Izdvojeno
TRAGOVI MINISTARA U SUMNJIVIM JAVNIM NABAVKAMA (II): Toplo i sigurno – Bošković

Od Pljevalja, preko Nikšića i Podgorice, do Ulcinja i Budve, poslovanje dvije nikšićke firme koje se bave obezbjeđenjem imovine i lice povezuje se odlazećim ministrom odbrane. I funkcijama na kojima se nalazio. Propast fabrike briketa u vinogradima Plantaža jednako je interesantna priča sa istim junakom
Odlazeći ministar odbrane Predrag Bošković važi za jednog od najdugovječnijih ministara koje je DPS iznjedrio tokom svoje trodecenijske vladavine. Bošković je od referenduma naovamo bio na čelu čak tri resora. Od 2012. do 2015. bio je ministar rada i socijalnog staranja. Prosvjetu je preuzeo u prvoj polovini 2015. i tim ministarstvom je rukovodio do izbora 2016. godine. Potom je stupio na mjesto ministra odbrane.
Paralelno sa politikom oprobao se i u svijetu biznisa. U ime države, između 2009. i 2012. godine, nalazio se na čelu Odbora direktora Rudnika uglja u Pljevljima. Od tada, za njegovo ime vezuje se poslovanje nikšićke kompanije Vector Security (osnovane 2011. godine), koja klijentima nudi usluge privatnog obezbjeđenja imovine. Formalno, radi se o dvije firme. Vector Security, koje više nema u Centralnom registru privrednih subjekata, jer je 2018. promijenila ime i djelatnost (Vector Com) i Vector System Security (VSS) koja je registrovana u oktobru 2014. (njen sajt je postao nedostupan nedavno, tokom našeg istraživanja, i navodi se da je u izradi). Njihov osnivač i vlasnik je Nikšićanin Ratko Popović, a ministar Bošković odlučno negira bilo kakve lične veze sa ovim firmama.
„Tu je firmu u Rudnik doveo Bošković ”, rekao nam je tokom ovog istraživanja bivši rukovodilac u pljevaljskom preduzeću. Do tog ugovora, ipak, nijesmo mogli doći jer pljevaljska kompanija tada nije bila u većinskom vlasništvu države (država je bila manjinski partner sve dok Elektroprivreda, prije dvije godine, nije preuzela akcije u vlasništvu A2A i Aca Đukanovića), a samim tim nije ni bila obveznik Zakona o javnim nabavkama.
Javno, Boškovića su u vezu sa Popovićevom firmom doveli bivši radnici nikšićkog Rudnika boksita u stečaju, prošle godine, nakon što je VSS postala vlasnik bivšeg sindikalnog placa u centru Nikšića površine 18.622 kvadrata.
„Tu Popovićevu firmu kontroliše Bošković i teško ćemo ostvariti svoja prava. To mi je u povjerenju rekao prijatelj – član obezbjeđenja VSS-a“, saopštio nam je bivši radnik Rudnika boksita, nezadovoljan što na ovoj lokaciji nijesu izgrađeni, ranije obećani, stanovi za radnike.
Priča se ponovila i ljetos, tokom pokušaja DPS da preuzme vlast u Budvi. Tada su radnici VSS, danima sprečavali ulazak u zgradu Opštine čelnicima Demokrata, SNP-a, DF-a. I oni su obznanili da iza ove firme, navodno, stoji ministar odbrane.
Funkcioner DF-a Nikola Jovanović dostavio je u drugoj polovini septembra Vijestima dokaze da 1. jula Nikola Divanović (privremeni gradonačelnik Budve) zaključio ugovor sa firmama Vector Sistem Security i Respect security, vrijednosti 4.950 eura, a vrijeme trajanja ugovora određeno je do 31. avgusta 2020, odnosno dan poslije održavanja izbora.
Ministar odbrane Bošković rekao nam je da sa vlasnikom pomenutih firmi nema nikakav poslovni odnos, niti ga je ikad imao. „Sve ostalo su insinuacije koje se, priznaćete, plasiraju u jednom veoma osjetljivom političkom momentu. Da imam veze sa tom firmom bio bih u zvaničnim podacima, registru o vlasništvu, kao i u mom kartonu kroz prijavu imovine. Svu svoju imovinu sam uredno prijavio i zbog toga sam ne malo puta etiketiran na naslovnicama pojedinih glasila”, napisao nam je Bošković.
Prema dostupnim bazama podataka zaista nije vidljiva nikakva direktna veza, ali postoji niz slučajnosti koje to, u krajnjem, možda i nijesu. Godinu prije nego što je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja došao na čelo Ministarstvo prosvjete (u prethodnom sazivu izvršne vlasti) Bošković je 1. maja 2014. potpisao sa Popovićevom Vector Security Ugovor o pružanju usluga fizičko-tehničkog obezbjeđenja objekata i lica u Centru za smještaj lica koja traže azil. Vrijednost tog jednogodišnjeg Ugovora iznosila je 99.011,81 euro ili oko 8.251 euro mjesečno.
Među klijentima VSS, prema podacima koji su donedavno bili dostupni na njenom veb sajtu, nalazila se kompanija Petrol Crna Gora MNE u kojoj je, dugi niz godina, na visokoj menadžerskoj funkciji i ministrov brat Dragan Bošković.
Tu je i Rudnik uglja Pljevlja. I oni su, krajem februara ove godine, sa VSS potpisali ugovor o obezbjeđenju imovine i lica tog preduzeća u iznosu od 567.472 eura sa uračunatim PDV-om.
I Ministarstvo odbrane je, prema dostupnim izvještajima tog resora o javnim nabavkama za 2018, 2019. i 2020. godinu, sa Popovićevom firmom sklopilo ugovore o obezbjeđenju imovine vojnog kompleksa Valdanos u Ulcinju. Troškovi obezbjeđenja Valdanosa početkom 2018. su ugovoreni za 65.067, a početkom 2019. godine za 68.690 eura. Za ovu godinu Bošković je sa istom firmom 17. januara potpisao Ugovor o obezbjeđenju imovine Valdanosa za iznos od 58.776,9 eura.
Krajem januara, odnosno, početkom februara ove godine Bošković je VSS-om potpisao Ugovor o isporuci i instaliranju sistema video nadzora na objektima Ministarstva odbrane i Vojske širom Crne Gore, kroz tri partije, za ukupno 306.170,64 eura. Nakon ponovljenog tendera, sa istom firmom je 6. aprila ove godine potpisao Ugovor o održavanju video nadzora, protivprovalnog sistema i kontrole pristupa za 27.300 eura. Sve navedene cijene su sa uračunatim PDV-om.
Ministar odbrane je prethodno sa VSS-om u novembru 2017. godine potpisao Ugovor o isporuci opreme za video nadzor vrijedan 14.415 eura za potrebe Zdravstvenog centra bezbjednosnih snaga u Podgorici. Takođe, 13. marta 2018. sa VSS-om potpisao je Ugovor o održavanju video nadzora vrijedan 14.612,85 eura. Mjesto izvršenja ovog Ugovora, poreg zgrade Ministarstva odbrane, bila je kasarna Narodni heroj Pero Ćetković u Baru, vojni objekat Mavrijan, vojni objekat Obosnik i Komanda Mornarice VCG.
U prethodnoj vladi, dok je Bošković obavljao funkciju ministra prosvjete (avgust 2016) potpisao je sa VSS-om Ugovor o pružanja usluga fizičkog obezbjeđenja zgrade Ministarstva prosvjete, Zavoda za školstvo i Ispitnog centra, tokom 12 mjeseci, za iznos od 14.962,58 eura. Desetak mjeseci ranije, u oktobru 2015, objavljeno je da će Univerzitet Crne Gore potrošiti za godinu 12.900 eura za obezbjeđenje zgrade Rektorata i da su taj Ugovor potpisali tadašnja rektorka Radmila Vojvodić i direktor firme Vector Sistem Security Ratko Popović.
Konačno, Vector System Security je obezbjeđivao i Skupštinu akcionara 13. jul Plantaža održanu 25. septembra ove godine. To nas dovodi do drugog dijela priče o preduzetničkim aktivnostima Predraga Boškovića.
On je bio jedan od osnivača firme OMP Engineering koja je nakon sprovedenog tendera državne kompanije 13. jul Plantaže (nije bilo konkurentske ponude) izabrana za partnera sa kojim su izgradili, pa u julu 2011. otvorili Plantomp, fabriku za proizvodnju briketa od lozovine. Uz Boškovića, suvlasnici novoosnovane firme bili su Oleg Obradović, bivši direktor Telekoma, i Miodrag Ivanović, bivši direktor T-mobile i Pobjede.
OMP je bio vlasnik polovine novoizgrađene fabrike dok je druga polovina bila vlasništvo Plantaža. Planirana je bila godišnja proizvodnja od deset hiljada tona briketa i izvoz u Francusku i Italiju, ali od toga nije bilo ništa. Fabrika, nakon probne proizvodnje, nikad nije radila. Upućeni kažu zbog toga što je OMP kupio opremu koja nije bila pogodna za preradu vinove loze.
U Boškovićevom imovinskom kartonu tokom ministarskog mandata navodilo se, najprije, da sa 30 odsto vlasništva nema pravo upravljanja preduzećem. Potom da je svoj vlasnički udio prepustio Olegu Obradoviću. Ipak, izvršni direktor propalog Plantompa, prema podacima iz Centralnog registra preduzeća, do oktobra 2019. godine bio je Boškovićev šurak Petar Šćepanović.
Partneri Plantaža su, kako je to utvrdio vještak tokom maratonskog spora u Privrednom sudu, uvezli opremu koja nikada nije mogla proizvesti željeni proizvod. Umjesto da privedu spor u svoju korist, državna kompanija se sa partnerima (Ivanovićem i Obradovićem) krajem aprila ove godine dogovorila (zaključila vansudsko poravnanje) da preuzme izgrađenu zgradu, a da se vlasnici OMP Engineering obeštete za gradnju propale fabrike briketa sa 350.000 eura i 37.000 kvadrata poljoprivrednog zemljišta u Glavnom gradu.
A koliko je država bila privržena ovom poslu, od njegovog početka, govori i činjenica da je Ministarstvo ekonomije u martu 2013. godine (sedma vlada Mila Đukanovića), da bi i proizvođačima olakšalo plasman ogrjevnog materijala, pripremalo projekat kreditiranja pod povoljnim uslovima građana koji žele da ugrade peći za grijanje na drvni otpad, pelet ili brikete.
Zakon ne važi kad plaćaju stranci
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) odbila je u oktobru 2019. zahtjev Instituta alternativa za pokretanje postupka protiv ministra odbrane Predraga Boškovića, zbog sumnje da je kao funkcioner međunarodnih rukometnih organizacija, nezakonito prihodovao najmanje 62.000 eura.
Iz Instituta su cijenili da je ministar u posljednje tri godine nezakonito prihodovao novac kao potpredsjednik Izvršnog odbora Evropske rukometne federacije (EHF) i član Izvršnog odbora Svjetske rukometne federacije (IHF).
ASK je odbacila zahtjev kao neosnovan jer se, tvrde, Zakon o sprječavanju korupcije ne primjenjuje na međunarodna tijela.
Mikan MILOŠEVIĆ
Zoran RADULOVIĆ
Ovaj tekst pripremljen je u okviru projekta „Za svrsishodno trošenje javnog novca!”, koji sprovodi Institut alternativa uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Holandije. Mišljenja i stavovi iznijeti u tekstu ne odražavaju nužno stavove i mišljenja Ambasade Kraljevine Holandije.
Komentari
FOKUS
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi

Navodi iz saopštenju Stejt departmenta o Branislavu Branu Mićunoviću i Miodragu Daki Davidoviću, nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost. Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima ove dvojice “kontroverznih biznismena” koji su bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića
Prošlog četvrtka, 16. novembra, osvanula je vijest da su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije dvojici crnogorskih “kontroverznih biznismena”, kako ih najčešće opisuju kod kuće, – Miodragu Daki Davidoviću i Branislavu Branu Mićunoviću. Američki Stejt department je u saopštenju pored imena ove dvojice Nikšićana, naveo imena još osam osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije koje je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC ), kao dio Ministarstva Finansija, stavila na crnu listu.
Od crnogorskih državljana na listi sankcionisanih osoba se od aprila prošle godine nalazi i Svetozar Marović, nekadašnji potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i drugi čovjek režima u Crnoj Gori kome je srodna vlast u Srbiji pružila utočište od izdržavanja pravosnažnih zatvorskih kazni zbog organizovanog kriminala i korupcije.
Sankcije američkih finansijskih vlasti osim zabrane putovanja i zamrzavanja imovine koja se eventualno nalazi u SAD-u ili na teritorijama pod njenom jurisdikcijom povlači i zabranu poslovanja američkih kompanija sa kompanijama proskribovanih osoba. Ne postoji nalog za hapšenje, osim eventualno za pojedince i pravna lica iz Amerike ako se utvrdi da su svjesno kršili sankcije OFAC-a i drugih državnih institucija, ili ako je učinjeno krivično djelo u američkoj jurisdikciji. Sa te tačke gledišta Mićunović i Davidović mogu biti mirni jer im ne prijeti direktna opasnost zbog crne liste. No, propagandni i psihološki efekat se ne može zanemariti jer im negativna dezignacija američke vlade smanjuje manevarski prostor i stvara nelagodnosti.
Davidović je pomenut prvi u saopštenju Stejt departmenta kao osoba koja “decenijama pere novac za kriminalne grupe, jačajući svoj uticaj i oblikujući svoje kriminalno preduzeće” uz optužbe za “šverc cigareta, nafte i oružja”. Takođe se ističe da je korupcija koju širi pomogla “Rusiji da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje”, uz napore da “utiču na rezultate izbora”. Osim Crne Gore, Amerikanci ukazuju i na Dakine aktivnosti u Makedoniji i “skandala koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara Vlade, ključnog saradnika bivšeg premijera Zorana Zaeva”. Raškovski je navodno uzeo mito od Davidovića “u cilju promoviranja poslovnih interesa Davidovića” – što se na Balkanu, i šire percipira kao standardna praksa u poslovanju ili dobijanju poslova.
Za Mićunovića se kaže da je”decenijama vodeća figura u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, datirajući još od vremena bivše Jugoslavije” što se inače moglo puno puta pročitati u regionalnoj štampi.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Iz ormara ponovo ispadaju kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja prethodnika
Ponovo ispadaju orasi iz šinjela bivših vlasti.
Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.
Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.
Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo. Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.
Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.
Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život. (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).
Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.
„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa
Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.
O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.
Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”. I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.
Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.
I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.
Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
DRUŠTVO4 sedmice
UNIVERZITET CG-FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI TUŽENI ZA MOBING: Kazna zbog iznošenja mišljenja
-
FOKUS3 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS2 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
Izdvojeno4 sedmice
MONITOROVA ANKETA: Test tek slijedi
-
DRUŠTVO3 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
FOKUS4 sedmice
PROGRAM NOVE VLADE: Nepročitana bajka
-
Izdvojeno4 sedmice
SLUČAJ ANDRIJE MANDIĆA: Pragmatični vojvoda
-
Izdvojeno4 sedmice
MIJEŠANJE VLASTI SRBIJE U CRNOGORSKI POPIS STANOVNIŠTVA: Studenti i Dodik na istom zadatku są crkvom