Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KORONA I MI: Čekanje na rezultate i do sedam dana

Objavljeno prije

na

Na rezultate testova na korona virus čeka se i preko sedam dana. Nadležni kažu da će taj problem uskoro biti riješen. Za očekivati je da će nakon što se dobiju rezultati 2.500 uzoraka broj oboljelih drastično skočiti

 

Oni koji sumnjaju da su oboljeli od korona virusa čekaju sedmicu i duže na rezultate testiranja, na obradu čeka 2.500 testova. Razlog je nedostatak potrošnog materijala, plastike, a iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) obećavaju da će problem za nekoliko dana biti riješen i da će u pogon staviti četiri mašine za PCR testiranje i da će se nalazi ponovo izdavati za dan ili dva. Objasnili su da je najveći broj uzoraka na čekanju od onih koji su dobrog stanja i liječe se kućama.

Ovaj potrošni materijal nabavlja se iz inostranstva, a kako je virus svuda eskalirao, svaka zemlja zadovoljava prvo svoje potrebe.  Odlučeno je da se uzorci ne šalju u Njemačku uz kontradiktorno objašnjenje da treba četiri do pet dana da se dobiju rezultati, a za to vrijeme biće završeni u Crnoj Gori.

Iz proceduralnih razloga još uvijek nije došlo do potpisivanja ugovora između Fonda za zdravstveno osiguranje i privatnih zdravstvenih ustanova kojim bi se i njima omogućilo da rade PCR testiranje.

Ove nedjelje redovi ispred privatnih laboratorija u kojima je počelo  brzo testiranje na kovid. Cijena testiranja je 25 eura, a dodatnih 14 se naplaćuje ukoliko želite da ustanovite da li ste preboljeli virus. Nadležni najavljuju da će uskoro i u javnim zdravstvenim ustanovama konačno početi sa brzim testiranjem.

Za očekivati je da će nakon što se dobiju rezultati 2.500 uzoraka broj oboljelih drastično skočiti, ali to kao da nikog više ne brine. U srijedu je u jednom danu zabilježen rekordan broj oboljelih od 301, a broj aktivnih slučajeva u državi bio je 3.625, od čega u Podgorici 1.586. Broj umrlih od početka epidemije je 282, a uobičajene su postale svakodnevne vijesti o nekoliko umrlih od korona virusa. Iz Instituta za javno zdravlje su prezentovali podatke da je stopa smrtnosti od virusa u Crnoj Gori 1,6, te da  je do sada najviše smrti bilo u populaciji od 60 do 70 godina. ,,Među preminulima imali smo i 11 osoba uzrasta između 40 i 49 godina, dvije osobe mlađe od 40, i 34 preminule osobe starosti između 50 do 59 godina”, kazao je epidemiolog u Institutu za javno zdravlje Milko Joksimović.

On je kazao i da se letalitet od 1,6 procenata smatra među boljima na evropskom nivou što znači da je kvalitet zdravstvene zaštite bio vrlo dobar. Stopa smrtnosti u Hrvatskoj je 1,2, a u Sloveniji 0,96. Najveća u regionu je na Kosovu 3,61, BiH 2,6, Srbiji 1,9.

U regionu Slovenija je sa 910 oboljelih na 100.000 stanovnika, pretekla Crnu Goru koja ima 575. U Sloveniji su uvedene pooštrene mjere. Pooštrene mjere uvedene su i  Hrvatskoj i BiH, a najvljuju se i u Srbiji. Kod nas je u crvenoj zoni za sada samo Žabljak koji ima tzv. kumulativnu incidenciju od 1.300 na 100.000 stanovnika.

Šitom Evrope, gdje se bilježe rekordni brojevi oboljelih, vlade su uvele ili najavljuju policijski čas. U Italiji i Španiji uslijedili su masovni protesti protiv ponovnog zatvaranja. Od ljekara u belgijskom gradu Liježu zatraženo je da, zbog porasta broja oboljelih od novog korona virusa nastave da rade čak i ukoliko su zaraženi. U toj zemlji je četvrtina medicinskog osoblja oboljela od virusa.

Budimir Dabetić, direktor Opšte bolnice Berane, se nakon što je preležao koronu vratio poslu. Apelovao je na sve koji osjete simptome da se ne liječe kod kuće, da ne čekaju već da traže pomoć ljekara: ,,Mnogi od njih budu i po sedam i po 10 dana kući ne javljaju se ljekarima i dođu u veoma teškom stanju kad je saturacija 40, 50, 60 kad je praktično kritično stanje u tim slučajevima veoma je teško tim pacijentima. Osim prevencije drugo bi pravilo trebalo da bude da se na vrijeme jave ljekaru”.

Najavljeno je da će svi domovi zdravlja u Crnoj Gori od petka početi sa vakcinacijom građana protiv sezonskog gripa.  Crna Gora ove godine raspolaže sa 31.000 doza vakcine što je 40% više nego prošle godine.

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) su od ponedljeljka ponovo počeli  svi ambulantni specijalistički, supspecijalistički i radiološki pregledi, prema zakazanim terminima, koji su bili obustavljeni 25. septembra. Iz KCCG kažu da je odziv nikakav, ispod pet procenata pacijenata se prvih dana javilo na zakazane termine. Napominju i da to nije iznenađenje s obzirom na to da se i prije epidemije oko 30 odsto ljudi koji imaju zakazan termin ne pojavi na zakazane preglede.  Direktor Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore i član Kriznog medicinskog štaba Sreten Kavarić objasnio je da se građani  sve češće pregledaju u privatnim ambulantama, jer ih je strah od virusa.

Vrhunac epidemije u Crnoj Gori očekuje se tek krajem novembra, najavljuje Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja Podgorica: ,,Crna Gora je nešto ranije ušla u povećanu frekvencu obolijevanja i zaražavanja nego ostale zemlje, tako da ćemo vjerovatno, pošto smo bili u jednom trenutku šampioni  po broju oboljelih, prije svih početi da izlazimo iz ove trenutne situacije”.

Boban Mugoša, direktor IZJ, je na konferenciji NKT-a  ocjenio da je epidemiološka situacija u Crnoj Gori nešto bolja, a podaci pokazuju da se u 18 opština smanjuje broj inficiranih. Međutim tek za nekoliko dana moći ćemo da govorimo o trendu koji pokazuje pad. Vjerovatno će do tada stići i rezultati onih 2.500 uzoraka sa početka teksta.

Globalni optimizam uliva vijest da je vakcina, koju je razvio Oksford univerzitet i kompanija AstraZeneka u posljednjoj fazi testiranja. Medicinski radnici i visokorizični pacijenti najvjerovatnije će primiti vakcinu do kraja godine, izjavio je direktor oksfordskog Instituta Džener, Edrijan Hil. Nakon toga bi uslijedilo odobrenje za masovnu upotrebu, što znači da bi ostatak populacije mogao da se vakciniše početkom 2021. godine.

 

Remdesivir

Odlazeći ministar zdravlja Kenan Hrapović najavio je da će nabaviti lijek remdesivir koji se koristi u liječenju pacijenata sa težom kliničkom slikom. Na mjesečnom nivou zdravstveni sistem će raspolagati sa 320 ampula. Za to će iz doniranih sredstava sa računa NKT-a biti izdvojeno više od 110.000 eura, s obzirom na to da jedna doza košta 345 eura. Montefarm će biti glavni nabavljač i uvoznik remdesivira, a obećano je da će prve doze stići tokom ovog mjeseca.

Samo nekoliko dana nakon ove najave iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) saopštili su da ljekovi remdesivir, hidroksihlorokin, lopinavir/ritonavir i proizvodi interferona daju male ili nikakve rezultate u borbi protiv korona virusa. Kazali su da je studija o ljekovima sprovedena u više od 30 zemalja, ali i da rezultati treba da prođu dodatne stručne provjere. U međuvremenu iz SZO su najavili da će uskoro uraditi dodatne smjernice za upotrebu ovog lijeka.

Korišćenje remdesivira je 1. maja odobrila za hitnu upotrebu Uprava za hranu i ljekove (FDA) u SAD-u i od tada je ovaj lijek dobio regulatorno odobrenje u nekoliko drugih zemalja. Prošle nedjelje FDA je odobrila prvi lijek za liječenje kovid-19, remdesivir.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRAŠKO VUKOVIĆ, BIVŠI ČLAN KARTELA DARKA ŠARIĆA, PONOVO UHAPŠEN: Bjegunac koji se godinama slobodno šetao Crnom Gorom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zagrebačka policija uhapsila je Draška Vukovića po Interpolovoj potjernici iz Argentnine, raspisanoj 2009. godine. Vuković je bio svjedok saradnik u postupku koji se vodio protiv grupe Darka Šarića i ostalih optuženih za šverc 5,7 tona kokaina. Vuković je 2016. godine platio 1.700 eura kazne jer je priznao da je lažnom izjavom istragu napada na novinara Tufika Softića iz 2007. skrenuo u pogrešnom pravcu, da bi ona bila završena zbog nedostatka dokaza

 

Gotovo trinaest godina nakon međunarodne akcije Balkanski ratnik, u kojoj su uhapšeni članovi narko klana Darka Šarića, ponovo se pominje ime Draška Vukovića. On je nedavno uhapšen u Zagrebu, jer se nalazi na Interpolovoj potjernici od 2009. godine. Za njim je potjernicu raspisala Argentina zbog pokušaja dilovanja gotovo pola tone kokaina u toj južnoameričkoj zemlji.

Vuković se šetao centrom Zagreba, kada su mu pripadnici hrvatske policije stavili lisice na ruke. Smješten je u ekstradicioni pritvor i čeka suđenje po tom zahtjevu za izručenje.

U Crnoj Gori je poznat otkad je pobjegao iz zatvora u Danskoj. On je sredinom februara 2007. godine uhapšen u Kopenhagenu sa 38 kilograma kokaina, vrijednog nekoliko miliona eura, zajedno s još dvojicom državljana Srbije, a svi su kod sebe imali hrvatske pasoše. Krajem marta 2007. godine uspio je pobjeći danskoj policiji tokom prebacivanja u zatvor. Vuković je pobjegao u sačekuši automobila u kojem je bio, a akciju su navodno organizovali njegovi saradnici iz narko kartela koji su napravili zasjedu policijskog vozila.

Draško Vuković je bio svjedok saradnik u drugostepenom postupku koji se vodio protiv grupe Darka Šarića i ostalih optuženih za šverc 5,7 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Uhapšeni su u velikoj akciji kodnog imena Balkanski ratnik. Svjedočio je o tome kako su švercovali velike količine kokaina, da je sarađivao s Draganom Dudićem Fricom i Anatazijem Martinićem, ali ne i Šarićem, iako je ranije dao iskaz u kojem je tvrdio da je Šarić bio neprikosnoveni vođa.

Vuković je 2016. godine platio 1.700 eura kazne jer je priznao da je lažnom izjavom istragu napada na novinara Tufika Softića iz 2007. skrenuo u pogrešnom pravcu, da bi ona zatim bila završena zbog nedostatka dokaza. Istraga pokušaja ubistva Softića je obustavljena jer policija i tužilaštvo za osam godina nijesu obezbijedili dokaze.

Policija je, na osnovu iskaza Vukovića, podnijela krivičnu prijavu protiv Dragana Labudovića, Ivana Asanovića i Vladana Labudovića 2014, sedam godina nakon napada na Softića. To je učinjeno samo na osnovu usmenog iskaza Vukovića, bez ijednog materijalnog dokaza, što su potvrdili spisi predmeta.

Vuković je prethodno, kako se navodi u spisima, samoinicijativno policiji dao informaciju da mu je Dragan Labudović, prilikom posjete Argentini, ispričao da je za isnoz od po 500 eura angažovao Berance Vladimira Labudovića i Ivana Asanovića da fizički napadnu Softića. To je, navodno, urađeno jer je novinar pisao o kriminalu u Beranama, dovodeći u vezu sa tim Dragana Labudovića. Te navode Vuković je ponovio i pred ODT Berane, nakon čega je otvorena istraga protiv njih pred Višim tužiocem u Bijelom Polju i naložene mjere tajnog nadzora. Te mjere, međutim, nijesu obezbijedile dokaze za krivičnu prijavu.

Vuković je naknadno pred višim tužiocem rekao da nikada nije dao te izjave, te da je njegov potpis falsifikovan. On je to objasnio navodima da je zapisnik potpisan latinicom, a da on piše samo ćirilicom.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ NAPADA NA PREDRAGA SPASOJEVIĆA: Opšta opasnost ili pokušaj ubistva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo uhapšene za napad na Predraga Spasojevića, bivšeg načelnika Istražnog zatvora Spuž, terete za „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“. Spasojević smatra da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju

 

Nekadašnji načelnik Istražnog zatvora Spuž Predrag Spasojević, na čiju je kuću prije dva mjeseca bačena bomba, poručio je da će svjedočiti u korist Željka Lakušića (34) i Filipa Popovića (21), uhapšenih u tom slučaju. On smatra da tužilaštvo nije na pravi način okvalifikivalo djela za koja tereti Lakušića i Popovića.

Iz tog tužilaštva Monitoru su odgovorili da je protiv Lakušića i Popovića podnijet optužni predlog zbog krivičnog djela  – „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“.

,,Ako će odgovarati za izazivanje opšte opasnosti, odbijam da svjedočim protiv njih, svjedočiću u njihovu korist jer smatram da nijesu počinili to krivično djelo, i treba ih odmah osloboditi“, ogorčeno poručuje Spasojević.

Ističe da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju.

,,Šta bi bilo da je prva bomba eksplodirala ili druga? Da li bi to bilo ubistvo ili izazivanje opšte opasnosti kvalifikovano težom posljedicom. Zna se šta je bomba i da je njena namjena uništenje neprijateljske žive sile. Ako se djelo koje je počinjeno na moju štetu i pored toga kvalifikuje kao izazivanje opšte opasnosti, onda ne znam u kojoj zemlji živimo. Smatram da tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, jer ja ovu dvojicu koja se terete i protiv kojih je podignut optužni prijedlog u životu nijesam vidio. Motiv se nalazi u Istražnom zatvoru i isključivo je vezan za moj rad. Djelo je naručeno direktno iz Istražnog zatvora, ističe Spasojević.

On dodaje da su kazne za djelo koje se Lakušiću i Popoviću stavlja na teret male, te da samim tim sistem nije pokazao ozbiljnost da se suprostavi kriminalu i ozbiljno kazni  počinioce koji vrše  krivična djela na štetu policijskih službenika.

Bivši načelnik Istražnog zatvora, pojašnjava da je na jednoj od sjednica Vlade označen kao štićena ličnost nakon čega mu je dodijeljena policijska pratnja odnosno obezbjeđenje.

„Do kada će to trajati zavisi od procjene bezbjednosti koju će uraditi Agencija za nacionalnu bezbjednost“, kazao je Spasojević.

Spasojević je saopštio da je kao načelnik imao prijetnji od određenog broja pritvorenika, samo zbog toga što je radio svoj posao.

Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužni prijedlog protiv pritvorenika Marija Miloševića zbog napada na Spasojevića.  S druge strane i Milošević je podnio prijavu protiv Spasojevića, optužujuži ga za lažno prijavljivanje. I ovaj predmet se nalazi kod podgoričkog Osnovnog tužilaštva.

Prvog dana decembra na kapiju od porodične kuće Spasojevića aktivirana je bomba. Tom prilikom pričinjena je manja materijalna šteta. Motiv, makar zvanično, ni do danas nije utvrđen.

Uporedo sa sudskim postupcima čeka se i odluka Disciplinke komisije koja je pokrenula postupak protiv Spasojevića i to zbog toga jer je tokom gostovanja u televizijskoj emisiji neovlašćeno iznio određene podatke koji se tiču bezbjednosti u zatvoru, uz činjenicu da za određene medijske nastupe nije tražio, niti dobio saglasnost starješine organa.

„Povodom medijskih istupa službenika Predraga Spasojevića, donijeta je Odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv imenovanog zbog težih povreda službene dužnosti. Zakonom o državnim službenicima i namještenicima propisano je da disciplinksi postupak za težu povredu službene dužnosti protiv državnog službenika vodi i Disciplinska komisija. U skladu sa navedenim, odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv službenika Predraga Spasojevića, dostavljena je Disciplinksoj komisiji na dalje postupanje, saopštio je Monitoru pomoćnik direktora UIKS-a Nebojša Janković.

Na sve ovo Spasojević ponavlja da nije kriv i da će to dokazati.

Spasojević je gostujući u istoj televizijskoj emisiji kazao i da vrlo brzo očekuje predsjednika Crne Gore i DPS-a Mila Đukanovića „kod njega i da će mu spremiti ćeliju po svim standardima“.

Povodom te izjave, reagovali su iz DPS-a i Kabineta predsednika države, ističući da je Spasojević na krajnje neprimjeren način nasrnuo na najvišu državnu instituciju, na predsjednika Crne Gore, te da se mora pokrenuti odgovarajući postupak pred državnim organima.

Menadžmet Uprave za izvršenje krivičnih sankcija odmah se ogradio od svih njegovih izjava, posebno onih koje sadrže bilo koji politički segment, a koje nijesu spojive sa poslovima i radnim zadacima državnog službenika i namještenika UIKS-a, kako su saopštili

Spasojević je smijenjen samo dva dana kasnije.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ UBISTVA RADOMIRA ĐURIČKOVIĆA: Klanovi ratuju transkriptima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na posljednjem ročištu u podgoričkom Višem sudu, kada je tužilaštvo predalo transkripte Skaj komunikacije, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i advokaticu odbrane Nataliju Karadžić Perković i ključnog svjedoka Milorada Radulovića. Transkripti svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se optuženi Mario Milošević proglasio nevinim

 

Ubistvo Cetinjanina Radomira Đuričkovića je među prvim likidacijama počinjenim u višegodišnjem sukobu dva zaraćena kotorska kriminalna klana. I pored činjenice da je za ovaj zločin, za razliku od više desetina sličnih slučajeva, došlo do podizanja optužnice, na posljednjem održanom ročištu u podgoričkom Višem sudu, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i na same aktere događaja, počev od advokata odbrane do ključnog svjedoka Milorada Radulovića, na osnovu čijeg iskaza je tužlac u konačnom i zasnovao svoj optužni akt.

Sumnja je otvorena kada je tužilac Željko Tomković, s ciljem da dokaže umiješanost Podgoričanina Marija Miloševića u ovaj zločin, predao transkripte Skaj komunikacije, koji svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se ovaj optuženi proglasio nevinim.

S druge strane i odbrana Miloševića je došla do transkripta komunikacije, ali suprotstavljenog škaljarskog klana, u kojima se govori o pokušaju da se namjeste dokazi koji će teretiti Miloševića za ubistvo. Tako je i počeo „rat“ komunikacija u ovom procesu.

Advokatica Miloševića Natalija Karadžić Perković 11. novembra prošle godine od suda zatražila je da se istraži ko je osoba koja pod šifrom ,,B20712“ putem Skaj aplikacije saopštava sagovorniku da će sve napraviti da njen klijent bude osuđen na 40 godina robije.

U toj komunikaciji između Miloša Đuričkovića i Milija Bajramovića preko Skaj komunikacije 6. marta 2020. godine se eksplicitno navodi: ,,Samo čekam suđenje da počne i kopam ga 40 godina samo ne spominji nikome“, ,,ma idu oni po 20 godina a mario 40“, ,,napraviću ja da je mario puca sve sam spremio ja“, „zabetoniraću ga“, ,,ma svi su zabetonirani“, ,,kraj je njima“, ,,neće ga kosti iznositi vidjećes“…

Postupajući tužilac Željko Tomković je nakon toga kontaktirao nadležne policijske organe od kojih je zatražio dostavljanje materijala koji se odnosi na optuženog Miloševića. Ali je dobio neočekivano. Sredinom decembra umjesto komunikacije Đuričkovića i Bajramovića dostavljene su mu komunikacije Marija Miloševića sa Slobodanom Kašćelanom iz perioda od početka decembra 2020. godine do sredine februara 2021. godine. U tim kominukacijama, a koje su javno objavljene, njih dvojica dogovaraju obezbjeđivanje lažnih svjedoka i lažnog alibija za Miloševića za dan kada je ubijen Đuričković. Tako Milošević saopštava Kašćelanu plan da pred sudom tvrdi da je u vrijeme ubistva Đuričkovića bio na Kosovu.

Ono što ovaj slučaj čini specifičnim je to da je, prema istoj komunikaciji, Milošević u čitavu priču oko sređivanja alibija uključio i svoju advokaticu Nataliju Karadžić Perković.

Iz prepiske proizilazi da je advokatica Karadžić Perković početkom februara 2021. godine išla u Prištinu gdje se susrela sa Miloševićevim kosovskim advokatom Arsimom Bilalijem, pripadnikom kavačkog klana Srđanom Juriševićem i lažnim svjedocima.

Poslovi za račun klijenta, sudeći prema komunikaciji, tu se ne završavaju. Advokatica preko Skaj aplikacije javlja da su lažni svjedoci i kolega advokata Bilalija prošli testiranje i da su spremni pred sudom da tvrde da su spornog dana bili sa Miloševićem. Na sugestiju advokatice Karadžić Perković, Milošević i Kašćelan obezbjeđuju i dokaze koji bi sudu potvdili da je večerao u jednom hotelu na Kosovu.

– Važno da se sve odradi perfektno, jer Viši sud može da traži službenim putem da se sve to provjeri – kaže u jednoj od poruka advokatica Karadžić Perković, koju su prenijeli mediji.

Reakcije na objavljene komunikacije, očekivano, bile su ekspresne, pa je tako Osnovno tužilaštvo saopštilo da će utvrđivati da li je u radnjama advokatice i drugih lica koja se pominju u Skaj komunikaciji vezano za dogovor oko obezbjeđivanja lažnog alibija Mariju Miloševiću, ostvareno obilježje nekog od krivičnih djela koja su u nadležnosti tog tužilaštva.

Skaj komunikacija dostavljena je i Advokatskoj komori Crne Gore na ocjenu da li je advokatica Karadžić Perković prilikom obavljanja predmetnih komunikacija postupala u skladu sa Zakonom o advokaturi, drugim zakonskim propisima, Kodeksom profesionalne etike advokata i Statutom Advokatske komore, odnosno da li ima osnova za pokretanje disciplinskog postupka protiv nje zbog teže povrede dužnosti advokata.

Advokatica Karadžić Perković na prošlom ročištu kažnjena je sa 1.000 eura jer se bez obrazloženja nije pojavila. Njen klijent Milošević nije prihvatio da ga po zamjeni brani advokat Srđan Lješković pa je sudija Veljko Radovanović odložio suđenje i sljedeće ročište zakazao za 23. januar.

Optužnica je u ovom predmetu nekoliko puta vraćana na dopunu istrage, a dokazi tužilaštva prihvaćeni su tek nakon nepune četiri godine od počinjenog zločina. Prvom optužnicom u kojoj je Milošević ,,samo“ bio zadužen za kupovinu automobila korišćenog u napadu, a hice ispalio Igor Mašanović, izmijenjena je nakon što je Milorad Radulović poslije tri i po godine od događaja, 12. marta 2020. godine, otišao u tužilaštvo i promijenio prvobitni iskaz koji je, sa nekim izmjenama, ponovio i pred sudom krajem oktobra prošle godine.

Radulović je pred sudom označio Miloševića za direktnog izvršioca ubistva Đuričkovića dok je Mašanović, kako je kazao, vozio automobil iz kojeg je pucano. Ustvrdio je da u autu nije vidio optuženog Vukana Vujačića, ali se na kraju suđenja ipak pridružio krivičnom gonjenju i protiv njega.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo