Povežite se sa nama

Izdvojeno

SPOMEN KUĆA MIHAILA LALIĆA U TREPČI: Nova obećanja

Objavljeno prije

na

O stanju u kom se nalazi Spomen kuća Mihaila Lalića u Andrijevici, dovoljno govori to da su stare vlasti izgubile i ključ od njenih vrata. Nove vlasti obećavaju promjene i drugačije gazdovanje. Vrijeme će opet suditi

 

Bivše lokalne vlasti u Andrijevici (DPS), toliko su dobro vodile računa o Spomen kući Mihaila Lalića u rodnom selu velikana pisane riječi da su – izgubile i ključ od ulaznih vrata.

„Nije preostalo ništa drugo nego da obijaju blindiranu bravu“, kaže v. d.  direktora Centra za kulturu Ivan Radojević. „Da nije tragično bilo bi smiješno.Tragično je, ipak, da na taj način preuzimamo ovaj značajni objekat”, konstatuje on.

Prema njegovim riječima ono što su tamo zatekli teško je opisati lakšom riječju od – sramota. „Poptuna zapuštenost. Psi lutalice su našli načina da se smjeste unutra. Treba li još nešto da vam kažem preko toga” – pita Radojević. On iskazuje čvrsto opredjeljenje novih lokalnih vlasti u Andrijevici da Spomen kuću Mihaila Lalića konačno stave u funkciju.

„Lalić je zaslužio da taj objekat zasija u punom sjaju. Da bude ogledalo kulture. Naći ćemo način da to hitno uradimo” – kaže novi direktor Centra.  Dodaje da će stupiti u kontakt sa Lalićevim sinom i porodicom, kako bi i oni bili potpuno u toku sa tim šta će se raditi: „Možda nam daju neku ideju i sugestiju. Ili ustupe literaturu i rukopise koje bi tu smjestili i napravili biblioteku i mali muzej”. Radojević zaključuje: „Okrugli sto, književni dani ili bilo šta drugo što u ime Mihaila Lalića treba da se organizuje u ovoj Spomen kući koja je za to i namijenjena, ali nažalost već više od decenije nije bila stavljena u funkciju”.

Spomen kuća Mihaila Lalića u selu Trepča kupljena je za te potrebe za­hva­lju­ju­ći do­na­ci­ja­ma i izdva­ja­nji­ma Vla­de Cr­ne Go­re i op­šti­na Be­ra­ne i An­dri­je­vi­ca prije nešto više od deset godina. U to vrijeme došlo se do računice da je bolje kupiti jednu postojeću kuću, nedaleko od temelja rodne kuće ovog velikana, nego praviti novu. Otkup i opremanje koštali su oko 40.000 eura.

Spomen kuća je zvanično otvorena i data na gazdovanje i upravljanje an­dri­je­vič­kom Cen­tru za kul­tu­ru. Kako se upravljalo i gazdovalo, govori njeno trenutno stanje.

Profesor književnosti u penziji i poznavalac djela Mihaila Lalića Mi­lo­rad Vu­kić, ocjenjuje da je suvišno go­vo­ri­ti o Lalićevoj duhovnoj i kulturnoj vertikali, ali da se iz nekih razloga to prepuštalo zaboravu.

Njega čudi činjenica da Spomen kuća nije pro­funk­ci­o­ni­sa­la, iako se iz op­štin­ske ka­se iz­dva­ja­ju ogrom­na sred­stva za po­tre­be an­dri­je­vič­kog Cen­tra za kul­tu­ru, koji nosi njegovo ime.

Ovaj profesor u penziji naglašava da je bivša lokalna vlast stva­rala tra­gi­čan ži­vot­ni am­bi­jent za mla­de lju­de i da to neće biti baš tako lako ispraviti.

„To se lijepo vidi na primjeru Spomen kuće. Umje­sto du­hov­nog uz­di­za­nja i otva­ra­nja no­vih rad­nih mje­sta, omla­di­na je bila do­ve­de­na u po­zi­ci­ju da pro­si jednokratnu pomoć” – kaže Vukić.

Iz bivše lo­kal­ne upra­ve samo su obećavali da će pred­u­zi­ma­ti mje­re ka­ko bi spo­men ku­ća u Trep­či pro­funk­ci­o­ni­sa­la ona­ko ka­ko je to pr­vo­bit­no za­mi­šlje­no.

Da će se Lalić preko Spomen kuće vratiti u zavičaj, obećao je prije dvije godine godine i ministar kulture Aleksandar Bogdanović, prilikom posjete Andrijevici.

„Dogovoreno je da Ministarstvo i Opština definišu projekat sanacije i uređenja objekta, kako bi kuća posvećena ovoj, za kulturu i istoriju Crne Gore važnoj ličnosti, postala mjesto okupljanja umjetnika i središte brojnih kulturnih programa” – rekao je tada Bogdanović.

Da li su tada Opštini Andrijevica preusmjerena neka finansijska sredstva, koja nijesu namjenski potrošena, pitanje je na koje nema definitivnog odgovora.

„Ja imam neku informaciju da su sredstva opredijeljena za stavljanje Spomen kuće u funkciju. Pokušaćemo to da provjerimo i da vidimo da li su otišla u nekom drugom pravcu” – kaže novi direktor Centra za kulturu.

Lalića, prvog dobitnika Njegoševe nagrade, 1963. godine za roman „Lelejska gora“, laureata NIN-ove nagrade za 1973. godinu za roman „Ratna sreća“, ipak, nikako do danas da vrate u zavičaj.

Nedavno  se navršilo 105 godina od Lalićevog rođenja. On danas ima „svoju ulicu“, odnosno bulevar u Podgorici, zastupljen je u školskim programima i lektiri. Кnjiževno djelo mu je postalo poseban nastavni predmet, „Poetika Mihaila Lalića”, jednosemestralni, na Filološkom fakultetu u Nikšiću. U zavičaju ga ima samo u nazivu Centra za kulturu i nefunkcionalnoj Spomen kući.

“Ako sam u svađi s tamošnjim ljudima, nisam s predjelima. Кad ih pogledam, promijenim raspoloženje” – znao je da kaže veliki romansijer, ilustrujući svoj odnos sa zavičajem.

Opština Andrijevica jedna je od trenutno najsiromašnijih opština u državi, prema svim pokazateljima.

Ovaj gradić sredinom 19. vijeka predstavljao je, međutim, kulturno i duhovno središte ovog dijela Crne Gore.

Manje su poznate činjenice da je nakon prijestonice Cetinja, u Andrijevici otvorena prva državna škola u Crnoj Gori. Takođe, 1892. godine otvorene su prva biblioteka i čitaonica u Crnoj Gori.

U periodu od 1882. do 1910. godine na ovim prostorima počinje sa radom još nekoliko privatnih škola.

To je dalo izvanredne rezultate na polju prosvijećenosti, pa prema popisu stanovništva iz 1909. godine, srazmjerno broju stanovnika, Andrijevica je bila druga varoš prema broju pismenih u Crnoj Gori, odmah poslije Cetinja.

Andrijevica danas jedva da ima đaka za jedno odjeljenje prvačića, a u pitanje se, zbog slabog priliva učenika, dovodi opstanak srednjoškolskog centra u ovoj varošici.

Novi vršilac dužnosti direktora Centra za kulturu Ivan Radojević kategoričan je da će lokalnim vlastima kultura biti prioritetna i da će, upravo zbog toga, i stavljanje u funkciju Spomen kuće biti jedan od prvih zadataka.

„Sve te činjenice iz prošlosti koje iznosite o Andrijevici, kao nekadašnjem duhovnom i kulturnom središtu Gornjeg Polimlja, obavezju nas da promijenimo odnos koji je do sada bio prema kulturi” – kaže Radojević.

Sramota je, kaže on, da Centar za kulturu ima toliko zaposlenih i budžet koji je za ovu godinu bezmalo 250.000 eura, a da kulturnih manifestacija bude – nula. Sramota bi bilo i za veće gradske sredine, a ne za melenu Andrijevicu.

Hoće li se nova obećanja ispuniti, ostaje da se vidi.

                                                                   Tufik SOFTIĆ  

Komentari

FOKUS

PRIPREMLJEN TEMELJNI UGOVOR VLADE I SPC: Vrelo tajnovitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kad se sagledaju poznate okolnosti o načinu na koji je pripreman Temeljni ugovor između SPC i Crne Gore, može se zaključiti da ga  je Srpska pravoslavna crkva usaglašavala sama sa sobom

 

Kako vrijeme odmiče nova vlast, sve brže, mijenja proklamovane prioritete. Jesenas su govorili o zakonu o lustraciji i zakonu o preispitivanju porijekla imovine. Zimus, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, najavljivan je budžet za 2021. i set zakona koji će pokrenuti borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. I dalje ih očekujemo, svakodnevno svjedočeći o potrebi da se postupci, procedure i međusobni odnosi izvršnih i zakonodavnih vlasti urede zakonima o vladi i skupštini. Pa ipak, dolazak proljeća obilježili su, privremeno obustavljeni, pokušaji izmjene kriterijuma za dobijanje crnogorskog državljanstva i najave formalizacije novih odnosa vlasti i Srpske pravoslavne crkve (SPC). A tenzije rastu, na zadovoljstvo onih koji su navikli na lov u mutnom.

Sve je spremno za potpisivanje Temeljnog ugovora između Crne Gore i SPC, pohvalio se premijer Zdravko Krivokapić.

„Razgovarao sam sa njegovom svetošću patrijarhom srpskim Porfirijem i uskoro ćemo usaglasiti termin potpisivanja Ugovora“, tvitnuo je premijer. Uz opasku: „ Ovo pitanje ne smije biti predmet politizacije ili podmetanja, ne bi li se ostvario koji politički poen“. Premijer Krivokapić je morao biti svjestan da je to pitanje, odavno, izašlo iz okvira rutinskih odnosa države i jedne vjerske zajednice. A ako slučajno nije imao tu spoznaju, to su mu stavile do znanja već prve reakcije na najavu potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC.

Sa prvim najavama potpisivanja Temeljnog ugovora između Crne Gore i SPC susreli smo se još sredinom marta. Muštulugdžija je bio ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić. Insistirajući kako je SPC jedina tradicionalna crkva sa kojom država nije sklopila temeljni ugovor o saradnji, Leposavić je kazao da će se uskoro otkloniti i ta diskriminacija. Ministar se nije sjetio da se država sa istim ili još većim stepenom diskriminacije odnosi i prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC), i pored njene viševjekovne tradicije i utemeljenosti. Pošteno govoreći, od njega to nijesmo ni očekivali.

,,Ministarstvo, zajedno s pravnim ekspertima i predstavnicima Crkve, uspješno je obavilo dijalog i usaglasilo tekst budućeg sporazuma, pa su sada stvoreni svi uslovi da se ovaj sporazum potpiše”, rekao je Leposavić za beogradsku Politiku. „Predstavnici ministarstva i Vlade prekinuli su praksu ucjenjivanja Crkve, brinući prevashodno o tome da temeljni ugovor bude u skladu s Ustavom i pravnim poretkom Crne Gore“.

Na istu temu Leposavić se osvrnuo i početkom aprila, nakon što je objelodanjen njegov sukob sa premijerom. Pohvalio se nadljudskim naporima koje je uložio kako bi se u najkraćem roku usvojio novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti (po istom scenariju po kome je to, godinu ranije, radio DPS sa satelitima). Onda je  najavio: ,,Posao usaglašavanja teksta sporazuma sam uspješno obavio, čime je predsjedniku Vlade omogućeno da zaključi Temeljni ugovor sa drugom stranom kad god to ugovorne strane požele – bez bojazni da taj sporazum, kao i novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti, ikada može biti pravno osporen”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK ĐUKANOVIĆ NAJAVIO ODLAZAK AMANA SA SVETOG STEFANA: Arbitraža u Londonu zbog rušenja kapija u Miločeru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koji je kompanija Adriatic properties ostvarila od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela, do danas

 

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio je prije dva dana mogućnost da singapurska hotelska kompanija Aman Resorts uskoro napusti Crnu Goru zbog događaja koji su krajem marta eskalirali u Miločeru, kada su mještani Svetog Stefana, Pržna i Miločera, porušili metalnu kapiju i ograde, kojima je bio onemogućen pristup građanima šetalištu pored male Kraljičine plaže. On je takvu prognozu iznio nakon što je razgovarao sa turističkim investitorima koji su iskazali „zaprepašćenje i strah od onoga što su vidjeli posredstvom televizijskih kamera sa Miločera i Svetog Stefana“.

„Vidjeli su divljanje predvođeno zvaničnicima lokalne vlasti. Vidjeli su rušenje nekih objekata koji su sastavni dio investicije. Kao rezultat toga imamo najavu operatera Amana da ove godine neće otvarati hotele, sa mogućnošću da napusti Crnu Goru. Investitor kao druga karika u aranžmanu bez Amana ne želi da radi u Crnoj Gori. Ono što nam se smiješi poslije onog divljanja je arbitraža u Londonu koja neće proći sa štetom manjom od 100 miliona eura po crnogorski budžet“, kazao je Đukanović.

Određena je i arbitraža u Londonu, koja je izgleda ugo-vorom dogovorena. Potpisnik ugovora o zakupu crnogorskih elitnih hotela je ofof-šor kompani-ja Aidwey Investment LTD, ne-poznate vlasničke strukture, registrovana na Britanskim Dje-vičanskim Ostrvima.

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Ali ne zbog uklanjanja kapija i ograda kojima je zakupac dugih 14 godina blokirao pristup morskoj obali. Mještani su se  od prvog dana zakupa  bunili zbog lošeg odnosa zakupca prema njihovoj društvenoj zajednici, upadali na zabranjene plaže, rušili prepreke, tražeći nekakav kompromis, do kojeg nije došlo.

Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac,  kompanija Aidwey Investment LTD ili njena ekspozitura u Budvi, kompanija Adriatic properties DOO, kojom rukovodi grčki biznismen Petros Statis. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koje je zakupac ostvario od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela do danas. Svaku poslovnu godinu, firma Adriatic properties završavala je u minusu od nekoliko miliona eura. Upravi prihoda prijavljen je gubitak od 4,3 miliona eura za 2019, godinu ranije bio je 6,1 milion, dok se za proteklu godinu gubitak Adriatic propertiesa popeo na 8,8 miliona eura.

Prema podacima Uprave prihoda, finansijski iskaz zakupca Svetog Stefana i Miločera, od 31. marta ove godine, koji potpisuje izvršni direktor Goran Bencun, sumira ukupan gubitak firme na iznos od nevjerovatnih 104.904.410 miliona eura. Elitni crnogorski hoteli dati pod dugoročni zakup koji se slavio kao jedan od najboljih ugovora ostvarenih u turizmu Crne Gore, donijeli su gubitke koji premašuju stotinu miliona eura. Neko to mora da podmiri.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PLJEVALJSKE OPOMENE: Ravno do dna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pljevlja već tri decenije uzalud opominju. Desila se Bukovica, pa  brojni izlivi mržnje u decenijama koje su uslijedile. I niko nije kažnjen. Danas se u tom gradu uz šovinistička skandiranja traži smjena tek postavljenog načelnika policije, prvog islamske vjeroispovijesti nakon skoro šest decenija. I vlast ćuti

 

Opet protesti, opet izlivi mržnje, opet Pljevlja. Nakon što je, javnosti do ove sedmice nepoznat, za načelnika policije u Pljevljima izabran Haris Đurđević, ispred tamošnjeg Centra bezbijednosti organizovani su protesti.  Okupljanja su uslijedilla nakon javne reakcije jednog od lidera Demokratskog fronta Nebojše Medojevića, koji je  Đurđevića na svom Fejsbuk profilu okarakterisao kao ﮼najodanijeg vojnika Veselina Veljovića, ostrašćenog srbofoba i progonitelja učesnika litija i mrzitelja svega pravoslavnog”.  Okupljeni su skandirali – ﮼Ustala je Sparta srpska, neće ovo biti Turska”.

Nakon protesta reagovao je reis islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić: ﮼Ako nemamo pravo na neke funkcije, poželjno bi bilo da nam se odgovori – da li imamo pravo na vazduh? Pitam se, gdje je država, NVO sektor, mediji, strane diplomate? Najverovatnije će biti da je ovo Ramazanska čestitka”.

Nakon stidljive reakcije institucija, prvo ombudsmana koji je osudio šovinističke poruke u Pljevljima, te istrage tužilaštva, lideri Demokratskog fronta, a i drugih partija iz nove vlasti, osudili su  šovinističke poruke na protestima u Pljevljima, ali nastavili da insistiraju da je imenovanje Đurđevića sporno jer je navodno bio kadar DPS-a. Traže i da se ispitaju anonimne otužbe da je Đurđević navodno na nekom od kolegijuma u policiji ustvrdio da bi se on sa litijašima obračunao po kratkom postupku.

Đurđević da se zna, nema mrlja u karijeri. Tokom 2017. godine izabran je za najboljeg policajca od strane svojih kolega. Radna biografija čista. Bez prijava za zlupotrebu ovlašćenja, ne tako rijetkih u redovima ovdašnjeg rukovodećeg policijskog kadra, bez afera, bez pominjanja u medijima.

Nakon što je dospio u fokus javnosti, Đurđević se ogasio u medijima. Saopštio je  da 15 godina obavlja radne zadatke i da nije tačno ono što mu spočitavaju prvaci opozicionih partija iz te opštine, odnosno dio njihovih kolega parlamentarne većine na državnom nivou.

﮼Čudno mi je da se nakon mog imenovanja, prvi put pominje moje ime u negativnom kontekstu vezano za održavanje litija. U to vrijeme ja sam radio kao rukovodilac Jedinice za subijanje opšteg i privrednog kriminaliteta, u čijem opisu posla je suzbijanje imovinskog kriminaliteta, krvnih i seksualnih delikata i drugih sličnih linija rada“, saopštio je Đurđević i dodao da nije neko ko je ﮼ograničen razmišljanjima o bilo čijoj nacionalnosti”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo