Povežite se sa nama

OKO NAS

CRNOGORSKA NAUKA JOŠ KASKA ZA EVROPOM: Uspješni samo na papiru

Objavljeno prije

na

Crna Gora je u posljednjem izvještaju EK dobila uslovno pozitivnu ocjenu za oblast nauke, jer je prva u regionu izradila i usvojila Strategiju pametne specijalizacije. No, nema razloga za preveliko zadovoljstvo, jer  primjena tok dokumenta tek preostaje

 

Dok su gotovo sve oblasti u Crnoj Gori dobile lošu ocjenu u Izvještaju o napretku, Evropska komisija (EK) je jedino pohvalila oblast nauke i istraživanja. Dobar napredak je, kažu, postignut usvajanjem Strategije pametne specijalizacije i značajnim poboljšanjem učešća u okvirnom programu Horizont 2020 (najvećem EU programu za istraživanja i inovacije).

Međutim, iako je dobila uslovno pozitivnu ocjenu Evropske komisije, crnogorska nauka i dalje kaska za evropskim standardom. U samom izvještaju navode da je zabilježen rast ulaganja u nauku sa 0,37 odsto u 2017. godini, na 0,5 odsto bruto društvenog proizvoda u 2018. godini, ali da većina ulaganja dolazi iz javnih fondova. Naveli su da samo 2,2 odsto malih i srednjih preduzeća ulaže u nauku i razvoj, dok je taj prosjek mnogo veći u Evropskoj uniji – 22 odsto.

Oni su Crnoj Gori preporučili da, nakon što je prva usvojila Strategiju pametne specijalizacije (S3), da počne sa njenom primjenom od naredne godine. Riječ je o novom konceptu ekonomskog razvoja koji kombinuje ekonomski sa naučno-istraživačkim i inovativnim kapacitetom zemlje, kako bi identifikovao oblasti u kojima država ima realne šanse da bude konkurentna u odnosu na tržište šire od nacionalnog.

„U junu 2019. godine Crna Gora je prva zemlja u regionu koja je usvojila Strategiju pametne specijalizacije (S3) za peiriod 2019-2024. i daje prioritet oblastima poljoprivrede, energetike, zdravstva, turizma i ICT-a. Ona ima veliku političku podršku i, uz pažljivo upravljanje i praćenje, ima potencijal generisati ekonomski rast razvojem konkurentskih prednosti zemlje inovativnim pristupom. U tu svrhu, Crna Gora bi trebala slijediti tehničke preporuke koje proizilaze iz uslovne pozitivne ocjene Evropske komisije i osigurati održivu i blisku suradnju između svih relevantnih sudionika“, navodi se u izvještaju.

Međutim, kroz istoriju pregovora o članstvu u Evropskoj uniji Crna Gora je ispoštovala preporuke i donijela niz dobrih zakona i strategija, koje su ostale dobre samo na papiru. Vodeći ekspert na izradi strategije (SR) Nina Radulović, koju je kao konsultanta angažovalo Ministarstvo nauke, se pribojava da dokument ne ostane „pro forma“, kakve su do sada bile brojne crnogorske strategije. Ona se, međutim, nada da će nova vlast prepoznati svoju šansu za uspjeh u ovoj priči, ali i generalno ozbiljnije pristupiti strateškom okviru.

„I ova strategija, kao i svaka druga je samo dobar ’plan za budućnost’, ali ako ga ne sprovedite u djelo ništa nijeste uradili… Kada je u pitanju crnogorska S3, ona je ’ispregovarana’ direktno sa Evropskom komisijom, tako da je praktično obavezujuća za bilo koju opciju na vlasti u periodu primjene, a u kontekstu pristupnih pregovora. Kod nas su do sada strategije, nažalost, uglavnom bile ’pro forma’“, kazala je ekspertkinja za Monitor.

Ona smatra da je stanje u oblasti nauke „daleko od zadovoljavajućeg“, nalazeći argumente u statistici.

„Dovoljno je reći da je prosječna evropska potrošnja na istraživanje i razvoj u odnosu na društveni bruto proizvod 2,06 odsto, dok Kinezi troše neznatno više, a USA to čini za skoro čitav procenat. Ovo su posljednji uporedivi podaci iz 2017. godine po kojima Crna Gora troši svega 0,35 odsto BDP-a. Privremeno preusmjeravanje simboličnih sredstava iz drugih resora ka nauci i pozitivan trend uspješnosti naših naučnika prilikom apliciranja za ino-fondove (Horizont) posljednjih godina rezultiraju pomakom nabolje, ali o stanju u ovoj oblasti kod nas statistika govori dovoljno sama po sebi. Zato je i ’zeleno svjetlo’ Evropske komisije u ovom slučaju samo ’uslovno’“.

Aktuelna ministarka nauke Sanja Damjanović, međutim, smatra da je Crna Gora dokazala da je spremna da implementira razvojne politike na isti način kao i zemlje članice Evropske unije. Saopštila je da je Crna Gora dobila najvišu ocjenu za nauku u regionu, što potvrđuje da smo lider u regionu kada je riječ o EU integracijama.

,,Po ovom pitanju Crna Gora je donedavno bila na samom začelju, a sada smo uspjeli da pretrčimo čitavi region, jer je Crna Gora prva zemlja kandidat za EU koja je usvojila ovu važnu Strategiju na kojoj je radilo oko 400 ljudi, od kojih oko 50 odsto iz realnog biznis sektora”, ocijenila je ona.

Učešće Crne Gore u programu ,,Horizont 2020” pokazuje veoma dobar trend za 2019. godinu, primajući 3,2 miliona eura direktnog doprinosa EU i dostižući stopu uspjeha od 13,9 odsto u poređenju sa 12 odsto, što je evropski prosjek.

,,Podigli smo konkurentnost na nacionalnom nivou jer smo sprovodili visoke standarde kao i međunarodnu evaluaciju svih projekata”, navodi Damjanović.

Ekspertkinja Nina Radulović, međutim, vidi brojne i kompleksne probleme po naučni razvoj u Crnoj Gori. Jedan od faktora od presudnog značaja za razvoj nauke je i razvijena privreda, koju Crna Gora nema.

„U razvijenom svijetu, privreda obezbjeđuje ekonomsku podlogu za nauku, a nauka je kreiranjem boljih ili novih proizvoda motor za njen dalji razvoj. Mi to nemamo. Kod nas je nauka trošak, a ne investicija što bi trebalo da bude. To je neophodno mijenjati“, kazala je Radulovićeva.

S druge strane, tvrdi da imamo kadrova u nauci, i to vrlo plodnih po pitanju naučnog publikovanja. Međutim, smatra, da njihovi doprinosi u nauci uglavnom nemaju praktičnu primjenu.

„Fino vezivno tkivo između dva sektora je pokidano, a za rešenje problema su ključne dobre politike. Radeći konsalting za Ministarstvo nauke, pored S3 odradila sam i Strategiju naučnoistraživačke djelatnosti 2017-2021 koja takođe adresira ovo pitanje. Međutim, institucije još uvijek sprovode politike iz strateških dokumenata ’koliko mogu’, umjesto ’koliko bi trebalo’“, navodi Radulovićeva.

Poglavlje 25 – Nauka i istraživanja ujedno je prvo koje je Crna Gora još 2012. godine otvorila i privremeno zatvorila. Ministarstvo nauke, međutim, nije resor za koji se „otimaju“ konstituenti nove vlasti. To dokazuje i nedavna informacija da je jedna od njih odbila Ministarstvo nauke nakon što im je ponuđeno. Pitanje je koliko će se pozitivna ocjena Evropke komisije održati za ovo poglavlje, ukoliko ljudi na vlasti nijesu zainteresovani za nauku.

 

Evropska komisija prepoznala SEEIIST u investicionom planu za Zapadni Balkan

Pored Izvještaja o napretku, Evropska komisija, odnosno njen Generalni direktorat za proširenje i susjedsku politiku (DG NEAR) objavili su i sveobuhvatan ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan. Taj dokument ima za cilj podsticanje dugoročnog ekonomskog oporavka regiona, podršku zelenoj i digitalnoj tranziciji, podsticanje regionalne integracije i konvergencije sa Evropskom unijom.

Ekonomsko-investicioni plan, putem Inovativne agende za Zapadni Balkan, prepoznaje i ističe Međunarodni institut za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi – SEEIIST, kao jedini veliki naučni infrastukturni projekat, koji treba da doprinese jačanju regiona, i najavljuje podršku daljem razvoju SEEIIST-a. Regionalnu inicijativu za SEEIIST infrastukturu pokrenula je Crna Gora, odnosno ministarka nauke Sanja Damjanović. Ekonomsko-investicioni plan ističe njegovu ključnu regionalnu ulogu u budućoj Misiji za kancer, u sklopu „Horizont Evropa“ – novog okvirnog programa EU za nauku i inovacije.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KONTROLA OPTUŽNICE PROTIV BIVŠE PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA: Medenica tvrdi da je žrtva politike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je poslije petog puta, ipak održano kontrolno ročište za optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, o kvalitetu rada Specijalnog tužilaštva u ovom slučaju, odluku će donijeti vijeće sudije Gorana Šćepanovića, koje može da potvrdi tužilački akt, vrati ga na dopunu ili donese odluku o obustavi postupka

 

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, ove je sedmice u zgradu kojom je šefovala 14 godina ušla  kao optužena, uz pratnju advokata. Razlog: kontrola optužnice koju je još u oktobru prošle godine Specijalno tužilaštvo podiglo protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba.

Nakon tri sata ročišta, dobila je vrijeme da iznese  sve što misli o tužilačkom aktu.

„Istrpjeću ja ovo, jer ova optužba nije želja da se stane na kraj visokoj korupciji već da se prikupe birači“, poručila je Medenica, koja je optužnicu nazvala pretpostavkom. Poručila je da se ne može „tako lako neko optuživati“.

“Već 40 godina mog rada u crnogorskom pravosuđu učinilo je da sagledam neke stvari bolje nego moji branioci. Mene niko ne može bolje da brani nego ja sama…Neću vam reći kako doživljam to što mi je, kao predsjednici Vrhovnog suda, stavljeno na teret da sam član organizovane kriminalne grupe. To ću ponijeti sa sobom. Ali, reći ću da je tužilac morao popisati čime sam ja to zloupotrijebila, odnosno iskoristila svoj službeni položaj i svojim radnjama omogućila da se nesmetano krijumčare cigarete. Kada, kako, kome, gdje i čime sam ja to uradila. Da su sprovedene radnje, koje je odbrana predložila, danas optužbe ne bi bile ovakve”, kazala je Medenica.

Ona je pitala tužilaštvo od koga je, kada, koliko i zašto uzela mito, koji joj se, takođe, stavlja na teret.

Vijeću sudije Gorana Šćepanovića, predočila je i da nije imala nikakvu skaj komunikaciju, što se vidi iz prikupljenih dokaza.

„Nemam ni bilo koju drugu spornu komunikaciju. Ne daj Bože da ima neka slika sa članom neke kriminalne organizacije, ništa bi bio ovaj medijski stampedo u odnosu na to“, kazala je Medenica.

Ona je tražila od Tužilaštva da pojasni i kako je je mogla da ima uticaj na sudije ako je već 15 mjeseci u penziji.

Tokom izlaganja Medenica je tvrdila i da su u istražnom postupku povrijeđena njena prava.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA SJEVERU:  Pomoć za svaku nevolju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedostatak opreme i  vozila i  nedovljno  zaposlenih, u većoj ili manjoj mjeri, i dalje su zajednički problem za sve službe zaštite i spašavanja na sjeveru države. Uz to, vatrogasci su, kažu, često u prilici da rade ono što im nije u opisu posla i za šta nijesu dovoljno obučeni

 

Nevrijeme sredinom januara još jednom je razotkrilo sve nedostatke u opremljenosti i kadrovskim potencijalima službi zaštite i spašavanja (SZS) na sjeveru države. Da bi to nadomjestili, tvrde vatrogasci, bili su prinuđeni da su na terenu neprekidno 24 sata, često bez adekvatne opreme. Ocjena vatrogasaca je da se minulih nekoliko godina jesu donekle poboljšali uslovi njihovog rada, ali da i dalje nijesu ni blizu onih koji bi im omogućili da su bezbjedni i daju svoj maksimum.

Iako u nekim opštinama podmlađene, SZS i dalje imaju problem što je značajan dio vatrogasaca u srednjem životnom dobu. To i nedovoljan broj zaposlenih je veliki problem i mojkovačke SZS. Od 10 vatrogasaca, kaže komandir Marinko Medojević, dvojica su stariji od zakonskog minuma za obavljanje tog posla. Prema propisima vatrogasci ne bi smjeli biti stariji od 55 godina.

„Zaista je 10 vatrogasaca malo za Mojkovac. To je najbolje pokazalo posljednje nevrijeme kada smo gotovo bez prestanka bili na terenu danima. Mogao sam da formiram samo tri ekipe, od kojih su dvije bile na terenu, a jedna pripravna. To je nedovoljno i fizički iscrpljuje zaposlene. Kada sam, nakon posljednjih lokalnih izbora u Mojkovcu, došao na ovo mjesto, zatekao sam još puno nedostaka, koji smetaju da SZS obavlja svoje poslove kvaliteno. To za sada nadoknađujemo velikim požrtvovanjem i boljim odnosom lokalnih vlasti. No, još puno je posla na tom putu”, kaže sagovornik Monitora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Prema njegovim riječima sa druge strane ne postoji niti se pokazuje takozvana snaga države da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode.

,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa, tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”, tvrdi Novović. Novinar iz Bijelog Polja upozorava  i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.

Nevladina organizacija iz ovog grada Euromost preko deset godina se bori da zaštiti Lim, ali, nažalost, situacija je, kako ističu, svake godine gora, gdje se zbog nekontrolisanog odlaganja otpada na njenim obalama ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u kojima se otpad spušta nakon svakih većih kiša. ,,Zbog nečinjenja naših državnih i opštinskih institucija, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da postavi lančanice, mnogo visočije od Priboja i Prijepolja, odnosno na granici sa Crnom Gorom, i da se tu zaustavi plutajući otpad. U tom slučaju bi bjelopoljske opštinske i crnogorske vlasti morale da čiste”, kažu u Euromostu.

Iz ove nevladine organizacije Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj ekoloških akcija čišćenja obale Lima, ali kažu da se na ista mjesta baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije, ne počnu da preduzimaju nešto po pitanju zagađivanja ove rijeke. Oni su se zbog toga obratili i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu napomenuo da će Crna Gora  morati nakon pristupanja EU dostići potpunu usklađenost sa ekološkim zakonodavstvom, jer trenutno zakon EU još nije obavezujući za Crnu Goru.

Iz Euromosta tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju, jer pripada crnomorskom slivu. ,,Koalicija ekoloških organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”, kažu iz ove nevladine organizacije.

Da je Evopska unija, preko svoje misije u Crnoj Gori, prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od fekalnih zagađenja jedino u Beranama.  Ali to ne znači da na njenim obalama u Beranama nema sijaset divljih deponija, kao i na području Andrijevice i Plava.

Možda bi trebalo da se lančanice, onakve kakve smo vidjeli u Priboju, postave uzvodnije, prema Crnoj Gori, i onda se više ne bi postavljalo pitanje da li je plutajući otpad u Priboj stigao iz naše države, ili sa teritorije Prijepolja. U Priboj uvijek kod ovakvih ekocida stiže pomoć u mehanizaciji iz Beograda, da bi mjesecima čistili rijeku. Otpad, destine hiljada kubika, srećom se tu zaustavlja i ne ide dalje prema Bosni i Hercegovini, u Drinu, i dalje Drinom, ko zna dokle.

U svakom slučaju, problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema. Zato slike plutajućeg otpada sa takozvanih lančanica u Priboju predstavljaju plutajuću sramotu. I opomenu.

                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo