Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DARKO ŠARIĆ PRAVOSNAŽNO OSUĐEN NA 15 GODINA ZATVORA: Političke veze i dalje tajna

Objavljeno prije

na

Skoro deceniju i po nakon akcije Balkanski ratnik koja je raskrinkala kriminalnu grupu Darka Šarića, jasno je jedno. Da su i sami procesi protiv tog klana vođeni pod budnim okom i uticajem politike, kao što je i Šarićevo carstvo naraslo zahvaljujući istim, političkim vezama. No, priča o sprezi visoke politike i organizovanog kriminala, kako se očekivalo, nije ispričana u dokumentima pravosuđa. O njoj će ostati tek medijski arhivi da svjedoče

 

Mnogo se očekivalo od slučaja Šarić. Nakon što je u međunarodnoj akciji Balkanski ratnik, razotkrivena kriminalna grupa Pljevljaka Darka Šarića, koja je krijumčarila tone kokaina u Južnu Ameriku, očekivalo se da će hapšenja njega i njegovih saradnika rezultirati ne samo adekvatnim sudskim procesima i presudama već i da će se objelodaniti kako je Šarić uspio da napravi carstvo u Crnoj Gori i regionu, te tako moćnu kriminalnu strukturu. Jasno je da to nije mogao učiniti bez jakih političkih veza. O tim vezama svjedočili su rijetki mediji u Crnoj Gori i Srbiji, no one nikada nisu postale dio pravosudnih spisa.

Danas, 12 godina od akcije Balkanski ratnik, i deceniju od početka suđenja, u Beogradu je donesena pravosnažna presuda protiv narko bosa Darka Šarića. Šarić je osuđen na 15 godina zatvora zbog trgovine narkoticima. Sud je potvrdio kaznu i Šarićevom bliskom saradniku Goranu Sokoviću, kao i još jednom istaknutom članu grupe i Šarićevom rođaku Željku Vujanoviću koji je osuđen na 14 godina zatvora, dok su gotovo svim ostalim članovima grupe kazne smanjene.

U obrazloženju odluke suda koja je, kako piše beogradski KRIK, donijeta u junu ove godine, a objavljena tek nedavno, navodi se da, iako su postojale olakšavajuće okolnosti za Šarića, one nijesu mogle da utiču na smanjenje kazne. „Kao otežavajuća okolnost (uzeta je) kriminalna aktivnost kojom je ostvarena organizacija na planetarnom nivou, a koja je kroz kontinuirane aktivnosti baratala sa, kao što je tokom postupka nesporno utvrđeno, velikim količinama opojne droge kokain“, navodi se u odluci  suda. KRIK konstatuje da sud nije objasnio zbog čega je čekao više od četiri mjeseca da ovo saopšti javnosti.

Ostalo je mnogo toga što javnosti nije razjašnjeno kada je u pitanju proces protiv Šarića i njegove grupe. I u Beogradu, ali i u Crnoj Gori. Odavno je jasno da i Šarićevo carstvo i sudski procesi itekako imaju veze sa politikom.

Šarić je uhapšen četiri godine nakon početka procesa u Beogradu. Predao se sam u martu martu 2014. godine, dva dana nakon vanrednih parlamentarnih izbora na kojima je pobedu odnela Srpska napredna stranka, podsjeća KRIK. Tada je saopštio da je zbog promjene „političke klime“ u Srbiji osjetio da može da ima pošteno suđenje. „Ovo je fer suđenje sada, nije Darko neprijatelj više.“

Kazna Šariću je niža od one kojoj se nadalo beogradsko tužilaštvo, koje je u završnim riječima tražilo da se Šarić osudi na 40 godina zatvora. Šarić je tokom postupka uglavnom imao primjedbe na beogradsko tužilaštvo, odnosno zamjenika tužioca Sašu Ivanića, koji je proces vodio od početka, i prije dolaska nove vlasti u Srbiji. Protiv Ivanića kampanju nije vodio samo Šarić, nego i medji bliski novom režimu.

U Crnoj Gori Šarićeva grupa nije imala razloga za nezadovoljstvo. Mnogo kasnije od ostalih zemalja u regionu, crnogorsko tužilaštvo pokrenulo je proces protiv brata Darka Šarića Duška i saradnika Jovice Lončara zbog pranja novca. Obojica su nakon dužeg procesa oslobođeni, a brojni pravnici propust su vidjeli u optužnici, postavljenoj tako da ne dokazuje porijeklo novca. Kako god, Šarićev brat danas je ugledni građanin u rodnoj zemlji. Nedavno je i firma Mat kompani, koja je bila predmet optužnice jer je navodno služila za pranje novca, počela da posluje pod drugim imenom – Level ing. Nakon preimenovanja, na čelo kompanije se poslije punih 11 godina i formalno vratio Duško Šarić, pišu Vijesti.

Šariću i Lončaru vraćene su nekretnine koje su bile u vlasništvu Mat kompani – zemljište u Pljevljima površine 6.203 kvadrata, poslovne zgrade u kojima su smještene diskoteka Municipium S, kafić Četiri sobe i benzinska stanica Mat petrol. Vraćene su im i stambene zgrade u Pljevljima ukupne površine 2.194 kvadrata, parcele površine 2.683 kvadrata i stanovi u stambenoj zgradi površine 149 kvadrata.

Prema optužnici, Mat kompani je prala  novac preko Prve banke Crne Gore, u vlasništvu predsjednika države Mila Đukanovića i njegovog brata Aleksandra. Tako je presudom, i banka, odnosno braća Đukanović oslobođena odgovornosti.

Tu se vraćamo na priču o sprezi visoke politike i organizovanog kriminala, o kojoj će ostati tek medijski arhivi da svjedoče. Zato se valja prisjećati. Za sada samo je šef kabineta Ivice Dačića optužen da je davao informacije Šariću, no prisluškivani razgovori nijesu uvršteni u dokazni materijal na suđenju.

„Svaki ozbiljan organizovani kriminal se zasniva na trojstvu – droga, novac i politika“, objašnjavao je svojevremeno u intervjuu našem nedjeljniku Stevan Dojčinović, urednik beogradskog KRIK-a, koji je i napisao knjigu o Šarićevom carstvu. „Postoji indicija da je balkanski kartel u Srbiji uspostavio veze sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, koje je predvodio Ivica Dačić, lider Socijalističke partije Srbije. Šarić je bio vlasnik noćnog kluba Vanila koji se nalazio u zgradi centrale SPS-a, a postojali su i direktni kontakti Ivice Dačića, kao još minimum dva člana njegovog kabineta sa Rodoljubom Radulovićem, koji je 2012. godine optužen kao jedan od članova narko kartela“, tvrdio je.

U Crnoj Gori, kazao je tada Dojčinović, veze dosežu do Mila Đukanovića i njegovih ljudi. „Te veze je otkrila i u svojim pričama objavila moja koleginica Miranda Patrucić iz Sarajeva, a ja ih u knjizi samo prenosim. U pitanju su veze preko Prve banke, davanja garancije Šariću za državljanstvo i poslova oko fudbalskog kluba Mogren“.

Monitor je ranije pisao da je Prva banka Šarićima izdala kredit od preko pet miliona eura u vrijeme kada su joj bile zabranjene kreditne aktivnosti, a mreža istraživačkih novinara OCCRP je, pozivajući se na dokumenta Centralne banke Crne Gore, konstatovala da je ova grupa imala privilegovan položaj u banci porodice bivšeg crnogorskog premijera, te da je banka poslujući sa njima često kršila i propise i dobru bankarsku praksu

Crnogorske vlasti garantovale su Darku Šariću državljanstvo u vrijeme akcije Balkanski ratnik, iako su bezbjednosne službe zemlje bile upoznate sa aktivnostima njegovog klana. Predsjednik Đukanović u beogradskim medijima pravdao je to postulatima pravne države – niko nje kriv dok se na sudu ne dokaže. To pravilo dobro dođe u zemlji čije pravosuđe nikada nije utvrdilo odgovornost vrha vlasti i njemu bliskih ljudi u bilo kojoj aferi koja je potresala zemlju, ma kako bila dokumentovana u krivičnim prijavama najčešće civilnog sektora i medijskim napisima.

Bivši direktor srpske policije Milorad Veljović više puta je tvrdio da je na vrhu narkoklana neko mnogo moćniji od Darka Šarića. Ko, pravosuđa regiona nijesu dala odgovor.

Dvije godine nakon početka postupka Darku Šariću, Crna Gora je u američkom Forin afersu okarakterisana mafijaškom državom. Po definiciji tog uglednog časopisa, u takvim zemljama visoki zvaničnici su, u stvari, integralni igrači organizovanog kriminala, ako ne i vođe.

U takvim zemljama, i bratskim vladavinama u komšiluku, teško je očekivati da istina o moćnicima dobije sudski pečat.

 

Čeka se i presuda za pranje novca

I dok je Darko Šarić pravosnažno osuđen u postupku za trgovinu narkoticima, u Beogradu i dalje traje proces Šariću i njegovoj grupi za pranje više od 20 miliona evra koje je Šarić navodno zaradio švercujući i prodajući drogu.

U ovom postupku Šarić je prvi put osuđen ljetos, i to na devet godina zatvora, a presudu, trenutno, takođe razmatra Apelacioni sud u Beogradu.

Srpsko tužilaštvo za organizovani kriminal zatražio je maksimalne kazne za ubacivanje „prljavog“ novca u finansijske tokove Srbije, dok je odbrana predložila oslobađajuću presudu, tvrdeći da novac Šarića potiče od legalnih poslova.

U optužnici se tvrdi  da je Pljevljak novac stečen trgovinom droge investirao u kupovinu, uzimanje pod zakup i preuzimanje pojedinih preduzeća, poljoprivrednog zemljišta i drugih nepokretnosti, uglavnom na području Vojvodine. To je radio, tvrdi Tužilaštvo, koristeći of šor kompanije, koje je osnovao u Americi, i njegove firme u Crnoj Gori. Pri tome je, navodi se, njegov identitet ostajao skriven i poslove je rijetko zaključivao lično.

Postupajući tužilac je bio Saša Ivanić. Odbrana je tražila njegovo izuzeće tvrdeći da nije nepristrasan.

Milena PEROVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo