Povežite se sa nama

OKO NAS

KO I KAKO KORISTI MINERALNE SIROVINE NA SJEVERU: Po odobrenju lokalnih uprava i bez kontrole

Objavljeno prije

na

Osim davanja koncesija, za koje je nadležna Vlada, mineralne sirovine eksploatišu se i prema odobrenjima lokalnih uprava. Iako zakon precizno definiše u kojim slučajevima ta odobrenja mogu biti data, mještani tvrde da kamen sa ležišta odvoze privilegovani, bez kontrole količina

 

Shodno članovima  23 i 24  Zakona o rudarstvu, lokalne uprave mogu dozvoliti eksploataciju mineralnih sirovina (šljunak, pijesak i kamen) bez ugovora o koncesijama, za koje je nadležna država. Takva odobrenja daju se ukoliko je riječ o korišćenju mineralnih sirovina za dobijanje građevinskog materijala za sopstvene potrebe. Parcela u tom slučaju mora biti vlasništvo preduzeća ili pojedinca koji eksploatiše. Takođe, prema zakonu, opštine mogu dati odobrenje ako se materijal koristiti za održavanje lokalnih infrastrukturnih objekata. Kako tvrde mještani nekoliko sela, ali i ekološki aktivisti, upravo ta mogućnost ostavlja prostor da „privilegiovana preduzeća nekontrolisano koriste kamen i značajno zarađuju“.

Oni upozoravaju i da lokalne uprave nemaju mehanizme da kontrolišu namjenu i količine materijala, nakon što dozvole iskopavanje.

Iz Ekološkog društva (ED)  Breznica  krajem prošlog mjeseca kazali su da  vlada opšti nered kada je u pitanju eksploatacija kamena u pljevaljskom kraju. Navodno, pojedine kompanije dobile su odobrenja da koriste kamen u kamenolomu „Bušnje”. Na toj lokaciji nekada je koncesiju imala kompanija Vektra, koja je odavno izgubila to pravo.

„U kamenolomu „Bušnje” eksploatacija kamena se odvija bez ikakve kontrole. Kamen se odvozi po potrebi pojedinih privrednih društava ali je ta eksploatacija nezakonita… Čitav prostor treba urediti kao što je bio. Ukoliko se daje nekome koncesija, taj treba da održava kamenolom i da plaća koncesiju. Kompanija Vektra je izgubila pravo na tu koncesiju i zato sve oznake ove kompanije treba da se uklone“, rekao je Milorad Mitrović, predsjednik ED „Breznica” On je upozorio i na činjenicu da je u mjestu Boljanići otvoren kamenolom za potrebe rekonstrukcije magistralnog pravca Pljevlja–Metaljka. Na mjestu kamenoloma nema nikakvih oznaka, što, objašnjava Mitrović, navodi na sumnju da izvođač i podizvođači radova kamen eksploatišu bez odobrenja.

„Bilo je mnogo slučajeva da pojedina preduzeća kopaju šljunak ‘na divlje’ i da isti taj šljunak prodaju lokalnim i državnim preduzećima.  Neki izvođači radova na rekonstrukciji pojedinih puteva koriste besplatan kamen. Od  države naplaćuju svoje usluge, a ne plaćaju koncesiju na kamen i šljunak“, kaže predsjednik ED Breznica.

Komapnija Bemaks jedina je plaćala koncesiju na kamen na području te opštine. Vektra ranije koncesije nije plaćala oko deset godina.

Sa nekoliko lokacija u kolašinskoj opštini, kažu mještani, kamen se bez mjere mjesecima odvozi.  Naročito je ,tvrde, alarmantno stanje u Bakovićima, ali i  na još nekoliko lokacija u strom kamenolomu Gradina kod sela Vojkovići.

„Ne zna se koliko je kamena odvezeno sa tih lokacija. Uglavnom to radi jedno preduzeće. Nikad niko nije kontrolisao količine. Navodno, sve se radi po odobrenjima iz Opštine“, kaže  jedan od mještana.

Opština Kolašin ni prošle, ali ni u prvih šest mjeseci ove godine, nije imala prihoda od naknada za eksploataciju mineralnih sirovina.

Kako je kazao sekretar za finansije, imovinu i ekonomski razvoj dr Dragan Bulatović, tokom ove godine izdata su dva odborenja  za eksploataciju mineralnih sirovina. Oba, objasnio je on, data su firmi Doo Keker. Sekretar tvdi da su poštovane odredbe Zakona o rudarstvu. Dok se jedno odobrenje odnosi na eksplataciju na privatnom vlasništvu, drugo je dato za četiri opštinske parcele.

„Prvo odobrenje dato Doo Keker odnosi se na eksploataciju mineralnih sirovina za dobijanje građevinskog materijala za sopstvene potrebe sa parcele koja je u njihovom vlasništvu. Kako Opština Kolašin nema adekvatan kadar koji bi vršio nadzor nad tom eksploatacijom, rješenjem je naloženo Doo Keker da angažuje o svom trošku licencirenu geodetsku firmu koja će utvrditi početno – nulto stanje zemljišta i vršiti nadzor nad sprovođenjem eksploatacije odobrene količine materijala“ – tvrdi Bulatović.

Takođe, kako kaže, preduzeće Keker je obavezno da „po završetku radova dostavi izvještaj o izvršenom nadzoru nad sprovođenjem eksploatacije zajedno sa izvještajem o završetku radova“.

Istom preduzeću, rekao je sekretar, odobrenje za ekploataciju na opštinskim parcelama je dato uz uslov da odobrenu količinu materijala koristiti za održavanje lokalnih infrastrukturnih objekata. Lokacije na kojima eksploatiše su gradska deponija  u Bakovićima i sanaciji puta do katuna Vranjak na Bjelasici.

„Komunalno nam je dostavilo tačnu količinu materijala koja je potrebna za navedene radove, a firma Keker je obavezana kao i u prethodnom slučaju da angažuje licenciranu geodetsku firmu koja će obaviti  nadzor  i o tome dostaviti izvještaj“, objašnjava sekretar za finasije, imovinu i ekonomski razvoj.

On kaže i da je preduzeće Keker oslobođeno plaćanja naknade za eksploataciju mineralnih sirovina.  U prvom slučaju „jer je riječ o eksploataciji sa privatne parcele za lične potrebe“, dok se u drugom slučaju „radi o održavanju lokalne infrastrukture od javnog interesa“.

„U prethodnom periodu to preduzeće je u različitim vanrednim situacijama Opštini pružalo pomoć angažovanjem svog ljudstva i mehanizacije za šta nijesu tražili bilo kakvu naknadu. Osim navedenih, drugih zahtjeva za eksploataciju mineralnih sirovina nijesmo imali i nijesmo izdavali odobrenja po tom osnovu“,  kazao je Bulatović.

U susjednom Mojkovcu, za razliku od Kolašina, ipak, imaju prihode od eksploatacije šljunka, pijeska i kamena. Prošle godine po tom osnovu prihodovali su 27.000 eura, a prihod planiran za ovu godinu je skoro duplo veći.

Iz tamošnje lokalne uprave nijesu odgvorili na pitanja Monitora koliko su i kome dali odobrenja za ekplataciju mineralnih sirovina.

Prihodi sjevernih opština po tom osnovu variraju od nula do, čak, 1,15 milona eura, koliko se prošle godine slilo u pljevaljsku opštinsku kasu. Iz većine lokalnih uprava nijesu zvanično odgovorili na koji način kontrolišu količinu mineralne sirovine koja se koristi po odobrenjima. Nezvanično, objašnjavaju da za to, uglavnom, nemaju kadrovskih kapaciteta.

U državnom planu eksploatacije mineralnih sirovina za period 2019– 2028. godine navedeno je da je arhitektonsko-građevinski ili ukrasni kamen najznačajnija nemetalična mineralna sirovina u Crnoj Gori.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo