Iz Svjetske banke (SB) upozoravaju da će crnogorska ekonomija doživjeti najsnažniju recesiju u regiji Zapadnog Balkana u ovoj godini. Servisiranje javnog duga biće sve teže. Nadležni ćute

,,Kriza javnog zdravlja izazvala je krizu ekonomije svake zemlje na svijetu. U pitanju je neudžbenička, teorijski nezabilježena kriza. Može se očekivati značajno smanjenje zaposlenih u javnoj upravi, kao i pad zarada u javnom sektoru“, kaže za Monitor finansijska analitičarka i forenzičarka Mila Kasalica.

Prema njenim riječima, sa stanovišta makroekonomskih parametara, svaka moguća ušteda koja ne zadire u budžet CG penzionog fonda, treba da bude prihvaćena kao neophodna ,,gorka pilula“ da se preživi.

Umjesto da štednja počne u javnoj administraciji koja zapošljava više radnika nego neke mnogo bogatije države Evrope, mi ovih dana svjedočimo paradoksu – masovnom zapošljavanju u javnoj upravi. Pitali smo Ministarstvo finansija gdje će  pronaći novac za isplate tih zarada i kako će to uticati na državni budžet. Do zaključenja ovog broja odgovori nisu stigli. Kasalica se nada da mnogobrojni konkursi objavljeni u prethodna dva mjeseca služe kako bi se formalizovalo već postojeće stanje, i da je novac predviđen za zarade novih kadrova predviđen postojećim budžetom. ,,Ako to nije tako, to će biti najružnija zaostavština odlazećeg premijera, koji je, kao i tokom četvorogodišnje vladavine, formalno i suštinski pokazao kako se u tranzicionom periodu okreću leđa interesima razvoja zemlje na održivim osnovama“, kaže ona.

Upozorenja o tome šta bi se u doglednom periodu moglo događati sa crnogorskom ekonomijom pristižu sa svih strana. Iz Svjetske banke (SB) procjenjuju da ćemo doživjeti najsnažniju recesiju u regiji Zapadnog Balkana u ovoj godini. Početkom oktobra objavili su i prognozu o padu od 12,4 odsto. To je, do sada, najveća procjena pada. I inače visok nivo javnog duga Crne Gore, stići će do 98 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP) u idućoj godini. Servisiranje javnog duga će, kako napominju iz SB, biti veliko opterećenje za crnogorske finansije, pošto u naredne dvije godine za tu svrhu treba izdvojiti oko 745 miliona eura.

,,Ekonomska kriza, nakon tekućeg talasa pandemije, više neće biti uporediva ni sa jednim dosadašnjim ekonomsko-remetilačkim iskustvom. Možda će se, makroekonomski i javno-finansijski, morati odraditi čuvanje svakog radnog mjesta, bez umanjenja zarada, ako želimo čuvati životne egzistencije i šansu za budući oporavak, stabilizaciju i razvoj nacionalne ekonomije“, kaže Kasalica. To, smatra, nameće odgovornost liderima nadležnih javnih institucija da u sistem moraju uvesti gotovinu. Kasalica upozorava da će do toga, ako bude potrebno, doći transparentim i/ili netransparentim modelom.

Deficit budžeta Crne Gore, od januara do kraja septembra, iznosio je 333,6 miliona eura ili 7,2 odsto BDP-a, što je 80,5 miliona više u odnosu na planirani, podaci su Ministarstva finansija. Prihodi budžeta su za devet mjeseci iznosili 1,17 milijardi, što je 61,9 miliona ili pet odsto manje u odnosu na planirano rebalansom budžeta.

Računice ne obeshrabruju jedino nadležne iz Ministarstva finansija. Plate, penzije i socijalna davanja će, prema direktoru Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija Bojanu Paunoviću, i naredne godine, sasvim izvjesno, biti redovno isplaćivane. ,,Kad je u pitanju tekuća godina, finansijska slika je zaokružena, i sve što je predviđeno postojećim budžetom biće redovno finansirano i izmireno. Sada je vrijeme da razmišljamo o obezbjeđivanju potrebnog finansiranja za narednu godinu. Inputi koje dobijamo sa tržišta nam govore da je tržište kapitala dobro kapitalizovano i likvidno u ovom trenutku, kao i da postoji atraktivnost crnogorske hartije vrijednosti, tako da bi pravi trenutak izlaska na tržište bio ove godine. Nemam dilemu da ćemo i u narednoj godini uspjeti da obezbijedimo potrebna sredstva”, saopštio je Paunović nedavno.

On je kazao i da neće biti potrebe za novim rebalansom budžeta do kraja ove godine, nakon onog koji je bio u junu. Prema njegovim riječima, sasvim je izvjesno da do novog zaduženja mora doći, ali to ne znači istovremeno i nužno neto povećanje duga. ,,Najveći iznos novog zaduženja se opredjeljuje za vraćanje prethodnih dugova i nivo deficita koji se utvrdi je relevantan parametar koji govori o neto povećanju duga. Do zaduženja će doći za potrebe finansiranja onoga što su potrebe naredne godine”. Kasalica smatra da nam je trebao još jedan rebalans budžeta do primopredaje vlasti. „To bi bio posredan način na koji se uslovno ostavlja ‘čista kuća’ novom timu izvršne vlasti u zemlji“.

Iz Fidelity consultinga na oficijalnoj Fejsbuk stranici upozoravaju – septembarski promašaj prihoda budžeta u odnosu na junski rebalans, ima površinu od 40 miliona eura. ,,Dakle, prihodi budžeta Crne Gore manji su od onih planiranih junskim rebalansom za čitavih 40 miliona eura. Samo jedna stavka, naplata PDV-a, promašena je za 17,5 miliona eura ili čak 28,5 odsto”, analize su ove konsultantske kompanije.

Neizvjesno je i šta će se dešavati sa Predlogom budžeta za narednu godinu. Taj Predlog bi Vlada Crne Gore do 15. novembra trebalo da uputi u skupštinsku proceduru, ali je, zbog promjene izvršne vlasti, sada gotovo sigurno da će taj rok biti probijen.

U septembru prošle godine, pozajmljeno je oko pola milijarde eura za vraćanje  dugova u 2020. godini. Potom se država, zbog korona krize, ove godine zadužila još oko 400 miliona. Kako pokazuju podaci Ministarstva finansija, naredne godine moraćemo da isplatimo oko 405 miliona eura duga. Od tog novca, 349,51 milion dugujemo strancima, dok je 55,48 miliona eura domaći dug.

Na pitanje gdje ćemo naći taj novac, Monitor je pokušao da dobije odgovor od Ministarstva finansija. Nije uspio. Turistička sezona, od koje zavisi ekonomska bit Crne Gore, propala je. U septembru je, u kolektivnom smještaju, ostvareno 38,83 hiljade dolazaka turista, 76,5 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period, informacije su Zavoda za statistiku Monstat. Broj ostvarenih noćenja od 176,55 hiljada manji je 74 odsto nego u istom mjesecu prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom u Crnoj Gori i dalje je jedna od najgorih u regionu i Evropi. Spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore lani je iznosila oko tri milijarde eura, a uvoz je bio oko šest puta veći od izvoza.

Pomoć opet najavljuju sa Zapada. Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji kazao je da Ekonomsko-investicioni plan za Zapadni Balkan, u vrijednosti od devet milijardi eura, pored podsticanja regionalne saradnje, ima za cilj i da smanji razlike između ekonomija EU-a i regiona, dovede do privrednog rasta i otvaranja novih radnih mjesta i vrati mlade i radnu snagu na Zapadni Balkan.

Na pitanje kako bi novac koji dobijemo trebalo raspodijeliti, Kasalica kaže da bi Crna Gora, u ovom trenutku, imala bar pet dobrih projekata, od energetike do opštinske i primorske infrastrukture, kao i poljoprivrede i turizma, sa kojima bi mogla da aplicira za značajna sredstva. ,,Zato se a priori preuranjeno ne treba baviti novcima, koji mogu biti relativno brzo dostupni, ukoliko odradimo naš posao unutar Crne Gore i prihvatimo da je implementacija težak i zahtjevan posao, koji vodi prema boljem u privređivanju. No, ovaj put se treba, po prvi put, iskazati građansko-strukovno povjerenje da će lokalni tim EK-a biti dostojan odgovorne implementacije strateških projekata EU administracije, odnosno, da neće izigravati produženu ruku lokalnih zakulisanih netransparentih dogovora, neveliko korisnih Crnoj Gori i CG ekonomskom razvoju“, navodi Kasalica.

Trenutno su u toku razna prebrojavanja u državi. Finansijska, čini se, nikako da izbiju u prvi plan.

Andrea JELIĆ

Komentari