Povežite se sa nama

OKO NAS

ANALIZE: KAD POLITIČKA ELITA POTCIJENI GRAĐANE I ZNAKOVE PORED PUTA: Umorni od lidera čvrste ruke

Objavljeno prije

na

U analizi se naglašava umor građana Crne Gore od lidera ,,čvrste ruke”. Revolucionarnom se označava ta promjena poželjnih lidera od profila ,,jakog i nepokolebljivog” kojeg će narod slijediti do onog koji je spreman na dijalog i jačanje institucija

 

„Građani/ke Crne Gore su umorni od lidera čvrste ruke. Oni žele demokratsko, participativno liderstvo koje će odgovore na izazove tražiti kroz dijalog i kompromis unutar jakih institucija. To je gotovo revolucionarna promjena i poruka koju političke elite u Crnoj Gori moraju razumjeti“, konstatuje se u ključnim nalazima analize Kad politička elita potcijeni građane – parlamentarni izbori u Crnoj Gori, koju su objavili ugledna njemačka politička fondacija Fridrih Ebert (FES) i crnogorski Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Autori analize su prof. dr Zoran Stoiljković sa Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, Miloš Vukanović, istoričar i savjetnik u CGO-u i Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, koja je i urednica publikacije.

Analiza je rezultat pogleda iz postizborne optike na nalaze istraživanja javnog mnjenja prema nizu društveno-političkih pitanja koja oblikuju potrebe i izbore građana u Crnoj Gori, kao i odnos prema izbornoj ponudi, a koje su CGO i FES sproveli prije parlamentarnih izbora, uz stručnu podršku agencije Damar.

Po ocjeni autora, rezultati posljednjih izbora u Crnoj Gori su posljedica niza faktora i činjenice koju je odlazeća vlast zanemarila, a buduća ne smije da ignoriše – da su građani Crne Gore zreliji nego što su ih političke elite vidjele, da vjeruju u sebe i u promjene možda i više nego što je to podnošljivo političarima, kao i da postoji oblikovan set političko-ideološko-vrjednosnih normi i nesumljiva orjentacija ka EU. Autori rezultate parlamentarnih izbora vide kao početak procesa uspostavljanja političke odgovornosti koju građani traže i koja može dinamizirati unutrašnje reformske zahvate, sa punom sviješću da nema savršenih vlasti ali i da nijedna više u Crnoj Gori neće nositi oreol nesmjenjivosti.

Prvi indikatori koji su upućivali na promjene bili su (ne)zadovoljstvo sopstvenim životom i (ne)povjerenje u institucije. Stanje u kojem je umjereno lično (ne)zadovoljstvo praćeno tek relativno većinskim stavom da zemlja ide u pogrešnom smjeru predstavljala je, po autorima, značajnu indikaciju o široko rasprostranjenom uvjerenju da aktuelne javne politike ne pružaju garancije za stabilan i demokratski razvoj, kao i da postoji kriza demokratskog legitimiteta koja se oslikava i u većem povjerenju u aktere civilnog društva (crkva, NVO, mediji) nego u institucije koje bi morale da nose izborni legitimitet (Skupština, Vlada, političke partije, predsjednik države) ili da budu neki od nosećih stubova društva (sudstvo, tužilaštvo). ,,Kada se politički akteri limitiranog rejtinga nađu u sukobu, ili bar ozbiljnom sporu, sa društvenim akterima i institucijama koji raspolažu povjerenjem kao resursom, promjena postaje vjerovatna i sama se po sebi nameće”, zaključuju autori.

U analizama se navodi da su izbornu volju građana odredila pitanja standarda i kvaliteta života, brige za životnu perspektivu, mladih, odnosno zalaganje za manje korupcije a više socijalne pravde i jednakosti, kao i prepoznavanje nedemokratskih praksi u kombinaciji sa snažnim ljevičarskim vrijednostima birača u Crnoj Gori kojima su demokratija i socijalna pravda sinonimi. ,,U tom kontekstu, Zakon o slobodi vjeroispovijesti, čije je usvajanje petina anketiranih vidjela kao ključnu izbornu temu, ima ulogu dodatnog mobilizirajućeg faktora koji motiviše značajan dio biračkog tijela“, navodi se u analizi.

Nalaz da je tek petina birača, u istraživanju sprovedenom prije izbora, vidjela Crnu Goru kao izvjesno demokratsku država a da, uz trećinu onih koji imaju potpuno suprotan stav, idu čak dvije petine onih koji nisu, u većoj ili manjoj mjeri, zadovoljni njenim kvalitetom i ostvarenim učincima jasno pokazuje da virus nezadovoljstva nije bio ograničen samo na opoziciono biračko tijelo. DPS i koalicioni partneri nijesu ubijedili ni sopstveno biračko tijelo da je ovo država Crna Gora za koju smo se borili, niti su prepoznali zahtjev za više demokratije i jednakosti a manje korupcije i vladavine tajkuna.

U analizi se kao vrijedan podatak, kako u odnosu na nalaze ranijih istraživanja tako i u odnosu na region, naglašava umor građana Crne Gore od lidera ,,čvrste ruke”. Revolucionarnom se označava ta promjena poželjnih lidera od profila jakog i nepokolebljivog kojeg će narod slijediti do onog koji je spreman na dijalog i jačanje institucija.

Ovo je i jedna od rijetkih analiza u kojoj se istražuje ko bira u Crnoj Gori odnosno kakve su političko-ideološko-vrjednosne norme crnogorskog društva i crnogorskog birača nakon tri decenije višepartizma. Zaključak je da je crnogorsko društvo jasno zapadno orijentisano sa jakom ljevičarskom orijentacijom, ali i da postoje tradicionalne norme na koje se uvijek mora računati uz naznaku da one mogu da žive u liberalnom okviru.

Ostaje i naglašena obaveza nove vlast, ukoliko želi da svoj mandat iskoristi, da bude nedvosmisleno prozapadna, građanski orijentisana, inkluzivna i dosljedna u poštovanju proklamovanih principa u praksi. Prvi veći ispit će biti i kadrovski pristup koji mora zadovoljiti i principe kompetentnosti i političke odgovornosti, ali i posvećenosti jačanju države Crne Gore. Kapacitet i trajnost nove vlasti u velikoj mjeri zavisiće od umijeća prepoznavanja mogućeg i učinkovitog, a za to nije dovoljno osloniti se na većinu od jednog poslanika i što podvlači potrebu uključenja i manjinskih stranaka, kao i širenja podrške za deblokadu pravosuđa, preporučuje se u ovoj analizi.

Građani nijesu neposredni kreatori promjena, niti se najčešće na osnovu njihove izborne odluke može predvidjeti sastav i struktura buduće vlasti. No, oni jesu snaga koja može, bar posredno, mijenjati scenu i (postizborni) tok radnje i zaplete na njoj, navodi se u studiji ali i napominje da ozbiljni politički igrači moraju pomno analizirati i njihove poruke ma koliko one bile nedorečene ili nekad kontradiktorne. Dosta je bilo znakova pored puta koji su upozoravali odlazeću većinu, a koje je ona arogantno ignorisala. To bi trebalo da bude i naučena lekcija novoj većini.

Nema demokratske konsolidacije Crne Gore bez demokratske evolucije stranaka, kako sadašnje tako i bivše vlasti, zaključuju autori. Ostaje da vidimo ko će brže evoluirati i kako ćemo se dalje konsolidovati.

 

Građanski koncept živ uprkos svemu

Iako je građanski koncept učvršćen u crnogorskom društvu, nove crnogorske vlasti moraju ga dalje jačati. Polovina intervjuisanih mišljenja je da zarad državnog interesa treba u drugi plan staviti nacionalnu i vjersku pripadnost (50,7%), a da se tome protivi tek četvrtina (2,2%), uz četvrtinu neodređenih (24,1%). To ukazuje i da je biračko tijelo na izborima kaznilo DPS zbog široke manipulacije ovim pitanjem, a ne da je promijenilo odnos prema crnogorskoj državnosti, stoji u analizi FES-a i CGO-a.

Ohrabrujuće je da građani većinski (68,7%) žele da žive u društvu gdje je poštovanje zakona izraz patriotizma, a ne potenciranje političkih i nacionalnih simbola, dok je suprotnog stava svega nešto malo više od desetine (11,9%), a blizu petine još nema izdiferenciranu poziciju (19,8%).

 

Samopouzdanje kao osnova promjene

Kao osvježavajući podatak se ističe da građani u ogromnoj većini (83,8 %) vjeruju da mogu biti nosioci promjena, bilo da se to odnosi na direktan (49,1%) ili djelimičan (34,7%) uticaj, dok samo nešto više od šestine njih nema tu vjeru ili ne može da procijeni.

R.M.

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo