Povežite se sa nama

Izdvojeno

CRNOGORSKI ZATVORI U VRIJEME KORONE: Rešetke i za kovid

Objavljeno prije

na

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija navode da među zatvorenicima nije bilo smrtnih slučajeva i da trenutno nemaju zatvorenika oboljelih od korona virusa

Dok broj oboljelih i preminulih od kovida 19 iz dana u dan ruši rekorde, iza bedema spuških zatvora, sudeći po podacima koje smo dobili, kovidu je zabranjen ulaz.

Tako je od marta ove godine, tačnije od početka epidemije izazvane korona virusom, u Upravi za izvršenja krivičnih sankcija (UIKS) registrovano sedam slučajeva infekcije kod lica lišenih slobode.

Virus je tek u julu „probio” zatvorske rešetke. Tada je testiranjem utvrđeno da su dva službenika UIKS-a pozitivna. Iako je zatvorska uprava, uz konsultaciju sa Institutom za javno zdravlje (IJZ), preduzela mjere u cilju sprečavanja daljeg širenja koronavirusa, testiranjem je kovid19 tada potvrđen kod još nekoliko zatvorskih policajaca koji su bili u kontaktu sa kolegama.

U odgovorima, koji su u srijedu Monitoru dostavljeni iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, navodi se da među zatvorenicima nije bilo smrtnih slučajeva i da trenutno nemaju zatvorenika oboljelih od korona virusa. „Niko od lica lišenih slobode inficiran kovid virusom nije imao težu kliničku sliku koja je zahtijevala bolničko liječenje. Sva lica su liječena u zatvorskim uslovima“, piše u odgovorima.

Iz UIKS-a u svom dopisu pojašnjavaju i kako postupaju sa pritvorenim i zatvorenim licima kod kojih se utvrdi virus.

„Kada je u pitanju infekcija korona virusom kod lica lišenih slobode, takva lica se izdvajaju iz kolektivnog smještaja i smještaju u samoizolaciji uz konstantan nadzor i pružanje zdravstvene pomoći od strane medicinskog osoblja Sektora za zdravstvenu zaštitu UIKS-a, uz konsultaciju Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Takođe, vrši se trijaža kontakata u cilju izolovanja istih i sprečavanja daljeg širenja virusa“, saopšteno je iz zatvorske ustanove.

Dodaju i da je u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Sektoru za zdravstvenu zaštitu, zaposleno 11 ljekara i to: doktora medicine, psihijatrije, hirurgije, urologije, interne medicine, fizijatrije, radiologije i 24 medicinska tehničara. Sve ovo, po njihovoj ocjeni, ukazuje da postoje uslovi za efikasno pružanje medicinske zaštite licima lišenim slobode.

Koordinator programa Ljudska prava i pravde NVO Građanske alijanse Zoran Vujičić u razgovoru za Monitor kaže da su zatvorene institucije za vrijeme kovida 19 posebno ranjive, jer su lica koja se nalaze u njima zavisna od službenika koja rade u njima a koja imaju kontakt sa spoljnjim svijetom.

„Kada je zatvorski sistem u pitanju, dodatnu težinu daje prenatrpanost“, kaže Vujićić objašnjavajući da se „kod nas popunjenost zatvorskih kapaciteta kreće oko 90 odsto. To se, po međunarodnim standardima a posebno kriterijumima Evropskog komiteta za prevenciju torture i nehumanog ili degradirajućeg tretmana ili kazni (CPT), smatra za prenatrpanost“.

Prema zvaničnim podacima, trenutno se na izdržavanju kazne zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija nalazi 505 zatvorenika. „Kada su u pitanju lica kojima je određena mjera pritvora, u Istražnom zatvoru Podgorica je broj pritvorenih lica nešto malo veći (oko 20 lica) u odnosu na standardom određeni smještajni kapacitet. Trenutno se u pritvorskim jedinicama UIKS-a u Podgorici i Bijelom Polju nalazi 328 pritvorenih lica“, kazali su Monitoru iz UIKS-a.

Vujičić tvrdi da pojedine prostorije za izdržavanje kazne zatvora ne ispunjavaju kriterijum od četiri kvadrata po osobi, što može predstavljati problem sa aspekta širenja virusa.  „Iako je nedavno Crna Gora usvojila još jedan u nizu Zakona o amnestiji – a povod za usvajanje tog Zakona upravo je bila potreba da se zbog epidemije korona virusa smanji broj zatvorske populacije, nije došlo do značajnijeg poboljšanja“, objašnjava naš sagovornik, i dodaje „da bi zatvorski sistem funkcionisao optimalno, neophodno je značajnije korišćenje alternativnih sankcija kao i da sistem resocijalizacije bude mnogo efikasniji jer trenutno na izdržavanju kazne imamo skoro 50 posto povratnika“.

S druge strane, iz UIKS-a tvrde da smještajni kapaciteti odgovaraju broju lica koja se nalaze kod njih. „Broj zatvorenika koji se nalaze na izdržavanju kazne zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, već duži vremenski period je znatno manji u odnosu na raspoložive smještajne kapacitete, što govori da isti zadovoljava potrebe smještaja osuđenih lica“, tvrde iz Zatvora.

Svoje zatvorske ćelije, osuđenici opremaju zavisno od toga kako je ko u mogućnosti, što naravno isključuje izvođenje građevinskih radova. To su nam potvrdili i iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

„Zatvorenik može opremiti zatvoreničku sobu sa svojim stvarima i to: radio prijemnikom, dvd uređajem, uređajem za ventilaciju, frižiderom, ormarićem za garderobu, stolom i stolicama. Sve sobe u kojima borave lica na izdržavanju kazne zatvora su opremljene navedenim stvarima“, dodaju u odgovorima.

Vujičić dodaje i da je pitanje uređenja same prostorije u kojima lica izdržavaju kaznu regulisano Kućnim redom. „U njemu se jasno kaže da zatvorenička soba mora biti opremljena krevetom, dušekom, posteljinom (jastuk, jastučnica, dva čaršava i odgovarajući broj ćebadi, u skladu sa klimatskim prilikama), ormarićem za garderobu, stolom i stolicama. U slučaju da ih opremi dodatnim aparatima koji koriste struju, zatvorenik je dužan da plaća mjesečnu naknadu za utrošak električne energije, čiji iznos rješenjem utvrđuje lice koje rukovodi zatvorom, kaže koordinator za ljudska prava GA.

On objašnjava i da u slučaju da se prostorije opremaju „dodatnom“ opremom koju ne prepoznaje kućni red, za to bi morala da postoji posebna dozvola. „Ukoliko ne postoji posebna dozvola rukovodioca sa zakonskim obrazloženjem, to povlači disciplinsku odgovornost koja mora da se utvrdi i da se odgovorna lica za to kazne“, zaključuje Vujičić.

Nije mali broj zatvorenika koji zbog teške finansijske situacije u kojoj se nalaze nijesu u stanju da opreme svoju zatvorsku sobu na način na koji bi željeli. Opet, ima i onih koji su svoje mjesto prinudnog boravka  pretvorili u sobe nalik apartmanima. Još se priča kako je Duško Šarić, tokom boravka u bjelopoljskom zatvoru, od prvog do posljednjeg dana pritvora imao tretman kao da je VIP gost nekog luksuznog hotela, a ne pritvorenik optužen za pranje narko novca.

Kako su tada pisali mediji, on se najprije postarao da ćeliju u kojoj boravi preuredi po svojim standardima i ukusu, pa je komplentno renovirana, naravno njegovim novcem, od poda do plafona.

„Sve je prekrečeno, zamijenjene su pločice, WC je kompletno zamijenjen, uključujući i novu WC šolju, luksuzunu tuš-kabinu i lavabo. Kada je sve bilo gotovo, njegova ćelija je više ličila na holetsku sobu nego na zatvorsku ćeliju“, pisali su mediji ističući da nije oskudijevao ni u tehnici ni u hrani.

Postoji priča i da je mlađi Šarić, jednog dana, rekao svojim stražarima da ne može više da ih gleda u tim uniformama, pa je organizovao da se, navodno, za njih donesu skupocjena Armanijeva odijela!? „Za praznike, pokazao je svoje zadovoljstvo tretmanom koji ima, tako što je osoblju Zatvora darivao poklone. Redovno je odlazio i kod upravnika Zatvora u kancelariju, a nekada je i svoje posjetioce vodio kod njega“, pisali su mediji, ali takve tvrdnje nikada zvanično nijesu potvrđene. Ali ni demantovane.

Mlađi brat Darka Šarića, podsjetimo, uhapšen je 15. novembra 2010, dok je njegov prijatelj Jovica Lončar uhapšen u maju 2011. godine. Obojica su bjelopoljski zatvor u kojem su se nalazili zbog optužbe da su prali novac napustili u aprilu 2014. godine. Kasnije su oslobođeni svih optužbi pa je država zbog neosnovanog hapšenja mora da im isplati paprenu odštetu. Ne zna se da li je u taj iznos uračunat i novac uložen u poboljšanje uslova stanovanja u bjelopoljskom zatvoru.

A da neki osuđenici u zatvoru znaju i da pretjeraju u pokušaju da okruženje prilagode potrebi da se osjećaju kao kod kuće, svjedoči priča stara više od 12 godina. Podsjetimo, te 2008. godine je dio zatvorenika u Spužu stupio u štrajk glađu tražeći, između ostalog, da im se omogući i igranje igrica u ćelijima.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

FOKUS

MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Navodi iz saopštenju Stejt departmenta o Branislavu Branu Mićunoviću i Miodragu Daki Davidoviću,  nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost.  Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima ove dvojice “kontroverznih biznismena”  koji su  bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića

 

Prošlog četvrtka, 16. novembra, osvanula je vijest da su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije dvojici crnogorskih “kontroverznih biznismena”, kako ih najčešće opisuju kod kuće, – Miodragu Daki Davidoviću i Branislavu Branu Mićunoviću. Američki Stejt department je u saopštenju pored imena ove dvojice Nikšićana, naveo imena još osam osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije koje je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC ), kao dio Ministarstva Finansija, stavila na crnu listu.

Od crnogorskih državljana na listi sankcionisanih osoba se od aprila prošle godine nalazi i Svetozar Marović, nekadašnji potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i drugi čovjek režima u Crnoj Gori kome je srodna vlast u Srbiji pružila utočište od izdržavanja pravosnažnih zatvorskih kazni zbog organizovanog kriminala i korupcije.

Sankcije američkih finansijskih vlasti osim zabrane putovanja i zamrzavanja imovine koja se eventualno nalazi u SAD-u ili na teritorijama pod njenom jurisdikcijom povlači i zabranu poslovanja američkih kompanija sa kompanijama proskribovanih osoba. Ne postoji nalog za hapšenje, osim eventualno za pojedince i pravna lica iz Amerike ako se utvrdi da su svjesno kršili sankcije OFAC-a i drugih državnih institucija, ili ako je učinjeno krivično djelo u američkoj jurisdikciji. Sa te tačke gledišta  Mićunović i Davidović  mogu biti mirni jer im ne prijeti direktna opasnost zbog crne liste. No, propagandni i psihološki efekat se ne može zanemariti jer im negativna dezignacija američke vlade smanjuje manevarski prostor i stvara nelagodnosti.

Davidović je pomenut prvi u saopštenju Stejt departmenta kao osoba koja “decenijama pere novac za kriminalne grupe, jačajući svoj uticaj i oblikujući svoje kriminalno preduzeće” uz optužbe za “šverc cigareta, nafte i oružja”. Takođe se ističe da je korupcija koju širi pomogla “Rusiji da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje”, uz napore da “utiču na rezultate izbora”. Osim Crne Gore, Amerikanci ukazuju i na Dakine aktivnosti u Makedoniji i “skandala koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara Vlade, ključnog saradnika bivšeg premijera Zorana Zaeva”. Raškovski je navodno uzeo mito od Davidovića “u cilju promoviranja poslovnih interesa Davidovića” – što se na Balkanu, i šire percipira kao standardna praksa u poslovanju ili dobijanju poslova.

Za Mićunovića se kaže da je”decenijama vodeća figura u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, datirajući još od vremena bivše Jugoslavije” što se inače moglo puno puta pročitati u regionalnoj štampi.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz ormara ponovo ispadaju  kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja  prethodnika

Ponovo ispadaju orasi iz šinjela  bivših vlasti.

Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.

Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.

Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo.  Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao   da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.

Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.

Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život.  (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).

Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada  na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.

„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa

 

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih  ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.

O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.

Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”.  I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.

Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora  Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.

I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.

Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo