Povežite se sa nama

Izdvojeno

SPOMEN KUĆA MIHAILA LALIĆA U TREPČI: Nova obećanja

Objavljeno prije

na

O stanju u kom se nalazi Spomen kuća Mihaila Lalića u Andrijevici, dovoljno govori to da su stare vlasti izgubile i ključ od njenih vrata. Nove vlasti obećavaju promjene i drugačije gazdovanje. Vrijeme će opet suditi

 

Bivše lokalne vlasti u Andrijevici (DPS), toliko su dobro vodile računa o Spomen kući Mihaila Lalića u rodnom selu velikana pisane riječi da su – izgubile i ključ od ulaznih vrata.

„Nije preostalo ništa drugo nego da obijaju blindiranu bravu“, kaže v. d.  direktora Centra za kulturu Ivan Radojević. „Da nije tragično bilo bi smiješno.Tragično je, ipak, da na taj način preuzimamo ovaj značajni objekat”, konstatuje on.

Prema njegovim riječima ono što su tamo zatekli teško je opisati lakšom riječju od – sramota. „Poptuna zapuštenost. Psi lutalice su našli načina da se smjeste unutra. Treba li još nešto da vam kažem preko toga” – pita Radojević. On iskazuje čvrsto opredjeljenje novih lokalnih vlasti u Andrijevici da Spomen kuću Mihaila Lalića konačno stave u funkciju.

„Lalić je zaslužio da taj objekat zasija u punom sjaju. Da bude ogledalo kulture. Naći ćemo način da to hitno uradimo” – kaže novi direktor Centra.  Dodaje da će stupiti u kontakt sa Lalićevim sinom i porodicom, kako bi i oni bili potpuno u toku sa tim šta će se raditi: „Možda nam daju neku ideju i sugestiju. Ili ustupe literaturu i rukopise koje bi tu smjestili i napravili biblioteku i mali muzej”. Radojević zaključuje: „Okrugli sto, književni dani ili bilo šta drugo što u ime Mihaila Lalića treba da se organizuje u ovoj Spomen kući koja je za to i namijenjena, ali nažalost već više od decenije nije bila stavljena u funkciju”.

Spomen kuća Mihaila Lalića u selu Trepča kupljena je za te potrebe za­hva­lju­ju­ći do­na­ci­ja­ma i izdva­ja­nji­ma Vla­de Cr­ne Go­re i op­šti­na Be­ra­ne i An­dri­je­vi­ca prije nešto više od deset godina. U to vrijeme došlo se do računice da je bolje kupiti jednu postojeću kuću, nedaleko od temelja rodne kuće ovog velikana, nego praviti novu. Otkup i opremanje koštali su oko 40.000 eura.

Spomen kuća je zvanično otvorena i data na gazdovanje i upravljanje an­dri­je­vič­kom Cen­tru za kul­tu­ru. Kako se upravljalo i gazdovalo, govori njeno trenutno stanje.

Profesor književnosti u penziji i poznavalac djela Mihaila Lalića Mi­lo­rad Vu­kić, ocjenjuje da je suvišno go­vo­ri­ti o Lalićevoj duhovnoj i kulturnoj vertikali, ali da se iz nekih razloga to prepuštalo zaboravu.

Njega čudi činjenica da Spomen kuća nije pro­funk­ci­o­ni­sa­la, iako se iz op­štin­ske ka­se iz­dva­ja­ju ogrom­na sred­stva za po­tre­be an­dri­je­vič­kog Cen­tra za kul­tu­ru, koji nosi njegovo ime.

Ovaj profesor u penziji naglašava da je bivša lokalna vlast stva­rala tra­gi­čan ži­vot­ni am­bi­jent za mla­de lju­de i da to neće biti baš tako lako ispraviti.

„To se lijepo vidi na primjeru Spomen kuće. Umje­sto du­hov­nog uz­di­za­nja i otva­ra­nja no­vih rad­nih mje­sta, omla­di­na je bila do­ve­de­na u po­zi­ci­ju da pro­si jednokratnu pomoć” – kaže Vukić.

Iz bivše lo­kal­ne upra­ve samo su obećavali da će pred­u­zi­ma­ti mje­re ka­ko bi spo­men ku­ća u Trep­či pro­funk­ci­o­ni­sa­la ona­ko ka­ko je to pr­vo­bit­no za­mi­šlje­no.

Da će se Lalić preko Spomen kuće vratiti u zavičaj, obećao je prije dvije godine godine i ministar kulture Aleksandar Bogdanović, prilikom posjete Andrijevici.

„Dogovoreno je da Ministarstvo i Opština definišu projekat sanacije i uređenja objekta, kako bi kuća posvećena ovoj, za kulturu i istoriju Crne Gore važnoj ličnosti, postala mjesto okupljanja umjetnika i središte brojnih kulturnih programa” – rekao je tada Bogdanović.

Da li su tada Opštini Andrijevica preusmjerena neka finansijska sredstva, koja nijesu namjenski potrošena, pitanje je na koje nema definitivnog odgovora.

„Ja imam neku informaciju da su sredstva opredijeljena za stavljanje Spomen kuće u funkciju. Pokušaćemo to da provjerimo i da vidimo da li su otišla u nekom drugom pravcu” – kaže novi direktor Centra za kulturu.

Lalića, prvog dobitnika Njegoševe nagrade, 1963. godine za roman „Lelejska gora“, laureata NIN-ove nagrade za 1973. godinu za roman „Ratna sreća“, ipak, nikako do danas da vrate u zavičaj.

Nedavno  se navršilo 105 godina od Lalićevog rođenja. On danas ima „svoju ulicu“, odnosno bulevar u Podgorici, zastupljen je u školskim programima i lektiri. Кnjiževno djelo mu je postalo poseban nastavni predmet, „Poetika Mihaila Lalića”, jednosemestralni, na Filološkom fakultetu u Nikšiću. U zavičaju ga ima samo u nazivu Centra za kulturu i nefunkcionalnoj Spomen kući.

“Ako sam u svađi s tamošnjim ljudima, nisam s predjelima. Кad ih pogledam, promijenim raspoloženje” – znao je da kaže veliki romansijer, ilustrujući svoj odnos sa zavičajem.

Opština Andrijevica jedna je od trenutno najsiromašnijih opština u državi, prema svim pokazateljima.

Ovaj gradić sredinom 19. vijeka predstavljao je, međutim, kulturno i duhovno središte ovog dijela Crne Gore.

Manje su poznate činjenice da je nakon prijestonice Cetinja, u Andrijevici otvorena prva državna škola u Crnoj Gori. Takođe, 1892. godine otvorene su prva biblioteka i čitaonica u Crnoj Gori.

U periodu od 1882. do 1910. godine na ovim prostorima počinje sa radom još nekoliko privatnih škola.

To je dalo izvanredne rezultate na polju prosvijećenosti, pa prema popisu stanovništva iz 1909. godine, srazmjerno broju stanovnika, Andrijevica je bila druga varoš prema broju pismenih u Crnoj Gori, odmah poslije Cetinja.

Andrijevica danas jedva da ima đaka za jedno odjeljenje prvačića, a u pitanje se, zbog slabog priliva učenika, dovodi opstanak srednjoškolskog centra u ovoj varošici.

Novi vršilac dužnosti direktora Centra za kulturu Ivan Radojević kategoričan je da će lokalnim vlastima kultura biti prioritetna i da će, upravo zbog toga, i stavljanje u funkciju Spomen kuće biti jedan od prvih zadataka.

„Sve te činjenice iz prošlosti koje iznosite o Andrijevici, kao nekadašnjem duhovnom i kulturnom središtu Gornjeg Polimlja, obavezju nas da promijenimo odnos koji je do sada bio prema kulturi” – kaže Radojević.

Sramota je, kaže on, da Centar za kulturu ima toliko zaposlenih i budžet koji je za ovu godinu bezmalo 250.000 eura, a da kulturnih manifestacija bude – nula. Sramota bi bilo i za veće gradske sredine, a ne za melenu Andrijevicu.

Hoće li se nova obećanja ispuniti, ostaje da se vidi.

                                                                   Tufik SOFTIĆ  

Komentari

FOKUS

DAN NEZAVISNOSTI – 16 GODINA POTOM: Orao potkresanih nada

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Od suštinske važnosti će biti da Crna Gora sagradi državu u kojoj će bolje živjeti svi”, upozoravali su dobronamjerni nakon majskog referenduma 2006. Uzalud

 

Crna Gora između dva Dana nezavisnosti. Traje priča o neostvarenim željama: sloboda, demokratija, pravda, pristojne plate i penzije. I neodagnanim strahovima: kriminal, korupcija, vjerske i nacionalne podjele, siromaštvo, nepravda. Tu su, neko vrijeme, i obnovljene globalne prijetnje: pandemija, rat, glad.

Ponegdje, ipak, napredujemo.

Prošle godine u ovo doba odmjeravali smo – zastave. Jedna, crvena, površine 50X100 metara (5.000 kvadrata ili jedno poveće fudbalsko igralište) viorila se na Cetinju, svjedočeći patriotizam pod njom okupljenih. Druga, ,,najduža trobojka na ovim prostorima”, u Beranama je predstavljena kao iskaz nenatrunjenog rodoljublja dugačak svih 350 metara. S kraja na kraj.

Sada, umjesto zastava, naslovne stranice zauzimaju doskorašnji čelnici pravosuđa, danas pritvorenici Vesna Medenica i Blažo Jovanić. Mediji otkrivaju njihove saradnike, način djelovanja, privilegovane i oštećenje. Rano je za ozbiljnije računice o nezakonito stečenoj koristi i šteti pričinjenoj žrtvama uzurpiranog pravosudnog sistema. Posljedice slutimo, dok čekamo sljedeće privođenje. Biće ih, nepodijeljeno je mišljenje.

Ni zastave nijesu izašle iz mode. Samo su crnogorskim pridodate ukrajinske. Srpskima – ruske. Mašemo Evropi.

Između dva praznika dobili smo novu Vladu. Dritan Abazović zamijenio je Zdravka Krivokapića. Vesnu Bratić mijenja četvoro. S malo nade da će popraviti posljedice njenog rada. URA i SNP zadržali su mjesta u skupštinskim klupama namijenjena parlamentarnoj većini, a SD ona što pripadaju opoziciji. Ostali su zamijenili mjesta. I priču, prebacujući se sa jednog na drugo podešavanje.

Abazović je, neki dan, pod Ostrogom razgovarao sa patrijarhom SPC-a. Sličan razgovor Krivokapić je, prije nepunu godinu, vodio u beogradskoj Patrijaršiji. Tema – Temeljni ugovor, odnosno, mjesto SPC-a u Crnoj Gori i mjesto Crne Gore i njenih vlasti u sistemu pod ingerencijom srpskog patrijarha i Patrijaršije. A on je  sveobuhvatniji od liturgije i molitve.

Samo da ne umislimo kako su te konsultacije nešto što nam je donijela promjena vlasti nakon izbornog poraza DPS-a. Uoči prve proslave Dana nezavisnosti, 2007. godine, tadašnji ministar inostarnih poslova Milan Roćen razgovarao je sa ruskim patrijarhom o pozicijama koje će crkva imati u budućem Ustavu Crne Gore.

U  međuvremenu, u Moskvi smo stavljeni na listu ,,neprijateljskih zemalja”. A u Briselu, Berlinu, Parizu… nijesmo dokazali da smo partner od povjerenja. U bilo kom poslu. Evropska radiodifuzna unija (EBU) eliminisala je, onomad, glasove žirija iz Podgorice na izboru za pjesmu Evrovizije. EBU, saopšteno je, ,,krajnje ozbiljno shvata sve sumnjive pokušaje manipulisanja glasanjem na Eurosongu i ima pravo ukloniti takve glasove”. Saopštenje je pratila informacija da su glasovi iz Crne Gore, skupa sa onima iz Azerbejdžana, Gruzije, San Marina, Poljske i Rumunije – poništeni i izbrisani iz tabele.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo