Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ RADIJA OZON: Kad sudovi fabrikuju

Objavljeno prije

na

Nezavisni Radio Ozon u Kolašinu je nakon što ga je preuzeo SDP ugašen. Žrtva otimanja radija bio je advokat Budislav Minić koji je sudski osuđen za pronevjeru na osnovu razlike u cijeni dva kompjutera, za koje se ispostavilo da i ne postoje, a čiju procjenu cijene je dala firma koja se komjuterima ne bavi

 

Organizacija KOD je protekle nedjelje počela sa objavljivanjem serije studija pod nazivom Čekajući pravdu. Riječ je o dokumentovanju sudskih slučajeva gdje je, kako navode, našeg višemjesečnog istraživanja utvrđen čitav niz okolnosti, procesnih i suštinskih, slučajnih i/ili namjernih propusta, koji upućuju na jasan zaključak: zarobljenost pravosudnog sistema od strane političkih moćnika.

Prvi slučaj u ovom serijalu posvećen je Radiju Ozon iz Kolašina. Preuzimanje radija je, kako navode u studiji KOD-a, izvršeno nakon trogodišnjeg krivičnog progona advokata Budislava Minića, autora i nosioca projekta nezavisnog Radija Ozon, zbog navodne ,,pronevjere” inostrane donacije. U te tri godine diskreditovanja Minića zbog „nezakonitosti“ kojima se bave sudovi, prema dokumentaciji koju KOD prezentuje, radio je preuzet od funkcionera tadašnje partije na vlasti Socijaldemokratske partije (SDP). Nikada, do potpunog uništenja radija, Miniću nije isplaćen vlasnički udio od najmanje 40% vrijednosti koja se mjerila desetinama hiljada eura, niti značajan dio naknade po osnovu pojekata koje je ovaj realizovao u uvećanju vrijednosti osnovnih sredstava i ukupne imovine radija.

Trogodišnjem krivičnom postupku, prethodila je takođe trogodišnja uvertira u kojoj je Državno tužilaštvo dva puta odbacivalo krivičnu prijavu i odustajalo od krivičnog gonjenja. Nakon izbora Vesne Medenice za državnog tužioca, viši tužilac je preuzeo gonjenje i ustupio ga ODT-u Kolašin. Tokom sljedeće tri godine krivičnog postupka, optužnica za pronevjeru 45.852,59 DM će se, svesti na „pronevjerenih“ 7.191,00 DM iz dijela donacije SR Njemačke za studijsku opremu.

Osnovni sud krajem 2007. godine oslobađa advokata optužbe za pronevjeru. No, onda slijedi obrt. Prema navodima advokata u spisima krivičnog predmeta, stavovi i ocjene suda se drastično mijenjaju nakon razgovora Vesne Medenice, sada predsjednice Vrhovnog suda CG, sa Mirjanom Čepić, predsjednicom Vijeća prvostepenog suda u jednom kolašinskom restoranu, neposredno nakon objave oslobađajuće presude, o tome kako će glasiti ukidajuća odluka Višeg suda i kako sudija ima da postupi u ponovnom postupku.

„Znali smo šta te čeka kada je stiglo ukidno rješenje Višeg suda, doslovno sa ukidnim razlozima koje je Vesna saopštila Miri u tom razgovoru“ rekao je advokatu, nekolike godine kasnije, službenik suda koji je bio prisutan u pisarnici suda kada je predsjednica sudskog vijeća, po povratku, prepričavala kritički razgovor iniciran od strane Medenice.

U ponovnom postupku iste činjenice i isti dokazi od strane istog vijeća istoga suda cijenjeni su suprotno u odnosu na prethodni postupak pa je, kompromisom između pritiska iz vrha pravosuđa i savjesti sudije, uslijedila uslovna osuda na strane presude.

Viši sud u Bijelom Polju je presudom iz 2009. godine preinačio prvostepenu presudu i izrekao advokatu kaznu efektivnog zatvora u trajanju od četiri  mjeseca i, iako imovinsko-pravni zahtjev nije bio predmet postupka, obavezan je da „oštećenom“ preduzeću/mediju naknadi „štetu“ u iznosu 7.191 DM.

Dok je u Bijelom Polju čekao prijem u zatvor, Minić  je dobio poziv iz prvostepenog suda da „ne ulazi u zatvor jer je iz kabineta Predsjednika CG  stigao akt o pomilovanju“.

Činjenice koje KOD prezentira govore da donator iz Njemačke, kao i Kancelarija OSCE-ODIHR u Podgorici, nije imala nikakve primjedbe na  utrošak novca koji je dobijen za donaciju. Nije pomoglo ni to što je ugovorom o donaciji precizirano da je za sva sporna pitanja nadležan Sud za građanske sporove Njemačke. Donacija je u cjelosti i bez ijedne primjedbe namjenski realizovana, pod istim uslovima za Radio Ozon, kao i po istovjetnom postupku za  Reviju Polje iz Bijelog Polja i Radio Panorama iz Pljevalja.

Cijeli spor je formalno vođen oko novca utrošenog za kupovinu opreme. U toku sudskog postupka policijski inspektor i vještak konstatuju – nespornim pregledom i sravnjenjem na licu mjesta da nađena oprema koja je popisana apsolutno odgovara po vrsti i tipu onoj opremi i sredstvima koja su naznačena u ispostavljenim računima Pande i Čip kompjutersa.

Nakon toga drugi vještak Ilija Bubanja ustanovio je da je vrijednost kupljene opreme manja za 7.191 marku od one u zapisniku. Sud presudu zasniva na ovom vještačenju po kome je utvrđeno da postoji  razlika ne samo u vrijednosti robe već i u vrsti i marki robe. ,,Izvjesna razlika” je nastala zbog dva kompjutera – procesora LG 52xMax, kako navodi vještak.

Minić tvrdi da Viši sud nije cijenio činjenice da u opremi nabavljenoj od donacije ne postoje dva pomenuta računara, te da ih je sud izmislio. I ne samo to – do cifre od 7.191, koliko navodno koštaju dva računara, sud je došao na osnovu cjenovnika ELTA iz Novog Sada, iako se ovo preduzeće nikada nije bavilo prometom računara ili računarskih djelova, pa nije ni imalo cjenovnik na koji se sud poziva. Sam tip procesora je nepoznat, i potvrdili su da ga nikada nisu prodali, kompanije CHIP Computers, Čikom, Panda, kao i ovlašćeni distributer LG-a za Crnu Goru CT Computers i Tehno-centar Knežević.

,,Naručenim lažima iskonstruisan je temeljni dokaz – falsifikat  na kojem je presudom isfabrikovana osuda nevinog, a što je Vijeće Višeg suda u Bijelom Polju, na čelu sa njegovim predsjednikom, Tofilom Žujovićem, „ojačalo“ novim neistinama u obrazloženju te presude’’, navodi Minić.

Ilija Bubanja, sudski vještak ekonomsko-finansijske struke kasnije je dao pismenu izjavu o spremnosti da u ponovnom postupku, na poziv suda, razobliči faslifikate i podmetanja na kojima je sazdana odluka Višeg suda, navode u studiji KOD-a. Nakon toga sudija Žujović je kod Komisije za postavljenje i razrješenje sudskih vještaka, pri Vrhovnom sudu CG, inicirao postupak za brisanje sa spiska sudskih vještaka Bubanje.

Priloženo je više desetina pisanih dokaza o novim činjenicama kojima se pobija svaki navod osuđujućih presuda, navodi se u studiji. Nijedan od više desetina tih dokaza nije izveden niti cijenjen niti je u pogledu tih novih dokaza ili novih činjenica dat ijedan jasan i ubjedljiv razlog ni u jednoj od 10 do 15 odluka postupajućih sudova od osnovnih do Apelacionog suda Crne Gore, do sada. Ilustrativno je postupanje Sudskog vijeća Apelacionog suda Crne Gore u sastavu: Milivoje Katnić, predsjednik i sudije Seka Piletić i Svetlana Vujanović, članice vijeća. Nakon što je to vijeće dva puta usvojilo žalbe Minića protiv rješenja Višeg suda u Bijelom Polju, isto vijeće u istim/nepromijenjenim uslovima u istoj stvari odbija žalbu izjavljenu iz istovjetnih razloga kao u prethodna dva slučaja protiv istovjetnog rješenja Višeg suda u Bijelom Polju kakva su bila i prethodna dva ukinuta rješenja istog vijeća istog suda.

Minić je inicirao krivično gonjenje brojnih aktera ovog procesa, počev od Tofila Žujovića, predsjednika Višeg suda u Bijelom Polju, pa do brojnih sudija, tužilaca i sudskih vještaka. Bez efekta. Kancelariji Sudskog savjeta za prijavu korupcije u sudstvu Minić je podnio Prijavu masovne korupcije, opisujući nezakonitosti i imenujući aktere, uključujući sami vrh sudstva. Do danas nema odgovora.

Iz KOD-a navode da su seriju slučajeva započeli onim koji se odnosi na Minića, koji je član njihove organizacije, da bi se početni eventualni pritisak bilo kojeg  moćnika mogao pratiti i dalje dokumentovati.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo