Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KORONA I MI: Čekanje na rezultate i do sedam dana

Objavljeno prije

na

Na rezultate testova na korona virus čeka se i preko sedam dana. Nadležni kažu da će taj problem uskoro biti riješen. Za očekivati je da će nakon što se dobiju rezultati 2.500 uzoraka broj oboljelih drastično skočiti

 

Oni koji sumnjaju da su oboljeli od korona virusa čekaju sedmicu i duže na rezultate testiranja, na obradu čeka 2.500 testova. Razlog je nedostatak potrošnog materijala, plastike, a iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) obećavaju da će problem za nekoliko dana biti riješen i da će u pogon staviti četiri mašine za PCR testiranje i da će se nalazi ponovo izdavati za dan ili dva. Objasnili su da je najveći broj uzoraka na čekanju od onih koji su dobrog stanja i liječe se kućama.

Ovaj potrošni materijal nabavlja se iz inostranstva, a kako je virus svuda eskalirao, svaka zemlja zadovoljava prvo svoje potrebe.  Odlučeno je da se uzorci ne šalju u Njemačku uz kontradiktorno objašnjenje da treba četiri do pet dana da se dobiju rezultati, a za to vrijeme biće završeni u Crnoj Gori.

Iz proceduralnih razloga još uvijek nije došlo do potpisivanja ugovora između Fonda za zdravstveno osiguranje i privatnih zdravstvenih ustanova kojim bi se i njima omogućilo da rade PCR testiranje.

Ove nedjelje redovi ispred privatnih laboratorija u kojima je počelo  brzo testiranje na kovid. Cijena testiranja je 25 eura, a dodatnih 14 se naplaćuje ukoliko želite da ustanovite da li ste preboljeli virus. Nadležni najavljuju da će uskoro i u javnim zdravstvenim ustanovama konačno početi sa brzim testiranjem.

Za očekivati je da će nakon što se dobiju rezultati 2.500 uzoraka broj oboljelih drastično skočiti, ali to kao da nikog više ne brine. U srijedu je u jednom danu zabilježen rekordan broj oboljelih od 301, a broj aktivnih slučajeva u državi bio je 3.625, od čega u Podgorici 1.586. Broj umrlih od početka epidemije je 282, a uobičajene su postale svakodnevne vijesti o nekoliko umrlih od korona virusa. Iz Instituta za javno zdravlje su prezentovali podatke da je stopa smrtnosti od virusa u Crnoj Gori 1,6, te da  je do sada najviše smrti bilo u populaciji od 60 do 70 godina. ,,Među preminulima imali smo i 11 osoba uzrasta između 40 i 49 godina, dvije osobe mlađe od 40, i 34 preminule osobe starosti između 50 do 59 godina”, kazao je epidemiolog u Institutu za javno zdravlje Milko Joksimović.

On je kazao i da se letalitet od 1,6 procenata smatra među boljima na evropskom nivou što znači da je kvalitet zdravstvene zaštite bio vrlo dobar. Stopa smrtnosti u Hrvatskoj je 1,2, a u Sloveniji 0,96. Najveća u regionu je na Kosovu 3,61, BiH 2,6, Srbiji 1,9.

U regionu Slovenija je sa 910 oboljelih na 100.000 stanovnika, pretekla Crnu Goru koja ima 575. U Sloveniji su uvedene pooštrene mjere. Pooštrene mjere uvedene su i  Hrvatskoj i BiH, a najvljuju se i u Srbiji. Kod nas je u crvenoj zoni za sada samo Žabljak koji ima tzv. kumulativnu incidenciju od 1.300 na 100.000 stanovnika.

Šitom Evrope, gdje se bilježe rekordni brojevi oboljelih, vlade su uvele ili najavljuju policijski čas. U Italiji i Španiji uslijedili su masovni protesti protiv ponovnog zatvaranja. Od ljekara u belgijskom gradu Liježu zatraženo je da, zbog porasta broja oboljelih od novog korona virusa nastave da rade čak i ukoliko su zaraženi. U toj zemlji je četvrtina medicinskog osoblja oboljela od virusa.

Budimir Dabetić, direktor Opšte bolnice Berane, se nakon što je preležao koronu vratio poslu. Apelovao je na sve koji osjete simptome da se ne liječe kod kuće, da ne čekaju već da traže pomoć ljekara: ,,Mnogi od njih budu i po sedam i po 10 dana kući ne javljaju se ljekarima i dođu u veoma teškom stanju kad je saturacija 40, 50, 60 kad je praktično kritično stanje u tim slučajevima veoma je teško tim pacijentima. Osim prevencije drugo bi pravilo trebalo da bude da se na vrijeme jave ljekaru”.

Najavljeno je da će svi domovi zdravlja u Crnoj Gori od petka početi sa vakcinacijom građana protiv sezonskog gripa.  Crna Gora ove godine raspolaže sa 31.000 doza vakcine što je 40% više nego prošle godine.

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) su od ponedljeljka ponovo počeli  svi ambulantni specijalistički, supspecijalistički i radiološki pregledi, prema zakazanim terminima, koji su bili obustavljeni 25. septembra. Iz KCCG kažu da je odziv nikakav, ispod pet procenata pacijenata se prvih dana javilo na zakazane termine. Napominju i da to nije iznenađenje s obzirom na to da se i prije epidemije oko 30 odsto ljudi koji imaju zakazan termin ne pojavi na zakazane preglede.  Direktor Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore i član Kriznog medicinskog štaba Sreten Kavarić objasnio je da se građani  sve češće pregledaju u privatnim ambulantama, jer ih je strah od virusa.

Vrhunac epidemije u Crnoj Gori očekuje se tek krajem novembra, najavljuje Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja Podgorica: ,,Crna Gora je nešto ranije ušla u povećanu frekvencu obolijevanja i zaražavanja nego ostale zemlje, tako da ćemo vjerovatno, pošto smo bili u jednom trenutku šampioni  po broju oboljelih, prije svih početi da izlazimo iz ove trenutne situacije”.

Boban Mugoša, direktor IZJ, je na konferenciji NKT-a  ocjenio da je epidemiološka situacija u Crnoj Gori nešto bolja, a podaci pokazuju da se u 18 opština smanjuje broj inficiranih. Međutim tek za nekoliko dana moći ćemo da govorimo o trendu koji pokazuje pad. Vjerovatno će do tada stići i rezultati onih 2.500 uzoraka sa početka teksta.

Globalni optimizam uliva vijest da je vakcina, koju je razvio Oksford univerzitet i kompanija AstraZeneka u posljednjoj fazi testiranja. Medicinski radnici i visokorizični pacijenti najvjerovatnije će primiti vakcinu do kraja godine, izjavio je direktor oksfordskog Instituta Džener, Edrijan Hil. Nakon toga bi uslijedilo odobrenje za masovnu upotrebu, što znači da bi ostatak populacije mogao da se vakciniše početkom 2021. godine.

 

Remdesivir

Odlazeći ministar zdravlja Kenan Hrapović najavio je da će nabaviti lijek remdesivir koji se koristi u liječenju pacijenata sa težom kliničkom slikom. Na mjesečnom nivou zdravstveni sistem će raspolagati sa 320 ampula. Za to će iz doniranih sredstava sa računa NKT-a biti izdvojeno više od 110.000 eura, s obzirom na to da jedna doza košta 345 eura. Montefarm će biti glavni nabavljač i uvoznik remdesivira, a obećano je da će prve doze stići tokom ovog mjeseca.

Samo nekoliko dana nakon ove najave iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) saopštili su da ljekovi remdesivir, hidroksihlorokin, lopinavir/ritonavir i proizvodi interferona daju male ili nikakve rezultate u borbi protiv korona virusa. Kazali su da je studija o ljekovima sprovedena u više od 30 zemalja, ali i da rezultati treba da prođu dodatne stručne provjere. U međuvremenu iz SZO su najavili da će uskoro uraditi dodatne smjernice za upotrebu ovog lijeka.

Korišćenje remdesivira je 1. maja odobrila za hitnu upotrebu Uprava za hranu i ljekove (FDA) u SAD-u i od tada je ovaj lijek dobio regulatorno odobrenje u nekoliko drugih zemalja. Prošle nedjelje FDA je odobrila prvi lijek za liječenje kovid-19, remdesivir.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo