Povežite se sa nama

OKO NAS

POLITIČKE MANIPULACIJE U ŠUMARSTVU: Naplata glasova u naturi

Objavljeno prije

na

Kako aktivisti DPS-a raspodjelom najkvalitetnijeg drveta za „jednokratnu upotrebu“ naplaćuju i svoj partijski angažman

 

Nekoliko dana pred parlamentarne izbore neki poznati aktivisti Demokratske partije socijalista u Beranama zašli su duboko u šumu, nadomak sela Kaludra. Tamo su započeli raspodjelu najkvalitetnijeg drveta za „jednokratnu upotrebu“ kako bi naplatili svoj partijski angažman.

Sagovornik Monitora, koji je tražio anonimnost ispričao je da je to izgledalo kao na pijaci. Po sistemu, ja tebi – ti meni. „Za spravu za mjerenje koristili su kažiprst. Jedan od njih je pokazivao prstom i govorio, ti ćeš ono onamo sve donde, ti ćeš onaj dio tamo, a tebi će ovo pored puta da bude najlakše za izvlačenje. Tako su dijelili“.

Prema njegovim riječima, posao je nekoliko dana ranije dogovoren u jednom ugostiteljskom objektu, koji je tokom predizborne kampanje pretvoren u glavni štab Demokratske partije socijalista.

Da ova priča nije bez osnova, potvrdili su ovih dana mještani beranske Mjesne zajednice Kaludra. Oni su zvanično, pismeno, upozorili Upravu za šume, Područnu jedinicu Berane, da zaustavi otpremu oble građe sa područja kaludarsko-dapsićkih šuma, koja je preko naloga dijeljena aktivistima i glasačima Demokratske partije socijalista tokom predizborne kampanje, odnosno neposredno pred izbore.

Oni kažu da su tako kupovani glasovi za tu stranku, i da je na taj način  zlupotrebljavana državna imovina, vlasništvo svih građana Crne Gore.

„Vi dobro znate da niko od ljudi koji su dobili naloge nije ništa gradio sa tom građom, nego je iste unovčio lokalnoj šumskoj mafiji kojoj i mnogi službenici Uprave, na čijem ste Vi čelu, pripadaju“ – napisalu su oni u pismu direktoru Uprave za šume PJ Berane Živku Tomoviću.

Oni su najavili da će podnijeti krivične prijave protiv direktora i doznačara, „koji su neposredno pred sječu vršili doznaku, a znate da po pravilu o doznaci to ne može tako“.          „Isto tako Vas upozoravamo da ukoliko budu vaši otpremači otpremali i vršili transport neregistrovanim kamionima, mi ćemo blokirati put kroz selo Kaludra i spriječiti otuđivanje društvene imovine u kojoj učestvuju i Vaši radnici“ – piše u dopisu koji je u Upravi za šume zaveden 23. oktobra.

Zahtjev je potpisao predsjednik Savjeta MZ Kaludra Milić Ralević. On  je ranije podnio krivične prijave protiv najvećeg koncesionara šuma u Beranama, preduzeća Doo Nikola, pod sumnjom da se bave nelegalnim poslovima u šumarstvu i da su u posjedu lažnog čekića za doznake.

Ni sada, kao ni tada, u ovoj mjesnoj zajednici nisu dobili nikakav odgovor od nadležnih državnih institucija.

Naš sagovornik tvrdi da je podjela šuma, kao vid nadoknade za partijski aktivizam, stara praksa Demokratske partije socijalista, i u drugim gradovima na sjeveru.

„Riječ je o običnim građanima, ne privrednicima koji nešto rade. Oni su tu šumu odmah preprodavali glavnom koncesionaru i dobro zarađivali. Tako su unovčavali svoj partijski angažman za vrijeme izbora“ – tvrdi taj sagovornik.

Privatni drvoprerađivači i građani sa područja Berana, Andrijevice i Plava zatražili su nedavno da se hitno uvede moratorijum na sječu šuma do formiranja nove Vlade. Uočeno je, kažu, da poznati tajkuni koriste vrijeme da posijeku što više šume, znajući da će uskoro izgubiti te dvodecenijske privilegije.

Povlašćenim koncesionarima, u ovom slučaju i običnim građanima, čamove šume se dodjeljuju za 12 do 15 eura po kubiku. Na sječu i vuču potrošiće još toliko. Cijena kubika neobrađenih trupaca na Kosovu, u Albaniji i Srbiji je 110 eura.

„Pretovar sirovih trupaca vrši se na Čakoru i drugim graničnim područjima prema Kosovu, ili se izvozi obrađena daska“ – kažu beranski privatnici.

U crnogorskom šumarskom biznisu, kako kažu, nema rizika. Uložiš dvadeset-trideset eura dobiješ preko sto, čime je otvoren prostor za podmićivanje i korupciju neviđenih razmjera.

Predsjednik Skupštine opštine Berane Novica Obradović (Demokrate) podržao je odluku mještana mjesne zajednice Kaludra da upozore Upravu za šume, odnosno Područnu jedinicu Berane da zaustavi otpremu oble građe sa područja kaludarsko-dapsićkih šuma. „Ova akcija mještana mjesne zajednice Kaludra  još je jedan djelić u mozaiku građanskog aktivizma i intenzivirane građanske svijesti o važnosti očuvanja imovine koja je vlasništvo građana”, kazao je on, podsjećajući da su se  mještani  organizovano borili i protiv uništavanja puteva.

„Neophodno je da njegujemo svijest građana  kako nam se ne bi događalo da se naša prirodna blaga devastiraju naočigled svih nas“ – kazao je Obradović za Vijesti.

On je dodao da želi da uputi apel nadležnima kojima se mještani obraćaju da sa dužnom pažnjom razmotre i navode drugih drvoprerađivača koji ukazuju na nezakonitosti.

„Podsjećam da je u sudskom sporu dokazano da je Doo Nikola koncesije dobijalo na osnovu netačnih podataka. Potrebno je aktuelizovati pitanje kako je ovaj koncesionar, za koga je utvrđeno da se služio prevarama, uspio ponovo da dobije koncesije” – rekao je Obradović.

Drvoprerađivači sa sjevera, koji godinama ne rade jer nemaju sirovinu, sada i apeluju da se uvede moratorijum do imenovanja novog ministra  poljoprivrede i novog direktora Uprave za šume. Oni bi morali hitno da se pozabave ovim na šta oni ukazuju.

Drvoprerađivači su, zajedno sa lokalnim stanovništvom, neposredno poslije izbora blokirali puteve i zabranjivali odvoz šumske građe. Takav slučaj je bio u Plavu i Murini, kao i u beranskom selu Kaludra. Koncesionari žure da posijeku i njihovo i ono što su bagatelno otkupili od aktivista Demokratske partije socijalista.

                                                   Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo