Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZGRADA  ZA NAJSIROMAŠNIJE KOLAŠINCE  NEZAVRŠENA I POSLIJE 13 GODINA: Urnisane pare, vrijeme i nade

Objavljeno prije

na

Nezavršenih stanova, namijenjenih najugroženijima, u Kolašinu je na desetine. Još je više onih koji na njih čekaju. Rekorder je zgrada u Ulici Dunje Đokić, čija je gradnja počela još 2007. godine. Iz Opštine su nedavno obznanili da nema ni građevinsku ni upotrebnu dozvolu

 

Skoro milion eura i 13 godina je potrošeno, a zgrada u Ulici Dunje Đokić, namijenjena za stanovanje najsiromašnijih Kolašinaca, još nije završena. Tačnije, prije sedam godina, useljeno je samo 20 stanova. Navodno, stanove su na korišćenje dobili  „oni kojima su najpotrebniji“, iako o tome nije donešena opštinska odluka. Javnosti nijesu bili poznati ni kriterijumi prema kojim je raspodjela obavljena.

Polovina zgrade još je nedovršena. Prema podacima iz Plana socijalnog stanovanja, to je jedan od 12 objekata u Kolašinu, namijenjenih toj vrsti stanovanja, koji je nelegalan. Nije formalno još ni opštinsko vlasništvo.  Zgrada nema građevinsku ni upotrebnu dozvolu, a kako piše u Planu, ni rješenja o lokaciji, urbanističke uslove, projekte…

Tadašnji predsjednik Opštine Darko Brajušković podijelio je ključeve stanova u nelegalnog objektu, krajem ljeta 2013. godine. Obećao je da će „uskoro, uz pomoć države, biti i ostali stanovi spremni za useljenje“. Od tada se dva puta mijenjala vlast u Kolašinu, a obećanja su pala u zaborav. Sada, iz lokalne uprave, tvrde da je  „inicijativa za nastavak radova stalno prisutna“.

„Svjesni smo važnosti rješavanja stambenih pitanja sugrađana, koji su u stanju socijalne potrebe. Prema našim sadašnjim budžetskim mogućnostima, jedini način da se nastave radovi je uključenje nadležnih državnih institucija. Sa pozicije lokalne uprave, mi ćemo nastaviti sa inicijativama da se što prije nastave radovi na toj zgradi“, kažu u kabinetu predsjednika Opštine Milosava Bulatovića.

Novca za nastavka gradnje nije bilo ni svih minulih godina. Niti objašnjenja kako je trošen novac namijenjen za taj objekat.

Gradnja je 2007. godine povjerena preduzeću T&M gradnja iz Podgorice. Do 2010, prema djelimičnoj dokumentaciji, koju je moguće naći u lokalnoj upravi, tom preduzeću je isplaćeno više od 745.000 eura. Za te pare, tokom dvije godine, završeni su samo „grubi“ radovi i postavljen krov. Pred parlamentarne izbore 2012. godine, Ministarstvo rada i socijalnog staranja dalo je 30.000, a opština Kolašin dodatnih 70.000 eura za nastavak radova. Naredne godine, iz državnog budžeta opredijeljeno je još 45.000 eura. Zahvaljujući tome, polovina stanova  konačno su osposobljeni za stanovanje.

Iz ugovora između izvođača radova i Opštine, vidi se da su se tadašnji lokalni čelnici odlučili da se naknadno dograde dva sprata, što je koštalo oko 400.000 eura. Zbog toga su na temeljima, planiranim za objekat sa 24, izgrađena 42 stana.

Bivša predsjednica opštine Željka Vuksanović više puta je izjavljivala kako je, prije svega, neophodno procijeniti sigurnost te zgrade, odnosno,  električne, vodovodne i kanalizacione priključe.

„Sve što je bilo sumnjivo oko izgradnje te zgrade poslato je Specijalnom državnom tužiocu. Još nemamo povratnu informaciju“ – rekla je ona dok je bila na čelu lokalne izvršne vlasti. Na odgovore iz SDT još se čeka.

Njene sumnje u kvalitet radova potvrdio je i ekološki incident prije tri godine. Tada su stanari otkrili da odvod za kanalizaciju objekta nije priključen na mrežu. Godinama su se otpadne vode skupljale ispod temelja, a potom i izbile na površinu i prodrle u prizemlje. Oštetile su nekoliko useljenih stanova, izlille se u rijeku Svinjaču, poplavile dvorište… Zbog nepodnošljivog smrada jedna korisnica stana u potkrovlju odselila se i ponovo potražila podstanarsku sobu. Koliko štete je naneseno temeljima niko do sada nije ni pokušao da ustanovi.

„Ponekad pomislim da je bolje bilo da nikada nijesam dobila stan u ovoj zgradi. Podstanarski život je bio „pjesma“, pri ovome. Ne znamo šta nas sve može zadesiti ni sa strujom ni sa vodovodnom kanalizacijom…“ , kazala je jedna od korisnica stana oštećenog izlijevanjem fekalija.

Međutim, na desetine najsiromašnijih kolašinskih porodica željno čekaju završetak preostalih stanova u tom objektu. Prije svih, korisnici privremenog nužnog smještaja u Doma učenika u Smajlagića Polju. U tijesnim sobama tog objekta, skoro četiri godine nema struje, isključene zbog duga od oko 40.000 eura. Neki od stanara u tom smještaju su više od deceniju. Gotovo svima su im, tvrde, obećani stanovi u zgradi u Ulici Dunje Đokić.

Program socijalnog stanovanja, kao i Odluku o rješavanju stambenih potreba po osnovu prava na socijalno stanovanje, lokalni parlament je usvojio tokom minulih mjeseci. Ni u jednoj od ta dva dokumenta ne postoje podaci o broju onih koji bi u Kolašinu mogli da koriste ta prava.

Nema ni rokova za realizaciju planiranih aktivnosti. U Bulatovićevom kabinetu kažu da su „ti dokumenti doneseni sa ciljem da se dođe do optimalnih i pravednih rješenja“.

No, prema izjavama predsjednika SO Milana Đukića, od prije nekoliko mjeseci, jasno je da svi u vladajućoj kolašinskoj koaliciji ne dijele to mišljenje.

„Poslove u oblasti socijalnog stanovanja u opštini Kolašin trebalo je završavati mnogo ranije i mnogo efikasnije, a ne neposredno pred parlamentarne izbore. Neću podržati nijedan postupak nezakonite, partijske ili institucionalne zloupotrebe u rješavanju stambenih potreba, po osnovu prava na socijalno stanovanje“, kazao je ljetos on.

Đukić je, u ime svoje Grupe birača (GB), tada pozvao  Bulatovića „da uz pomoć lokalnih i državnih organa, utvrdi kako je ostvareno stanarsko pravo u zgradama u vlasništvu Opštine“. Takođe i po kom osnovu su ti stanovi useljeni. Istovremeno, rekao je Đukić, Opština mora imati preciznu evidenciju svih potreba i zahtjeva za socijalnim „sindikalnim“ ili „kadrovskim“ stanovanjem, kako bi rješavala ta pitanja što prije.

Đukićev kritički ton je, u međuvremenu, utihnuo, bar kad je riječ o oblasti socijalnog stanovanja. Od ljetos, ako se izuzme usvajanje par obaveznih odluka i tradicionalna predizborna obećanja, nijedna aktivnost nije napravljena. Gradnja stanova, namijenjenih socijalnom stanovanju, u zgradi u Ulici Dunje Đokić, kao i objekata u Mojkovačkoj ulici, započela je dok su na čelu SO i Opštine bili upravo lideri GB Mile Šuković i Mileta Bulatović.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLADIN LIJEK ZA GLAVOBOLJU: Obećavaju povišicu, pripremaju nove dažbine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… iščekuju informacije o iznosu/procentu obećane povišice, iz Vlade sve glasnije najavljuju kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje

 

Iz nedjelje u nedjelju, na sjednicama Vlade slušamo o povišicama plata zaposlenima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Prošle nedjelje najavljene su veće zarade policajcima iz Specijalnog policijskog odjeljenja koji rade sa tužilaštvom i zaposlenima iz IT sektora u javnoj upravi. Vlada je pripremila prijedlog izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru.

Usvoje li se one, ubuduće šefovi kabineta ministara, načelnici, inspektori, savjetnici, referenti… iz sve tri grane državne vlasti i lokalnih samouprava, sve skupa oko 20.000 državnih službenika, platu neće primati po osnovu postojećeg Zakona i ranije propisanih koeficijenata (od 9,4 do 2,6) već će o njoj, uz pomoć sindikata, pregovorati po osnovu Opšteg kolektivnog ugovora (kad bude potpisan). Što bi trebalo da im donese veće zarade.

Između sjednica, ministri objašnjavaju kako je stanje u državnoj  kasi ,,neodrživo”, žale se na ,,naslijeđene probleme”  i tragaju za kreditorom spremnim da pozajmi novac (do 350 miliona) predviđen nedavnim rebalansom budžeta za 2022.  Prema saznanjima Monitora zajmodavca smo izgleda pronašli u Njemačkoj. Samo još da saznamo koliko je on spreman pozajmiti i kolike će biti kamate.

Onda slijedi malo prazničkog opuštanja, pa potraga za novim kreditima. Svejedno da li će na vlasti biti 43. ili 44. Vlada. Prema prijedlogu Zakona o budžetu za narednu godinu državnoj kasi nedostajaće oko 700 miliona.

Para treba više nego ikad. Samo za uvećane neto plate i penzije – okruglo 1.000.000.000 (milijardu) eura. Procente povišica ne znamo, ali imamo obećanje resornog ministra da će oni biti približni stopi ovogodišnje inflacije. Ugrubo, između 15 i 20 odsto.

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… sa nestrpljenjem iščekuju informacije o iznosu/procentu ponuđene povišice, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić najavljuje kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje. Riječ je o državnim dažbinama koje su programom Evropa sad ukinute od ove godine zbog čega je, pored ostalog, došlo do značajnog povećanja neto zarada u Crnoj Gori.

,,To moramo da uradimo kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva”, saopštio je Šćekić obrazlažući da je program Evropa sad ozbiljno ugrozio održivost zdravstvenog sistema. I da je o tome kako, kada i kome vratiti obavezu plaćanja doprinosa za zdravstvo već razgovarao sa ministrom finansija.  ,,Nijesmo konkretizovali, ali svakako da smatramo da kroz institucije sistema mora da se vrate izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje”.

U prvi mah, bilo je neobično da tako krupno finansijsko pitanje – doprinosi za zdravstveno osiguranje donijeli su, lani, državnoj kasi više od 180 miliona – ne pronalazimo u predloženom budžetu za ovu godinu. Pošto je period od 12 mjeseci, u najboljem slučaju, vremenski okvir u kome bi aktuelna Vlada u tehničkom mandatu mogla da projektuje svoje poteze. Taman kada smo pomisllili  da su premijer Dritan Abazović i njegovi preostali ministri zagledani u budućnost mnogo dalje nego što bi trebali, ministar Damajnović je, koliko-toliko, pojasnio stvari.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERNET PREVARE U OBLANDAMA LAŽNOG MARKETINGA: Meta naivni i nezaštićeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje prevarne oglase koji prenaglašavaju efekte ponuđenih proizvoda, sadrže neistinite tvrdnje da će on biti dostupan samo u kratkom roku ili uspostavljanje i vođenje tzv. piramidalnih programa… Ipak, baš takve sadržaje svakodnevno susrijećemo na portalima i društvenim mrežama

 

Na portalima i društvenim mrežama zapljuskuju oglasi koji nude priliku da se bez mnogo truda i novca oslobodimo zdravstvenih i finansijskih problema. Ponuda je bogata: riješite se dioptrije bez operacije, zaboravite na dijabetes, obnovite oštećenu hrskavicu na zglobovima, izliječite neplodnost, prostatitis ili smršajte 50 i nešto kilograma za 28 dana.

Ponuđene metode su, kako piše, nove i revolucionarne, dok ljekari i farmaceuti pokušavaju da ih zataje ne bi li sačuvali dobru zaradu. Često se naglašava kako je za čudesno otkriće zaslužan neki crnogorski student/studentkinja. Doduše, kako svjedoče kolege iz okruženja, ako istim  oglasima pristupite sa internet adresa iz neke druge zemlje, bude da je pronalazač njihov a ne naš zemljak.

Timski rad? Ili najobičnija prevara? Biće drugo.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Europskom kongresu urologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je bio na bini. Bio je to Veselin Mitrović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje prostatitisa i spriječenje smrtonosnih posljedica. Razvoj lijeka koordinirao je profesor Aleksandar Mišić, urolog na medicinskom institutu”.

Tako počinje tekst koji u naslovu tvrdi da je pronađen lijek koji prostatitis uklanja poslije prve terapije. Slijedi razgovor sa dvojicom ,,pronalazača”, fotografije, opis teškoća (i prijetnji) kojima ih je navodno  izložila farmaceutska mafija. Čitav sajt djeluje prilično poznato. Počevši, nerijetko, od fotografije osobe koja vodi dnevnik na nekoj od ovdašnjih televizija. I, kako izgleda, baš čita vijest o našem genijalnom studentu (fotografija mu je u pozadini) i njegovom nevjerovatnom otkriću.

Tokom istraživanja naišli smo na makar tri slučaja da su novinari/novinarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine bili žrtve zloupotrebe takvih montaža. Neko je pozajmio njihovo ime/fotografiju da bi dao vjerodostojnost reklamama za svoje čudotvorne proizvode.

Sajt sa revolucionarnim lijekom nudi brojne sadržaje karakteristične za obične portale (politika, ekonomija, zdravlje, zabava…). Samo što oni, umjesto očekivanog sadržaja, vode do oglasa za kupovinu prostamida, kako se zove novootkriveni ,,lijek”.

Tu piše kako se za nekoliko minuta završava petnaestodnevna akcija tokom koje je ,,lijek” moguće kupiti u pola cijene, iako ni tada nije jeftin – 39 eura. Treba, ipak, požuriti pošto na lageru, pokazuje brojčanik, ima još samo nekoliko komada.     „Preporučujem da Prostamid što prije naručite. Program se neće ponoviti uskoro”, podstiče i profesor koordinator.

Za nepovjerljive, tu je istraživanje o učinkovitosti lijeka. ,,Prostamid distribuiramo u Crnoj Gori više od mjesec dana i proveli smo anketu među 10.000 naših klijenata”, kazuje jedan od ,,pronalazača” uz rezultate navodne ankete: Normalizacija mokrenja i prestanak neugodne boli – 99% ispitanika;  Lakoća i učinkovitost liječenja – 100% ispitanika; Poboljšanje potencije – 92% ispitanika; Nisu uočene nuspojave i ovisnost – 100% ispitanika.

Kako ne kupiti takav lijek? Ili neki sličan, a dostupan samo u virtuelnoj stvarnosti.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Evropskom kongresu dijabetologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je na bini. Bio je to Mićan Vujović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje dijabetesa i spriječavanje smrtonosnih posljedica”, piše u tekstu na sajtu na kome se promoviše ,,unikatni lijek” koji reguliše dijebetes poslije prve terapije.  Djeluje poznato?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo