Povežite se sa nama

OKO NAS

KO I KAKO KORISTI MINERALNE SIROVINE NA SJEVERU: Po odobrenju lokalnih uprava i bez kontrole

Objavljeno prije

na

Osim davanja koncesija, za koje je nadležna Vlada, mineralne sirovine eksploatišu se i prema odobrenjima lokalnih uprava. Iako zakon precizno definiše u kojim slučajevima ta odobrenja mogu biti data, mještani tvrde da kamen sa ležišta odvoze privilegovani, bez kontrole količina

 

Shodno članovima  23 i 24  Zakona o rudarstvu, lokalne uprave mogu dozvoliti eksploataciju mineralnih sirovina (šljunak, pijesak i kamen) bez ugovora o koncesijama, za koje je nadležna država. Takva odobrenja daju se ukoliko je riječ o korišćenju mineralnih sirovina za dobijanje građevinskog materijala za sopstvene potrebe. Parcela u tom slučaju mora biti vlasništvo preduzeća ili pojedinca koji eksploatiše. Takođe, prema zakonu, opštine mogu dati odobrenje ako se materijal koristiti za održavanje lokalnih infrastrukturnih objekata. Kako tvrde mještani nekoliko sela, ali i ekološki aktivisti, upravo ta mogućnost ostavlja prostor da „privilegiovana preduzeća nekontrolisano koriste kamen i značajno zarađuju“.

Oni upozoravaju i da lokalne uprave nemaju mehanizme da kontrolišu namjenu i količine materijala, nakon što dozvole iskopavanje.

Iz Ekološkog društva (ED)  Breznica  krajem prošlog mjeseca kazali su da  vlada opšti nered kada je u pitanju eksploatacija kamena u pljevaljskom kraju. Navodno, pojedine kompanije dobile su odobrenja da koriste kamen u kamenolomu „Bušnje”. Na toj lokaciji nekada je koncesiju imala kompanija Vektra, koja je odavno izgubila to pravo.

„U kamenolomu „Bušnje” eksploatacija kamena se odvija bez ikakve kontrole. Kamen se odvozi po potrebi pojedinih privrednih društava ali je ta eksploatacija nezakonita… Čitav prostor treba urediti kao što je bio. Ukoliko se daje nekome koncesija, taj treba da održava kamenolom i da plaća koncesiju. Kompanija Vektra je izgubila pravo na tu koncesiju i zato sve oznake ove kompanije treba da se uklone“, rekao je Milorad Mitrović, predsjednik ED „Breznica” On je upozorio i na činjenicu da je u mjestu Boljanići otvoren kamenolom za potrebe rekonstrukcije magistralnog pravca Pljevlja–Metaljka. Na mjestu kamenoloma nema nikakvih oznaka, što, objašnjava Mitrović, navodi na sumnju da izvođač i podizvođači radova kamen eksploatišu bez odobrenja.

„Bilo je mnogo slučajeva da pojedina preduzeća kopaju šljunak ‘na divlje’ i da isti taj šljunak prodaju lokalnim i državnim preduzećima.  Neki izvođači radova na rekonstrukciji pojedinih puteva koriste besplatan kamen. Od  države naplaćuju svoje usluge, a ne plaćaju koncesiju na kamen i šljunak“, kaže predsjednik ED Breznica.

Komapnija Bemaks jedina je plaćala koncesiju na kamen na području te opštine. Vektra ranije koncesije nije plaćala oko deset godina.

Sa nekoliko lokacija u kolašinskoj opštini, kažu mještani, kamen se bez mjere mjesecima odvozi.  Naročito je ,tvrde, alarmantno stanje u Bakovićima, ali i  na još nekoliko lokacija u strom kamenolomu Gradina kod sela Vojkovići.

„Ne zna se koliko je kamena odvezeno sa tih lokacija. Uglavnom to radi jedno preduzeće. Nikad niko nije kontrolisao količine. Navodno, sve se radi po odobrenjima iz Opštine“, kaže  jedan od mještana.

Opština Kolašin ni prošle, ali ni u prvih šest mjeseci ove godine, nije imala prihoda od naknada za eksploataciju mineralnih sirovina.

Kako je kazao sekretar za finansije, imovinu i ekonomski razvoj dr Dragan Bulatović, tokom ove godine izdata su dva odborenja  za eksploataciju mineralnih sirovina. Oba, objasnio je on, data su firmi Doo Keker. Sekretar tvdi da su poštovane odredbe Zakona o rudarstvu. Dok se jedno odobrenje odnosi na eksplataciju na privatnom vlasništvu, drugo je dato za četiri opštinske parcele.

„Prvo odobrenje dato Doo Keker odnosi se na eksploataciju mineralnih sirovina za dobijanje građevinskog materijala za sopstvene potrebe sa parcele koja je u njihovom vlasništvu. Kako Opština Kolašin nema adekvatan kadar koji bi vršio nadzor nad tom eksploatacijom, rješenjem je naloženo Doo Keker da angažuje o svom trošku licencirenu geodetsku firmu koja će utvrditi početno – nulto stanje zemljišta i vršiti nadzor nad sprovođenjem eksploatacije odobrene količine materijala“ – tvrdi Bulatović.

Takođe, kako kaže, preduzeće Keker je obavezno da „po završetku radova dostavi izvještaj o izvršenom nadzoru nad sprovođenjem eksploatacije zajedno sa izvještajem o završetku radova“.

Istom preduzeću, rekao je sekretar, odobrenje za ekploataciju na opštinskim parcelama je dato uz uslov da odobrenu količinu materijala koristiti za održavanje lokalnih infrastrukturnih objekata. Lokacije na kojima eksploatiše su gradska deponija  u Bakovićima i sanaciji puta do katuna Vranjak na Bjelasici.

„Komunalno nam je dostavilo tačnu količinu materijala koja je potrebna za navedene radove, a firma Keker je obavezana kao i u prethodnom slučaju da angažuje licenciranu geodetsku firmu koja će obaviti  nadzor  i o tome dostaviti izvještaj“, objašnjava sekretar za finasije, imovinu i ekonomski razvoj.

On kaže i da je preduzeće Keker oslobođeno plaćanja naknade za eksploataciju mineralnih sirovina.  U prvom slučaju „jer je riječ o eksploataciji sa privatne parcele za lične potrebe“, dok se u drugom slučaju „radi o održavanju lokalne infrastrukture od javnog interesa“.

„U prethodnom periodu to preduzeće je u različitim vanrednim situacijama Opštini pružalo pomoć angažovanjem svog ljudstva i mehanizacije za šta nijesu tražili bilo kakvu naknadu. Osim navedenih, drugih zahtjeva za eksploataciju mineralnih sirovina nijesmo imali i nijesmo izdavali odobrenja po tom osnovu“,  kazao je Bulatović.

U susjednom Mojkovcu, za razliku od Kolašina, ipak, imaju prihode od eksploatacije šljunka, pijeska i kamena. Prošle godine po tom osnovu prihodovali su 27.000 eura, a prihod planiran za ovu godinu je skoro duplo veći.

Iz tamošnje lokalne uprave nijesu odgvorili na pitanja Monitora koliko su i kome dali odobrenja za ekplataciju mineralnih sirovina.

Prihodi sjevernih opština po tom osnovu variraju od nula do, čak, 1,15 milona eura, koliko se prošle godine slilo u pljevaljsku opštinsku kasu. Iz većine lokalnih uprava nijesu zvanično odgovorili na koji način kontrolišu količinu mineralne sirovine koja se koristi po odobrenjima. Nezvanično, objašnjavaju da za to, uglavnom, nemaju kadrovskih kapaciteta.

U državnom planu eksploatacije mineralnih sirovina za period 2019– 2028. godine navedeno je da je arhitektonsko-građevinski ili ukrasni kamen najznačajnija nemetalična mineralna sirovina u Crnoj Gori.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo