Povežite se sa nama

DRUŠTVO

STRUČNJACI UPOZORAVAJU DA JADRAN POSTAJE KONTEJNER OPASNOG OTPADA: Ribe sve manje, plastike sve više

Objavljeno prije

na

Sedam od deset riba iz Jadranskog mora u sebi ima plastiku! Upravo zbog toga, Jadran je proglašen jednim od tri najzagađenija evropska mora što može imati dalekosežne posljedice i za ekonomije šest država koje zapljuskuje. Zagađenje ovim materijalom je najveća prijetnja biodiverzitetu na planeti poslije klimatskih promjena

 

Ulcinjski ribar Ivo Knežević kaže da je često zapanjen količinom otpada koji vidi na otvorenom moru, nekoliko kilometara od ušća rijeke Bojane.

„Ranije smo bili svjedoci da otpada raznih vrsta bude poslije jakog juga. Ali, više nije tako. Plastike ima svugdje“, ističe on.

Situacija se pogoršava sa prvim jesenjim kišama kada prorade bujice i potoci i do mora donesu otpad odbačen u presušenim koritima. Kada se kesa iz supermarketa ili plastična boca ne baci u kontejner, počinju nevolje za one koji žive u moru i od njega.

„Plastičnu kesu koju nijesmo bacili kako treba, na kraju jedemo. Drugim riječima, sami sebe ubijamo”, tvrdi Knežević u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo, BIRN i Monitor (CIN-CG/BIRN/Monitor).

I ulcinjski ronioci navode da se morsko dno sve teže razlikuje od odlagališta otpada na kopnu.

„Gotovo da više nema tačke na kojoj sam u našem podmorju zaronio, a da nijesam našao odbačeno smeće. To su gomile plastičnih boca, limenki, stolica, pa čak i kamionske felge”, navodi poznati ulcinjski ronilac Adi Karamanaga za CIN-CG/BIRN/Monitor.

On je uvjeren da je prijetnja od plastike svakim danom izraženija, dok je riblji fond sve manji: „Mislim da ne postoji više ni jedan organizam u moru koji plastika nije dotakla. Sve to opasno urušava naš ugled prekrasne turističke destinacije i našeg mora kao izvora kvalitetnih proizvoda iz ribarstva, ugrožavajući nas i naše lokalne zajednice koji presudno zavisimo od mora“, dodaje Karamanaga.

Otpad domaći i strani

Upravo zbog količine plastike u njemu, međunarodni tim stručnjaka u studiji objavljenoj u časopisu Marine Pollution Bulletin proglasila je Jadran jednim od tri najzagađenija evropska mora (nakon sjeveroistočnog dijela Sredozemnog i Keltskog mora). Otpad stiže od oko četiri miliona ljudi koji žive uz jadransku obalu, a taj se broj tokom turističke sezone poveća gotovo šest puta.

Najviše otpada koji završi u Mediteranu po glavi stanovnika dolazi iz Crne Gore! Čak osam kilograma godišnje, pokazuju podaci Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN).

Ekološka aktivistkinja Azra Vuković navodi da 80–90 odsto otpada u Jadranu čini plastika.

„Vijek korišćenja jednokratne plastike je 20 minuta, dok je potrebno mnogo duže da se razgradi, ako se to ikada i dogodi. Tu, prije svega, govorimo o kesama, čašama, flašama, opušcima od cigareta, ribolovnim mrežama i priboru koji na različite načine dođe do vode, stvarajući veliki problem organizmima koji žive u moru, ali i onima na kopnu“, kaže Vuković za CIN-CG/BIRN/Monitor.

Sudeći po ambalaži, većina otpada stiže iz Albanije, rijekom Bojanom. Mnogo je i domaćeg otpada, jer Bojana otiče iz Skadarskog jezera, koje većim dijelom pripada Crnoj Gori. Svaki stanovnik Crne Gore, prema podacima organizacije Zero Waste Montenegro, u prosjeku godišnje iskoristi i odbaci više od 600 plastičnih kesa koje se ne recikliraju, pa završe u prirodi, ili na deponijama.

„Samo u zaleđu Velike plaže, bez Ade Bojane, mapirane su 22 nelegalne deponije na kojima se osim građevinskog i kabastog otpada, nalazi i plastika. Ovo prijeti da napravi trajnu štetu po razvoj turizma na ulcinjskoj rivijeri”, kaže Vuković.

Iako je more izuzetno vrijedan resurs, Crna Gora nema razrađen model praćenja i zbrinjavanja otpada u moru. I u najnovijem  Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori, upravljanje otpadom ocijenjeno je kao oblast u kojoj nije ostvaren napredak.

Ministar za održivi razvoj i turizam Pavle Radulović, koji je u međuvremenu podnio ostvaku i otišao iz Vlade zbog korupcionaškog skandala u njegovoj inspekciji, gromoglasno je najavljivao zabranu upotrebe plastičnih kesa. Iz MORT-a je, međutim, tek za narednu godinu najavljena izrada novog državnog plana upravljanja otpadom za period do 2026. godine. Od početka ove godine najavljuje se donošenje novog Zakona o upravljanju otpadom. To bi trebalo da sada bude obaveza nove vlade i Skupštine, kao što je, na primjer, Hrvatski sabor prošle godine usvojio niz zaključaka o mikroplastici u okolini.

Crna Gora se obavezala, u okviru Poglavlja 27, da reciklira 50 odsto otpada plastike, papira, metala i stakla. Država namjerava da obezbijedi recikliranje najmanje 70 odsto neopasnog građevinskog otpada, kako bi ispunili završna mjerila najzahtjevnijeg evropskog poglavlja. Tako piše u Nacrtu akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila u Poglavlju 27 – životna sredina i klimatske promjene, koji je bio na javnoj raspravi do kraja avgusta. Ove uslove Crna Gora bi trebalo da ispuni do 31. decembra 2030. godine.

„Posljednjih godina je sve prisutnije zagađenje plastičnim otpadom, što čini dodatni pritisak na morski ekosistem“, konstatovano je prethodno i u posljednjem javno objavljenom godišnjem Izvještaju Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore za 2018. godinu. Uz MORT i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, te primorske lokalne samouprave i Upravu za inspekcijske poslove, Agencija je najodgovornija za trenutno stanje u crnogorskom moru i domorju.

Deponije na dnu mora

Istraživanje naučnika iz država koje izlaze na Jadransko i Jonsko more (Slovenije, Italije, Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Grčke), a u okviru projekta WELCOME (WatEr LandsCapes sustainability through reuse of Marine litter), koji se finansira iz fondova Evropske unije (EU), pokazalo je da po kvadratnom kilometru u Jadranu ima prosječno 670 komada plastike, što se smatra relativno visokom gustoćom otpada.

Čak 90 odsto predmeta iz otpada napravljeno je od vještačkih materijala. Analiza jedne tone smeća na plažama i u moru pokazuje da je u njemu nešto više od polovine plastika, 30 odsto drvo, 10 odsto metali, te šest odsto tekstil.

„Otpad u moru predstavlja jednu od najvećih prijetnji morskom ekosistemu Sredozemlja sa sredinskim, ekonomskim, bezbjednosnim, zdravstvenim i kulturološkim uticajem“, kaže za CIN-CG/BIRN/Monitor viši naučni saradnik Instituta za biologiju mora u Kotoru dr Milica Mandić.

Podsjećajući da je Jadransko more poluzatvoren basen sa slabim strujanjima morske vode i dugim zadržavanjem vodenih masa, što ga čini ranjivim i veoma osjetljivim na uporna zagađenja, ona ističe da je posebno ugroženo veoma specifično i dijelom zaštićeno područje Bokokotorskog zaliva.

„Najveći krivci za sve što se u njemu nalazi su lokalno stanovništvo, turisti i, dijelom, neadekvatno upravljanje otpadom na kopnu. Oko 80 odsto otpada koji se nalazi ispod površine mora u Boki je porijeklom sa kopna. Procjene su da se na području zaliva nalazi od 160-250 kilograma otpada po kilometru kvadratnom, a na području otvorenog mora Crnogorskog primorja od 40-80 kilograma“, kaže Mandić.

Ona tvrdi da je otpad na plažama zapravo samo „vrh ledenog brijega“ u odnosu na količinu koja se nalazi ispod morske površine.

Ekspert Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita dr Pero Tutman kaže za CIN-CG/BIRN/Monitor da oko 70 odsto otpada koji sa kopna dospije u more, završi na morskom dnu i tamo se godinama gomila izvan ljudskog dohvata.

„Te količine se povećavaju na godišnjem nivou i premda nam nijesu poznate, svakako nijesu zanemarljive. Uticaj na morske organizme u najvećoj mjeri je kroz zaplitanje (npr. izgubljeni ribolovni alati, plastične kese, i slično), te gutanjem i unosom u probavni sistem. Tome su posebno izloženi veći morski organizmi poput sisavaca (tuljana, delfina i kitova) i kornjača, te morskih ptica“, naglašava dr Tutman.

Što manja plastika, veći problemi

Plastika u moru praktično nikada ne nestaje: samo se raspada u sve manje komade i ulazi u sve pore prirodne okoline. Mikroplastika (plastične čestice manje od pet milimetara) je pronađena u svim vrstama morskih organizama. Problem sa mikroplastikom je i to što se na nju može apsorbovati i velika količina teških metala, virusa i bakterija.

Na ovaj problem u Jadranu prvi put je ukazano u projektu DeFishGear kada je utvrđeno da u želucima sedam od 10 riba u našem moru postoje komadi mikroplastike! Dakle, dok jedemo jadranske specijalitete i sami konzumiramo plastiku.

Istraživanja su pokazala da se čestice plastike prisutne u srcu i ljudskom mozgu dovode u vezu sa rizikom od karcinoma mozga, a da izloženost životinja plastici može dovesti do upala, neplodnosti i karcinoma.

I u kotorskom Institutu su sproveli istaživanje koje se baziralo na analizama sadržaja želudaca kod pet različitih, komercijalno važnih vrsta ribe, srdele, šnjura, lokarde, barbuna i lista.

„Pokazalo se da se dijelovi makroplastike, veličine preko 5 milimetara, nalaze u svim pomenutim vrstama, sa manjom ili većom brojnošću. Od ukupno 235 analiziranih jedinki, makroplastika je nađena kod svake četvrte“, kaže dr Mandić.

Kese poslastica” za morske kornjače

Jedna od najugorženijih vrsta u Jadranu su morske kornjače. Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Current Biology pokazalo je da plastične kese kornjačama mirišu kao ukusna poslastica zbog bakterija i algi koje se na njima akumuliraju. Naučnici su morskim kornjačama ponudili nekoliko vrsta mirisa. Kornjače su gotovo identično reagovale na miris hrane i najlon kese, koja je prethodno bila potopljena u vodi, navodi se u tom časopisu.

„Istraživanja sprovedena do 2011. pokazala su da je od 54 pronađene uginule glavate želve (najdominantnija vrsta morske kornjače u Jadranu) kod 35 odsto u probavnim organima pronađen otpad. Što je takvog otpada više, nažalost, morske kornjače su sve više ugrožene“, kaže dr Tutman.

Jedna od od najugroženijih i najvećih vrsta morskih kornjača na svijetu, koja vrlo rijetko zalazi u Jadransko more, sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea), zapetljala se prije nekoliko godina u ribarsku mrežu kod Valdanosa, ali ju je spasio službenik patrole Opštine Ulcinj Hajrudin-Dino Šata.

Morske kornjače u moru, inače, obavljaju takozvanu bioturbaciju, uzrokujući miješanje sedimenta i kruženje nutrijenata, čime utiču na očuvanje stabilnosti složenog ekosistema mora.

Haos od plastike na plažama

U Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom, koje često organizuje akcije čišćenja kupališta, kazali su za CIN-CG/BIRN/Monitor da je, prema obavljenim analizama, dominantan otpad plastična ambalaža.

„Na svim plažama ustanovljeno je da najveći problem predstavlja plastični otpad, sa udjelom od preko 60 odsto kako u broju tako i u težini. Od ukupnog broja komada sakupljenog otpada, najveći udio pripada opušcima i filterima od cigareta. Slijede plastični komadi veličine od 2,5-50 cm, plastična ambalaža, folije, dijelovi ambalaže od slatkiša i hrane, kao i plastični čepovi i poklopci“, kaže dr Mandić.

Iz Morskog dobra je saopšteno da crnogorska Vlada priprema Programa monitoringa, koji uključuje i otpad u moru „a sve u cilju određivanja dobrog stanja životne sredine Jadranskog mora“.

“Nova zakonska regulativa mora donijeti i značajno unapređenje i bolju efikasnost lokalnih preduzeća koja su nadležna za sakupljanje i odlaganje otpada, ali i razvoj mehanizama u Crnoj Gori za reciklažu plastičnog, staklenog, metalnog i drugog ambalažnog otpada, kao i mehanizme za kontrolu i smanjenje otpada u proizvodnji kao što je zabrana plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu. Sve ovo će doprinijeti smanjenju otpada na plažama i drugim javnim površinama“, kaže za CIN-CG/BIRN/Monitor Miljan Živković iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.

Ipak, dr Mandić smatra da je situacija prilično zabrinjavajuća „posebno imajući u vidu činjenicu da se na konkretnom rješavanju problema ne radi mnogo, da nema zakonske regulative koja tretira pitanje otpada u moru, ali i da nema dovoljno nacionalnih fondova za fundamentalna naučna istraživanja koja bi tretirala problematiku uticaja akumulacije i transfera otpada na zdravlje morskih organizama, a posljedično i ljudi”.

S obzirom da otpad u moru prevazilazi nacionalne granice i da, u zavisnosti od strujanja, vjetrova i slično može preći značajne razdaljine za kratko vrijeme, dr Tutman kaže da o ovom problemu i njegovom rješavanju treba govoriti i raditi u koordinaciji sa ostalim zemljama „sa kojima dijelimo Jadran“.

Ministri zaštite životne sredine Hrvatske, Crne Gore i Albanije su se početkom 2018. godine u Dubrovniku dogovorili da „konkretizuju saradnju i iskoriste raspoložive evropske fondove u cilju rješavanja problema sa morskim otpadom u Jadranskom moru”.

No, u protekle dvije godine malo je toga konkretnog urađeno, baš kao što su rezultati izostali i u okviru zajedničkih sporazuma i inicijativa poput Mješovite komisije za zaštitu voda Jadranskog mora i obalnih područja, Jadranske Trilaterale i EU Strategije za jadransko-jonsku regiju.

 

CZIP: Zabraniti upotrebu kesa

„Otpad i plastika ne pogađaju samo ljude i nijesu isključivo stvar vizuelnog narušavanja prirode. Vrlo često ptice hrane svoje ptiće mikroplastikom na koju nijesu imuni ni morski sisari”, kaže se u proglasu podgoričkog Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) čiji su aktivisti pozvali građane da potpišu peticiju za zabranu plastičnih kesa i konačan sistemski obračun sa otpadom. Do sada su prikupili 6.439 potpisa.

Društvo Martin Schneider Jacoby Association je tokom ove godine organizovalo niz akcija čišćenja ulcinjskih plaža, Solane i Borove šume.

„Naši volonteri su nailazili na prave deponije plastičnog otpada. Mi smo očekivali lošu situaciju, ali ne i da će biti toliko slojeva nataloženog plastičnog otpada, preko kojeg su kiše nanijele zemlju, pa smo skoro propadali kroz plastiku dok smo čistili”, kaže predsjednica tog udruženja Zenepa Lika.

Polazeći od činjenice da se najbolji rezultati postižu edukacijom Rotari klub Ulcinj je nedavno realizovao projekat Zero Waste Promotion.

Član te organizacije Boris Marđonović kazao je za CIN-CG/BIRN/Monitor da je realizaciju ovog projekta finansijski podržala grupa turista iz Norveške koja je tokom prošle sezone prvi put boravila na ulcinjskoj rivijeri i bila očarana ljepotama grada.

„Ali, kada su vidjeli razmjere plastike odlučili su da preko Rotarija pokrenu projekat insistirajući da tu prvenstveno budu uključena djeca predškolskog uzrasta. Rješavanje ovog pitanja je pokazatelj našeg civilizacijskog razvitka“, uvjeren je Marđonović.

 

Pojedemo kreditnu karticu nedjeljno

Na globalnom nivou, od 1900. godine proizvedeno je oko osam milijardi tona plastike. Polovina od te količine je proizvedena u posljednjih 13 godina. Sa Skupštine Ujedinjenih nacija o ekologiji, održanoj u Najrobiju prošle godine, poslano je alarmantno upozorenje – svjetska mora i okeani su u „plastičnoj krizi”.

“Do sredine ovog vijeka 99 odsto morskih ptica biće zatrovano plastikom, a već sada ih zbog nje godišnje ugine više od milion”, kaže Peter Malvik iz UN-ovog programa za okolinu.

Iz te institucije je navedeno da sedmično pojedemo količinu plastike koliko sadrži jedna kreditna kartica, dok je iz Fondacije Ellen MacArthur upozoreno da će do 2050. godine u moru biti više plastike nego riba.

Evropska komisija je u januaru 2018. donijela Evropsku strategiju za plastiku u kružnoj ekonomiji. U junu prošle godine usvojena je direktiva kojom se propisuju nova pravila za smanjenje i ograničenje korišćenja plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, pribora za jelo, slamčica, štapića za uši i slično. Države članice su u obavezi da ovo prenesu u nacionalna zakonodavstva do 2021. godine. Pored sprječavanja i smanjenja uticaja plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, cilj je i da se na održiv način pređe na druge proizvode i materijale.

Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO JE SDT ISTRAŽIVALO NEBOJŠU MEDOJEVIĆA A KAKO SLAVOLJUBA STIJEPOVIĆA: Dvojni aršini

Objavljeno prije

na

Objavio:

SDT nije tražilo pritvor za Stijepovića, a on je na saslušanje došao „kroz dimnjak“. Zato su Medojeviću pretreseni stan i partijske prostorije. O tom slučaju informisani smo, praktično, u realnom vremenu, dok je „slučaj Stijepović“ skrivan skoro dvije godine

 

Dostupna dokumenta pokazuju kako Specijalno državno tužilaštvo nije imalo iste kriterijume prilikom istrage i podizanja optužnice protiv funkcionera DPS-a i Generalnog sekretara predsjednika Crne Gore Slavoljuba Stijepovića i lidera DF-a i Pokreta za promjene Nebojše Medojevića.

Različit pristup bio je vidljiv i građanima koji nijesu upućeni u pravne finese.

Oba slučaja datiraju iz kampanje uoči izbora 2016. godine. SDT nas je, ipak, o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz PzP-a i DF-a obavijestilo već  početkom naredne godine, dok je istraga protiv Stijepovića (ne i DPS-a) ozvaničena tek dvije godine kasnije. Danas znamo da je bilo „materijala“ da se SDT još 2017. godine ozbiljnije pozabavi i tim slučajem.

SDT, na čijem čelu je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, nije tražilo pritvor za Stijepovića, a optužnica pred sudom jedva je ,,prošla”, tek iz trećeg puta. Medojevićev tretman bio je značajno oštriji – za njega je traženo skidanje imuniteta i određivanje pritvora.

Uz to su pripadnici Specijalnog policijskog odeljenja izvršili pretres prostorija PZP-a i Medojevićevog stana, zaplijenivši kompjutere, mobilne telefone, pisana dokumenta. Tokom istrage Slavoljuba Stijepovića nijesu zabilježene slične istražne radnje. I optužnica protv lidera PZP-a je napisana brže, daleko je detaljnija, pa je i potvrđena iz prvog puta.

Stijepović nije saslušan tokom 2017. godine, iako je Vlatko Rašović, jedan od ljudi od povjerenja Duška Kneževića, odbjeglog biznismena i dugogodišnjeg ilegalnog finansijera DPS-a, koji je prenosio „sumnjivih“ 100.000 dolara, tvrdio da je taj novac bio namijenjen Stijepoviću i DPS-u. Umjesto toga, „plasirana“ je informacija kako je Knežević tim novcem pomagao DF. Nakon demantija jedne i druge strane, SDT je „zaboravilo“ cio slučaj, sve dok Knežević nije objavio tajni video snimak svoje donacije.

Sve to ukazuje na mogućnost postojanja različitih aršina u praksi SDT-a. Najdalje je, u obrazlaganju istih, otišla direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković. Ona je, pozivajući se na optužnicu, Katniću spočitala da mu je cilj da Stijepović ne bude osuđen, i da je morao u optužnici uključiti političku korupciju. Katnić je odgovorio kako će „napustiti Crnu Goru“ ukoliko bilo koji pravnik dokaže Stijepoviću ,,bilo što osim ovo za šta ga mi teretimo”.

Zakon o specijalnom tužilaštvu i njegovoj nadležnosti precizira (u članu 3 stav 2) da ,,bez obzira na visinu propisane kazne” SDT goni javnog funkcionera ukoliko je izvršio krivična djela ,,protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj” a sve povezano sa visokom korupcijom. SDT je, smatraju brojni analitičari, propustio da u slučaju Stijepovića primijeni ove odredbe Zakona. Istraga je povedena u drugom pravcu.

SDT je podiglo optužnicu protiv Stijepovića i još šest osoba 30. decembra 2019. godine, gotovo godinu dana nakon što je Knežević  na portalu IN4S objavio video-snimak koji je označio početak afere Koverta i velikih građanskih protesta pokreta Odupri se.

Na snimku koji je nastao uoči parlamentatnih izbora 2016, vidi se kako Knežević Stijepoviću uručuje poveliku kovertu, navodeći da je u njoj 97.000 eura.

U optužnici se, međutim, ne pominje isti iznos. Tamo se navodi da je Knežević, nakon što su njegovi saradnici konvertovali 110.000 dolara u eure, Stijepoviću predao 47.500  eura. Zanimljivo je da Stijepovića SDT tereti za pranje novca putem pomaganja, dok ostaloj šestorici optuženih spočitava daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.

Dva mjeseca prije podizanja optužnice 9. oktobra 2019. godine, SDT je, shodno već ustaljenoj praksi, za svjedoka saradnika angažovao Vlatka Rašovića koji je imao značajnu ulogu u, kako se navodi, ,,Kneževićevim malverzacijama”.

On je dvije godine ranije, u oktobru 2017. godine, bio saslušan u SDT-u zbog konvertovanja 100.000 dolara namijenjenih Stijepoviću, upravo onih koji su proizveli aferu Koverta. Nakon tog saslušanja, SDT nije preduzimalo nove korake do objavljivanja Kneževićevog snimka. Mnogi, zato, smatraju da je Katnić, još tada, ,,progledao Stijepoviću kroz prste”.

Knežević je, nakon što se ,,odmetnuo” u London, poručio da je Katnić pokušao da mu smjesti da je podignuti novac, za koji tvrdi da ima legalno pokriće, bio namijenjen Demokratskom frontu i da ga tako uplete u aferu Državni udar. Iako je, kaže, glavni specijalni tužilac već tada znao da je on te pare dao DPS-u za parlamanetarne izbore.

Za razliku od Stijepovića koji je optužen za krivično djelo pranja para putem pomaganja, Nebojša Medojević je zajedno sa biznismenom Momirom Nikolićem optužen za daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije koja se bavila pranjem para.

Tako je Medojeviću, kao navodnom vođi kriminalne organizacije, zaprijećena kazna od tri do 15 godina zatvora, a Stijepoviću, samo pomagaču, upola manje.

Umjesto ,,zida ćutanja” koji je pratio aferu Koverta, SDT nas je o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz DF-a obavijestilo već početkom 2017, čim su se slegli prvi odjeci afere Državni udar. Ubrzo su, u sklopu istrage, pretresene prostorije PzP-a i Medojevićev stan. ,,Za krivični postupak protiv Šarića i Lončara nije vršen pretres stana. Motiv za pretres mog stana je bio politički, da bi glavni specijalni tužilac došao do moga laptopa”, požalio se na jednom od ročišta Medojević.

Za razliku od Stijepovićog slučaja, SDT je odmah po otvaranju istrage tražilo skidanje imuniteta Medojeviću i određivanje pritvora. DF je odgovorio zatvaranjem poslanika u zgradu Skupštine.

Osmodnevna kriza, krajem juna i početkom jula 2017. godine, riješena je uz posredovanje tadašnjeg predsjednika Filipa Vujanovića koji je zatražio od VDT-a Ivice Stankovića da se Medojević brani sa slobode. Stanković je nedugo zatim izdao obavezujuće upustvo Katniću ponavljajući taj zahtjev, što je glavni specijalni tužilac prihvatio.

Već krajem godine, 14. novembra 2017, SDT je podiglo optužnicu protiv Medojevća i njegovih „saradnika“. Medojević i Nikolić optuženi su da su tokom 2016. godine organizovali kriminalnu organizaciju sa ciljem vršenja krivičnog djela pranje novca, radi sticanja nezakonite dobiti i moći.

U optužnici se navodi da je Ni­ko­lić u sep­tem­bru i ok­to­bru 2016. pre­ko NN osobe u tri na­vra­ta do­sta­vio 100.000 do­la­ra di­rek­to­ru PzP-a Dejanu Vu­ji­si­ću, ko­je je on pro­sli­je­dio se­kre­ta­ru stran­ke Željku Šće­pa­no­vi­ću, ina­če Me­do­je­vi­će­vom šu­ri, da ih kod uličnih dilera zamijeni za eure. I dalje redom.

Viši sud je potvrdio optužnicu iz prvog puta 20. februara 2018. godine, svega tri mjeseca nakon njenog podizanja od strane SDT-a.

Na drugoj strani, optužnica protiv Stijepovića, koju zastupa specijalna tužiteljka Lidija Vukčević (ona je pisala i optužnicu protiv Medojevića), zvanično je potvrđena 24. septembra 2021. godine, gotovo dvije godine nakon podizanja.

Vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, je, prethodno, zbog nedostatka dokaza  dva puta donosilo rješenje kojim se obustavljao krivični postupak protiv Stijepovića. Istim (prvim) rješenjem potvrđena je optužnica protiv Duška Kneževića i ostalih okrivljenih u tom slučaju.

Stijepović se prilikom kontrole optužnice, branio tvrdnjom da je u vrijeme njihove saradnje Knežević bio ugledan biznismen i da nije imao razloga da sumnja da je novac mogao biti stečen od kriminalnih aktivnosti. Nelegalno finansiranje kampanje DPS-a, zahvaljujući tužilaštvu, nije ni bilo tema ročišta.

Glavni pretres u tom slučaju još nije počeo, dok se Medojeviću sudi od decembra 2018. Brz naznaka da bi prvostepena presuda uskoro mogla biti donijeta. Zastara može, u oba slučaja, nastupiti najranije krajem ove (2021.), a najkasnije 2026. godine.

 

Popust

U sklopu istrage protiv Nebojše Medojevića SDT je naložilo pretres službenih prostorija PzP saslušavajući, istovremeno, veliki broj funkcionera i aktivista DF-a. Protiv DPS-a nije bilo sličnih akcija.

Zbog sumnji u izvore finansiranja, DF-u je godinu dana bila blokirana raspodjela novca iz državnog budžeta koji im je pripadao po osnovu osvojenih mandata na izborima 2016. DPS nije imao takvih problema.

Nakon otkrivanja afere Koverta, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) je 11. februara 2019. godine kaznila tada vladajuću DPS zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata, pa je partija morala da vrati u državnu kasu 47.500 eura i uplati još 20 hiljada na ime kazne za prekršaj. DPS je na vrijeme platio kaznu pa je dobio umanjenje – umjesto 20 uplatio je 13,1 hiljadu eura.

Agencija nije koristila isti princip u Medojevićevom slučaju, odnosno, nije obavijestila javnost da je pokrenut bilo kakav postupak protiv DF-a. ASK je, nešto kasnije, po zahtjevu SDT-a, kontrolisala PZP i DF. U tom Izvještaju se primjećuje da je ,,neobično da partija kupuje 1.500 tableta za potrebe predizborne kampanje”.

Predrag ZEČEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo