Povežite se sa nama

OKO NAS

PORED DVANEST MALIH ELEKTRANA U ANDRIJEVICI SELA BEZ STRUJE: Povratak na gasnjače

Objavljeno prije

na

Mještani seoskih područja, posebno u pasivnim potkomovskim selima, struje imaju jedva za sijalicu. Vraćaju se lampama, a struju plaćaju kao da žive u Parizu. Dok se milioni eura iz malih elektrana slivaju u džepove jednog čovjeka

 

Grupa mještana iz andrijevičkih sela uputila je dopis Vladi i Elektroprivredi Crne Gore zahtijevajući da im se obezbijedi urednije snadbijevanje električnom energijm. Radi se o potrošačima iz sela Кonjuhe, Кošutiće, Đuliće, Кuti, Cecuni, Božiće, Bojoviće, Gornje Luge, Ulotina, Gračanica, Andželati, kao i o stanovnicima jednog dijela naselja koji se nalaze blizu Andrijevice.

Njihova domaćinstva svakodnevno, u različitim terminima, ostaju bez struje i to pričinjava ozbiljne probleme.

„I pored određenih radova na elekto mreži, mi i dalje imamo lošu snabdjevenost električnom energijom. Posebno je problematično to što dolazi do čestih ispada na dalekovodnom sistemu koji vodi ka selima Potkomovlja i Gornjim Lugama zbog čega često ostajemo u mraku i to u momentima kad su vremenske prilike potpuno stabilne” – pišu mještani andrijevičkih sela.

Oni tvrde da se dešava da za dvadeset i četiri sata struja nestane i po deset puta, zbog čega nijesu u stanju da organizuju normalan život.

„S druge strane određene firme i pojedinci užurbano rade na izgradnji malih elektrana na našim rijekama, iako lokalno stanovništvo nije dobilo nikave garancije da će nakon realizacije tih projekta imati jeftiniju i kvaliteniju struju”– navodi se u dopisu.

Potrošači sumnjaju da do čestih ispada na elektro mreži dolazi zbog dotrajalosti, tehničke neispravnosti elektro infrastrukture, ali i priključenja malih hidroelektrana na tako lošu mrežu.

„Opravdano sumnjamo, a to su nam potvrdili i neki stručnjaci, da upravo te nove elektrane izazivaju česte prekide, jer postojeća elektromreža ne može na adekvatan način da primi struju koja se tamo proizvodi. To samo po sebi govori da u ovu problematiku treba da se uključe stručnjaci kadri da ove probleme otklone što prije” – ističe se u dopisu.

U planskim dokumentima koji se tiču Prostornog plana regiona Bjelasice i Кomova navodi se da je kao razvojna šansa i mogućnost ovog dijela Crne Gore prepoznata potreba izgradnje malih hidroelektrana.

U tim dokumentima navedeno je da izgradnja malih elektrana može da doprinese zaustavljanju iseljavanja lokalnog stanovništva.

Mještani, Potkomovlja tvrde da je izgradnjom malih elektrana, pored oštećenja postojeće infrastrukture, u potpunosti narušen prirodni ambijent i da nije zaustavljena izražena migracija stanovništva.

„Кutska i Mojanska rijeka, sa svojom okolinom, predstavljale su prirodni biser. Međutim, izgradnjom elektrana nad ovim rijekama je napravljen ekološki zločin, jer su njihova korita i cijela okolina potpuno devastirani. Izgradnja elektrana ničim nije zaustavila odliv lokalnog stanovništva” – kaže stanovnik sela Košutići Mileta Đerković.

On, kao i drugi stanovnici Andrijevice, ističe da nije dobro što se neko odlučio da ukine poslovnicu elektriprivrede u Andrijevici.

„Elektro mreža u Potkomovlju iziskuje ozbiljniju sanaciju. O tome govore i česti kvarovi. Neko se u takvoj situaciji drznuo da praktično ugasi poslovnicu u Andrijevici, gdje je nekad radilo više od deset električara. To je čudno, jer se zna  da se na području Andrijevice nalazi razgranata mreža potrošača. Zbog toga, kad se desi neki ispad, moraju da dolaze ekipe iz Berana da bi otklonile kvar. Od CEDIS-a tražimo da intenziviraju rad poslovnice u Andrijevici i da u njoj uposle dodatnu ranu snagu kako bi električari brže i efikasnije intervenisali na terenu” – kaže Đerković.

Potpredsjednik opštine Veselin Raketić (DF) kaže da su mještani u pravu i da se elektro mreža u Andrijevici i selima prema Plavu, do Ulotine, nalazi u katastrofalnom stanju.

„To je osamnaesti vijek. Povratak na lampe gasnjače. Stubovi padaju sami od sebe, od starosti, a oni bez srama pričaju o nekakvim miševima koji ulaze u trafostanice i navodno uzrokuju elektro ispade” – kaže Raketić.

On tvrdi da su i neki odbrnici DPS zbog toga bilo vrlo kritički nastrojeni prema Elektroprivredi i CEDIS-u.

„Prvo o ćemo uputiti zahtjev CEDIS-u i Elektroprivredi da se, ako ne poslovnica, varati makar jedan električar u Andrijevicu koji bi bio dežurni dvadeset i četiri sata. Zamislite sadašnju situaciju, crkne osigurač, mi moramo uputiti zahtjev u Berane, pa treba da prođe dva dana da oni krenu u popravku. Sirotinji po selima trune hrana u zamrzivačima” – kaže Raketić.

Dopisom Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS-u) obratio se i predsjednik opštine Željko Ćulafić.

„Česti ispadi na mreži dovode do oštećenja na električnim uređajima mještana. Sve se ovo dešava iako je na području Andrijevice sagrađeno desetak mini hidroelektrana i što su, kako se plasira u javnosti, značajna sredstva uložena u cilju poboljšanja elektrosistema” – navodi se u dopisu koji je Ćulafić uputio CEDIS-u.

On je pozvao odgovorne u CEDIS-u da ga obavijeste o preduzetim aktivnostima.

Pitanje je šta će biti sa malim hidroelektranama nekoliko firmi u kojima vlasništvo u cjelini ili djelimično ima brat bivšeg gradonačelnika.

„Ne želimo da se ponašamo revanšistički. Taj problem je u nadležnosti nove Vlade. Koliko sam čuo, najavljuje se zabrana dalje izgradnje malih elektrana. A  kada bude donesen novi zakon o porijeklu imovine, i pitanje Mašovića će sigurno doći na dnevni red” – kaže Raketić.

Pored dvanaest malih elektrana na teritoriji andjevičke opštine, mještani seoskih područja, posebno u pasivnim potkomovskim selima, struje imaju jedva za sijalicu. Vraćaju se lampama, a struju plaćaju je kao da žive u Parizu. Dok se milioni eura iz malih elektrana slivaju u džepove jednog čovjeka.

     Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROGRAM PORODIČNO ORIJENTISANE RANE INTERVENCIJE: Osnaživanje porodice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uz podršku UNICEF-a i EU, novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu s kašnjenjima i smetnjama u razvoju pilotira se u Bijelom Polju i Kotoru

 

,,Institucije sada imaju ljudski lik preko koga mi dobijemo sve što nam je potrebno i zajedničkim snagama radimo na tome da pomognemo našem djetetu”, kaže Željka Veličković objašnjavajući model porodično orjentisane rane intervencije. Dok Željka razgovara sa nama, sa njenim trogodišnjim sinom Vukašinom igra se njen muž Novica i socijalni radnik Stevan Anđelković. Ćerka Veličkovića je u školi, a da se sada vrati, zatekla bi igračke i dvoje odraslih kako sa smiju i dodaju igračkama sa njenim bratom, kome tepaju Vuk, Vule.

Željka priča da su prije godinu i po primijetili da njihov sin ima neki rizik u razvoju. Krenuli su uobičajenim putem obilaska institucija. ,,Obilazili smo dosta ustanova i nijesmo bili zadovoljni. Prije pola godine psiholog iz Doma zdravlja predložio nam je da se uključimo u ovaj program rane intervencije i to je sasvim drugačija i bolja priča. Već  osjećamo olakšanje i mnogo smo osnaženiji kao porodica koja se nalazi pred izazovom’’.

Uz podršku UNICEF-a i Evropske unije novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu sa kašnjenjima i smetnjama u razvoju primjenjuje se u Bijelom Polju i u njemu je porodicama pružena timska pomoć od strane stručnjaka iz Doma zdravlja, vrtića, Centra za socijalni rad, Dnevnog centra.

U ovom gradu se mijenja praksa komplikovane komunikacije među stručnjacima koji su tu da pomognu djeci i roditeljima. Umjesto da roditelj sa djetetom ide u institucije i da prenosi vaspitaču što je kazao logoped, pa logopedu što je ustanovio psiholog, sada jedan od stručnjaka ima stalni kontakt, koji uključuje i kućne posjete, sa porodicom i koordiniše sve.

,,Trudimo se, i za nas je ovo izazov i iz ovog programa dosta i mi učimo”,  priča svoje iskustvo sa novim programom Željka. Dodaje da su kao porodica mnogo rasterećeniji i da pored njih kao roditelja u svemu učestvuje i njihova ćerka: ,,Srušena je ta barijera kada je u pitanju terapeut i dijete. Imamo kućne posjete i sada je to sve prilagođeno djetetu. A prije je sve to bilo u okviru Doma zdravlja. To je neuporedivo bolje i dijete to mnogo bolje prihvata”.

Primarni pružalac podrške za porodicu Veličković je psihološkinja Danijela Femić. Ona kaže da je jedna od važnijih stvari koja se desila ovim projektom da su medicinski radnici izašli iz uobičajenog modela rada: ,,Uvijek smo se vodili time da imamo što više papirologije, što više dijagnoza, pa ćemo onda na osnovu toga dalje da postupamo. Sada je paradigma drugačija. Hajde da vidimo šta dijete sve može, koje su jake strane djeteta, kako te jake strane da poboljšamo, a da pri tome ne etiketiramo dijete”.

Predrag NIKOLIĆ
foto: UNICEF/Duško MIljanić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JOŠ JEDNA SEZONA BEZ VJEŠTAČKOG SNIJEGA: Pogled u nebo, opet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani više kolašinskih sela, ekološki aktivisti i dio stručne javnosti,  osporavaju način na koji je država planirala da obezbijedi vodu za snabdijevanje objekata i osnježavanja ski staza na Bjelasici. Kolašinsko preduzeća Vodovod i kanalizacija je revidovalo provobitni projektni zadatak, pa sada iz rijeke Ljevaje nije predviđena voda za vještači snijeg. Koliko će predstojeća sezona biti uspješna, ponovo zavisi od prirodnih padavina

 

Uspješnost predstojeće zimske turističke sezone, na državnom Ski centru Kolašin 1600, zavisiće, kao i do sada, prije svega, od broja sniježnih dana. Predviđeni  sistem za vještačkog osnježavanje i snabdijevanje vodom planinskih centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600, višestruko osporavana i kritikovana i od laičke i od stručne javnosti,  još je na nivou projektnog zadatka. Kako su  saopštili iz Opštine Kolašin, prvobitno rješenje je nedavno revidovano.  Eleborat procjene uticaja na životnu sredinu za prethodni  projektni zadatak , prije više od pola godine, lokalni Sekreterijat za  zaštitu životne  sredinu vratio je obrađivaču na doradu, uz brojne primjedbe i sugestije.

Đuro Milošević, izvršni direktor preduzeća Skijališta Crne Gore za Monitor kaže da kaže da bi nedostatak sniježnih padavina umnogome unazdio  poslovanje skijališta. Vještačkom snijegu on se nada tek za sezonu 2024/2025.

“Nažalost, još zavisimo od prirodnih padavina. Zaista se nadamo da ćemo do sledeće sezone uspjeti da makar jedan dio staza pokrijemo “topovima”, kako bi na pravi način, sigurno i nesmetano mogli da imamo veliki broj skijaških dana svake godine”, kaže.

Mještani nekoliko kolašinskih sela i ovih dana poručili su da neće dozvoliti relalizaciju projekta. Stav nijesu promjenili još kada se, nakon vrlo netransparetnih procedura, saznalo  kako država namjerava da obezbijedi vodu za lokalitete dva planinska centra na Bjelasici. Plan  je bio da se rijeka Ljevaja, na kojoj je 50-ih godina prošlog vijeka, u selu Mušovića Rijeka, izgrađena jedna najstarijih malih hidrocentrala (mHE), cijevima vodi nekoliko kilometra uz planinu do skijališta.

Prije dvije godine, tadašnji ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, sa Bjelasice je obavijesti da je, u okviru prve faze, planirano vještačkog osnježavanja pet ski staza u dužini od 7,5 km. To bi, najavio je tada, podrazumijevalo i stvaranje dva akumulaciona jezera. Probitnim projektnim zadatkom bilo je planirano, da se voda Ljevaje “hvata” na izvoru rijeke, zatim,  cijevima spušta do iznad sela Mušovića Rijeka. Na toj lokaciji gradila bi se pumpna stanica, zahvaljujući čemu bi se voda cijevima dovela prvo do privatnog Ski-centra Kolašin 1450, a potom i do državnog Kolašin 1600. Između dva ski-centra gradila bi se još jedna pumpna stanica. Iznad sela Mušovića Rijeka bio bi ostavljen priključak sa kojeg bi se, u budućnosti, uzimala voda za grad.

Idejno rješenje i projektni zadatak urađeni su, kako se ispostavilo, u suprotnosti sa glavnim projektom za osnježavanje ski-centra Kolašin 1600 iz 2019. godine. Umjesto kapaciteta od 100 litara u sekundi (l/s), određeno je da je za osnježavanje potrebno čak 260 l/s za osnježavanje.  Za to bi bile neophodne  cijevi DN 500 i pumpe od 640 kW, koje se prave isključivo po narudžbi i izuzetno su skupe, umjesto pumpi iz serijske proizvodnje.

Preskupo, predimenzionirano i neodrživo- bile su osnovne kritike struke na idejno rješenje. Slično su tvrdili i mještani,  ekološki aktivisti, ali i neki članovi borda direktora Skijališta.  Nakon višemjesečne javne rasprave o Elaboratu i polemike u medijima,  kolašinski Vodovod, koji je, u međuvremnu, dobio novog direktora, revidirao je projektni zadatak. Vodovod će ubuduće, predviđeno je, upravljati  sistemom za vodosnabdijevanje  objekata i osnježavanje ski staza na Bjelasici.

Novi predsjednik Opštine Petko Bakić i direktor Vodovoda Miloš Peković sada tvrde da je, revidovanim projektom, predviđeno da se iz rijeke Ljevaje uzima samo 140 litara u sekundi,  110 litara za grad, a ostatak za snabdijevanje objekata na Bjelasici. Navodno, u revidovanom projektnom zadatku sada nema sistema za vještačko osnježavanje. Nema ni zvaničnih informacija  na koji način bi se , u budućnosti, proizvodio vještački snijeg  i kada.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ZAOKRUŽIVANJE SKIJAŠKOG KOMPLEKSA BJELASICE: Betonizacija Jelovice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da će biti gradnje i urbanizacije planine, goviri i činjenica da su cijene zemljišta na Jelovici kod Berana nastavile da rastu, tako da je u odnosu na samo prije tri mjeseca cijena ara skočila za dvadeset odsto i sada dostiže i 12 hiljada

 

Da li planini Jelovici kod Berana, kuda prolazi novi regionalni put koji će ovaj grad spojiti sa Kolašinom i skijalištem Jezerine, prijeti takozvana betonizacija? Ono što se može vidjeti i čuti kada se posjeti ova planina i razgovara sa ljudima koji tamo već imaju privatne posjede i ugostiteljske objekte, govori u prilog tome da hoće.

Jedan od urbanističko građevinskih inspektora kojeg smo sreli na terenu, pribojava se takvog ishoda ali kaže da su mu ruke vezane.  „Jedino što mogu da uradim je to da zaustavim gradnju ako nisu izdate dozvole, ili nije završen proces dobijanja dozvola za gradnju, što i činimo. Ono na šta treba upozoriti i apelovati je da lokalne uprave kojima pripada ova planina, a to su Berane u Andrijevica, ne izdaju tako olako dozvole, jer postoje mnoge stvari koje prije toga na Jelovici treba da se riješe“, kaže nam inspektor.

On naglašava da to nije slučaj samo sa Jelovicom, već sa svim planinama u ovom regionu, čak i na Prokletijama koju stranci prepoznaju kao najveći planinski ljetnji potencijal Crne Gore. „Sve je to lijepo, i hoteli i restorani. Ali previše betona na planinama, to nije ono što traže strani turisti kojih je proteklog ljeta bilo više nego ikada“, smatra naš sagoovrnik. .

Da će biti gradnje i urbanizacije planine, goviri i činjenica da su cijene zemljišta na Jelovici kod Berana nastavile da rastu, tako da je u odnosu na samo prije tri mjeseca cijena ara skočila za dvadeset odsto i sada dostiže i 12 hiljada. To su Monitoru potvrdili neki od vlasnika zemlje ili ugostiteljskih objekata, hotela ili restorana.

„Cijena ara trenutno se kreće od najniže šest  do 12 hiljada eura. Dobar dio zemljišta je već prodat, a većinu do sada prodatog zemljišta kupili su građani Podgorice koji bi ovdje gradili ili već grade vikendice“, priča jedan od ugostitelja. U prošloj godini cijena ara se kretala oko hiljadu eura, a samo nekoliko godina ranije, jedan ar mogao se kupiti za trista do četiristo eura.

Sagovornik Monitora objašnjava da je skok cijene zemljišta primjetan od kada se najavljuje završetak puta i puštanje u funkciju tunela Klisura, koji je od Jelovice udaljen manje od tri kilometra.„Onda imate još svega 2,8 kilometara dug tunel, iz kojeg izlazite na skijalište Jezerine. Pošto je sa te tamo strane tunela, na teritoriji opštine Kolašin, odavno sve rasprodato, Podgoričani su počeli da kupuju zemljište na Jelovici, čija se valorizacija tek sada očekuje.“

Monitor je već pisao o tome da su cijene zemljišta na planini Jelovici počele vrtoglavo da rastu početkom ove godine. Tako su bivši ruski vlasnici pred sam kraj 2019. godine, crnogorskoj kompaniji „Osmanagić“ prodali i hotel „Jelovica“ i više od četiri hektara zemljišta oko tog hotela za svega 158 hiljada eura. Trenutno po najnižoj cijeni od šest hiljada, samo zemljište sada vrijedi 2,4 miliona, a po najvećoj cijeni od 12 hiljada, zemljište bez objekta hotela vrijedi blizu pet miliona eura.

Uporedo sa skokom cijena, ove jeseni je, kako smo mogli saznati, počela intenzivnija gradnja vikendica na obroncima planine.

Jelovica je planina koja je dio masiva Bjelasice. Sa druge strane, prema Kolašinu, već su nikli veliki skijaški kapaciteti. U planu je da se sa vrha Bjelasice žičara i gondola spuste i do Jelovice, i da se ova planina učini dijelom velikog skijaškog kompleksa, sa većim brojem skijaških staza i uspinjača. Sagovornici Monitora koje smo zatekli na Jelovici očekuju da će cijene i dalje da rastu kada počne bolja valorizacija ove planine.

Naime, osim starog hotela koji je kupila kompanija Osmanagić i koji nije u funkciji, na Jelovici trenutno ima samo još jedan ranije izgrađeni hotel, u kojem su smješteni radnici preduzeća Euroasfalt koji rade na dionici puta prema Kolašinu od ulaza u planinu Jelovicu zaključno sa izgradnjom tunela, koji je u svemu i najozbiljniji posao.

Dionicu puta od Berana do mjesnog centra Lubnice, odnosno do ulaza u Jelovicu, ranije je izgradila kompanija „Bemaks“. Ta dionica započeta je 2013. godine, i država je finansirala izgradnju, dok je „Bemaks“, odnosno firma „Hidroenergija Montenegro“ čiji je „Bemaks“ bio u tom trenutku većinski vlasnik, za svoje potrebe kroz trup puta na pojedinim djelovima ugrađivala cijevi za male hidroelektrane.

Prethodna Vlada je kao kranji rok za završetak puta preko Jelovice dala  novembar. Novembar je na isteku, a otvaranje u puštanje u saobraćaj tunela, nije još na vidiku. Mada su radovi, kako se može saznati, pri kraju, niko od radnika Euroasfalta koje smo zatekli na Jelovici, nije mogao da kaže kada će put biti zvanično završen i otvoren za saobraćaj.

Bivša Vlada je zaprijetila da bi u slučaju eventualnog prolongiranja otvaranja puta, nakon novembra, neko morao da snosi posljedice. U ovom trenutku niko ne zna kako će se postaviti nova, 44. Vlada po ovom pitanju i problemu.

Tek i kada put bude završen, slijede ozbiljna pitanja kada se radi o budućem razvoju ili betonizaciji Jelovice. Jedno od prioritetnih je pitanje nepostojeće insfrastrukture. Koliko će biti septičkih jama na planini dok ne počnu ozbiljnije kontrole? A sve to na nadmorskim visinama sa kojih se podzemne vode slivaju prema izvorištu gradskog vodovoda koji ispod Lubnica, sa Merića vrela, ide za Berane. Navodno će vlasti svima postaviti uslov da ugrade takozvane bio prečišćivače. I da se svi nadamo da će sadašnji i budući, mali i veliki investitorioni to poslušati i uraditi.

                      Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo