Na zapadu je prihvaćen standard da nadležni ministar unutrašnih poslova ne treba da zna koji su predmeti u radu policije, pošto on nije profesionalac iz službe, nego (najčešće) pripadnik neke od vladajućih partija postavljen političkom odlukom

Ponovno pripajanje Uprave policije (UP) Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) jedan je od planova mandatara Zdravka Krivokapića. Iako ideja nije nova, ponovo se postavlja pitanje šta bi sve trebalo uraditi da do novog spajanja dođe, ali i šta bi se time suštinski promijenilo u radu UP?

Goran Danilović bivši ministar unutrašnjih poslova u vladi izbornog povjerenja ističe da je to politička odluka koja proističe iz odgovora na pitanje šta buduća vlada želi da uradi sa UP. „Uvijek sam za to da UP ima onaj nivo samostalnosti koji obezbjeđuje nesmetano funkcionisanje ali i dnevnu, da tako kažem, političku kontrolu. Suštinski, sada se nadležnost ministra MUP svodi na to da od kandidata koji se prijave za direktora Uprave policije predloži Vladi onoga koji je po njegovom mišljenju najbolji. Potom direktor UP odgovara ministru i Vladi. A to kako odgovara ministru je, po mom iskustvu, potpuno nezadovoljavajuće za naš sistem“, ističe Danilović.

Po njegovom mišljenju, ako je vlada sastavljena po principu eksperata na ministarskim mjestima, onda možda treba i razmisliti da li treba raditi izmjene zakona, pošto se Uprava na taj način ne bi stavila pod adekvatnu političku kontrolu. „Podrazumijeva se, kada su već ministri eksperti a ne političke ličnosti, da postoji potreba da se zadrži ekspertski ili, preciznije, profesionalni nivo i u UP. Mislim da o tome treba povesti otvorenu raspravu“, kaže Danilović. A za njega je nesporno da treba izvršiti dubinsku i temeljnu rekonstrukciju cijelog sektora bezbjednosti.

„Zadržavanjem postojeće regulative čuvaju se stečene pozicije u UP, a sada su tamo partijski kadrovi bivšeg režima. Razlog zašto treba  profesionalizovati UP je očigledan, jer od direktora UP-a, preko njegovih zamjenika, pa značajno i po dubini postavljeni su najodaniji partijski kadrovi koji nemaju nikakve veze sa profesionalizmom i mislim da je to lako dokazati“, zaključuje naš sagovornik.

Da treba očistiti bezbjednosni sektor saglasan je i Zoran Miljanić generalni sekretar Građanskog saveza CIVIS i bivši član Odbora za bezbjednost Skupštine CG. Zbog toga Uprava policije mora biti pod neposrednim ingerencijama ministra unutrašnjih poslova.

„Politička odgovornost je jedan od razloga zašto UP treba da bude u sklopu MUP-a. Na taj način nam se više neće događati da se policijom rukovodi na način da jedne kriminalne strukture zamijene druge kriminalne strukture, a što se u nedefinisanim odnosima lako može dogoditi“, kaže Miljanić. „To vidim kao najvažniji razlog zašto UP mora biti vraćena pod kontrolu ministra“.

To, slažu se naši sagovornici, nije lak posao.

Danilović naglašava da ministar unutrašnjih poslova u javnosti ima veliku odgovornost jer ga ljudi i dalje podrazumijevaju kao nekoga ko rukovodi radom policije i pored toga što on suštinski nema tu mogućnost. „Mislim da bi svaki ministar unutrašnjih poslova, ako hoćemo profesionalizovanu UP i odgovornost rukovodećeg kadra, morao imati zakonsko pravo da izabere najuži krug saradnika, a ne da pokušava da mijenja sistem sa naslijeđenim kadrovima“, kaže Danilović. „To podrazumijeva izmjenu zakona o unutrašnjim poslovima i, što stalno pominjem, i izmjenu Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Alternativa može biti namjera da ministar unutrašnjih poslova ostane sa postojećim nadležnostima, a da se onda insistira na profesionalizmu u UP.“.

Treba mijenjati sistem i to nije lak posao, dodaje Miljanić, objašnjavajući da su za to potrebni mjeseci tokom kojih se ovaj sektor bezbjednosti, paralelno, mora boriti sa organizovanim kriminalom.

„Najvjerovatnije će u narednom periodu biti v.d. stanje, dok se ne pripreme akta i nova strategija za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Tek će onda biti moguće birati novog direktora i njegove saradnike“, objašnjava Miljanić.

Odluka da se crnogorska Uprava policije odvoji od MUP-a donijeta je nakon što je u julu 2018. godine za prvog policajca izabran novi-stari direktor Veselin Veljović.

Par mjeseci nakon toga, tačnije u decembru, Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o unutrašnjim poslovima kojim je predviđeno izdvajanje Uprave policije iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić tada je ocijenio da će izdvajanjem Uprave policije iz MUP-a biti dostignut „veći stepen efikasnosti i funkcionalnosti u radu ministarstva i Uprave“. Naglasio je da je usvojeni zakonski akt optimum za funkcionisanje MUP-a i Uprave policije i put kojim se mogu postići još bolji rezultati.

Ako do novog spajanja dođe, faktički će direktor policije ostati glavni rukovodilac zadužen za rad policije,  jedino što će u finansijama zavisiti od ministra. To je sistem koji praktikuju zemlje zapadne demokratije, pošto je prihvaćen standard da nadležni ministar ne treba da zna koji su predmeti u radu policije, pošto on nije profesionalac iz službe, nego (najčešće) pripadnik neke od vladajućih partija postavljen političkom odlukom.

Potvrdu te prakse imali smo nedavno u Hrvatskoj kada ministar policije i premijer nijesu znali da se pod istragom i mjerama tajnog nadzora nalazi direktor najvećeg državnog preduzeća za transport nafte. O svemu tome obaviješteni su na dan njegovog hapšenja.

Da se kojim slučajem to desilo kod nas, sigurno bi taj direktor bio miljama daleko i to nekoliko dana prije planirane akcije. Da li je vrijeme da slična praksa zaživi i kod nas? Možda nam odgovor na to pitanje ponude novi direktor ili ministar policije. Ili, obojica zajedno.

Saradnja sa tužilaštvom

Da li će pripadnici buduće resistematizovane Uprave policije biti voljni da sarađuju sa aktuelnim tužiocima? Naši sagovornici na to pitanje odgovaraju odrečno.

„Ja to ne očekujem“, kaže Danilović. „Mislim da  je gotovo cijeli postojeći sistem prilagođen onoj skoro jednopartiskoj vlasti DPS-a. Policiji će, ma koliko bila profesionalizovana, biti užasno teško da radi posao bez apsolutno profesionalne tužilačke organizacije. Ali te stvari ne mogu da se gledaju skrštenih ruku, niti se može dopustiti da sve tapka u mjestu“.

On naglašava da je saradnja između Uprave policije, MUP-a, Vlade i SDT-a propisana jasnim zakonskim pravilima koja se moraju ili poštovati ili  mijenjati. „Parlament, i po cijenu neslaganja s izvršnom vlašću, u nekim konkretnim situacijama mora pokazati zrelost i, kroz dijalog  s opozicijom, spremnost na kompromisna rješenja, usvajanjem u hitnoj proceduri zakona ili izmjena i dopuna zakona koji će omogućiti da se nadoknade ili premoste poteškoće koje imamo zbog neprofesionalizma u dijelu tužilačke vlasti“, kaže Danilović.

Zoran Miljanić smatra da treba izvršiti reizbor tužilaca.

„Tužioci treba da budu ti koji će biti stalno prisutni u svim predmetima koji se tiču kako organizovanog kriminala tako i ubistava, raznih drugih krivičnih djela, a ne da UP bude faktički pod ingerencijama ovakvog SDT-a. Ako bi došlo do promjena u tužilaštvu, onda bi trebalo razmisliti da li je opravdano da Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) bude u okviru tužilaštva ili UP i da li je ministar nadležan i za tu strukturu u policiji“, kaže Miljanić.

Nezavisne istrage i uspavani policajci

Postoje policajci koji su radili svoj posao i  oni koji nijesu. To konstatuje Zoran Miljanić, koji kaže da u budućem periodu treba ispitati i imovinu pojedinih službenika policije.

„Bilo je i onih policajaca koji su htjeli da rade svoj posao i koji su ukazivali na ozbiljna krivična djela. Oni su se susreli sa velikim problemima u radu. Čak su bili i predmet napada određenih kriminalnih struktura, ili su šikanirani i suspendovani na radnom mjestu. Ima i onih koji su ćutali i čekali. Vidjećemo da li će se oni iz tog sna prenuti, probuditi. U svakom slučaju, ako misle da nastave da spavaju, onda bi mogli podijeliti sudbinu onih za koje se u narednim mjesecima utvrdi da su bili djelovi organizovanih kriminalnih grupa i da su stekli nesrazmjerno veliku imovinu, a bez dokaza njenog porijekla“, dodaje Miljanić.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari