Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDUĆNOST ODNOSA UPRAVE POLICIJE I MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA: Između struke i politike

Objavljeno prije

na

Na zapadu je prihvaćen standard da nadležni ministar unutrašnih poslova ne treba da zna koji su predmeti u radu policije, pošto on nije profesionalac iz službe, nego (najčešće) pripadnik neke od vladajućih partija postavljen političkom odlukom

 

Ponovno pripajanje Uprave policije (UP) Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) jedan je od planova mandatara Zdravka Krivokapića. Iako ideja nije nova, ponovo se postavlja pitanje šta bi sve trebalo uraditi da do novog spajanja dođe, ali i šta bi se time suštinski promijenilo u radu UP?

Goran Danilović bivši ministar unutrašnjih poslova u vladi izbornog povjerenja ističe da je to politička odluka koja proističe iz odgovora na pitanje šta buduća vlada želi da uradi sa UP. „Uvijek sam za to da UP ima onaj nivo samostalnosti koji obezbjeđuje nesmetano funkcionisanje ali i dnevnu, da tako kažem, političku kontrolu. Suštinski, sada se nadležnost ministra MUP svodi na to da od kandidata koji se prijave za direktora Uprave policije predloži Vladi onoga koji je po njegovom mišljenju najbolji. Potom direktor UP odgovara ministru i Vladi. A to kako odgovara ministru je, po mom iskustvu, potpuno nezadovoljavajuće za naš sistem“, ističe Danilović.

Po njegovom mišljenju, ako je vlada sastavljena po principu eksperata na ministarskim mjestima, onda možda treba i razmisliti da li treba raditi izmjene zakona, pošto se Uprava na taj način ne bi stavila pod adekvatnu političku kontrolu. „Podrazumijeva se, kada su već ministri eksperti a ne političke ličnosti, da postoji potreba da se zadrži ekspertski ili, preciznije, profesionalni nivo i u UP. Mislim da o tome treba povesti otvorenu raspravu“, kaže Danilović. A za njega je nesporno da treba izvršiti dubinsku i temeljnu rekonstrukciju cijelog sektora bezbjednosti.

„Zadržavanjem postojeće regulative čuvaju se stečene pozicije u UP, a sada su tamo partijski kadrovi bivšeg režima. Razlog zašto treba  profesionalizovati UP je očigledan, jer od direktora UP-a, preko njegovih zamjenika, pa značajno i po dubini postavljeni su najodaniji partijski kadrovi koji nemaju nikakve veze sa profesionalizmom i mislim da je to lako dokazati“, zaključuje naš sagovornik.

Da treba očistiti bezbjednosni sektor saglasan je i Zoran Miljanić generalni sekretar Građanskog saveza CIVIS i bivši član Odbora za bezbjednost Skupštine CG. Zbog toga Uprava policije mora biti pod neposrednim ingerencijama ministra unutrašnjih poslova.

„Politička odgovornost je jedan od razloga zašto UP treba da bude u sklopu MUP-a. Na taj način nam se više neće događati da se policijom rukovodi na način da jedne kriminalne strukture zamijene druge kriminalne strukture, a što se u nedefinisanim odnosima lako može dogoditi“, kaže Miljanić. „To vidim kao najvažniji razlog zašto UP mora biti vraćena pod kontrolu ministra“.

To, slažu se naši sagovornici, nije lak posao.

Danilović naglašava da ministar unutrašnjih poslova u javnosti ima veliku odgovornost jer ga ljudi i dalje podrazumijevaju kao nekoga ko rukovodi radom policije i pored toga što on suštinski nema tu mogućnost. „Mislim da bi svaki ministar unutrašnjih poslova, ako hoćemo profesionalizovanu UP i odgovornost rukovodećeg kadra, morao imati zakonsko pravo da izabere najuži krug saradnika, a ne da pokušava da mijenja sistem sa naslijeđenim kadrovima“, kaže Danilović. „To podrazumijeva izmjenu zakona o unutrašnjim poslovima i, što stalno pominjem, i izmjenu Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Alternativa može biti namjera da ministar unutrašnjih poslova ostane sa postojećim nadležnostima, a da se onda insistira na profesionalizmu u UP.“.

Treba mijenjati sistem i to nije lak posao, dodaje Miljanić, objašnjavajući da su za to potrebni mjeseci tokom kojih se ovaj sektor bezbjednosti, paralelno, mora boriti sa organizovanim kriminalom.

„Najvjerovatnije će u narednom periodu biti v.d. stanje, dok se ne pripreme akta i nova strategija za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Tek će onda biti moguće birati novog direktora i njegove saradnike“, objašnjava Miljanić.

Odluka da se crnogorska Uprava policije odvoji od MUP-a donijeta je nakon što je u julu 2018. godine za prvog policajca izabran novi-stari direktor Veselin Veljović.

Par mjeseci nakon toga, tačnije u decembru, Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o unutrašnjim poslovima kojim je predviđeno izdvajanje Uprave policije iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić tada je ocijenio da će izdvajanjem Uprave policije iz MUP-a biti dostignut „veći stepen efikasnosti i funkcionalnosti u radu ministarstva i Uprave. Naglasio je da je usvojeni zakonski akt optimum za funkcionisanje MUP-a i Uprave policije i put kojim se mogu postići još bolji rezultati.

Ako do novog spajanja dođe, faktički će direktor policije ostati glavni rukovodilac zadužen za rad policije,  jedino što će u finansijama zavisiti od ministra. To je sistem koji praktikuju zemlje zapadne demokratije, pošto je prihvaćen standard da nadležni ministar ne treba da zna koji su predmeti u radu policije, pošto on nije profesionalac iz službe, nego (najčešće) pripadnik neke od vladajućih partija postavljen političkom odlukom.

Potvrdu te prakse imali smo nedavno u Hrvatskoj kada ministar policije i premijer nijesu znali da se pod istragom i mjerama tajnog nadzora nalazi direktor najvećeg državnog preduzeća za transport nafte. O svemu tome obaviješteni su na dan njegovog hapšenja.

Da se kojim slučajem to desilo kod nas, sigurno bi taj direktor bio miljama daleko i to nekoliko dana prije planirane akcije. Da li je vrijeme da slična praksa zaživi i kod nas? Možda nam odgovor na to pitanje ponude novi direktor ili ministar policije. Ili, obojica zajedno.

 

Saradnja sa tužilaštvom

Da li će pripadnici buduće resistematizovane Uprave policije biti voljni da sarađuju sa aktuelnim tužiocima? Naši sagovornici na to pitanje odgovaraju odrečno.

„Ja to ne očekujem“, kaže Danilović. „Mislim da  je gotovo cijeli postojeći sistem prilagođen onoj skoro jednopartiskoj vlasti DPS-a. Policiji će, ma koliko bila profesionalizovana, biti užasno teško da radi posao bez apsolutno profesionalne tužilačke organizacije. Ali te stvari ne mogu da se gledaju skrštenih ruku, niti se može dopustiti da sve tapka u mjestu“.

On naglašava da je saradnja između Uprave policije, MUP-a, Vlade i SDT-a propisana jasnim zakonskim pravilima koja se moraju ili poštovati ili  mijenjati. „Parlament, i po cijenu neslaganja s izvršnom vlašću, u nekim konkretnim situacijama mora pokazati zrelost i, kroz dijalog  s opozicijom, spremnost na kompromisna rješenja, usvajanjem u hitnoj proceduri zakona ili izmjena i dopuna zakona koji će omogućiti da se nadoknade ili premoste poteškoće koje imamo zbog neprofesionalizma u dijelu tužilačke vlasti“, kaže Danilović.

Zoran Miljanić smatra da treba izvršiti reizbor tužilaca.

„Tužioci treba da budu ti koji će biti stalno prisutni u svim predmetima koji se tiču kako organizovanog kriminala tako i ubistava, raznih drugih krivičnih djela, a ne da UP bude faktički pod ingerencijama ovakvog SDT-a. Ako bi došlo do promjena u tužilaštvu, onda bi trebalo razmisliti da li je opravdano da Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) bude u okviru tužilaštva ili UP i da li je ministar nadležan i za tu strukturu u policiji“, kaže Miljanić.

 

Nezavisne istrage i uspavani policajci

Postoje policajci koji su radili svoj posao i  oni koji nijesu. To konstatuje Zoran Miljanić, koji kaže da u budućem periodu treba ispitati i imovinu pojedinih službenika policije.

„Bilo je i onih policajaca koji su htjeli da rade svoj posao i koji su ukazivali na ozbiljna krivična djela. Oni su se susreli sa velikim problemima u radu. Čak su bili i predmet napada određenih kriminalnih struktura, ili su šikanirani i suspendovani na radnom mjestu. Ima i onih koji su ćutali i čekali. Vidjećemo da li će se oni iz tog sna prenuti, probuditi. U svakom slučaju, ako misle da nastave da spavaju, onda bi mogli podijeliti sudbinu onih za koje se u narednim mjesecima utvrdi da su bili djelovi organizovanih kriminalnih grupa i da su stekli nesrazmjerno veliku imovinu, a bez dokaza njenog porijekla“, dodaje Miljanić.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo