Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDUĆNOST ODNOSA UPRAVE POLICIJE I MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA: Između struke i politike

Objavljeno prije

na

Na zapadu je prihvaćen standard da nadležni ministar unutrašnih poslova ne treba da zna koji su predmeti u radu policije, pošto on nije profesionalac iz službe, nego (najčešće) pripadnik neke od vladajućih partija postavljen političkom odlukom

 

Ponovno pripajanje Uprave policije (UP) Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) jedan je od planova mandatara Zdravka Krivokapića. Iako ideja nije nova, ponovo se postavlja pitanje šta bi sve trebalo uraditi da do novog spajanja dođe, ali i šta bi se time suštinski promijenilo u radu UP?

Goran Danilović bivši ministar unutrašnjih poslova u vladi izbornog povjerenja ističe da je to politička odluka koja proističe iz odgovora na pitanje šta buduća vlada želi da uradi sa UP. „Uvijek sam za to da UP ima onaj nivo samostalnosti koji obezbjeđuje nesmetano funkcionisanje ali i dnevnu, da tako kažem, političku kontrolu. Suštinski, sada se nadležnost ministra MUP svodi na to da od kandidata koji se prijave za direktora Uprave policije predloži Vladi onoga koji je po njegovom mišljenju najbolji. Potom direktor UP odgovara ministru i Vladi. A to kako odgovara ministru je, po mom iskustvu, potpuno nezadovoljavajuće za naš sistem“, ističe Danilović.

Po njegovom mišljenju, ako je vlada sastavljena po principu eksperata na ministarskim mjestima, onda možda treba i razmisliti da li treba raditi izmjene zakona, pošto se Uprava na taj način ne bi stavila pod adekvatnu političku kontrolu. „Podrazumijeva se, kada su već ministri eksperti a ne političke ličnosti, da postoji potreba da se zadrži ekspertski ili, preciznije, profesionalni nivo i u UP. Mislim da o tome treba povesti otvorenu raspravu“, kaže Danilović. A za njega je nesporno da treba izvršiti dubinsku i temeljnu rekonstrukciju cijelog sektora bezbjednosti.

„Zadržavanjem postojeće regulative čuvaju se stečene pozicije u UP, a sada su tamo partijski kadrovi bivšeg režima. Razlog zašto treba  profesionalizovati UP je očigledan, jer od direktora UP-a, preko njegovih zamjenika, pa značajno i po dubini postavljeni su najodaniji partijski kadrovi koji nemaju nikakve veze sa profesionalizmom i mislim da je to lako dokazati“, zaključuje naš sagovornik.

Da treba očistiti bezbjednosni sektor saglasan je i Zoran Miljanić generalni sekretar Građanskog saveza CIVIS i bivši član Odbora za bezbjednost Skupštine CG. Zbog toga Uprava policije mora biti pod neposrednim ingerencijama ministra unutrašnjih poslova.

„Politička odgovornost je jedan od razloga zašto UP treba da bude u sklopu MUP-a. Na taj način nam se više neće događati da se policijom rukovodi na način da jedne kriminalne strukture zamijene druge kriminalne strukture, a što se u nedefinisanim odnosima lako može dogoditi“, kaže Miljanić. „To vidim kao najvažniji razlog zašto UP mora biti vraćena pod kontrolu ministra“.

To, slažu se naši sagovornici, nije lak posao.

Danilović naglašava da ministar unutrašnjih poslova u javnosti ima veliku odgovornost jer ga ljudi i dalje podrazumijevaju kao nekoga ko rukovodi radom policije i pored toga što on suštinski nema tu mogućnost. „Mislim da bi svaki ministar unutrašnjih poslova, ako hoćemo profesionalizovanu UP i odgovornost rukovodećeg kadra, morao imati zakonsko pravo da izabere najuži krug saradnika, a ne da pokušava da mijenja sistem sa naslijeđenim kadrovima“, kaže Danilović. „To podrazumijeva izmjenu zakona o unutrašnjim poslovima i, što stalno pominjem, i izmjenu Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Alternativa može biti namjera da ministar unutrašnjih poslova ostane sa postojećim nadležnostima, a da se onda insistira na profesionalizmu u UP.“.

Treba mijenjati sistem i to nije lak posao, dodaje Miljanić, objašnjavajući da su za to potrebni mjeseci tokom kojih se ovaj sektor bezbjednosti, paralelno, mora boriti sa organizovanim kriminalom.

„Najvjerovatnije će u narednom periodu biti v.d. stanje, dok se ne pripreme akta i nova strategija za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Tek će onda biti moguće birati novog direktora i njegove saradnike“, objašnjava Miljanić.

Odluka da se crnogorska Uprava policije odvoji od MUP-a donijeta je nakon što je u julu 2018. godine za prvog policajca izabran novi-stari direktor Veselin Veljović.

Par mjeseci nakon toga, tačnije u decembru, Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o unutrašnjim poslovima kojim je predviđeno izdvajanje Uprave policije iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić tada je ocijenio da će izdvajanjem Uprave policije iz MUP-a biti dostignut „veći stepen efikasnosti i funkcionalnosti u radu ministarstva i Uprave. Naglasio je da je usvojeni zakonski akt optimum za funkcionisanje MUP-a i Uprave policije i put kojim se mogu postići još bolji rezultati.

Ako do novog spajanja dođe, faktički će direktor policije ostati glavni rukovodilac zadužen za rad policije,  jedino što će u finansijama zavisiti od ministra. To je sistem koji praktikuju zemlje zapadne demokratije, pošto je prihvaćen standard da nadležni ministar ne treba da zna koji su predmeti u radu policije, pošto on nije profesionalac iz službe, nego (najčešće) pripadnik neke od vladajućih partija postavljen političkom odlukom.

Potvrdu te prakse imali smo nedavno u Hrvatskoj kada ministar policije i premijer nijesu znali da se pod istragom i mjerama tajnog nadzora nalazi direktor najvećeg državnog preduzeća za transport nafte. O svemu tome obaviješteni su na dan njegovog hapšenja.

Da se kojim slučajem to desilo kod nas, sigurno bi taj direktor bio miljama daleko i to nekoliko dana prije planirane akcije. Da li je vrijeme da slična praksa zaživi i kod nas? Možda nam odgovor na to pitanje ponude novi direktor ili ministar policije. Ili, obojica zajedno.

 

Saradnja sa tužilaštvom

Da li će pripadnici buduće resistematizovane Uprave policije biti voljni da sarađuju sa aktuelnim tužiocima? Naši sagovornici na to pitanje odgovaraju odrečno.

„Ja to ne očekujem“, kaže Danilović. „Mislim da  je gotovo cijeli postojeći sistem prilagođen onoj skoro jednopartiskoj vlasti DPS-a. Policiji će, ma koliko bila profesionalizovana, biti užasno teško da radi posao bez apsolutno profesionalne tužilačke organizacije. Ali te stvari ne mogu da se gledaju skrštenih ruku, niti se može dopustiti da sve tapka u mjestu“.

On naglašava da je saradnja između Uprave policije, MUP-a, Vlade i SDT-a propisana jasnim zakonskim pravilima koja se moraju ili poštovati ili  mijenjati. „Parlament, i po cijenu neslaganja s izvršnom vlašću, u nekim konkretnim situacijama mora pokazati zrelost i, kroz dijalog  s opozicijom, spremnost na kompromisna rješenja, usvajanjem u hitnoj proceduri zakona ili izmjena i dopuna zakona koji će omogućiti da se nadoknade ili premoste poteškoće koje imamo zbog neprofesionalizma u dijelu tužilačke vlasti“, kaže Danilović.

Zoran Miljanić smatra da treba izvršiti reizbor tužilaca.

„Tužioci treba da budu ti koji će biti stalno prisutni u svim predmetima koji se tiču kako organizovanog kriminala tako i ubistava, raznih drugih krivičnih djela, a ne da UP bude faktički pod ingerencijama ovakvog SDT-a. Ako bi došlo do promjena u tužilaštvu, onda bi trebalo razmisliti da li je opravdano da Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) bude u okviru tužilaštva ili UP i da li je ministar nadležan i za tu strukturu u policiji“, kaže Miljanić.

 

Nezavisne istrage i uspavani policajci

Postoje policajci koji su radili svoj posao i  oni koji nijesu. To konstatuje Zoran Miljanić, koji kaže da u budućem periodu treba ispitati i imovinu pojedinih službenika policije.

„Bilo je i onih policajaca koji su htjeli da rade svoj posao i koji su ukazivali na ozbiljna krivična djela. Oni su se susreli sa velikim problemima u radu. Čak su bili i predmet napada određenih kriminalnih struktura, ili su šikanirani i suspendovani na radnom mjestu. Ima i onih koji su ćutali i čekali. Vidjećemo da li će se oni iz tog sna prenuti, probuditi. U svakom slučaju, ako misle da nastave da spavaju, onda bi mogli podijeliti sudbinu onih za koje se u narednim mjesecima utvrdi da su bili djelovi organizovanih kriminalnih grupa i da su stekli nesrazmjerno veliku imovinu, a bez dokaza njenog porijekla“, dodaje Miljanić.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE IGRE OKO ULCINJSKE SOLANE: Dosoljavanje soli

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se činilo da su otklonjene prepreke i da kreće revitalizacija Solane, opet su, odlukama Vrhovnog, pa Upravnog suda, stvari vraćene unazad, kada je riječ o vlasništvu nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Na potezu je ponovo Vlada Crne Gore

 

Upravni sud Crne Gore usvojio je prošlog mjeseca tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli Bajo Sekulić Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte iz jula 2021. godine, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem naše jedine fabrike za proizvodnju slanih kristala. Na osnovu toga Uprava za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Ulcinj, upisala je pravo svojine na ime države Crne Gore.

Upravni sud, prethodno je u aprilu, odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku, preinačio presudu.

Tako je napravljen korak unazad što se tiče statusa Solane, odnosno vlasništva nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Vladin savjet je tek nakon deset godina donio mišljenje, na osnovu stava eksperata, da u procesu privatizacije za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Podsjetimo se da je Eurofond za kupovinu većinskog paketa akcija, od oko 72 odsto, platio 800.000 eura. I to akcijama stare devizne štednje!

Ubrzo nakon toga u ovu najstariju ulcinjsku kompaniju je uveden najprije programirani, a onda 2011. i klasični stečaj. Eurofond je u cijelom tom periodu imao pravo korišćenja nad zemljištem Solane. Na prvom javnom pozivu za prodaju tog preduzeća stečajna uprava je navela početnu cijenu od 257 miliona eura.

Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine. Predstavnici manjinskih akcionara su, nakon toga, najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. „Faktički je Vlada izvršila eksproprijaciju Solane, jer nemaju papire da je imovina bila državna“, smatraju oni.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BRONZANA MEDALJA NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Rukometašice pokazale kako se može

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Francuzi čude kako ih, pored brojnih prednosti koje imaju,  pobjeđuju crnogorske rukometašice, naše kažu da je to zbog toga što je igra u državnom dresu za njih više od sporta

 

Rukometašice Crne Gore u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu pokazale su publici svu draž, neizvjesnost i katarzu igre. Željom i borbenošću savladale su dvostruke olimpijske prvakinje, reprezentativke Francuske.

Kao i prije deset godina kada su osvojile zlatnu medalju protiv Norveške (2012. Beograd), i ovaj put su do odličja došli u iscrpljujućim produžecima. ,,Sjećam se da sam se okrenula u pravcu klupe i pitala ko može da igra, sve su skočile i pokazale prstom na grudi”, priča o atmosferi i htjenju u produžecima selektorka Bojana Popović.

Bila je ovo prva pobjeda crnogorskih rukometašica nad Francuskom, još od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Treba imati na umu da  Francuska ima 500 hiljada registrovanih rukometašica i rukometaša sa 3.300 klubova, 60 trenera koje plaća država, budžet od 21 milion eura dok je samo u njihovom savezu zaposleno 160 osoba…

O tom odnosu Francuske prema crnogorskoj, za njih, rukometnoj enigmi Bojana Popović je za Antenu M kazala: ,,Oni stalno pričaju o nama. Analiziraju na koji način, kako je to moguće da sa toliko registrovanih igrača i igračica, akademijama sa hiljadama djevojčica i dječaka, skautima koji po Africi traže i dovode talentovanu djecu… kako mi sa šezdesetak registrovanih seniorki uspijevamo da ih dovedemo u situaciju da se muče sa nama ili da ih pobijedimo, kao što smo sada. Ja vjerujem da će opet sada time da se bave, jer im ništa nije jasno. Baš ništa!”.

Za razliku od inostranih rukometnih stručnjaka, domaćima je sve bilo ,,jasno”. Iako, pored vaterpolista, jedine u ekipnim sportovima imaju kvalitet da se redovno takmiče na najvećim turnirima, rukometašice su u posljednjoj deceniji često bile na meti kritika. Nakon što su osvojile  srebro na Olimpijskim igarama u Londonu 2012, i zlato na EP u Beogradu, uslijedila je pauza sa medaljama. Na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. zaustavljene su u osmini finala, godinu kasnije postigle su uspjeh, ali bez medalje, osvojivši četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Do medalje nijesu stigle ni na Svjetskom prvenstvu 2015. i 2019. Taj niz je prekinut bronzom iz Ljubljane, trećom medaljom osvojenom na velikim takmičenjima.

,,Nijesmo se bavili komentarima. Bili smo fanatici. I drugi vole ovaj sport, igraju ga na visokom nivou, ali mi dajemo mnogo više”, kazala je prva saradnica selektroke Maja Savić.

Pored uspjeha igračica, u rukometnom svijetu odjeknulo je i navijanje za reprezentaciju Crne Gore. Preko 10.000 ljudi gromoglasno ih je bodrilo  tokom tri meča grupne faze koji su odigrani u SC Morača u Podgorici.

Navijački karavan pratio je ,,lavice” u Skoplje, a dvije hiljade navijača pokazalo je euforičnu privrženost svojoj ekipi i u Ljubljani. U svim izjavama reprezentativke i stručni tim ne kriju da su u ovaj uspjeh ugrađeni i navijači. ,,Svaku riječ smo čuli. Ohrabreni smo bili, a ko ne bi bio nakon, Crna Goro, volim te“, istakla je Savić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ SENADA ADŽOVIĆA: Zbog suprotstavljanja direktorici dobio otkaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavnik muzičkog Senad Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobio je otkaz u Osnovnj školi „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Prije toga je protestovao što mu je iz kabineta, u kojem više decenija izvodi nastavu, premješten klavir i ostala oprema za rad. Optužuje v.d. direktoricu da ga je vrijeđala na nacionalnoj osnovi. Direktorica tvrdi da je neradnik, a iz Ministarstva prosvjete, za sada, ćute

 

„Iskompleksirani Ciganine“, tako je v.d. direktorica Osnovne škole „Zarija Vujošević“ u Matagužima, Zeta, Dragana Radonjić završila prepisku na vajber grupi kolektiva ove škole sa nastavnikom muzičke umjetnosti Senadom Adžovićem iz Tuzi. Tokom tog dana, 9. novembra, 61-godišnji Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobija otkaz u ovoj školi.

Adžović je Monitoru dostavio slike pomenute prepiske. Komentar na prepisku, kao i na razloge za otkaz, i pored više pokušaja, nijesmo uspjeli  da dobijemo od direktorice Radonjić.

„Ne mogu dozvoliti uvrede na vajber grupi kolektiva, u kojoj Adžović mene naziva šovinistom. Čekajte, jeste li čuli negdje da direktor trpi mobing od zaposlenog, u stvari je istina da ja trpim poniženja i mobing od Adžovića“, izjavila je Radonjić Danu.

Ona je izjavila da „radi o teškom neradniku, a za sve postoji pedagoška dokumentacija. Senadu Adžoviću nijedan direktor ne odgovara, vječito je on ugrožen i njegova prava, koje često zloupotrebljava, na nacionalnoj osnovi“.

Cijela storija počinje kada je nova v.d. direktorica u ovoj školi početkom školske godine, kako Adžović tvrdi, bez njegovog znanja i saglasnosti, premjestila njegovu kompletnu opremu za rad – klavir, muzičku liniju i ostalo u neodgovarajući prostor. „Tražio sam da se nastavna sredstva vrate u kabinet u koji su bila i u kom više decenija izvodim nastavu“, naveo je Adžović u Prigovoru na ponašanje direktorice kojeg je 12. septembra podnio Ministarstvu prosvjete.

On u Prigovoru navodi da je taj njegov zahtjev nova direktorica uporno odbijala. „Sa njom sam takođe imao i vrlo neprijatan dijalog u kojem mi je rekla: ‘Ti radiš kod nas’. To me uvrijedilo i zbunilo. Ponovio sam: ‘Radim kod vas ili radim kod nas’, pokazujući pri tom prema njoj i prema sebi. Ponovila je: ‘Radiš kod nas’. Ovo sam shvatio vrlo jasno, onako kako mi je i upućeno“, naveo je u Prigovoru.

Adžović za Monitor objašnjava da ga je ova opaska uvrijedila i da se kasnije pokazalo da se radi o provokacijama na nacionalnoj osnovi. Ističe i da mu je otkaz uručen dok je na bolovanju.

„Ovo je nezabilježeno da se zbog premještaja klavira i opreme šalje inspekcija i to je veliki problem za školu. Inspekcija je utvrdila da nije bilo propusta prilikom donošenja odluka“, izjavila je Danu direktorica Radonjić.

U otkazu koji je potpisan 9. novembra kao razlozi se navode: neostvarivanje rezultata rada, da povjerene poslove ne obavlja savjesno, kvalitetno i u roku, ne pridržava se propisanog radnog vremena…, kao i uvredljivog ponašanja prema odgovornom licu u školi.

„Dobio sam otkaz nakon što sam prijavio poniženja i uvrede od strane direktorice. Ako nemam pravo da radim kao Senad, neka mi to kaže Ministarstvo i nema problema nikakvih. Ako država stoji iza ljudi koji to propagiraju, moj ponos i dostojanstvo neće slomiti. Neko da iskaljuje bijes i mržnju prema meni, to neću da dozvolim! Pozivam inspekciju da se uključi i da utvrdi da li je po zakonu donijeta
odluka o prekidu radnog odnosa“, izjavio je Adžović.

On je naveo i da je dobio podršku i iz Sindikata prosvjete: „Rekli su mi da će mi pružiti pravnu pomoć u ovom slučaju“.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Monitor kaže da je „neuobičajeno da se bez procedure i disciplinskog postupka dati otkaz čovjeku koji je na bolovanju. To je čini mi se presedan i bojim se da će tu biti posla za Ministarstvo prosvjete“.

Možda cijeli slučaj i ne bi dobio ove razmjere da je Adžovića od kraja septembra do sada primio neko u Ministarstvu prosvjete. On tvrdi da su mu i pored upornih poziva i odlazaka, tamo vrata zaključana.

Iz ovog ministarstva su najavili da će Adžovićev slučaj proslijediti Inspekciji rada. Njega su preko novina pozvali da se obrati toj instituciji i da im dostavi potrebnu dokumentaciju.

„Mi ćemo kompletnu dokumentaciju proslijediti nadležnoj inspekciji. Ministarstvo prosvjete je u toku sa dešavanjima u OŠ „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Po saznanju, nadležne službe pozvale su na razgovor nastavnika S.A., te smo tražili izjašnjenje direktorice škole. S obzirom na to da uprava škole nije učinila nikakve korake prema pomenutom nastavniku koji bi povlačili sankcije, ostalo je da se situacija riješi na nivou škole. Ukoliko je neka strana u ovom slučaju ostala nezadovoljna reakcijom Ministarstva, može se obratiti drugim nadležnim institucijama“, kazali su iz Ministarstva prosvjete Danu.

U međuvremenu, situacija na nivou škole je riješena tako što je Adžović dobio otkaz. Monitoru su iz Ministarstva prosvjete kazali da će izjavu o ovom slučaju dati tek krajem ove ili sljedeće nedjelje.

Adžović ističe da je razočaran kako reakcijom Ministarstva, tako i drugih institucija i organizacija kojima se obraćao, a nijesu ga udostojile ni odgovora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo