Povežite se sa nama

OKO NAS

PORED DVANEST MALIH ELEKTRANA U ANDRIJEVICI SELA BEZ STRUJE: Povratak na gasnjače

Objavljeno prije

na

Mještani seoskih područja, posebno u pasivnim potkomovskim selima, struje imaju jedva za sijalicu. Vraćaju se lampama, a struju plaćaju kao da žive u Parizu. Dok se milioni eura iz malih elektrana slivaju u džepove jednog čovjeka

 

Grupa mještana iz andrijevičkih sela uputila je dopis Vladi i Elektroprivredi Crne Gore zahtijevajući da im se obezbijedi urednije snadbijevanje električnom energijm. Radi se o potrošačima iz sela Кonjuhe, Кošutiće, Đuliće, Кuti, Cecuni, Božiće, Bojoviće, Gornje Luge, Ulotina, Gračanica, Andželati, kao i o stanovnicima jednog dijela naselja koji se nalaze blizu Andrijevice.

Njihova domaćinstva svakodnevno, u različitim terminima, ostaju bez struje i to pričinjava ozbiljne probleme.

„I pored određenih radova na elekto mreži, mi i dalje imamo lošu snabdjevenost električnom energijom. Posebno je problematično to što dolazi do čestih ispada na dalekovodnom sistemu koji vodi ka selima Potkomovlja i Gornjim Lugama zbog čega često ostajemo u mraku i to u momentima kad su vremenske prilike potpuno stabilne” – pišu mještani andrijevičkih sela.

Oni tvrde da se dešava da za dvadeset i četiri sata struja nestane i po deset puta, zbog čega nijesu u stanju da organizuju normalan život.

„S druge strane određene firme i pojedinci užurbano rade na izgradnji malih elektrana na našim rijekama, iako lokalno stanovništvo nije dobilo nikave garancije da će nakon realizacije tih projekta imati jeftiniju i kvaliteniju struju”– navodi se u dopisu.

Potrošači sumnjaju da do čestih ispada na elektro mreži dolazi zbog dotrajalosti, tehničke neispravnosti elektro infrastrukture, ali i priključenja malih hidroelektrana na tako lošu mrežu.

„Opravdano sumnjamo, a to su nam potvrdili i neki stručnjaci, da upravo te nove elektrane izazivaju česte prekide, jer postojeća elektromreža ne može na adekvatan način da primi struju koja se tamo proizvodi. To samo po sebi govori da u ovu problematiku treba da se uključe stručnjaci kadri da ove probleme otklone što prije” – ističe se u dopisu.

U planskim dokumentima koji se tiču Prostornog plana regiona Bjelasice i Кomova navodi se da je kao razvojna šansa i mogućnost ovog dijela Crne Gore prepoznata potreba izgradnje malih hidroelektrana.

U tim dokumentima navedeno je da izgradnja malih elektrana može da doprinese zaustavljanju iseljavanja lokalnog stanovništva.

Mještani, Potkomovlja tvrde da je izgradnjom malih elektrana, pored oštećenja postojeće infrastrukture, u potpunosti narušen prirodni ambijent i da nije zaustavljena izražena migracija stanovništva.

„Кutska i Mojanska rijeka, sa svojom okolinom, predstavljale su prirodni biser. Međutim, izgradnjom elektrana nad ovim rijekama je napravljen ekološki zločin, jer su njihova korita i cijela okolina potpuno devastirani. Izgradnja elektrana ničim nije zaustavila odliv lokalnog stanovništva” – kaže stanovnik sela Košutići Mileta Đerković.

On, kao i drugi stanovnici Andrijevice, ističe da nije dobro što se neko odlučio da ukine poslovnicu elektriprivrede u Andrijevici.

„Elektro mreža u Potkomovlju iziskuje ozbiljniju sanaciju. O tome govore i česti kvarovi. Neko se u takvoj situaciji drznuo da praktično ugasi poslovnicu u Andrijevici, gdje je nekad radilo više od deset električara. To je čudno, jer se zna  da se na području Andrijevice nalazi razgranata mreža potrošača. Zbog toga, kad se desi neki ispad, moraju da dolaze ekipe iz Berana da bi otklonile kvar. Od CEDIS-a tražimo da intenziviraju rad poslovnice u Andrijevici i da u njoj uposle dodatnu ranu snagu kako bi električari brže i efikasnije intervenisali na terenu” – kaže Đerković.

Potpredsjednik opštine Veselin Raketić (DF) kaže da su mještani u pravu i da se elektro mreža u Andrijevici i selima prema Plavu, do Ulotine, nalazi u katastrofalnom stanju.

„To je osamnaesti vijek. Povratak na lampe gasnjače. Stubovi padaju sami od sebe, od starosti, a oni bez srama pričaju o nekakvim miševima koji ulaze u trafostanice i navodno uzrokuju elektro ispade” – kaže Raketić.

On tvrdi da su i neki odbrnici DPS zbog toga bilo vrlo kritički nastrojeni prema Elektroprivredi i CEDIS-u.

„Prvo o ćemo uputiti zahtjev CEDIS-u i Elektroprivredi da se, ako ne poslovnica, varati makar jedan električar u Andrijevicu koji bi bio dežurni dvadeset i četiri sata. Zamislite sadašnju situaciju, crkne osigurač, mi moramo uputiti zahtjev u Berane, pa treba da prođe dva dana da oni krenu u popravku. Sirotinji po selima trune hrana u zamrzivačima” – kaže Raketić.

Dopisom Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS-u) obratio se i predsjednik opštine Željko Ćulafić.

„Česti ispadi na mreži dovode do oštećenja na električnim uređajima mještana. Sve se ovo dešava iako je na području Andrijevice sagrađeno desetak mini hidroelektrana i što su, kako se plasira u javnosti, značajna sredstva uložena u cilju poboljšanja elektrosistema” – navodi se u dopisu koji je Ćulafić uputio CEDIS-u.

On je pozvao odgovorne u CEDIS-u da ga obavijeste o preduzetim aktivnostima.

Pitanje je šta će biti sa malim hidroelektranama nekoliko firmi u kojima vlasništvo u cjelini ili djelimično ima brat bivšeg gradonačelnika.

„Ne želimo da se ponašamo revanšistički. Taj problem je u nadležnosti nove Vlade. Koliko sam čuo, najavljuje se zabrana dalje izgradnje malih elektrana. A  kada bude donesen novi zakon o porijeklu imovine, i pitanje Mašovića će sigurno doći na dnevni red” – kaže Raketić.

Pored dvanaest malih elektrana na teritoriji andjevičke opštine, mještani seoskih područja, posebno u pasivnim potkomovskim selima, struje imaju jedva za sijalicu. Vraćaju se lampama, a struju plaćaju je kao da žive u Parizu. Dok se milioni eura iz malih elektrana slivaju u džepove jednog čovjeka.

     Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo