Povežite se sa nama

OKO NAS

POLITIČKE MANIPULACIJE U ŠUMARSTVU: Naplata glasova u naturi

Objavljeno prije

na

Kako aktivisti DPS-a raspodjelom najkvalitetnijeg drveta za „jednokratnu upotrebu“ naplaćuju i svoj partijski angažman

 

Nekoliko dana pred parlamentarne izbore neki poznati aktivisti Demokratske partije socijalista u Beranama zašli su duboko u šumu, nadomak sela Kaludra. Tamo su započeli raspodjelu najkvalitetnijeg drveta za „jednokratnu upotrebu“ kako bi naplatili svoj partijski angažman.

Sagovornik Monitora, koji je tražio anonimnost ispričao je da je to izgledalo kao na pijaci. Po sistemu, ja tebi – ti meni. „Za spravu za mjerenje koristili su kažiprst. Jedan od njih je pokazivao prstom i govorio, ti ćeš ono onamo sve donde, ti ćeš onaj dio tamo, a tebi će ovo pored puta da bude najlakše za izvlačenje. Tako su dijelili“.

Prema njegovim riječima, posao je nekoliko dana ranije dogovoren u jednom ugostiteljskom objektu, koji je tokom predizborne kampanje pretvoren u glavni štab Demokratske partije socijalista.

Da ova priča nije bez osnova, potvrdili su ovih dana mještani beranske Mjesne zajednice Kaludra. Oni su zvanično, pismeno, upozorili Upravu za šume, Područnu jedinicu Berane, da zaustavi otpremu oble građe sa područja kaludarsko-dapsićkih šuma, koja je preko naloga dijeljena aktivistima i glasačima Demokratske partije socijalista tokom predizborne kampanje, odnosno neposredno pred izbore.

Oni kažu da su tako kupovani glasovi za tu stranku, i da je na taj način  zlupotrebljavana državna imovina, vlasništvo svih građana Crne Gore.

„Vi dobro znate da niko od ljudi koji su dobili naloge nije ništa gradio sa tom građom, nego je iste unovčio lokalnoj šumskoj mafiji kojoj i mnogi službenici Uprave, na čijem ste Vi čelu, pripadaju“ – napisalu su oni u pismu direktoru Uprave za šume PJ Berane Živku Tomoviću.

Oni su najavili da će podnijeti krivične prijave protiv direktora i doznačara, „koji su neposredno pred sječu vršili doznaku, a znate da po pravilu o doznaci to ne može tako“.          „Isto tako Vas upozoravamo da ukoliko budu vaši otpremači otpremali i vršili transport neregistrovanim kamionima, mi ćemo blokirati put kroz selo Kaludra i spriječiti otuđivanje društvene imovine u kojoj učestvuju i Vaši radnici“ – piše u dopisu koji je u Upravi za šume zaveden 23. oktobra.

Zahtjev je potpisao predsjednik Savjeta MZ Kaludra Milić Ralević. On  je ranije podnio krivične prijave protiv najvećeg koncesionara šuma u Beranama, preduzeća Doo Nikola, pod sumnjom da se bave nelegalnim poslovima u šumarstvu i da su u posjedu lažnog čekića za doznake.

Ni sada, kao ni tada, u ovoj mjesnoj zajednici nisu dobili nikakav odgovor od nadležnih državnih institucija.

Naš sagovornik tvrdi da je podjela šuma, kao vid nadoknade za partijski aktivizam, stara praksa Demokratske partije socijalista, i u drugim gradovima na sjeveru.

„Riječ je o običnim građanima, ne privrednicima koji nešto rade. Oni su tu šumu odmah preprodavali glavnom koncesionaru i dobro zarađivali. Tako su unovčavali svoj partijski angažman za vrijeme izbora“ – tvrdi taj sagovornik.

Privatni drvoprerađivači i građani sa područja Berana, Andrijevice i Plava zatražili su nedavno da se hitno uvede moratorijum na sječu šuma do formiranja nove Vlade. Uočeno je, kažu, da poznati tajkuni koriste vrijeme da posijeku što više šume, znajući da će uskoro izgubiti te dvodecenijske privilegije.

Povlašćenim koncesionarima, u ovom slučaju i običnim građanima, čamove šume se dodjeljuju za 12 do 15 eura po kubiku. Na sječu i vuču potrošiće još toliko. Cijena kubika neobrađenih trupaca na Kosovu, u Albaniji i Srbiji je 110 eura.

„Pretovar sirovih trupaca vrši se na Čakoru i drugim graničnim područjima prema Kosovu, ili se izvozi obrađena daska“ – kažu beranski privatnici.

U crnogorskom šumarskom biznisu, kako kažu, nema rizika. Uložiš dvadeset-trideset eura dobiješ preko sto, čime je otvoren prostor za podmićivanje i korupciju neviđenih razmjera.

Predsjednik Skupštine opštine Berane Novica Obradović (Demokrate) podržao je odluku mještana mjesne zajednice Kaludra da upozore Upravu za šume, odnosno Područnu jedinicu Berane da zaustavi otpremu oble građe sa područja kaludarsko-dapsićkih šuma. „Ova akcija mještana mjesne zajednice Kaludra  još je jedan djelić u mozaiku građanskog aktivizma i intenzivirane građanske svijesti o važnosti očuvanja imovine koja je vlasništvo građana”, kazao je on, podsjećajući da su se  mještani  organizovano borili i protiv uništavanja puteva.

„Neophodno je da njegujemo svijest građana  kako nam se ne bi događalo da se naša prirodna blaga devastiraju naočigled svih nas“ – kazao je Obradović za Vijesti.

On je dodao da želi da uputi apel nadležnima kojima se mještani obraćaju da sa dužnom pažnjom razmotre i navode drugih drvoprerađivača koji ukazuju na nezakonitosti.

„Podsjećam da je u sudskom sporu dokazano da je Doo Nikola koncesije dobijalo na osnovu netačnih podataka. Potrebno je aktuelizovati pitanje kako je ovaj koncesionar, za koga je utvrđeno da se služio prevarama, uspio ponovo da dobije koncesije” – rekao je Obradović.

Drvoprerađivači sa sjevera, koji godinama ne rade jer nemaju sirovinu, sada i apeluju da se uvede moratorijum do imenovanja novog ministra  poljoprivrede i novog direktora Uprave za šume. Oni bi morali hitno da se pozabave ovim na šta oni ukazuju.

Drvoprerađivači su, zajedno sa lokalnim stanovništvom, neposredno poslije izbora blokirali puteve i zabranjivali odvoz šumske građe. Takav slučaj je bio u Plavu i Murini, kao i u beranskom selu Kaludra. Koncesionari žure da posijeku i njihovo i ono što su bagatelno otkupili od aktivista Demokratske partije socijalista.

                                                   Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo