Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDUĆNOST ODNOSA UPRAVE POLICIJE I MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA: Između struke i politike

Objavljeno prije

na

Na zapadu je prihvaćen standard da nadležni ministar unutrašnih poslova ne treba da zna koji su predmeti u radu policije, pošto on nije profesionalac iz službe, nego (najčešće) pripadnik neke od vladajućih partija postavljen političkom odlukom

 

Ponovno pripajanje Uprave policije (UP) Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) jedan je od planova mandatara Zdravka Krivokapića. Iako ideja nije nova, ponovo se postavlja pitanje šta bi sve trebalo uraditi da do novog spajanja dođe, ali i šta bi se time suštinski promijenilo u radu UP?

Goran Danilović bivši ministar unutrašnjih poslova u vladi izbornog povjerenja ističe da je to politička odluka koja proističe iz odgovora na pitanje šta buduća vlada želi da uradi sa UP. „Uvijek sam za to da UP ima onaj nivo samostalnosti koji obezbjeđuje nesmetano funkcionisanje ali i dnevnu, da tako kažem, političku kontrolu. Suštinski, sada se nadležnost ministra MUP svodi na to da od kandidata koji se prijave za direktora Uprave policije predloži Vladi onoga koji je po njegovom mišljenju najbolji. Potom direktor UP odgovara ministru i Vladi. A to kako odgovara ministru je, po mom iskustvu, potpuno nezadovoljavajuće za naš sistem“, ističe Danilović.

Po njegovom mišljenju, ako je vlada sastavljena po principu eksperata na ministarskim mjestima, onda možda treba i razmisliti da li treba raditi izmjene zakona, pošto se Uprava na taj način ne bi stavila pod adekvatnu političku kontrolu. „Podrazumijeva se, kada su već ministri eksperti a ne političke ličnosti, da postoji potreba da se zadrži ekspertski ili, preciznije, profesionalni nivo i u UP. Mislim da o tome treba povesti otvorenu raspravu“, kaže Danilović. A za njega je nesporno da treba izvršiti dubinsku i temeljnu rekonstrukciju cijelog sektora bezbjednosti.

„Zadržavanjem postojeće regulative čuvaju se stečene pozicije u UP, a sada su tamo partijski kadrovi bivšeg režima. Razlog zašto treba  profesionalizovati UP je očigledan, jer od direktora UP-a, preko njegovih zamjenika, pa značajno i po dubini postavljeni su najodaniji partijski kadrovi koji nemaju nikakve veze sa profesionalizmom i mislim da je to lako dokazati“, zaključuje naš sagovornik.

Da treba očistiti bezbjednosni sektor saglasan je i Zoran Miljanić generalni sekretar Građanskog saveza CIVIS i bivši član Odbora za bezbjednost Skupštine CG. Zbog toga Uprava policije mora biti pod neposrednim ingerencijama ministra unutrašnjih poslova.

„Politička odgovornost je jedan od razloga zašto UP treba da bude u sklopu MUP-a. Na taj način nam se više neće događati da se policijom rukovodi na način da jedne kriminalne strukture zamijene druge kriminalne strukture, a što se u nedefinisanim odnosima lako može dogoditi“, kaže Miljanić. „To vidim kao najvažniji razlog zašto UP mora biti vraćena pod kontrolu ministra“.

To, slažu se naši sagovornici, nije lak posao.

Danilović naglašava da ministar unutrašnjih poslova u javnosti ima veliku odgovornost jer ga ljudi i dalje podrazumijevaju kao nekoga ko rukovodi radom policije i pored toga što on suštinski nema tu mogućnost. „Mislim da bi svaki ministar unutrašnjih poslova, ako hoćemo profesionalizovanu UP i odgovornost rukovodećeg kadra, morao imati zakonsko pravo da izabere najuži krug saradnika, a ne da pokušava da mijenja sistem sa naslijeđenim kadrovima“, kaže Danilović. „To podrazumijeva izmjenu zakona o unutrašnjim poslovima i, što stalno pominjem, i izmjenu Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Alternativa može biti namjera da ministar unutrašnjih poslova ostane sa postojećim nadležnostima, a da se onda insistira na profesionalizmu u UP.“.

Treba mijenjati sistem i to nije lak posao, dodaje Miljanić, objašnjavajući da su za to potrebni mjeseci tokom kojih se ovaj sektor bezbjednosti, paralelno, mora boriti sa organizovanim kriminalom.

„Najvjerovatnije će u narednom periodu biti v.d. stanje, dok se ne pripreme akta i nova strategija za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Tek će onda biti moguće birati novog direktora i njegove saradnike“, objašnjava Miljanić.

Odluka da se crnogorska Uprava policije odvoji od MUP-a donijeta je nakon što je u julu 2018. godine za prvog policajca izabran novi-stari direktor Veselin Veljović.

Par mjeseci nakon toga, tačnije u decembru, Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o unutrašnjim poslovima kojim je predviđeno izdvajanje Uprave policije iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić tada je ocijenio da će izdvajanjem Uprave policije iz MUP-a biti dostignut „veći stepen efikasnosti i funkcionalnosti u radu ministarstva i Uprave. Naglasio je da je usvojeni zakonski akt optimum za funkcionisanje MUP-a i Uprave policije i put kojim se mogu postići još bolji rezultati.

Ako do novog spajanja dođe, faktički će direktor policije ostati glavni rukovodilac zadužen za rad policije,  jedino što će u finansijama zavisiti od ministra. To je sistem koji praktikuju zemlje zapadne demokratije, pošto je prihvaćen standard da nadležni ministar ne treba da zna koji su predmeti u radu policije, pošto on nije profesionalac iz službe, nego (najčešće) pripadnik neke od vladajućih partija postavljen političkom odlukom.

Potvrdu te prakse imali smo nedavno u Hrvatskoj kada ministar policije i premijer nijesu znali da se pod istragom i mjerama tajnog nadzora nalazi direktor najvećeg državnog preduzeća za transport nafte. O svemu tome obaviješteni su na dan njegovog hapšenja.

Da se kojim slučajem to desilo kod nas, sigurno bi taj direktor bio miljama daleko i to nekoliko dana prije planirane akcije. Da li je vrijeme da slična praksa zaživi i kod nas? Možda nam odgovor na to pitanje ponude novi direktor ili ministar policije. Ili, obojica zajedno.

 

Saradnja sa tužilaštvom

Da li će pripadnici buduće resistematizovane Uprave policije biti voljni da sarađuju sa aktuelnim tužiocima? Naši sagovornici na to pitanje odgovaraju odrečno.

„Ja to ne očekujem“, kaže Danilović. „Mislim da  je gotovo cijeli postojeći sistem prilagođen onoj skoro jednopartiskoj vlasti DPS-a. Policiji će, ma koliko bila profesionalizovana, biti užasno teško da radi posao bez apsolutno profesionalne tužilačke organizacije. Ali te stvari ne mogu da se gledaju skrštenih ruku, niti se može dopustiti da sve tapka u mjestu“.

On naglašava da je saradnja između Uprave policije, MUP-a, Vlade i SDT-a propisana jasnim zakonskim pravilima koja se moraju ili poštovati ili  mijenjati. „Parlament, i po cijenu neslaganja s izvršnom vlašću, u nekim konkretnim situacijama mora pokazati zrelost i, kroz dijalog  s opozicijom, spremnost na kompromisna rješenja, usvajanjem u hitnoj proceduri zakona ili izmjena i dopuna zakona koji će omogućiti da se nadoknade ili premoste poteškoće koje imamo zbog neprofesionalizma u dijelu tužilačke vlasti“, kaže Danilović.

Zoran Miljanić smatra da treba izvršiti reizbor tužilaca.

„Tužioci treba da budu ti koji će biti stalno prisutni u svim predmetima koji se tiču kako organizovanog kriminala tako i ubistava, raznih drugih krivičnih djela, a ne da UP bude faktički pod ingerencijama ovakvog SDT-a. Ako bi došlo do promjena u tužilaštvu, onda bi trebalo razmisliti da li je opravdano da Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) bude u okviru tužilaštva ili UP i da li je ministar nadležan i za tu strukturu u policiji“, kaže Miljanić.

 

Nezavisne istrage i uspavani policajci

Postoje policajci koji su radili svoj posao i  oni koji nijesu. To konstatuje Zoran Miljanić, koji kaže da u budućem periodu treba ispitati i imovinu pojedinih službenika policije.

„Bilo je i onih policajaca koji su htjeli da rade svoj posao i koji su ukazivali na ozbiljna krivična djela. Oni su se susreli sa velikim problemima u radu. Čak su bili i predmet napada određenih kriminalnih struktura, ili su šikanirani i suspendovani na radnom mjestu. Ima i onih koji su ćutali i čekali. Vidjećemo da li će se oni iz tog sna prenuti, probuditi. U svakom slučaju, ako misle da nastave da spavaju, onda bi mogli podijeliti sudbinu onih za koje se u narednim mjesecima utvrdi da su bili djelovi organizovanih kriminalnih grupa i da su stekli nesrazmjerno veliku imovinu, a bez dokaza njenog porijekla“, dodaje Miljanić.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo