Povežite se sa nama

Izdvojeno

SLUČAJ MLADENA GRDINIĆA, SUDIJE OSNOVNOG SUDA U PODGORICI: Štiteći interes Žugića i Medenice do unaprjeđenja i privilegija 

Objavljeno prije

na

Poslije sumnjivih postupanja u predmetima za koje su zainteresovani Vesna Medenica, Radoje Žugić i DPS, sudija Grdinić munjevito napreduje i stiče privilegije. Grdinićeva imovina je, prema podacima Agencije za sprječavanje korupcije, tokom samo jedne godine višestruko uvećana

 

,,Moj tužbeni zahtjev za diskriminaciju protiv Centralne banke Crne Gore (CBCG) i guvernera Radoja Žugića sudija Mladen Grdinić je u cjelosti odbio kao neosnovan. Takvom presudom Grdinić je dao guverneru, ali i svakom drugom poslodavcu u Crnoj Gori, odriješene ruke da sprovodi nepotizam i zapošljava samo po njemu znanim kriterijumima. Viši i Vrhovni sud ukinuli su tu presudu i slučaj je vraćen na ponovno suđenje nakon skoro četiri godine”, kaže za Monitor Ivan Jović, nekadašnji zaposleni u CBCG.

Ove sedmice održava se Jovićevo ponovno suđenje pred podgoričkim Osnovnim sudom i sudijom Grdinićem protiv CBCG i guvernera Žugića kao poslodavca.

Prvu tužbu je, kako objašnjava, podnio još u oktobru 2017. godine, nakon niza neuspjelih pokušaja da se spor riješi dogovorom unutar CBCG. ,,Nakon 13 godina predanog rada u Sektoru za FBO – Odjeljenju za platni promet i korespondentske odnose sa inostranstvom, dolaskom Radoja Žugića na mjesto guvernera u drugom mandatu, moje radno mjesto se preko noći briše, bez ikakve najave, obrazloženja i najvažnije – potrebe. Nisam imao nijednu zamjerku nadređenih, a posjedujem preko 20 sertifikata sa obuka u centralnim bankama u Evropskoj uniji, na koje me je  CBCG slala, uloživši značajna sredstva u moj profesionalni razvoj”, kaže Jović.

Pored te osnovne tužbe, on je istovremeno podnio i dvije inicijative prema Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u CBCG, koje je donio guverner Žugić. Te inicijative su odbačene, a Ustavni sud nikada nije uzeo u razmatranje ustavnost i zakonitost guvernerovih činjenja. Ubrzo nakon toga, Žugić je zaposlio sina ,,predsjedavajuće” sutkinje Ustavnog suda Desanke LopičićJanka Lopičića.

U svom iskazu pred sudijom Grdinićem, Jović je objasnio da je brisanje njegovog radnog mjesta i premještaj na drugo, u sektoru koji je nevezan za prethodni profesionalni angažman, uz značajno umanjenje zarade, čin samovolje guvernera Žugića. ,,Predstavljao sam samo kolateralnu štetu sukoba guvernera s tadašnjim direktorom Sektora za finansijske i banakrske operacije (FBO) Idriza Ćetkovića. Direktor je odlukom guvernera Žugića smijenjen preko noći i maltene otjeran u penziju, a ja sam, kao najbliži saradnik direktora, degradiran”, ističe Jović.

Prema tvrdnjama nekadašnjeg radnika CBCG, sudija Grdinić na glavnom ročištu nije dozvolio raspravu o identitetima zaposlenih, odnosno o njihovim prijateljskim i rođačkim vezama sa guvernerom i rukovodstvom CBCG. Time su, napominje Jović, zaštićeni interesi guvernera i onemogućeno pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja. U presudi Vrhovnog suda, u koju je Monitor imao uvid, se još konstatuje da je sudija Grdinić prvostepenu presudu donio uz bitnu povredu odredaba parničnog postupka i izostanka razloga o odlučujućim činjenicama.

Sudiji Grdiniću je ovo treći slučaj koji se odnosi na guvernera Žugića i CBCG, dodijeljen u periodu od svega dvije godine.

U maju 2016. godine on je odbacio tužbu Žugića protiv lista Dan, za duševne patnje nastale povredom ugleda, kojom je tražio 15 hiljada eura na ime naknade nematerijalne štete zbog teksta čiji je naslov Žugić doktorirao na nepostojećem studiju. Iako je presudom odbio tužbeni zahtjev Žugića, Grdinić ga je ipak zaštitio, na način što je iz presude izopštio i u cjelosti marginalizovao u sudskom postupku pojedine pribavljene materijalne dokaze. Slučaj o spornom doktoratu Grdinić dalje nije uputio tužilaštvu na postupanje po službenoj dužnosti. ,,Zbog insistiranja na elementima krivičnog djela u radnjama koje okružuju nevažeći Žugićev doktorat, advokat Nebojša Asanović je javno uhapšen, sproveden sa sve lisicama i pritvoren zbog navodne utaje poreza, na osnovu krivične prijave Siniše Kovačevića, glavnog poreskog inspektora kojeg je imenovao Žugić s pozicije ministra finansija. Radi se o šuri Žugića, rođenom bratu supruge Milanke-Mire Žugić”, objašnjava Monitorov dobro upućen izvor.

Valja podsjetiti: sudija Grdinić je prije samo tri mjeseca takođe u cjelosti odbacio tužbeni zahtjev i bivše viceguvernerke CBCG Irene Radović kao – neosnovan. Ona je, o čemu je Monitor ranije pisao, mjesecima prije razrješenja u Skupštini, tokom 2018. godine, podnijela tužbu protiv guvernera i CBCG za diskriminaciju i mobing. Tokom dvije godine i četiri mjeseca koliko je trajao spor na prvoj instanci kod Grdinića, punomoćnici Radovićeve su tražili njegovo izuzeće, zbog pristrasnosti. Predsjednica suda Željka Jovović, prema Monitorovim izvorima, kuma predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, odbila je zahtjev za izuzeće.

Poslije ovakvih postupanja, sudija Grdinić je u junu 2019. postao potpredsjednik Osnovnog suda u Podgorici, iako je sudsku togu, odlukom Medenice i Sudskog savjeta, prvi put obukao tek krajem 2015. godine. Paralelno, Željka Jovović, izabrana je za predsjednicu Osnovnog suda.

U kratkom roku od izbora i ostvarujući dobre rezultate u predmetima za koje su zainteresovani Medenica, Žugić i DPS, Grdinić munjevito napreduje i stiče privilegije.

Prema podacima Agencije za sprječavanje korupcije, u koje je Monitor imao uvidGrdinićeva imovina je tokom samo jedne godine višestruko uvećana.

Prema imovinskom kartonu prijavljenom ASK-u 2018. godine, Grdinić je imao svega 1.100 eura na tekućem računu i bio bez nepokretnosti. Samo godinu kasnije, sudijin imovinski karton ukazuje na mjesečni prihod od rente u Kolašinu u iznosu od tri hiljade eura godišnje, bez prethodne prijave nepokretnosti, odnosno po kom osnovu ostvaruje prihod od zakupa. Prema imovinskom kartonu iz 2019. godine,   Grdinić stiče 31. 300 eura, takođe bez prijavljivanja odakle taj prihod. Dva mjeseca kasnije, kao uvećanje imovine veće od pet hiljada eura, prijavljuje vozilo, pežo 508 1.6. HDI, ponovo bez objašnjenja.

Grdinić je u maju 2020. preuzeo i ključeve od stana dobijenog po povoljnim uslovima. U imovinskom kartonu prijavljenom ASK-u 10. marta 2020. navodi stan od 48 m2 uz stambeni kredit od 16. 000 eura. Samo dan kasnije, prijavio je i članstvo u Upravnom odboru(UO) Komisije za implementaciju Projekta promocije instituta pružanja pravne pomoći po mjeri djeteta s apanažom od 375 eura. U međuvremenu, u avgustu 2020. godine, samo devet dana nakon presude u korist Žugića/CBCG u slučaju Radovićeve, Odlukom Vlade Crne Gore Grdinić je imenovan u četvoročlani UO Centra za posredovanje ispred Osnovnog suda u Podgorici, s mjesečnom apanažom koja još nije prijavljena ASK-u, iako su od imenovanja na novu funkciju protekla 4 mjeseca.

Uspjeh Grdinića u pravosudnim krugovima vezuju za Medenicu. Prema navodima bliskih sudiji Grdiniću, Medenica je pripravnički staž odradila kod oca sudije Grdinića u Kolašinu. Sa njim je blisko sarađivala godinama tokom karijere u kolašinskom sudstvu i tužilaštvu. Prvo kao sa sudijom, potom kao sa advokatom.

Bliskost Žugića i Medenice javnosti nije nepoznata. Otkriveno je da imaju vile jednu do druge na pjeni od mora u Krašićima. Pažnju međunarodne javnosti privukao je pravni stav Medenice da funkcioneri razriješeni u parlamentu nemaju pravo na sudsku zaštitu pred redovnim sudovima, čime je doprinijela zaštiti interesa tadašnje vladajuće DPS većine i guvernera Žugića. Žugić je pomogao i djeci predsjednice Vrhovnog suda.  Miloš Medenica je prve poslove za trgovinu naftnim derivatima, posredstvom kompanije Timi, dobio 2013. godine, dok je Žugić bio ministar finansija. Investiciono-razvojni fond (IRF), koji kontrolišu CBCG i guverner Žugić, je u međuvremenu odobrio i posredstvom Prve banke realizovao dva povoljna kreditna aranžmana od skoro 400 hiljada eura istoimenoj kompaniji u vlasništvu sina Medenice. Medenica je i kao VDT u dva mandata osujetila podizanje optužnica protiv Žugića dok je bio na mjestu direktora Fonda PIO, uključujući i onu za spornu privatizaciju Pomorskog saobraćaja 2004.

Šta Ivan Jović može da očekuje od novog suđenja u četvrtak, kad ovaj broj Monitora ide u štampu?

 

KAKO ŽUGIĆ I CBCG ZBRINJAVAJU I DJECU SUDIJA UZ RODBINU, PRIJATELJE, KUMOVE

,,Značajan broj djece crnogorskih sudija zaposleno je CBCG”, napominje Monitorov izvor.

U CBCG, u kontroli banaka, radi i sin sutkinje Vrhovnog suda Radojke NikolićMarko Nikolić. Žugić je dodijelio direktorska mjesta i kćerki i zetu sutkinje Vrhovnog suda Dušanke Radović, Mariji i Rajku Sekuloviću. Kako objašnjava Monitorov izvor, Žugić je sa sutkinjom Radović u direktnoj srodničkoj vezi. I suprug sutkinje Vrhovnog suda Nataše BožovićSrđa Božović danas sjedi u Savjetodavnom odboru guvernera CBCG uz apanažu. Prethodno je punih osam godina bio član Savjeta CBCG, uz mjesečnu naknadu od hiljadu eura u neto iznosu.

U CBCG rade i obje kćerke sutkinje Vrhovnog suda Svetlane Vujanović i Filipa Vujanovića bivšeg trostrukog predsjednika Crne Gore, premijera i nekadašnjeg ministra pravde  Nina Vujanović i Tatjana Vujanović -Vuksanović.

Nakon nezakonite smjene viceguvernerke Irene Radović, Tatjana Vujanović – Vuksanović, ali i ćerka premijera Duška MarkovićaValentina Marković, su unaprijeđene. Markovićeva je unaprijeđena u glavnog kontrolora, a Vujanović-Vuksanović u specijalnu savjetnicu guvernera za zastupanje CBCG u teškim sporovima pred sudovima. Njena sestra Nina Vujanović je takođe, nakon razrješenja Radovićeve, unaprijeđena u savjetnicu viceguvernera Nikole Fabrisa.

Zgodna je i slučajnost da je Tatjana Vujanović -Vuksanović pravno zastupala Žugića u sporu Radovićeve protiv njega i CBCG kod sudije Grdinića. Pored nje, zastupnik Žugića u istom sporu je i Ana Đukanović, sestra predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koja je interese CBCG i Žugića protiv Radovićeve prvo štitila otvoreno i samostalno u junu i julu 2018. To se vidi iz dokumentacije koja nosi potpis sestre predsjednika, dok je u sporu pred Osnovnim sudom formalno pored Vujanović -Vuksanović interese CBCG i Žugića zastupao Miroslav Adžić advokat ponikao iz kancelarije Đukanovićeve,

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

PRIPREMLJEN TEMELJNI UGOVOR VLADE I SPC: Vrelo tajnovitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kad se sagledaju poznate okolnosti o načinu na koji je pripreman Temeljni ugovor između SPC i Crne Gore, može se zaključiti da ga  je Srpska pravoslavna crkva usaglašavala sama sa sobom

 

Kako vrijeme odmiče nova vlast, sve brže, mijenja proklamovane prioritete. Jesenas su govorili o zakonu o lustraciji i zakonu o preispitivanju porijekla imovine. Zimus, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, najavljivan je budžet za 2021. i set zakona koji će pokrenuti borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. I dalje ih očekujemo, svakodnevno svjedočeći o potrebi da se postupci, procedure i međusobni odnosi izvršnih i zakonodavnih vlasti urede zakonima o vladi i skupštini. Pa ipak, dolazak proljeća obilježili su, privremeno obustavljeni, pokušaji izmjene kriterijuma za dobijanje crnogorskog državljanstva i najave formalizacije novih odnosa vlasti i Srpske pravoslavne crkve (SPC). A tenzije rastu, na zadovoljstvo onih koji su navikli na lov u mutnom.

Sve je spremno za potpisivanje Temeljnog ugovora između Crne Gore i SPC, pohvalio se premijer Zdravko Krivokapić.

„Razgovarao sam sa njegovom svetošću patrijarhom srpskim Porfirijem i uskoro ćemo usaglasiti termin potpisivanja Ugovora“, tvitnuo je premijer. Uz opasku: „ Ovo pitanje ne smije biti predmet politizacije ili podmetanja, ne bi li se ostvario koji politički poen“. Premijer Krivokapić je morao biti svjestan da je to pitanje, odavno, izašlo iz okvira rutinskih odnosa države i jedne vjerske zajednice. A ako slučajno nije imao tu spoznaju, to su mu stavile do znanja već prve reakcije na najavu potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC.

Sa prvim najavama potpisivanja Temeljnog ugovora između Crne Gore i SPC susreli smo se još sredinom marta. Muštulugdžija je bio ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić. Insistirajući kako je SPC jedina tradicionalna crkva sa kojom država nije sklopila temeljni ugovor o saradnji, Leposavić je kazao da će se uskoro otkloniti i ta diskriminacija. Ministar se nije sjetio da se država sa istim ili još većim stepenom diskriminacije odnosi i prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC), i pored njene viševjekovne tradicije i utemeljenosti. Pošteno govoreći, od njega to nijesmo ni očekivali.

,,Ministarstvo, zajedno s pravnim ekspertima i predstavnicima Crkve, uspješno je obavilo dijalog i usaglasilo tekst budućeg sporazuma, pa su sada stvoreni svi uslovi da se ovaj sporazum potpiše”, rekao je Leposavić za beogradsku Politiku. „Predstavnici ministarstva i Vlade prekinuli su praksu ucjenjivanja Crkve, brinući prevashodno o tome da temeljni ugovor bude u skladu s Ustavom i pravnim poretkom Crne Gore“.

Na istu temu Leposavić se osvrnuo i početkom aprila, nakon što je objelodanjen njegov sukob sa premijerom. Pohvalio se nadljudskim naporima koje je uložio kako bi se u najkraćem roku usvojio novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti (po istom scenariju po kome je to, godinu ranije, radio DPS sa satelitima). Onda je  najavio: ,,Posao usaglašavanja teksta sporazuma sam uspješno obavio, čime je predsjedniku Vlade omogućeno da zaključi Temeljni ugovor sa drugom stranom kad god to ugovorne strane požele – bez bojazni da taj sporazum, kao i novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti, ikada može biti pravno osporen”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK ĐUKANOVIĆ NAJAVIO ODLAZAK AMANA SA SVETOG STEFANA: Arbitraža u Londonu zbog rušenja kapija u Miločeru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koji je kompanija Adriatic properties ostvarila od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela, do danas

 

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio je prije dva dana mogućnost da singapurska hotelska kompanija Aman Resorts uskoro napusti Crnu Goru zbog događaja koji su krajem marta eskalirali u Miločeru, kada su mještani Svetog Stefana, Pržna i Miločera, porušili metalnu kapiju i ograde, kojima je bio onemogućen pristup građanima šetalištu pored male Kraljičine plaže. On je takvu prognozu iznio nakon što je razgovarao sa turističkim investitorima koji su iskazali „zaprepašćenje i strah od onoga što su vidjeli posredstvom televizijskih kamera sa Miločera i Svetog Stefana“.

„Vidjeli su divljanje predvođeno zvaničnicima lokalne vlasti. Vidjeli su rušenje nekih objekata koji su sastavni dio investicije. Kao rezultat toga imamo najavu operatera Amana da ove godine neće otvarati hotele, sa mogućnošću da napusti Crnu Goru. Investitor kao druga karika u aranžmanu bez Amana ne želi da radi u Crnoj Gori. Ono što nam se smiješi poslije onog divljanja je arbitraža u Londonu koja neće proći sa štetom manjom od 100 miliona eura po crnogorski budžet“, kazao je Đukanović.

Određena je i arbitraža u Londonu, koja je izgleda ugo-vorom dogovorena. Potpisnik ugovora o zakupu crnogorskih elitnih hotela je ofof-šor kompani-ja Aidwey Investment LTD, ne-poznate vlasničke strukture, registrovana na Britanskim Dje-vičanskim Ostrvima.

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Ali ne zbog uklanjanja kapija i ograda kojima je zakupac dugih 14 godina blokirao pristup morskoj obali. Mještani su se  od prvog dana zakupa  bunili zbog lošeg odnosa zakupca prema njihovoj društvenoj zajednici, upadali na zabranjene plaže, rušili prepreke, tražeći nekakav kompromis, do kojeg nije došlo.

Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac,  kompanija Aidwey Investment LTD ili njena ekspozitura u Budvi, kompanija Adriatic properties DOO, kojom rukovodi grčki biznismen Petros Statis. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koje je zakupac ostvario od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela do danas. Svaku poslovnu godinu, firma Adriatic properties završavala je u minusu od nekoliko miliona eura. Upravi prihoda prijavljen je gubitak od 4,3 miliona eura za 2019, godinu ranije bio je 6,1 milion, dok se za proteklu godinu gubitak Adriatic propertiesa popeo na 8,8 miliona eura.

Prema podacima Uprave prihoda, finansijski iskaz zakupca Svetog Stefana i Miločera, od 31. marta ove godine, koji potpisuje izvršni direktor Goran Bencun, sumira ukupan gubitak firme na iznos od nevjerovatnih 104.904.410 miliona eura. Elitni crnogorski hoteli dati pod dugoročni zakup koji se slavio kao jedan od najboljih ugovora ostvarenih u turizmu Crne Gore, donijeli su gubitke koji premašuju stotinu miliona eura. Neko to mora da podmiri.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PLJEVALJSKE OPOMENE: Ravno do dna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pljevlja već tri decenije uzalud opominju. Desila se Bukovica, pa  brojni izlivi mržnje u decenijama koje su uslijedile. I niko nije kažnjen. Danas se u tom gradu uz šovinistička skandiranja traži smjena tek postavljenog načelnika policije, prvog islamske vjeroispovijesti nakon skoro šest decenija. I vlast ćuti

 

Opet protesti, opet izlivi mržnje, opet Pljevlja. Nakon što je, javnosti do ove sedmice nepoznat, za načelnika policije u Pljevljima izabran Haris Đurđević, ispred tamošnjeg Centra bezbijednosti organizovani su protesti.  Okupljanja su uslijedilla nakon javne reakcije jednog od lidera Demokratskog fronta Nebojše Medojevića, koji je  Đurđevića na svom Fejsbuk profilu okarakterisao kao ﮼najodanijeg vojnika Veselina Veljovića, ostrašćenog srbofoba i progonitelja učesnika litija i mrzitelja svega pravoslavnog”.  Okupljeni su skandirali – ﮼Ustala je Sparta srpska, neće ovo biti Turska”.

Nakon protesta reagovao je reis islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić: ﮼Ako nemamo pravo na neke funkcije, poželjno bi bilo da nam se odgovori – da li imamo pravo na vazduh? Pitam se, gdje je država, NVO sektor, mediji, strane diplomate? Najverovatnije će biti da je ovo Ramazanska čestitka”.

Nakon stidljive reakcije institucija, prvo ombudsmana koji je osudio šovinističke poruke u Pljevljima, te istrage tužilaštva, lideri Demokratskog fronta, a i drugih partija iz nove vlasti, osudili su  šovinističke poruke na protestima u Pljevljima, ali nastavili da insistiraju da je imenovanje Đurđevića sporno jer je navodno bio kadar DPS-a. Traže i da se ispitaju anonimne otužbe da je Đurđević navodno na nekom od kolegijuma u policiji ustvrdio da bi se on sa litijašima obračunao po kratkom postupku.

Đurđević da se zna, nema mrlja u karijeri. Tokom 2017. godine izabran je za najboljeg policajca od strane svojih kolega. Radna biografija čista. Bez prijava za zlupotrebu ovlašćenja, ne tako rijetkih u redovima ovdašnjeg rukovodećeg policijskog kadra, bez afera, bez pominjanja u medijima.

Nakon što je dospio u fokus javnosti, Đurđević se ogasio u medijima. Saopštio je  da 15 godina obavlja radne zadatke i da nije tačno ono što mu spočitavaju prvaci opozicionih partija iz te opštine, odnosno dio njihovih kolega parlamentarne većine na državnom nivou.

﮼Čudno mi je da se nakon mog imenovanja, prvi put pominje moje ime u negativnom kontekstu vezano za održavanje litija. U to vrijeme ja sam radio kao rukovodilac Jedinice za subijanje opšteg i privrednog kriminaliteta, u čijem opisu posla je suzbijanje imovinskog kriminaliteta, krvnih i seksualnih delikata i drugih sličnih linija rada“, saopštio je Đurđević i dodao da nije neko ko je ﮼ograničen razmišljanjima o bilo čijoj nacionalnosti”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo