Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KORONA I MI: Čekanje na rezultate i do sedam dana

Objavljeno prije

na

Na rezultate testova na korona virus čeka se i preko sedam dana. Nadležni kažu da će taj problem uskoro biti riješen. Za očekivati je da će nakon što se dobiju rezultati 2.500 uzoraka broj oboljelih drastično skočiti

 

Oni koji sumnjaju da su oboljeli od korona virusa čekaju sedmicu i duže na rezultate testiranja, na obradu čeka 2.500 testova. Razlog je nedostatak potrošnog materijala, plastike, a iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) obećavaju da će problem za nekoliko dana biti riješen i da će u pogon staviti četiri mašine za PCR testiranje i da će se nalazi ponovo izdavati za dan ili dva. Objasnili su da je najveći broj uzoraka na čekanju od onih koji su dobrog stanja i liječe se kućama.

Ovaj potrošni materijal nabavlja se iz inostranstva, a kako je virus svuda eskalirao, svaka zemlja zadovoljava prvo svoje potrebe.  Odlučeno je da se uzorci ne šalju u Njemačku uz kontradiktorno objašnjenje da treba četiri do pet dana da se dobiju rezultati, a za to vrijeme biće završeni u Crnoj Gori.

Iz proceduralnih razloga još uvijek nije došlo do potpisivanja ugovora između Fonda za zdravstveno osiguranje i privatnih zdravstvenih ustanova kojim bi se i njima omogućilo da rade PCR testiranje.

Ove nedjelje redovi ispred privatnih laboratorija u kojima je počelo  brzo testiranje na kovid. Cijena testiranja je 25 eura, a dodatnih 14 se naplaćuje ukoliko želite da ustanovite da li ste preboljeli virus. Nadležni najavljuju da će uskoro i u javnim zdravstvenim ustanovama konačno početi sa brzim testiranjem.

Za očekivati je da će nakon što se dobiju rezultati 2.500 uzoraka broj oboljelih drastično skočiti, ali to kao da nikog više ne brine. U srijedu je u jednom danu zabilježen rekordan broj oboljelih od 301, a broj aktivnih slučajeva u državi bio je 3.625, od čega u Podgorici 1.586. Broj umrlih od početka epidemije je 282, a uobičajene su postale svakodnevne vijesti o nekoliko umrlih od korona virusa. Iz Instituta za javno zdravlje su prezentovali podatke da je stopa smrtnosti od virusa u Crnoj Gori 1,6, te da  je do sada najviše smrti bilo u populaciji od 60 do 70 godina. ,,Među preminulima imali smo i 11 osoba uzrasta između 40 i 49 godina, dvije osobe mlađe od 40, i 34 preminule osobe starosti između 50 do 59 godina”, kazao je epidemiolog u Institutu za javno zdravlje Milko Joksimović.

On je kazao i da se letalitet od 1,6 procenata smatra među boljima na evropskom nivou što znači da je kvalitet zdravstvene zaštite bio vrlo dobar. Stopa smrtnosti u Hrvatskoj je 1,2, a u Sloveniji 0,96. Najveća u regionu je na Kosovu 3,61, BiH 2,6, Srbiji 1,9.

U regionu Slovenija je sa 910 oboljelih na 100.000 stanovnika, pretekla Crnu Goru koja ima 575. U Sloveniji su uvedene pooštrene mjere. Pooštrene mjere uvedene su i  Hrvatskoj i BiH, a najvljuju se i u Srbiji. Kod nas je u crvenoj zoni za sada samo Žabljak koji ima tzv. kumulativnu incidenciju od 1.300 na 100.000 stanovnika.

Šitom Evrope, gdje se bilježe rekordni brojevi oboljelih, vlade su uvele ili najavljuju policijski čas. U Italiji i Španiji uslijedili su masovni protesti protiv ponovnog zatvaranja. Od ljekara u belgijskom gradu Liježu zatraženo je da, zbog porasta broja oboljelih od novog korona virusa nastave da rade čak i ukoliko su zaraženi. U toj zemlji je četvrtina medicinskog osoblja oboljela od virusa.

Budimir Dabetić, direktor Opšte bolnice Berane, se nakon što je preležao koronu vratio poslu. Apelovao je na sve koji osjete simptome da se ne liječe kod kuće, da ne čekaju već da traže pomoć ljekara: ,,Mnogi od njih budu i po sedam i po 10 dana kući ne javljaju se ljekarima i dođu u veoma teškom stanju kad je saturacija 40, 50, 60 kad je praktično kritično stanje u tim slučajevima veoma je teško tim pacijentima. Osim prevencije drugo bi pravilo trebalo da bude da se na vrijeme jave ljekaru”.

Najavljeno je da će svi domovi zdravlja u Crnoj Gori od petka početi sa vakcinacijom građana protiv sezonskog gripa.  Crna Gora ove godine raspolaže sa 31.000 doza vakcine što je 40% više nego prošle godine.

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) su od ponedljeljka ponovo počeli  svi ambulantni specijalistički, supspecijalistički i radiološki pregledi, prema zakazanim terminima, koji su bili obustavljeni 25. septembra. Iz KCCG kažu da je odziv nikakav, ispod pet procenata pacijenata se prvih dana javilo na zakazane termine. Napominju i da to nije iznenađenje s obzirom na to da se i prije epidemije oko 30 odsto ljudi koji imaju zakazan termin ne pojavi na zakazane preglede.  Direktor Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore i član Kriznog medicinskog štaba Sreten Kavarić objasnio je da se građani  sve češće pregledaju u privatnim ambulantama, jer ih je strah od virusa.

Vrhunac epidemije u Crnoj Gori očekuje se tek krajem novembra, najavljuje Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja Podgorica: ,,Crna Gora je nešto ranije ušla u povećanu frekvencu obolijevanja i zaražavanja nego ostale zemlje, tako da ćemo vjerovatno, pošto smo bili u jednom trenutku šampioni  po broju oboljelih, prije svih početi da izlazimo iz ove trenutne situacije”.

Boban Mugoša, direktor IZJ, je na konferenciji NKT-a  ocjenio da je epidemiološka situacija u Crnoj Gori nešto bolja, a podaci pokazuju da se u 18 opština smanjuje broj inficiranih. Međutim tek za nekoliko dana moći ćemo da govorimo o trendu koji pokazuje pad. Vjerovatno će do tada stići i rezultati onih 2.500 uzoraka sa početka teksta.

Globalni optimizam uliva vijest da je vakcina, koju je razvio Oksford univerzitet i kompanija AstraZeneka u posljednjoj fazi testiranja. Medicinski radnici i visokorizični pacijenti najvjerovatnije će primiti vakcinu do kraja godine, izjavio je direktor oksfordskog Instituta Džener, Edrijan Hil. Nakon toga bi uslijedilo odobrenje za masovnu upotrebu, što znači da bi ostatak populacije mogao da se vakciniše početkom 2021. godine.

 

Remdesivir

Odlazeći ministar zdravlja Kenan Hrapović najavio je da će nabaviti lijek remdesivir koji se koristi u liječenju pacijenata sa težom kliničkom slikom. Na mjesečnom nivou zdravstveni sistem će raspolagati sa 320 ampula. Za to će iz doniranih sredstava sa računa NKT-a biti izdvojeno više od 110.000 eura, s obzirom na to da jedna doza košta 345 eura. Montefarm će biti glavni nabavljač i uvoznik remdesivira, a obećano je da će prve doze stići tokom ovog mjeseca.

Samo nekoliko dana nakon ove najave iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) saopštili su da ljekovi remdesivir, hidroksihlorokin, lopinavir/ritonavir i proizvodi interferona daju male ili nikakve rezultate u borbi protiv korona virusa. Kazali su da je studija o ljekovima sprovedena u više od 30 zemalja, ali i da rezultati treba da prođu dodatne stručne provjere. U međuvremenu iz SZO su najavili da će uskoro uraditi dodatne smjernice za upotrebu ovog lijeka.

Korišćenje remdesivira je 1. maja odobrila za hitnu upotrebu Uprava za hranu i ljekove (FDA) u SAD-u i od tada je ovaj lijek dobio regulatorno odobrenje u nekoliko drugih zemalja. Prošle nedjelje FDA je odobrila prvi lijek za liječenje kovid-19, remdesivir.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo