Povežite se sa nama

DRUŠTVO

HOTEL AS – UKLETI BROD NASUKAN U PERAZIĆA DOLU: Od strateške privatizacije do optužnice

Objavljeno prije

na

Privatizacija Hotela As postala je jedan od najvećih promašaja Savjeta za privatizaciju koji je budzašto i pristrasno rasprodavao vrijedne crnogorske hotele i još vrednije zemljište na obali mora kojima su hotelski kompleksi raspolagali. Njihove greške i milionske štete nanijete državi Crnoj Gori rješavaće se u dugotrajnim sudskim procesima

 

Gabaritni Hotel As sagrađen u uvali Perazića Do može ponijeti pridjev – ukleti. Njegovu izgradnju od početka osamdesetih godina prošlog vijeka do danas, pratile su brojne nedaće, sudske afere, blokade rada hotela, privatizacije i promjene vlasništva. Sve do posljednjih skandala oko lažnih garancija koje su podmetnute Vladi, odnosno Ministarstvu održivog razvoja i turizma i podizanja optužnice Specijalnog državnog tužilaštva protiv vlasnika za zloupotrebu ovlašćenja u privredi.

Osamnaestogodišnja saga o neuspjeloj privatizaciji, o graditeljskoj megalomaniji bez pokrića, o nelegalnoj rekonstrukciji i dogradnji ogromnog hotela, ružne betonske građevine koja se poput Titanika prislonila uz brdo nekada pitoresknog turističkog naselja Perazića Do, dobiće svoj epilog na sudu.

Na osnovu krivične prijave koju je početkom 2016. podnijelo Ministarstvo održivog razvoja i turizma protiv šest osoba, vlasnika i odgovornih lica crnogorsko-ruske kompanije Nega Tours Montenegro zbog otkrića da su garancije date Vladi i HTP Budvanska rivijera na iznos od 3 miliona eura bile lažne, Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Neđeljka Gardaševića, predsjednika Borda direktora kompanije Montena Invest ltd, sa Kipra. On se tereti za zloupotrebu ovlašćenja u privredi, za davanje lažne bankarske garancije od 3.000.000 eura prilikom potpisivanja Aneksa I ugovora iz 2014. godine, kojim je Vlada pokušala dati novu šansu investitoru za završetak radova na rekonstrukciji hotela, te da je za taj iznos oštetio budžet Crne Gore.

Neđeljko Gardašević uhapšen je 13. marta ove godine po nalogu SDT, ali je početkom aprila izašao iz istražnog zatvora kada je sudija Višeg suda prihvatio predlog odbrane za jemstvo u iznosu od 100.000 eura, koji je u depozit suda uplatio prijatelj Gardaševića, izvjesni Aleksandar Jovanović.

Na ročištu koje je krajem oktobra odžano u Višem sudu, branilac Miloš Vuksanović kazao je da je optužba protiv Gardaševića nepotpuna i nezakonita, da je ostala na nivou indicija, imajući u vidu činjenicu da je optuženi prilikom prvog saslušanja prezentirao dokaz o uplati provizije u iznosu od 195.000 eura u rubaljskoj protivvrijednosti brokerskoj agenciji Miraž koja je bila zadužena da prema propisima Ruske Federacije pribavi spornu garanciju. Predložio je da se optužnica vrati na doradu ili ukine postupak.

Blamaža oko falsifikovane, bezvrijedne bankarske garancije na 3 miliona eura, koju je MORT na čelu sa ministrom Branimirom Gvozdenovićem prihvatilo bez ikakve provjere, izazvala je nevjericu i podsmjeh u crnogorskoj javnosti koja je očekivala ministrovu neopozivu ostavku. Do toga nije došlo, ali je ministar Gvozdenović saslušavan na tu okolnost pred poslanicima, članovima Odbora za ekonomiju Skupštine Crne Gore. Nikakvih posljedica po Gvozdenovića nije bilo osim zaključka, da se u slučaju raskida ugovora o prodaji Hotel As ne može vratiti pod okrilje HTP Budvanska rivijera već se mora tretirati kao državna imovina.

Investitori su tada tvrdili da je garancija validna i da su moskovsku Sberbanku, koja je izdala, izabrali na predlog Vlade. Zbog lažnih garancija i nepoštovanja obaveza iz Aneksa, po nalogu Vlade HTP Budvanska rivijera podnijela je 19. oktobra 2016. tužbu Privrednom sudu za raskid ugovora. Zatražili su i uvođenje privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja na nedovršeni hotel što je sud prihvatio.

Iako su se Neđeljko Gardašević i firme Montena  invest i Nega tours žalili,  sud je presudio u korist državne hotelske kompanije, pa je u katastar  upisana privremena mjera na Hotel As sa pripadajućim zemljištem, uz zabilježbu tužbe države protiv tih firmi, njihovih osnivača i direktora.

Privatizacija Hotela As postala je jedan od najvećih promašaja Savjeta za privatizaciju koji je budzašto i pristrasno rasprodavao vrijedne crnogorske hotele i još vrednije zemljište na obali mora kojima su  hotelski kompleksi raspolagali. Njihove greške i milionske štete nanijete državi Crnoj Gori rješavaće se u dugotrajnim sudskim procesima.

Među prvim privatizacijama u crnogorskom hotelijerstvu bila je prodaja Hotela As 2002. godine, za koji je Nega tours platila 5 miliona njemačkih maraka. Ugovorom zaključenim između Vlade, HTP Budvanska rivijera i ruske firme Nega tours, kupac je za taj iznos  dobio hotel površine oko 22.000 m2, 22 vile i 36.000 kvadrata zemljišta uz morsku obalu u naselju Perazića Do. Ugovorom je obećan dodatni bonus, davanje koncesije na atraktivnu plažu Crvena stijena, na ime ulaganja u uređenje pješačkog tunela između tog malog primorskog sela i Petrovca. Par mjeseci nakon potpisivanja ugovora ruska firma uknjižila se na ove nepokretnosti, koje sada država i hotelska grupa Budvanska rivijera tužbom traže nazad.

Investitor se obavezao da će izvršiti rekonstrukciju i adaptaciju oronulog hotela do nivoa od četiri hotelske zvjezdice. Otvaranja je zakazano za narednu, 2003. godinu. Vlasnici Nega toursa, Neđeljko Gardašević i njegov ruski partner  Viktor Mazanov imali su druge planove. Htjeli su veći hotel, vile, bazene, marine, heliodrome, pa su ubrzo porušili dio hotela i počeli širenje gabarita u svim pravcima, po širini i visini.

U međuvrmenu, došlo je do promjena u vlasničkoj strukturi ruske firme. U avgustu 2009. firmu Nega tours preuzima kiparska kompanija Montena Invest Ltd, u iznosu od 76,95 odsto kapitala. Kao suosnivač navodi se i kompanija Nikas Engineering Ltd, za preostalih 23 odsto. Na čelu Odbora direktora firme nalazi se optuženi Neđeljko Gardašević dok funkciju ovlašćenog zastupnika i izvršnog direktora obavlja njegov sin Dejan Gardašević.

Ugovorene obaveze oko rekonstrukcije Hotela As nisu bile ispunjene ni 12 godina kasnije, pa je Vlada odlučila da investitoru pruži drugu šansu, koja nije iskorišćena. U februaru 2014. potpisan aneks ugovora prema kome se Nega tours obavezala da će u dvije faze, do kraja 2015. godine uložiti oko 50 miliona eura i završiti radove. Za šta  su priložili  garancije moskovske Sberbanke.

Međutim, Hotel As nije završen. Osamnaest godina kasnije on je građevina nalik Skadru na Bojani, napušteni betonski skelet od 17 spratova, usječen u brdo ispod magistralnog puta za Petrovac. Kao simbol propale privatizacije, lažnih garancija i obećanja. Čitava plejada ministara turizma, od Rada Gregovića za čijeg je mandata Hotel As prodat, preko Predraga Nenezića i Predraga Sekulića pa sve do Branimira Gvozdenovića, nije dala odgovor na pitanje kako se došlo do situacije da Hotel As predstavlja graditeljsko ruglo Perazića Dola i cijele budvanske rivijere, kome se ne nazire rješenje u skoroj budućnosti.

Novi Hotel As najavljivan je kao primjer vrhunskog luksuza i ekstravagancije u hotelijerstvu. U kompleksu ekstremnio neprikladnih  gabarita sa hotelom od sedamnaest spratova koji podsjećaju na palube luksuznog kruzera ukotvljenog na pješčanom žalu, planirana je izgradnja tri heliodroma, jedan na posljednjem spratu hotela, drugi na plaži i treći na dokovima hotelske marine. Predviđeni su i veliki otvoreni i zatvoreni bazeni, sa mašinama za proizvodnju vještačkih talasa, na kojima bi gosti mogli surfovati, po uzoru na takve u Las Vegasu. Posebu atrakciju predstavljao bi podvodni restoran kakav je izgrađen u poznatom Hotelu Budž El Arab u Dubaiu. Na sve se mislilo, pa su predviđeni luksuzni apartmani za šeike sa posebnim prostorijama za njihove hareme, iz kojih se pruža predivan pogled na plavu morsku pučinu.

A onda je nastupila ekonomska kriza zbog koje su, navodno, ovi ambiciozni planovi propali.

 

AFERA ZATVORILA HOTEL

Hotel As je dobio  ime po Auto-moto savezu Jugoslavije koji ga je izgradio u saradnji sa njemačkim klubom Adoc, osnovanim za ljetovanja njemačkih turista koji na odmor odlaze svojim automobilima. Hotel je gradila beogradska stambena zadruga Komfor, koja je većinu zemljišta u Perazića Dolu kupila od mještana, na kome je sagradila atraktivno vikend naselje sa 52 vikendice, ušuškane u gustoj hrastovoj šumi. Komfor poklanja AMS parcelu za gradnju hotela i tursitički razvoj naselja. Početkom sedamdesetih izgrađen je luksuzni Hotel As sa 110 soba, opremljen brojnim sadržajima.

Kada je hotel u potpunosti dovršen, kompletiran sa vrhunskom opremom i osobljem, svečano otvaranje stopirano je zbog izbijanja čuvene afere Komfor. Bila je to prva korupcionaška afera visokog ranga u kojoj su federalne vlasti sumnjičile rukovodioce zadruge Komfor za spregu sa vlasnicima vila, koje su navodno izgrađene na teret hotela. Kupci vikendica bile su ugledne ličnosti tadašnje Jugoslavije, sudije, advokati, istaknuti Titovi saradnici, generali, glumci…Smijenjen je i uhapšen generalni sekretar AMS Laza Lotvin i mnogi drugi akteri. Hotel je ostao zatvoren punih deset godina, kada na čelo AMS dolazi Vukašin Maraš, koji početkom osamdesetih hotel predaje preduzeću Montenegroturist. Kasnije prelazi u sastav HG Budvanska rivijera, koja ga je i prodala.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo