Povežite se sa nama

Izdvojeno

SLUČAJ MLADENA GRDINIĆA, SUDIJE OSNOVNOG SUDA U PODGORICI: Štiteći interes Žugića i Medenice do unaprjeđenja i privilegija 

Objavljeno prije

na

Poslije sumnjivih postupanja u predmetima za koje su zainteresovani Vesna Medenica, Radoje Žugić i DPS, sudija Grdinić munjevito napreduje i stiče privilegije. Grdinićeva imovina je, prema podacima Agencije za sprječavanje korupcije, tokom samo jedne godine višestruko uvećana

 

,,Moj tužbeni zahtjev za diskriminaciju protiv Centralne banke Crne Gore (CBCG) i guvernera Radoja Žugića sudija Mladen Grdinić je u cjelosti odbio kao neosnovan. Takvom presudom Grdinić je dao guverneru, ali i svakom drugom poslodavcu u Crnoj Gori, odriješene ruke da sprovodi nepotizam i zapošljava samo po njemu znanim kriterijumima. Viši i Vrhovni sud ukinuli su tu presudu i slučaj je vraćen na ponovno suđenje nakon skoro četiri godine”, kaže za Monitor Ivan Jović, nekadašnji zaposleni u CBCG.

Ove sedmice održava se Jovićevo ponovno suđenje pred podgoričkim Osnovnim sudom i sudijom Grdinićem protiv CBCG i guvernera Žugića kao poslodavca.

Prvu tužbu je, kako objašnjava, podnio još u oktobru 2017. godine, nakon niza neuspjelih pokušaja da se spor riješi dogovorom unutar CBCG. ,,Nakon 13 godina predanog rada u Sektoru za FBO – Odjeljenju za platni promet i korespondentske odnose sa inostranstvom, dolaskom Radoja Žugića na mjesto guvernera u drugom mandatu, moje radno mjesto se preko noći briše, bez ikakve najave, obrazloženja i najvažnije – potrebe. Nisam imao nijednu zamjerku nadređenih, a posjedujem preko 20 sertifikata sa obuka u centralnim bankama u Evropskoj uniji, na koje me je  CBCG slala, uloživši značajna sredstva u moj profesionalni razvoj”, kaže Jović.

Pored te osnovne tužbe, on je istovremeno podnio i dvije inicijative prema Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u CBCG, koje je donio guverner Žugić. Te inicijative su odbačene, a Ustavni sud nikada nije uzeo u razmatranje ustavnost i zakonitost guvernerovih činjenja. Ubrzo nakon toga, Žugić je zaposlio sina ,,predsjedavajuće” sutkinje Ustavnog suda Desanke LopičićJanka Lopičića.

U svom iskazu pred sudijom Grdinićem, Jović je objasnio da je brisanje njegovog radnog mjesta i premještaj na drugo, u sektoru koji je nevezan za prethodni profesionalni angažman, uz značajno umanjenje zarade, čin samovolje guvernera Žugića. ,,Predstavljao sam samo kolateralnu štetu sukoba guvernera s tadašnjim direktorom Sektora za finansijske i banakrske operacije (FBO) Idriza Ćetkovića. Direktor je odlukom guvernera Žugića smijenjen preko noći i maltene otjeran u penziju, a ja sam, kao najbliži saradnik direktora, degradiran”, ističe Jović.

Prema tvrdnjama nekadašnjeg radnika CBCG, sudija Grdinić na glavnom ročištu nije dozvolio raspravu o identitetima zaposlenih, odnosno o njihovim prijateljskim i rođačkim vezama sa guvernerom i rukovodstvom CBCG. Time su, napominje Jović, zaštićeni interesi guvernera i onemogućeno pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja. U presudi Vrhovnog suda, u koju je Monitor imao uvid, se još konstatuje da je sudija Grdinić prvostepenu presudu donio uz bitnu povredu odredaba parničnog postupka i izostanka razloga o odlučujućim činjenicama.

Sudiji Grdiniću je ovo treći slučaj koji se odnosi na guvernera Žugića i CBCG, dodijeljen u periodu od svega dvije godine.

U maju 2016. godine on je odbacio tužbu Žugića protiv lista Dan, za duševne patnje nastale povredom ugleda, kojom je tražio 15 hiljada eura na ime naknade nematerijalne štete zbog teksta čiji je naslov Žugić doktorirao na nepostojećem studiju. Iako je presudom odbio tužbeni zahtjev Žugića, Grdinić ga je ipak zaštitio, na način što je iz presude izopštio i u cjelosti marginalizovao u sudskom postupku pojedine pribavljene materijalne dokaze. Slučaj o spornom doktoratu Grdinić dalje nije uputio tužilaštvu na postupanje po službenoj dužnosti. ,,Zbog insistiranja na elementima krivičnog djela u radnjama koje okružuju nevažeći Žugićev doktorat, advokat Nebojša Asanović je javno uhapšen, sproveden sa sve lisicama i pritvoren zbog navodne utaje poreza, na osnovu krivične prijave Siniše Kovačevića, glavnog poreskog inspektora kojeg je imenovao Žugić s pozicije ministra finansija. Radi se o šuri Žugića, rođenom bratu supruge Milanke-Mire Žugić”, objašnjava Monitorov dobro upućen izvor.

Valja podsjetiti: sudija Grdinić je prije samo tri mjeseca takođe u cjelosti odbacio tužbeni zahtjev i bivše viceguvernerke CBCG Irene Radović kao – neosnovan. Ona je, o čemu je Monitor ranije pisao, mjesecima prije razrješenja u Skupštini, tokom 2018. godine, podnijela tužbu protiv guvernera i CBCG za diskriminaciju i mobing. Tokom dvije godine i četiri mjeseca koliko je trajao spor na prvoj instanci kod Grdinića, punomoćnici Radovićeve su tražili njegovo izuzeće, zbog pristrasnosti. Predsjednica suda Željka Jovović, prema Monitorovim izvorima, kuma predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, odbila je zahtjev za izuzeće.

Poslije ovakvih postupanja, sudija Grdinić je u junu 2019. postao potpredsjednik Osnovnog suda u Podgorici, iako je sudsku togu, odlukom Medenice i Sudskog savjeta, prvi put obukao tek krajem 2015. godine. Paralelno, Željka Jovović, izabrana je za predsjednicu Osnovnog suda.

U kratkom roku od izbora i ostvarujući dobre rezultate u predmetima za koje su zainteresovani Medenica, Žugić i DPS, Grdinić munjevito napreduje i stiče privilegije.

Prema podacima Agencije za sprječavanje korupcije, u koje je Monitor imao uvidGrdinićeva imovina je tokom samo jedne godine višestruko uvećana.

Prema imovinskom kartonu prijavljenom ASK-u 2018. godine, Grdinić je imao svega 1.100 eura na tekućem računu i bio bez nepokretnosti. Samo godinu kasnije, sudijin imovinski karton ukazuje na mjesečni prihod od rente u Kolašinu u iznosu od tri hiljade eura godišnje, bez prethodne prijave nepokretnosti, odnosno po kom osnovu ostvaruje prihod od zakupa. Prema imovinskom kartonu iz 2019. godine,   Grdinić stiče 31. 300 eura, takođe bez prijavljivanja odakle taj prihod. Dva mjeseca kasnije, kao uvećanje imovine veće od pet hiljada eura, prijavljuje vozilo, pežo 508 1.6. HDI, ponovo bez objašnjenja.

Grdinić je u maju 2020. preuzeo i ključeve od stana dobijenog po povoljnim uslovima. U imovinskom kartonu prijavljenom ASK-u 10. marta 2020. navodi stan od 48 m2 uz stambeni kredit od 16. 000 eura. Samo dan kasnije, prijavio je i članstvo u Upravnom odboru(UO) Komisije za implementaciju Projekta promocije instituta pružanja pravne pomoći po mjeri djeteta s apanažom od 375 eura. U međuvremenu, u avgustu 2020. godine, samo devet dana nakon presude u korist Žugića/CBCG u slučaju Radovićeve, Odlukom Vlade Crne Gore Grdinić je imenovan u četvoročlani UO Centra za posredovanje ispred Osnovnog suda u Podgorici, s mjesečnom apanažom koja još nije prijavljena ASK-u, iako su od imenovanja na novu funkciju protekla 4 mjeseca.

Uspjeh Grdinića u pravosudnim krugovima vezuju za Medenicu. Prema navodima bliskih sudiji Grdiniću, Medenica je pripravnički staž odradila kod oca sudije Grdinića u Kolašinu. Sa njim je blisko sarađivala godinama tokom karijere u kolašinskom sudstvu i tužilaštvu. Prvo kao sa sudijom, potom kao sa advokatom.

Bliskost Žugića i Medenice javnosti nije nepoznata. Otkriveno je da imaju vile jednu do druge na pjeni od mora u Krašićima. Pažnju međunarodne javnosti privukao je pravni stav Medenice da funkcioneri razriješeni u parlamentu nemaju pravo na sudsku zaštitu pred redovnim sudovima, čime je doprinijela zaštiti interesa tadašnje vladajuće DPS većine i guvernera Žugića. Žugić je pomogao i djeci predsjednice Vrhovnog suda.  Miloš Medenica je prve poslove za trgovinu naftnim derivatima, posredstvom kompanije Timi, dobio 2013. godine, dok je Žugić bio ministar finansija. Investiciono-razvojni fond (IRF), koji kontrolišu CBCG i guverner Žugić, je u međuvremenu odobrio i posredstvom Prve banke realizovao dva povoljna kreditna aranžmana od skoro 400 hiljada eura istoimenoj kompaniji u vlasništvu sina Medenice. Medenica je i kao VDT u dva mandata osujetila podizanje optužnica protiv Žugića dok je bio na mjestu direktora Fonda PIO, uključujući i onu za spornu privatizaciju Pomorskog saobraćaja 2004.

Šta Ivan Jović može da očekuje od novog suđenja u četvrtak, kad ovaj broj Monitora ide u štampu?

 

KAKO ŽUGIĆ I CBCG ZBRINJAVAJU I DJECU SUDIJA UZ RODBINU, PRIJATELJE, KUMOVE

,,Značajan broj djece crnogorskih sudija zaposleno je CBCG”, napominje Monitorov izvor.

U CBCG, u kontroli banaka, radi i sin sutkinje Vrhovnog suda Radojke NikolićMarko Nikolić. Žugić je dodijelio direktorska mjesta i kćerki i zetu sutkinje Vrhovnog suda Dušanke Radović, Mariji i Rajku Sekuloviću. Kako objašnjava Monitorov izvor, Žugić je sa sutkinjom Radović u direktnoj srodničkoj vezi. I suprug sutkinje Vrhovnog suda Nataše BožovićSrđa Božović danas sjedi u Savjetodavnom odboru guvernera CBCG uz apanažu. Prethodno je punih osam godina bio član Savjeta CBCG, uz mjesečnu naknadu od hiljadu eura u neto iznosu.

U CBCG rade i obje kćerke sutkinje Vrhovnog suda Svetlane Vujanović i Filipa Vujanovića bivšeg trostrukog predsjednika Crne Gore, premijera i nekadašnjeg ministra pravde  Nina Vujanović i Tatjana Vujanović -Vuksanović.

Nakon nezakonite smjene viceguvernerke Irene Radović, Tatjana Vujanović – Vuksanović, ali i ćerka premijera Duška MarkovićaValentina Marković, su unaprijeđene. Markovićeva je unaprijeđena u glavnog kontrolora, a Vujanović-Vuksanović u specijalnu savjetnicu guvernera za zastupanje CBCG u teškim sporovima pred sudovima. Njena sestra Nina Vujanović je takođe, nakon razrješenja Radovićeve, unaprijeđena u savjetnicu viceguvernera Nikole Fabrisa.

Zgodna je i slučajnost da je Tatjana Vujanović -Vuksanović pravno zastupala Žugića u sporu Radovićeve protiv njega i CBCG kod sudije Grdinića. Pored nje, zastupnik Žugića u istom sporu je i Ana Đukanović, sestra predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koja je interese CBCG i Žugića protiv Radovićeve prvo štitila otvoreno i samostalno u junu i julu 2018. To se vidi iz dokumentacije koja nosi potpis sestre predsjednika, dok je u sporu pred Osnovnim sudom formalno pored Vujanović -Vuksanović interese CBCG i Žugića zastupao Miroslav Adžić advokat ponikao iz kancelarije Đukanovićeve,

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

STANJE REDOVNO: Ne vide, ne čuju, tvituju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer  Abazović ili, poput predsjednika Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u  u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku, onda vam i naša svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti

 

Sve je u najboljem redu. „Ja ne znam šta se ovdje vanredno dešava”, predočio je, neki dan, premijer Dritan Abazović. ,,Volio bih da me neko ubijedi koji dio crnogorskog sistema ne funkcioniše ili ne pruža one usluge koje je pružao. Ako izuzmemo Ustavni sud…“.

Izjava je došla kao neka vrsta odgovora  na javne kritike  zapadnih partnera. Vrijedi ih ponoviti pošto se nešto slično rijetko može čuti u jeziku diplomatije.

„Od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka EU, Crna Gora sada postaje zemlja problem”, poručila je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon. ,,Crna Gora ostaje rak rana EU”, dodala je uz poruku ,,obavezali smo se da ćemo dalje pomagati Crnoj Gori”. Slična upozorenja stigla su i sa one strane Atlantika. ,,Crna Gora je u veoma dubokoj krizi. Blizu je institucionalnog kolapsa kakvog skoro nisam vidio u bilo kojoj zemlji”, saopštio je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozoravajući na  ,,mnogo mogućih posljedica” takvog stanja.

Abazović, kazao je, ne osjeća odgovornost . ,,Da kažem da ne osjećam odgovornost zvučaću arogantno, ali da osjećam ono što neki ljudi nameću – ne osjećam. Vlada je završila sve svoje obaveze. Da nisu srušili Vladu i ove obaveze iz evropske agende bile bi završene”, predočio je premijer pomalo zatečenim novinarima. ,,I zašto  bih osjećao odgovornost? Tehnička Vlada radi bolje nego ona koja je bila u punom mandatu”.

Sve je, dakle, u osjećajima. Odnosno, percepciji. Pa ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer (,,hvala domaćinima što su mi ispunili jedan od dječačkih snova”) ili, poput predsjednika Mila Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u luksuznom hotelu Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku (nije nas udostojio komentara), onda svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti.

Nedavno smo iz Instituta za javno zdravlje dobili informaciju – alarmantno upozorenje  – da je dvoje od petoro (40 odsto) djece predškolskog uzrasta u Crnoj Gori nevakcinisano. Ili, da se ograničimo samo na mandat aktuelne (odlazeće, tehničke) Vlade: u 2022. godini vakcinisano je tek svako deseto dijete (11 odsto) rođeno prethodne godine. Vakine su tu, propisi su jasni, nedostajala je snaga države, ako nas već ima toliko koji više vjerujemo Guglu i Tviteru nego ljekarima.

Bez najave, prošlog petka Vlada je odložila početak drugog polugođa školske 22/23. Zvanično, kako bi omogućila bolju zaradu turističkim poslenicima sa sjevera!? Nezvanično, problem je bilo to što tek kupljeno gorivo (mazut) nije dopremljen do školskih kotlarnica, pa bi đake prošlog ponedjeljka dočekale hladne učionice.

Samo je do najupornijih doprla vijest da je Jugopetrol,  tek početkom nedjelje,  distribuirao neophodno gorivo. Alibi je bio mnogo glasniji. ,,Ako nema grijanja u školama, obratite se onima koji su planirali prethodni budžet (za 2022. godinu – prim. Monitora) i koji su zakinuli stavku vezanu za grijanje u školama u Ministarstvu prosvjete”, saopštio je premijer krajem novembra. Isto smo mogli čuti i od njegovih ministara zdravlja i prosvjete Dragloslava Šćekića i Miomira Vojinovića.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO ISPITUJE NAVODNU KORUPCIJU U SUDSKOM SAVJETU: Penzije ili suspenzije?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odluka o penzionisanju sutkinje Svetlane Vujanović poništena kao nezakonita, što je razljutilo resornog ministra, Sudski savjet je penzionisao jednu od donosilaca te odluke sudiju Hasniju Simonović. Ona je odgovorila tvrdnjama o mogućoj korupciji i zloupotrebama među članovima Savjeta

 

Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović prisilno je penzionisana u avgustu prethodne godine. Tada je odlukom Sudskog savjeta u penziju ispraćeno 23 crnogorskih sudija. Tužilački savjet je, prije gotovo godinu, na isti način smijenio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa još deset njegovih kolega.

I Sudski i Tužilački savjet pozvali su se na Zakon o penzijskom osiguranju, koji propisuje sa koliko godina starosti i radnog staža funkcioner te grane vlasti može u penziju, i na zakone o sudu i tužilaštvima koji propisuje da ovim službenicima prestaje funkcija čim ispune uslove u penziju. Nova vlast je iskoristila ovaj mehanizam kako bi se obračunala sa dijelom tužilaca i sudija bliskih bivšem režimu, odnosno za dovođenje „svježe krvi“.

Međutim, odluke ovih tijela čekaju izjašnjenje Ustavnog suda, s obzirom na to da dio javnosti smatra da je riječ o diskriminatornom odnosu i pogrešnom tumačenju zakona o penzijskom osiguranju. Nezadovoljne sudije i tužioci u svoju odbranu kažu da je riječ o odredbama zakona koje propisuju beneficirani radni staž u pravosuđu, koji funkcioner tog resora mogu koristiti samo ukoliko to oni žele. Drugi sporni dio odluka je što žene, prema ovom tumačenju, u penziju idu sa navršenih 64 godine, kako kaže zakon, dok muškarci mogu da rade dvije godine duže. Ovo je, smatraju, diskriminatoran odnos prema ženama.

Zbog toga je Upravni, a potom i Vrhovni sud, presudio u korist Svetlane Vujanović, supruge bivšeg predsjendika Crne Gore Filipa Vujanovića, i naložio Sudskom savjetu da je vrati u Vrhovni sud. ,,Konačno sam uspjela u sporu i dokazala da je Sudski savjet donio nezakonite odluke kojima je meni i koleginicama oduzeo sudijske funkcije. Svi navodi moje tužbe prepisani su u presudi. Nažalost, Sudski savjet i neodgovorne sudije meni i mojim koleginicama oduzeli su 18 mjeseci prava na rad i obavljanje sudijske funkcije, ali naša pravna borba nije bila uzaludna”, kazala je Vujanović.

Ova odluka je otvorila Pandorinu kutiju u pravosudnom sektoru, zbog koje je u cijeli slučaj uvedeno i državno tužilaštvo.

Nakon što je Vijeće drugostepenog organa, Vrhovnog suda, potvrdilo odluku Upravnog suda da je Vujanović protivzakonito penzionisana, oglasio se ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač. On je obje presude nazvao „skandaloznim“, dok je optužio sutkinju Hasniju Simonović, članicu Vijeća koje je vratilo penzionisanu Vujanović u Vrhovni sud, za konflikt interesa.

,,Vrhovni sud Crne Gore je 14. decembra 2022. godine donio presudu odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke – presude Upravnog suda Crne Gore. U tom Vijeću, u svojstu sudije izvjestioca, odlučivala je i sutkinja Hasnija Simonović koja je direktno bila zainteresovana za donošenje ovakve presude jer po postojećem zakonu ona stiče uslove za prestanak sudijske funkcije u januaru 2023. godine. Po svim standardima a naročito poštujući načelo nepristrasnosti u radu sudija, sutkinja Simonović nije smjela da bude sudija izvjestilac u konkretnom slučaju, niti da u njemu odlučuje”, naveo je ministar Kovač.

Odlazećem ministru je veliki broj crnogorskih pravnika i relevantnih pravnih organizacija zamjerio na direktnom miješanju u rad pravosuđa. Kovač je, ispred Ministarstva pravde, takođe i član Sudskog savjeta. Ovakve izjave zamjerila mu je i predsjednica Udruženja sudija i bivša sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović. Nju je Sudski savjet, na prvoj narednoj sjednici, takođe poslao u penziju. Kovač je bio izuzet iz glasanja.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo