i trasi dalekovoda na teritoriji Žabljaka. Pandemija COVID-19 je, ističu, djelimično usporila radove, ali će pokušati da završe na vrijeme. 

“Planom je predviđeno da se radovi na izgradnji DV Čevo – Pljevlja završe do kraja 2021. godine,” stoji u odgovoru CGES-a. 

Ukupan budžet projekta dalekovoda je oko 106 miliona eura. Zaključno sa 2019, potrošeno je više od 95 miliona eura. Izgradnja sekcije „Lastva-Čevo“ iznosila je oko 31, dok je za dio „Čevo-Pljevlja“ opredijeljeno oko 40 miliona eura. 

 

Preko imanja, pa šta bude

Upornost CGES da prođe dalekovodom kuda je naumio pogodio je i dio građana. Cetinjanin Radomir Martinović svakog drugog dana ide u Ulcinj po mlijeko od kojeg pravi i prodaje sir. Stado krava iz Nacionalnog parka Lovćen preselio je na jug, nakon što su preko njegovog imanja postavljeni dalekovodi.

Na imanju, nekoliko kilometara prije Ivanovnih korita, osim dvije kuće, on ima i nedovršen motel. Problemi su, tvrdi, počeli kada je komisija Uprave za nekretnine sačinjena od četiri sudska vještaka utvrdila da u “koridoru ove dionice dalekovoda nema stambenih ili drugih građevinskih objekata”. 

Nakon žalbe Martinovića, ista komisija tri mjeseca kasnije zabilježila je da“dalekovodi dijagonalno dijele obradivo poljoprivredno zemljište i restlovi ostaju sa jugozapadne strane u znatno manjoj površini, sa porodičnim stambenim objektom (kućom) i pomoćnim objektom.”. 

U dokumentu komisije Uprave za nekretnine od sredine jula 2013. godine, a u koji je CIN-CG imao uvid, navodi se zabrinutost “da postoji mogućnost da električno i magnetno polje štetno utiču na zdravlje ljudi, jer podstiču razvoj malignih oboljenja, leukemije kod djece, da razaraju imunološki system organizma, stvaraju suicidne nagone kod ljudi koji duže borave u zoni dalekovoda”.

Komisija je ocijenila da CGES treba da razmotri mogućnost izmještanja trase dalekovoda. Martinović kaže da su njegovi rođaci nudili da dalekovodi pređu preko njihovih imanja. Iz CGES-a su za CIN-CG, međutim, rekli da su tokom 2017. godine analizirali kako da izbjegnu imanje Martinovića, ali, “nažalost, ni vlasnik, ni njegove komšije i rođaci nijesu pokazali spremnost za prihvatanje kompromisnog rješenja”. 

“…Razmatrana je i eventualna pravična naknada za nepokretnosti u njegovom vlasništvu koje su predmet eksproprijacije, ali imenovani nije bio saglasan sa predloženim,” kazali su iz državne kompanije.

Martinović ističe da su mu nudili oko četvrt miliona, ali da su strani vještaci utvrdili da je njegovo imanje vrijedno tri miliona eura. Zadovoljio bi se i sa dva miliona, da kupi drugu zemlju, izgradi motel i sa sinovima nastavi porodični biznis.

Do dogovora nije došlo, a CGES objašnjava da je na osnovu odluka Uprave za nekretnine i Osnovnog suda u Cetinju, postavio dalekovod preko imanja “kako je to, uostalom, predviđeno DPP-om i izdatom građevinskom dozvolom, jer vlasnik zemljišta nije dozvoljavao izvođenje bilo kakvih radova”.

Iz organizacija KOD, koja se  bavila ovim i još nekoliko slučajeva, kažu da, CGES nije pristupio na fer osnovama obeštećenju lokalnog stanovništa.  

 “Samo u 2017. godini CGES je prihodovao 34,7 miliona eura uz dobit od 4,7 miliona eura. Oni su porodici koju smo pratili nudili 2,3 eura po metru kvadratnom, iako nalaz vještaka kaže da će značajno biti umanjena mogućnost korišćenja. U okolini zemljište se prodaje preko 20 eura po metri kvadratnom”, kazao je Iković.


Promet do maksimuma

Prema podacima CGES, od puštanja u rad podmorskog kabla do kraja avgusta, uključujući tranzit preko crnogorskog sistema, iz Italije je uvezeno 916.631,59 MWh, dok je izvezeno u tu zemlju 916.641,03 MWh.

Uprkos značajnim izazovima i poremećajima na tržistu električne energije pojavom pandemije korona virusa, dosadašnji rezultati ne samo što idu u prilog tezi o isplativosti projekta podmorskog kabla, nego i prevazilaze očekivanja kompanije, ocjenjuju iz CGES, ističući da su oni “bez obzira kada će druga žila biti položena”, dobili na raspolaganje dio kapaciteta podmorskog kabla od 200 MW,  koji je na početku projekta bio definisan.

Uvidom u podatke na sajtu, može se vidjeti da je često korišten maksimum prenosne moći kabla od 600 MW.

“Prihodi operatora prenosnog sistema potiču od alokacije prekograničnih prenosnih kapaciteta. CGES je na do sada izvršenim aukcijama dodjele prekograničnih kapaciteta na granici sa Italijom prihodovao 4.435.201,93€, dok je za devet  mjeseci ove godine prihod po osnovu alokacije prekograničnih kapaciteta sa Italijom, 3.755.552,57,” navodi se u odgovoru CGES-a.

Miloš RUDOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

ODLUKA UPRAVNOG SUDA O SOLANI: Prirodni biser nije državni nego tajkunski

Objavljeno prije

5 dana

na

14 Juna, 2025

Objavio:

Jedno od najzahtjevnijih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom  27 – životna sredina i klimatske promjene, ne može biti zatvoreno dok u punom kapacitetu ne zaživi Park prirode Solana. U Briselu su jasni da je suštinski odnos prema Solani test za cijelu Crnu Goru kako shvata obaveze u zaštiti životne sredine. Opet smo pokazali – nikako

Upis države na prostor ulcinjske Solane ,,Bajo Sekulić” je nezakonit, odlučio je Upravni sud.

,,Upravni sud Crne Gore je presudio da je 15 miliona kvadrata solane u Ulcinju nepravedno oduzeto Eurofondu koji je kupio za 800 hiljada eura.Pravedna kupovina, nema što.Isto kao da ti neko proda kvadrat stana u Podgorici za 50 centi. Ili da za kilo paprika kupiš porše. Ili, recimo, da pridaš malo para pa Milov majbah daš u zamjenu za 15 miliona kvadrata najluksuznijeg zemljista u Crnoj Gori. Poješće nas mrak”, komenatarisao je presudu na svom Fejsbuk profilu ekološki aktivista i dugogodišnji borac za spas Solane Darko Saveljić.

Stečajna uprava Solane podnijela je tužbu Upravnom sudu nakon što je Uprava za katastar u junu 2022. godine upisala kao vlasnika imovine Solane državu Crnu Goru. To se desilo na osnovu rješenja Vladinog Savjeta za privatizaciju koje je donijelo rješenje da Eurofond nije platio tržišnu naknadu za akcije Solane. Na čelu tadašnjeg Savjeta za privatizaciju bio je premijer Dritan Abazović, na čelu Ministarstva finansija Aleksandar Damjanović, Uprave za katastar Koča Đurišić, a PJ Ulcinj Dževdet Čaprići. Tadašnja ,,pobjeda” države iz URA je objašnjena ovako: ,,Mi smo imali jednu krađu naočigled očiju javnosti gdje je zemljište ‘Solane’ od skoro 15 miliona kvadratnih metara ustupljeno Veselinu Baroviću za svega 800.000 eura, nakon čega je on imao namjeru da ga proda za skoro 260 miliona eura i prenamijeni za građevinsko zemljište”.

Najnovijim rješenjem Upravnog suda stečajna uprava bi ponovo mogla da pokrene prodaju imovine jer je ona vraćena Eurofondu, koji je većinski vlasnik Solane u stečaju.

Stečaj u Solani uveden je u prvoj polovini 2005. godine, a neuspjeli petogodišnji plan reorganizacije trajao je od početka 2006. godine.

Većinski paket tog preduzeća je za oko 800.000 eura preuzeo 2005. Eurofond, čiji je jedan od akcionara biznismen Veselin Barović, blizak Milu Đukanoviću.

Nakon privatizacije, proizvodnja soli je opala, fabrika izgubila koncesiju za korišćenje morske vode, Eurofond je podizao kredite zalažući imovinu fabrike, a onda je 2011. u preduzeću opet proglašen stečaj. Eurofond je te godine zatražio da mu se pravo korišćenja imovine preduzeća pretvori u pravo svojine, navodeći da je prilikom privatizacije platio tržišnu cijenu.Nijesu uspjeli ni brojni pokušaji prodaje jer je Solana nuđena po cijeni većoj 300 puta od one koju je platio Eurofond.

Upravni sud je sada usvojio tužbu stečajne uprave i poništio osporeno rješenje o upisu prava svojine državi Crnoj Gori nad imovinom Solane

,,Da bi Država svoje pretenzije u pogledu vlasničkih prava na predmetnim nepokretnostima mogla ostvariti, neophodno bi bilo da eventualno inicira parnični postupak u kome bi se raspravljalo o osnovanosti zahtjeva za utvrđenje prava svojine, sem ukoliko nije riječ o zemljištu na kome bi Država ex lege, s obzirom na kategoriju zemljišta mogla imati pravo svojine”, navodi se u novoj odluci Upravnog suda.

Posebno zanimljivo je sljedeće obrazloženje presude: ,,U eri vladavine društvene svojine (kao svačije i ničije) moguće je naći argumente za opravdanje postojanja tih prava, koja su joj imanentna, a kojima su zakonodavci htjeli, čisto neuspješno, da joj daju kakav-takav imovinsko-pravni izraz. Danas nema opravdanja da u eri vladanja novih svojinsko-pravnih odnosa ova prava egzistiraju i dalje. Prava iz bivše društvene svojine bila su smetnja za realizaciju investicionih, prodajnih i drugih aranžmana. Najveći broj društveno-pravnih lica je u stvari prestao da postoji i umjesto njih nastali su novi subjekti, kao njihovi pravni sljedbenici. Na ove subjekte prešla su i nepretvorena prava iz društvene svojine. Naravno, to je samo po sebi protivrječno”.

,,Presuda Upravnog suda je van svake ekonomske i pravne logike, i predstavlja direktan pucanj u naš evropski put, jer Solana predstavlja glavnu stavku u poglavlju 27 koje se tiče zaštite životne sredine. Bez adekvatnog rješenja pitanja Solane nema daljeg progresa na putu učlanjenja u EU”, saopštio je predsjednik ulcinjske URE i bivši predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.On je dodao i da je presuda Upravnog suda, takođe, jasan pokazatelj da neke megalomanske ambicije sumnjivog kapitala nastavljaju da vrebaju najvrjednije resurse Ulcinja i Crne Gore, uz najmanju moguću cijenu i van svih zakonskih procedura.

Njegov partijski lider Dritan Abazović, na konferenciji za štampu u Skupštini, izjavio je da se radi o teritoriji koja je ogromna – 15 miliona kvadratnih metara koja vrijedi najmanje 200 miliona eura. ,,Nakon velike borbe prošle Vlade, Upravni sud želi da vrati stvari na staro. Pokušaćemo na sve načine da se odupremo tajkunima”, kazao je Abazović i dodao da su crnogorski tajkuni koji su tada vodili Eurofond kupili Solanu za pet centi po kvadratu.

Otkako je država ,,preuzela” Solanu nije urađeno mnogo. Najstarijim ulcinjskim preduzećem, shodno odluci Vlade, upravljaju NPCG od avgusta 2015.godine, s ciljem zaštite biodiverziteta.
Ulcinjska Solana je nakon usvajanja odluke na sjednici lokalnog parlamenta 24. juna 2019. godine, proglašena zaštićenim područjem Parkom prirode. Ni pet godina od preuzimanja vlasti nijesu uspjele da uspostave vlasničku upravljačku strukturu za novi Park prirode. Opština je planirala da 2021. preuzme upravljanje Solanom od JP “Nacionlani parkovi Crne Gore” (NPCG),ali je odustala jer tada nije stvorila pravne pretpostavke da uđe u taj posao.

Sredinom aprila ove godine Vlada je dala saglasnost da Javno preduzeće za upravljanje nacionalnim parkovima (NP) upravlja ulcinjskom Solanom u stečaju narednih šest mjeseci. ,,S obzirom na to da upravljač Parka prirode još nije formiran, na čemu se intenzivno radi na relaciji Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstvo finansija i Opština Ulcinj, NP i dalje vrši poslove upravljača”, piše u Vladinoj informaciji.

Ugovor o zakupu predstavlja pravni osnov za angažovanje 21 bivšeg radnika Solane na poslovima realizacije planskih aktivnosti i očuvanja prirodnih vrijednosti Solane.

Oko formiranja preduzeća koje bi upravljalo Solanom, Vlada i Opština Ulcinj bezuspješno pregovaraju, najava predsjednika Opštine Ulcinj Genci Nimanbegua da je njegova intencija da novo preduzeće bude formirano do kraja prošle godine nije ostvarena. Prema planu, Opština Ulcinj bi u novoformiranom preduzeću Park prirode “Ulcinjska solana”, bila suvlasnik sa Vladom.

Institucijama se nije žurilo. iako su stručnjaci naglašavali da je proglašenje Solane za park prirode samo mrtvo slovo na papiru. Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) upozoravali su da su godine nebrige i neadekvatnog upravljanja područjem dovele do toga da se na Ulcinjskoj solani smjenjuju periodi poplava i suša, tako je da je ovo zaštićeno područje više puta dovedeno na granicu ekološke katastrofe.

,,Urušeni nasipi doveli su do toga da se velike količine vode zadržavaju u centralnom dijelu Solane, dok ostali bazeni veći dio godine ostaju suvi. Tako da je realizacija projekta sanacije urušenih nasipa i dovođenja slane vode u bazene pretpostavka za očuvanje ovog jedinstvenog lokaliteta kako bi ono ostalo najveći ‘aerodrom’ za ptice na istočnoj obali Jadrana”, saopštili su ranije iz CZIP-a.

Pored politike i prava, priča o Solani je dobar pokazatelj našeg odnosa prema prirodnim biserima. Solana je osnovana 1934., a posljednja berba soli obavljena je 2013. Od tada Crna Gora je jedina mediteranska zemlja koja ne proizvodi so.

Srećom da sve ne zavisi od nas, pa je Solana ne samo zbog brojnosti ptičjeg fonda već i zbog rijetkih vrsta biljaka, važna  na evropskom nivou. Solana je na Ramsarskoj listi kao međunarodno značajno močvarno stanište, a najavljeno je da će biti uključena i u
Natura 2000, dio ekološke mreže koju čine područja značajna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova u okvirima Evropske unije.

Jedno od najzahtjevnijih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom 27 – životna sredina i klimatske promjene, ne može biti zatvoreno dok u punom kapacitetu ne zaživi Park prirode Ulcinjska Solana. U Briselu su jasni da je suštinski odnos prema Solani test za cijelu Crnu Goru kako shvata obaveze u zaštiti životne sredine. Opet smo pokazali –  nikako.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ANDREJ VUČIĆ U PODGORIČKOM SUDU PROTIV VIJESTI: Duševni bol Prvog brata Srbije

Objavljeno prije

5 dana

na

14 Juna, 2025

Objavio:

Vučić je na sud stigao u pratnji lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića i novinara Dražena Živkovića . Obojica su poznati kao javni lojalisti Prve familije Srbije. Brat predsjednika Srbije tvrdi da su iznijete brojne neistinite i lažne informacije u tekstu, pa se odlučio da prvi put tuži neki medij

 

U srijedu je počela glavna rasprava pred Osnovnim sudom u Podgorici u parničnoj tužbi Andreja Vučića , brata srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića , koju je pokrenuo protiv Daily Press DOO – osnivača Vijesti . Vučić je u tužbi naveo da mu je povrijeđeno pravo ličnosti, da su širene neistine o njemu u objavi od 23. januara 2024. godine na portalu medija pod naslovom “Zvonko i Andrej slavili milijardu”.

Vučić je na sud stigao u pratnji lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića i novinara Dražena Živkovića . Obojica su poznati kao javni lojalisti Prve familije Srbije. Predsjednikov brat tvrdi da su iznijete brojne neistinite i lažne informacije u tekstu, pa se odlučio da prvi put tuži neki medij. Rekao je da je “bio zgrožen” sa tekstom i da “nije slučajno” objavljen tada. Cilj je, po njegovim riječima, bio da se “dehumanizuje i dekriminalizuje lično moj brat… predsjednik Republike Srbije”.

Andrej Vučić se na sudu poslužio uobičajenim frazama i rječnikom koje su već puno koristili i prijatelji njegove porodice, braća Milo i Aco Đukanović, te nekadašnji vođa Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Hašim Tači . Rekao je da nikada nije osuđivan za bilo koje kazneno djelo niti se vodi postupak protiv njega. Tekst stavlja metu na čelo njemu i njegovoj porodici. On je “porodični čovjek, otac dvoje dece”, i zaposlen je u Narodnoj banci Srbije (NBS) već 28 godina. “Nikada se nisam bavio privatnim poslovima, nemam firme niti biznis na svoje ime”, rekao je Vučić. Nije, doduše, rekao kako je podstanar, kao nekada Prvi brat Crne Gore.

Jeste član vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) i član Izvršnog odbora ali je, kazao je,  njegova uloga tamo marginalna. Ne smatra se javnom ličnošću i kaže da ne poznaje osobe koje su u objavljenoj SKY ECC aplikaciji pričale o njemu osim što je za crnogorskog narko policajca čuo iz medija. “Nikada nisam imao kontakt ni s jednim licem iz kriminalnog miljea”, tvrdi Andrej Vučić.

Na pitanje da li zna Zvonka Veselinovića rekao je da se s njim sreo na nekim skupovima, ali da nije njegov prijatelj, da se s njim ne druži. Onda je pojasnio: „Tačno da ga poznajem, video sam se s njim možda dva-tri puta, ali on nije moj prijatelj i nikada nisam imao nikakav poslovni odnos s njim”.

Ono što je objavljeno u  tekstu Zvonko i Andrej slavili milijardu  zapravo  prepiska na kodiranoj SKY ECC aplikaciji koju su koristili kriminalci diljem Europe. Aplikaciju je dešifrirala francuska i nizozemska policija. Kasnije su sadržaji komunikacija putem međunarodne pravne pomoći i EUROPOL-a ustupljeni i crnogorskom tužilaštvu. Dio materijala je našao put do medija.

Glavni akteri prepiske su odbjegli narko policajac Ljubo Milović i Miloš Božović , kriminalac sa značkom BIA.   Milović piše Božoviću u formi pitanja : „Vele da su Zvonko i Andrej milijardu slavili skoro“. Božović potvrđuje da „jesu slobodno, pratim ja malo kretanja njegova… imam snimaka i slika dosta iz šume“. Božović dodaje da su dvojica išla „u lov helikopterom“ s tadašnjim ministrom policije Republike Srpske Draganom Lukačem i da će ti snimci „ko zna kad valjati“.

Božović dalje piše da su njegovi momci odrađivali prljave poslove za Andreja i protiv Veljka Belivuka (Velja Nevolja) i tadašnjeg ministra policije Nebojše Stefanovića koji je ušao u sukob s predsjednikom države. Navodi da je Veselinović „u talu sa Andrejem, u svaku rabotu”. Prepiska o proslavi prve milijarde je  iz marta 2021. godine, svega nekoliko dana prije nego što je aplikacija ugašena.

Ranije (početak januara 2021.) Božović piše Miloviću da se Velji Nevolji bliži kraj jer je „udario“ na Veselinovića koji „igra preko Andreja da se Nevolja makne“. Na njegovo mjesto trebao bi doći Aleksandar Vidojević (Aca Rošavi), blizak drug Danila Vučića , predsjednikovog sina. Božović je bio u pravu sa procjenom, jer je Belivuk mjesec dana kasnije uhapšen po povratku iz Crne Gore. Belivuk je imao zabranu ulaska koju su skinuli miloistički funkcioneri policije radi posjete šefu kavačkog narko kartela u Kotoru. U drugim SKY aplikacijama kavačke vođe nazivaju Mila Đukanovića svojim šefom i organiziraju kupovinu glasova za njegov račun i Demokratske partije socijalista (DPS).

Objavu teksta o prvoj milijardi su tada negirali i predsjednik Srbije i njegove političke i medijske ispostave u Srbiji. U Crnoj Gori se tada oglasio Milan Knežević koji je Prvu familiju Srbije branio ad hominem napadima na Željka Ivanovića nazvavši ga bolesnikom opterećenim Vučićem i njegovom porodicom.

Da li će sud osuditi Vijesti zbog prenošenja SKY objave ostaje da se vidi. Sudstvom i dalje vidno upravljaju braća Đukanović koje puno toga zajedničkog veže sa braćom Vučić.

Vijesti imaju teret dokazivanja da je SKY prepiska koju su objavili autentična i da nije pretrpjela izmjene prije objave. Međutim, sve i da je upitna autentičnost SKY prepiska do koje su Vijesti došle, nezavisni srpski istraživački mediji do sada su objavili puno materijala i dokumenata koji mogu potkrijepiti tekst objavljen prošle godine. Zvonko Veselinović i njegovi poslovi u Srbiji i veze s Andrejem dobro su poznati i spominju se u drugim SKY prepiskama koje su objavili beogradski mediji. Portal KRIK objavio je izvještaj BIA-e iz 2011. godine u kome je Veselinović označen kao vođa kriminalne grupe koja se bavi trgovinom drogom, švercom oružja, naftom, zelenašenjem i pranjem novca. BIA navodi da je u poslovima s drogom Veselinović blisko sarađivao s kosovskim kriminalcem Ismetom Osmanijem Curijem . Veselinovićev partner i još jedan od srpskih “patriota” Milan Radoičić je preuzeo drogu od Osmanije i prenosio je u središnju Srbiju, napisala je BIA u izvještaju. I Veselinović i Radoičić su na američkoj i britanskoj crnoj listi zbog istih “patriotskih” poslova i štelovanja izbora na sjeveru Kosova.

Portal KRIK je također objavio i fotografije Andreja i Veselinovića slikane krajem marta 2015. godine u restoranu „Salaš 137“ na Kopaoniku. Sa njima su bila još trojica muškaraca i zajedno su ćaskali i gledali košarkašku utakmicu Crvene Zvezde s njemačkom Albom . U telefonskom razgovoru s novinarkom KRIK-a, Veselinović je negirao da je tada bio s Andrejem s kojim se “jednom sreo na zdravo-zdravo dok su još opozicija bili (prije 2012.)”. Kao ni Andrej, ni Zvonko njega “ne poznaje, niti imam kontakt s njim”. „Sve je to laž, dezinformacija, spin, kao i svaki tekst o meni”“,  rekao je Veselinović koji se predstavlja i kao “branitelj srpstva na severu Kosmeta”. Andrej Vučić nije odgovarao na pozive KRIK-a.

Nakon teksta u Vijestima Andrej se obratio svom kumu, “koji je lekar i koji mi je prepisao tablete za smirenje i lekove za srce”.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA I KADRIRANJE: „Projektna“ podrška  DPS-a –  u foteljama

Objavljeno prije

2 sedmice

na

7 Juna, 2025

Objavio:

Neke od ključnih pozicija u izvršnoj vlasti u Budvi ustupljene su kadrovima iz redova DPS-a. Za njih se prave i posebni, namješteni, javni oglasi, na rok za prijavljivanje kandidata od svega  – tri dana. Prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i Zakonu o lokalnoj samoupravi rok za podnošenje prijava na javni oglas ne može biti kraći od osam, niti duži od 15 dana od dana objavljivanja

 

 

Iako je novoizabrani gradonačelnik Budve Nikola Jovanović, u februaru ove godine, tvrdio kako „ne postoji koalicioni sprazum sa Demokratskom partijom socijalista, niti će ga biti“, te da se radi o  „projektnoj“ podršci DPS , poslednji potezi oko formiranja nove vlasti u Budvi govore drugačije.

Politička realnost Budve danas je takva da vlast u Opštini drži grupacija Budva naš grad, Evropski savez i GP URA sa 12 odborničkih mandata, uz podršku sedam odbornika Demokratske partije socijalista. Neke od ključnih pozicija u izvršnoj vlasti ustupljene su kadrovima iz redova DPS-a. Za njih se prave i posebni, prigodni javni oglasi, na rok za prijavljivanje kandidata od svega  – tri dana.

Opština je raspisala oglas za popunu mjesta izvršnih direktora u opštinskim preduzećima Komunalno Doo i Mediteranski sportski centar sa rokom prijave od tri dana. Brzinski konkursi po pravilu su namijenjeni poznatim osobama. Tako se unaprijed zna da najveće opštinsko preduzeće preuzima Marija Manojlović Jovićević, aktuelna odbornica DPS-a. Mediteranski sportski centar ide GP URA. Na mjestu izvršnog direktora koji će biti izabran na formalno javnom oglasu, navodno je viđena potpredsjednica budvanskog odbora ove stranke, Milica Ratknić.

U raspodjeli poltičkog plijena Pokretu URA je pripalo i preduzeće Pogrebne usluge na čijem je čelu imenovana članica lokalnog odbora, Slavica Todorović. Na funkciju gradskog sekretara za privredu imenovan je Miško Konić takođe iz ove partije koja je vlasnik jednog odborničkog mandata u lokalnom parlamentu.

Prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i Zakonu o lokalnoj samoupravi ne postoji rok za prijavljivanje kandidata na javni oglas od tri dana. Rok za podnošenje prijava na javni oglas ne može biti kraći od osam niti duži od 15 dana od dana objavljivanja oglasa.  Na koji način Opština Budva sprovodi javne oglase za popunu radnih mjesta nije poznato, kao ni to zašto Zavod za zapošljavanje objavljuje oglase sa nepostojećim rokom.

Predsjednik Opštine je pritisnut stavom budvanskog DPS-a da njihovi odbornici neće prisustvovati sjednici lokalnog parlamenta sve dok se ne ispune raniji dogovori oko preuzimanja određenih opštinskih službi i javnih preduzeća. DPS takođe insistira na usaglašavanju datuma oko imenovanja potpredsjednika Opštine, koji bi bio iz njihovih redova.

Na narednoj sjednici skupštine Jovanović planira da donese Plan privremenih objekata za ovu godinu, što ne može učiniti bez saglasnosti DPS-a. Zato se užurbano dijele funkcije.

U prethodnom periodu obavljena je potpuna zamjena kadrova u Savjetima javnih ustanova i Odborima direktora u preduzećima. Tamo su u značajnom broju zastupljeni članovi Demokratske partije socijalista i SDP-a.

Očekuje se i smjena na čelu Grada teatra, najpoznatije kulturne manifestacije Budve. Mjesto dosadašnje direktorke pozorišnog festivala, Milene Lubarde, navodno će dobiti Ivana Lazović, sadašnja odbornica i dugogodišnja članica DPS-a. Najavljuje se i preuzimanje Parking servisa od strane kadrova DPS-a.

Predsjednik Jovanović obećavao je da će uvesti novi model uprave i zapošljavanja na vodećim pozicijama po sistemu profesionalizacije javne uprave koju će učiniti dostupnom svim zainteresovanim stručnim osobama. Ispostavilo se da je primijenjen sistem politizacije, po kome se radna mjesta popunjavaju bez konkursa a na osnovu ličnih veza i političke pripadnosti.

Opštinske službe i sekretarijati dobili su nove rukovodioce. Svi odreda su u v.d. stanju, kako je bilo i ranijih godina.

Budvana gotovo da i nema na vodećim pozicijama u lokalnoj upravi. U tri sekretarijata od popunjenih sedam, dovedeni su ljudi sa strane. Jovanović je zaokružio posao sa investicijama najbogatije primorske opštine tako što je za v.d. načelnika sekretarijata za investicije imenovao svoju prijateljicu iz Mojkovca, Mašu Radović, odbornicu DNP u skupštini tog grada.

Mojkovčanki koja nema nikakvih veza sa Budvom, u kojoj nikada nije živjela, povjeren je najznačajniji sekretarijat u opštini. Polovina gradskog budžeta, gotovo 30 miliona eura odnosi se na investicioni ciklus za tekuću godinu kojim Sekretarijat za investicije raspolaže.

Prethodno je početkom maja za svog savjetnika za investicije imenovao Mladena Bojanića, otpravnika poslova u Ambasadi Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Nadzor na milionskim invesitcijama osnovni je interes političkih grupacija u Budvi i novog građevinskog lobija koji je naslijedio nekadašnje pripadnike OKG Budva. Najunosnije poslove oko izgradnje ili rekonstrukcije puteva, ulica, kanala i drugih projekata oko šminkanja i uređivanja grada, dobijaju kompanije bliske Jovanoviću i nekadašnjem predsjedniku Opštine, Milu Božoviću. Budva već dugo nije dobila investicioni projekat vrijedan pažnje.

Na poziciju v.d. načelnika sekretarijata za društvene djelatnosti imenovan je Goran Radević iz Podgorice, Jovanovićev kadar. Posao načelnika sekretarijata za zaštitu imovine od ranije je povjeren Vladu Ivanoviću iz Podgorice. Nije omogućen ostanak Đorđu Zenoviću, pravniku  iz Budve, koji je taj posao obavljao u prethodnom periodu, na poziciji zamjenika sekretara.

Za sekretara za komunalno stambene poslove imenovana je Desa Vlačić kadar DPS, od ranije zaposlena u organima lokalne uprave.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo