Povežite se sa nama

MONITORING

VRTOGLAVI RAST OBOLJELIH: Crnogorski model zaraze

Objavljeno prije

4 godine

na

BROCKTON - AUGUST 13: A nurse practitioner administers COVID-19 tests in the parking lot at Brockton High School in Brockton, MA under a tent during the coronavirus pandemic on Aug. 13, 2020. (Photo by David L. Ryan/The Boston Globe via Getty Images)

Mandatar Zdravko Krivokapić obećava novi i bolji pristup borbe protiv virusa, nakon haosa koji je iza sebe ostavila stara Vlada, Simović i NKT. Za sada, Krivokapić je nepoštovanjem osnovih mjera protiv virusa nastavio politiku prethodnika i uputio lošu poruku građanima koji očekuju ozbiljnost u vrijeme pandemije

 

Kada pandemija jednom prođe, pored švedskog, naučnici će moći da analiziraju i crnogorski model borbe protiv korone. Crna Gora je jedina zemlja u Evropi koja nakon izbora nije imala skoro nikakav sistem borbe protiv korona virusa. Nemanje institucija uslovilo je time da „patriote“ i „vjernici“ mogu nesmetano, bez poštovanja mjera, organizovati masovne skupove a da oni koji poštuju mjere budu „naivna“ manjina.

„Mi praktično dva mjeseca imamo visok nivo obolijevanja“, kazao je epidemiolog Instituta za javno zdravlje Milko Joksimović i ocijenio da je to „slika i prilika nepridržavanja mjera sve vrijeme“.

Slike sa sahrane mitorpolita Amfilohija – pričešće vjernika istom kašikom, ljubljenje kovčega, nenošenje maski… obišle su svijet i to u rubrikama no coment i vjerovali ili ne.

„Suprug moje prijateljice je u plastičnoj kesi iznijet iz KCCG i imala je 15 minuta da se oprosti ona i dvoje djece od pokojnika koji je imao 57 godina, na Čepurcima. Roditelji nisu mogli da vide svoje dijete”, izjavila je doktorica Kliničkog centra Crne Gore Nevenka Pavličić. Ona se obratila predsjedniku NKT-a Milutinu Simoviću i od njega zatražila da izda nalog da se zatvori kovčeg preminulog mitropolita Amfilohija, jer je prema njenim riječima obred gdje hiljade ljudi ljubi tijelo Amfilohija „leglo zaraze“.

NKT i Simović, koji su i prije podržavanja poslijeizbornih „patriotskih“ skupova izgubili legitimitet, oglasili su se nakon par dana osudivši „drastično kršenje mera“. Otišli su i kod predsjednika države i njihove partije Mila Đukanovića da se usaglase oko toga. A odgovornost su prebacili na Institut za javno zdravlje.

U kakvu neozbiljnost je utonuo NKT govori i njihovo saopštenje krajem protekle nedjelje, o tome da su preventivne mjere dale rezultate u danu kada je zabilježen, do tada, rekordni broj novooboljelih 354, a umrlo osam kovid pacijenata.

Crni rekordi se iz dana u dan obaraju – u srijedu je Institut registrovao 574 nova slučaja, a privatne laboratorije 300, ukupno 874 novooboljelih. S tim da su rezultati iz privatnih laboratorija dovedeni u sumnju. Direktor doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić apelovao je na građane da pozitivne testove iz privatnih laboratorija prijavljuju Institutu za javno zdravlje a ne da se, kako je rekao, sa njima šetaju po prodavnicama i restoranima.

„Ugovorima je, na predlog Instituta za javno zdravlje, definisano da upućivanje uzoraka u navedene privatne ustanove, ide isključivo preko Instituta. Navedene zdravstvene ustanove  će dobijati uzorke isključivo od strane Instituta za javno zdravlje odnosno Institut će privatnim ustanovama dostavljati uzorke koje ne može u optimalnom roku da obradi. Obaveza  privatnih zdravstvenih ustanova je da Institutu dostave rezultate urađenih PCR testova u roku od 48 sata od dobijanja uzoraka na analizu“, odgovoreno je Monitoru iz Fonda za zdravstveno osiguranje.

Iz Fonda tvrde da su privatne laboratorije obavezne da vode „evidenciju na propisanim obrascima od strane Instituta za javno zdravlje u skladu sa Zakonom o zbirkama podataka u oblasti zdravstva i Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti“.

Odgovore iz privatnih laboratorija koje je Monitor kontaktirao nijesmo dobili. Iz Instituta su Monitoru kazali da se iz privatnih laboratorija prijavljuju pozitivni rezultati testova, ali „ne raspolažemo informacijama da li su baš svi pozitivni slučajevi prijavljeni, jer kontrola rada zdravstvenih ustanova nije u ingerenciji Instituta za javno zdravlje“. 

Vrtoglavi rast broja oboljelih doveo je do drastičnog rasta broja umrlih, tvrde u Sindikatu doktora medicine Crne Gore. U analizi koju su uradili, Crna Gora je u protekla tri mjeseca imala najveću stopu zaraženih koronom u Evropi. U periodu od 6. oktobra do 1. novembra smrtnost od korona virusa u Crnoj Gori porasla je za čak 66,5% procenata, dok je u Njemačkoj i Velikoj Britaniji rast bio oko 10 %, u Švedskoj manje od 1% , dok je na Tajvanu nula.

Od korona virusa u Crnoj Gori je od početka epidemije umrlo 326 ljudi, u Srbiji 850, Sloveniji 441, Hrvatskoj 654, Albaniji 536, Sjevernoj Makedoniji 1.071, BiH 1.358.

Nadležni tvrde da prijeti pretrpanost bolnica, dok se pacijenti žale da se pojedini sa ozbiljim stanjem ne hospitalizuju već im se određuje kućno liječenje. Ljekari upozoravaju da pored bojazni od punih bolnica i medicinski radnici imaju prag izdržljivosti. Situacija u Kliničkom centru Crne Gore trenutno je podnošljiva, ali brojke o novozaraženim na nivou države, koje će se vrlo brzo odraziti i na hospitalni dio, više su nego alarmantne, kazao je pomoćnik direktora KCCG-a Nemanja Radojević. On je upozorio: „Bliži nam se vrlo nepovoljna i loša, da ne kažem katastrofalna situacija. Oko 700 oboljelih dnevno nevjerovatna je brojka za Crnu Goru, a rastom broja oboljelih biće i više preminulih”.

U Crnoj Gori je 5.638 oboljelih, a najgora situacija je u Podgorici sa 2.738 slučajeva oboljenja od korona virusa. Direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić poručio je da je trenutna epidemiološka situacija u glavnom gradu alarmatno ozbiljna i dramatična: „Mi smo davno prešli brojke koje smo nekada projektovali kao najgori scenario i u odnosu na te brijke, sistem uredno funkcioniše”.

Iz Institua su najavili da će od 6. novembra škole i ugostiteljski objekti biti zatvoreni u Glavnom gradu, Budvi, Ulcinju i Cetinju. Biće zabranjeno i okupljanje u kućama i stanovima. Ministarstvo prosvjete je najavilo da očekuje da se u pomenutim opštinama od sljedećeg ponedjeljka pređe na onlajn sistem rada.

Iz Instituta za javno zdravlje Monitoru su rekli da će epidemiološki rezultati okupljanja na sahrani mitorpolitu Amfilohiju znati za dvije nedjelje: „Mjesta iznenađenju nema, tako da je moguće očekivati pogoršanje već prilično složene situacije, a konkretan epilog svega znaćemo za 14 dana“.

„Institut za javno zdravlje koristi svaku priliku da podsjeti građane da mi nemamo mogućnost da zabranjujemo ili sankcionišemo određena ponašanja, već je naša uloga prvenstveno propisivanje mjera kojima štitimo sve crnogorske građane“, ponavljaju iz Instituta.

Korona virus potvrđen je kod vladike Joanikija i patrijarha Irineja. Mandatar Zdravko Krivokapić obećava novi i bolji pristup borbe protiv virusa, nakon haosa koji je iza sebe ostavila stara Vlada, Simović i NKT. Za sada, Krivokapić je nepoštovanjem osnovih mjera protiv virusa nastavio politiku prethodnika i uputio lošu poruku građanima koji očekuju ozbiljnost u vrijeme pandemije.

Aplauzi nijesu dovoljni

Sistem zdravstva treba da se bolje organizuje, poručili sindikati zdravstvenog sektora Evrope u zajedničkoj akciji kako bi svojim vladama stavili do znanja kakvo je stanje u zdravstvenim sistemima. I

Sindikat zdravstva Crne Gore kao član Evropske Federacije sindikata javnih službi, podržao je akciju Aplauzi nijesu dovoljni.

„U Evropi je više od 7.000 zdravstvenih radnika izgubilo život a kraj pandemije se ne nazire. Skrećemo pažnju na sve naše kolege, naročito one koji su danonoćno u skafanderima i pod maskama i vizirima i tražimo da se nagradi njihov rad, ali ne samo trenutno već da se prepozna prava vrijednost posla koji obavljaju zdravstveni radnici“, izjavio je Vladimir Pavićević, predsjednik Sindikata zdravstva Crne Gore.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od ukupno oboljelih od korona virusa, između četiri i 12 odsto potvrđenih slučajeva su zdravstveni radnici. Između 50 i 60 zdravstvenih radnika KCCG-u pozitivno je na koronavirus, i nalaze se u kućnoj samoizolaciji ili na bolničkom liječenju

„Evropska komisija procjenjuje da će u sljedećoj deceniji doći do dramatične nestašice pružanja zdravstvenih usluga ako se ne preduzmu odgovarajuće mjere“, kazala je Ratka Prodanović, predsjednica Nezavisnog sindikata KCCG.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina

Objavljeno prije

2 dana

na

4 Oktobra, 2024

Objavio:

A šta tebe čeka, Gospodine Grade,
u ovoj noći bratske krvomutnje,
dok krvnici mirno svoj posao rade?…
Ne daj, Bože, da se steknu moje slutnje!

Vitomir Vito Nikolić (decembar 1991. godine)

 

Prećutali smo, društvo i država, još jednu godišnjicu Rata za mir. Tako su, prema ideji Svetozara Marovića, tadašnje DPS vlasti, njihovi politički saveznici iz Podgorice i Beograda i njima lojalni ratnohuškački mediji tepali  rušilačkom  pohudu na Konavle i Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991.

U agresiji na  jug Hrvatske učestvovalo je oko sedam hiljada crnogorskih rezervista, pripadnika MUP-a i dobrovoljačkih paravojnih formacija. Operacija oslobađanja Dubrovnika trajala je do maja 1992. Skoro 240 dana građani Dubrovnika živjeli su pod opsadom iz vazduha, sa mora i kopna, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima.

Tokom napada na Konavle i Dubrovnik poginula su 92 civila, više od 430 branitelja tog grada, a ranjeno je više od 1.500 osoba. U logore, od kojih je jedan bio u Morinju, odvedene su 423 osobe, a bilo je više od 33.000 prognanih i izbjeglih. U napadima su uništeni brojni spomenici kulture u gradu koji je dio svjetske baštine UNESCO-a zbog čega je, uz ostalo, od sedamdesetih godina prošlog vijeka bio demilitarizovan (otvoreni grad). Pride, smatralo se da vojnicima i vojsci nije mjesto u jednom, svjetski poznatom turističkom centru.

Pod granatama tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) razoreno je devet srednjovjekovnih palata unutar istorijskog jezgra Dubrovnika, dok je na području od Stona do Konavala spaljeno 2.127 kuća. Bez krova nad glavom ostalo je 7.771 stanovnik dubrovačkog područja. Šta nije spaljeno, to je opljačkano. U privatnom ili državnom aranžmanu.

Tokom agresije, poginulo je i 166 građana Crne Gore, pripadnika vojnih, policijskih i dobrovoljačkih (paravojnih) formacija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl

Objavljeno prije

2 dana

na

4 Oktobra, 2024

Objavio:

Dok građani  i političari koji nijesu spremni da ruše monopole čekaju Lidl kao spas od skupoće, rast cijena koristi se za političke obračune. Ozbiljnih mjera protiv skupoće – ni na vidiku

 

Sindikalna potrošačka korpa (SKP) za treći kvartal (jul-avgust-septembar) 2024. godine iznosi 2.000 eura.

,,U poređenju sa prethodnim kvartalom, odnosno drugim kvartalom 2024. godine, sindikalna potrošačka korpa bilježi rast u iznosu od 130 eura, odnosno 6,95 odsto”, saopštila je Unija slobodnih sindikata Crne Gore.

Od ukupno deset kategorija troškova zabilježen je rast u čak pet kategorija, i to trošak prehrambenih proizvoda 3,42 odsto; troškovi imputirane rente 11,43 odsto; troškovi stanovanja i komunalija 6,67 odsto; troškovi obrazovanja i kulture 30 odsto i troškovi ljetovanja 25 odsto.

Navode da je više relevantnih institucija i udruženja sprovodilo istraživanja u Crnoj Gori koja su pokazala da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje 2-3 godine.

Kako su istakli, prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirnica utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u trećem kvartalu iznosi 605 eura. ,,Iznos ove kategorije troškova u porastu je za 20 eura u odnosu na drugi kvartal kada su isti iznosili 585 eura, čime bilježimo rast od 3,42 odsto”, ističe USSCG.

Povećali su se i izdaci za kulturu, ali zbog povećanja cijene udžbenika za srednje škole. Zabilježen je i rast troškova za ljetovanje, za one koji imaju mogućnosti da ga priušte, pa je izračunato da četvoročlanu porodicu sedam dana na moru košta 1.500 eura. I to  polupansion u hotelu od dvije ili tri zvjezdice.

No, kako još nijesmo dostigli taj nivo da ne možemo bez kulture i ljetovanja, sve oči su uprte u stalni skok cijena hrane. Akcija Limitirane cijene koja je u Crnoj Gori počela 6. septembra podrazumijeva ograničavanje marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CANU NAJAVIO PRVU ENCIKLOPEDIJU CRNE GORE DO KRAJA 2028.: Pola vijeka čekanja

Objavljeno prije

1 sedmica

na

27 Septembra, 2024

Objavio:

I 54 godine od početka rada na enciklopediji, političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i konstatacija da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani

 

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) spremna je za finalizaciju najznačajnijeg projekta u novijoj istoriji crnogorske kulture. Prvu enciklopediju Crne Gore dobićemo do kraja 2028. godine, najavio je za RTCG potpredsjednik crnogorske akademije nauka i umjetnosti Žarko Mirković.

,,Posao je krenuo od početka. U CANU je formirana radna grupa koja je radila punu godinu dana na poslovima pripreme za izradu enciklopedije, pripreme u pravnom, organizacijom i svakom drugom smislu”, kazao je Mirković. Objasnio je da je nedavno održana prva sljednica redakcije enciklopedije Crne Gore koja broji 18 članova i čiji je glavni odgovorni urednik predsjednik CANU Dragan Vukčević.

U junu ove godine Vlada je uslovno odobrila da se iz budžetske rezerve za CANU obezbijedi dodatnih 195.000 eura za nastavak realizacije programa Enciklopedija Crne Gore.

CANU je od Vlade zahtijevala dodatna sredstva, objašnjavajući da sredstva koja su im opredijeljena budžetom za 2024. godinu nijesu dovoljna za sprovođenje planiranih aktivnosti na tom programu. ,,Naime, u 2024. godini planirano je formiranje organa programa Enciklopedije Crne Gore: Redakcija, koja će brojiti oko 20 članova, kolegijum, novi Savjet Leksikografskog centra CANU… Prema planiranoj strukturi i organizacionoj strukturi Enciklopedije Crne Gore, u skladu sa predviđenim aktivnostima, povećan obim posla podrazumijeva mjesečne honorare za: glavnog i odgovornog urednika, sekretara redakcije, tri urednika oblasti, 13 urednika tema, urednike struka, članove organa Enciklopedije Crne Gore”, navodi se u zahtjevu CANU.

Navode još i da je potrebno angažovanje stručnih konsultanata iz pojedinih tematskih oblasti i struka, razvoj softverskog programa za rad na Enciklopediji, organizovanje stručnih skupova i edukativnih radionica u oblasti enciklopedistike,organizovanje službenih posjeta srodnim institucijama u regionu i šire…

Budžetom za 2024. godinu Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti je opredijeljeno 2,87 miliona eura, a od toga je 1,6 miliona predviđeno za podršku naučnom i umjetničkom stvaralaštvu, gotovo milion za primanja, a oko 600.000 za usluge. CANU ima 66 članova i članica redovnih, vanrednih i inostranih u četiri odjeljenja.

Izrada ,,knjige znanja” Crne Gore nikako da se privede kraju. U proteklih 50 godina brojni crnogorski intelektualci okupljeni oko nekadašnjeg Leksikografskog zavoda Crne Gore, CANU i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) radili su na enciklopediji. Nakon referenduma 2006. potencirano je da nema države bez enciklopedije, ali i pored mnogo uloženog truda i novca Enciklopedija Crne Gore nije štampana.

Ideja o pisanju Enciklopedije datira još od 1969. godine sa glavnim motivom da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u tadašnjim enciklopedijama, istorijama i udžbenicima bili nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani. Prema zamisli Incijativnog odbora Enciklopedija je trebalo da bude napisana bez romantičarskih predrasuda i na temelju savremene naučne misli. Odbor je procijenio da bi Enicklopedija mogla da se završi za šest godina.

Rok je i tada probijen, pa je početak njene izrade CANU najavio tek 1978. Sljedeće godine, Predsjedništvo Crne Gore, inicira osnivanje Leksikografskog zavoda Crne Gore s ciljem da on uradi Enciklopediju. Zavod je počeo rad 1982. godine. Direktor mu je bio Ratko Đurović. Redakcija Enciklopedije od 22 člana formirana je krajem 1983. godine. Đurović tada odlazi u penziju, a za direktora Leksikografskog zavoda imenovan je književnik Sreten Perović.

Orijentaciono je predviđeno da Enciklopedija ima sedam tomova i oko hiljadu autorskih tabaka, da jezik bude srpsko-hrvatski ijekavskog izgovora, pismo ćirilica i latinica, a tiraž oko 20.000 primjeraka. Do kraja 1987. na Enciklopediji su obavljeni uglavnom pripremni radovi. Najavljeno je tada da će prvi tom biti publikovan 1992. a posljednji 1999. godine.

Krajem 1988. godine predloženo je da se Leksikografski zavod pripoji CANU. Planove je poremetila smjena crnogorske vlasti u januaru 1989. godine.

Tokom 1989. i 1990. godine književnici Ilija Lakušić, Gojko Čelebić, Novak Kilibarda, Miodrag Ćupić, Želidrag Nikčević i Radomir Uljarević u nekoliko medijskih nastupa označili su Leksikografski zavod kao bastion stare vlasti i separatizma i tražili smjenu Sretena Perovića. Dopisnik beogradske Politike iz Crne Gore Goran Sito Rakočević pozivao je tih godina na ukidanje Leksikografskog zavoda. I bi tako. U junu 1991. ugašen je Leksikografski zavod, a prikupljena građa i alfgabetar enciklopedije predati su CANU.

Rad na enciklopediji su nakon 2000-ih nastavili CANU i DANU. Vlada je 2012. formirala komisiju da ispita dokle se došlo i šta se desilo sa materijalom za Enciklopediju koji su pripremale dvije Akademije. Što su utvrdili nije poznato.

Finansiranje Enciklopedije Vlada je obustavila 2005. godine. Iz CANU su tada tvrdili da je prvi tom bio u završnoj fazi i da je malo falilo da ga štampaju. Umjesto toga objavljena je knjiga Priređivanje enciklopedije Crne Gore.

Krajem 2014. tadašnji predsjednik CANU Momir Đurović kazao je da Vlada neće da opredijeli sredstva za izradu nacionalne enciklopedije, iako je zakonom iz 2012. godine obavezala tu instituciju da završi taj projekat. ,,Enciklopedija Crne Gore se radila 13 i po godina, od toga 10 godina u Leksikografskom zavodu, a oko tri godine u CANU. Akademija je bila odgovorna da to radi, okupila je preko 400 domaćih stvaralaca, ali nijesmo imali sredstava za nastavak. Bili smo blizu završetka prvog toma, a onda se desio politički pritisak i razni napadi protiv dalje izrade enciklopedije i Akademije, zbog čega je prekinuto finansiranje. Tadašnja vlada je obustavila sve. Mi smo uložili 60 odsto novca i stali na urađenom“,  istakao je Đurović. On je tada napomenuo da zakon predviđa da CANU enciklopediju mora da završi, iako im opet ne daju sredstva.

CANU je ponovo najavila realizaciju starog-novog projekta. A i nakon 54 godine od početka rada na enciklopediji političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i glavni motiv da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani.

 

Iskustvo Rječnika

Početkom aprila 2016, CANU je objavila prvu knjigu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, kao poklon narodu uoči deset godina nezavisnosti. Rječnik sadrži više od 12.000 riječi koje počinju slovima A, B i V, zajedno sa informacijama o njihovom izgovoru, značenju i primjerima upotrebe u narodnom i književnom jeziku.

Iz CANU je najavljeno da će Rječnik u cjelosti biti objavljen za deset godina, tako što će se svake druge godine objavljivati po tom. Uz napomenu da se radi o „kapitalanom projektu koji, osim naučnog, ima veliki kulturni i identitetski značaj“.

Uslijedila je oštra reakcija javnosti na prvi tom Rječnika. U otvorenom pismu više od 100 intelektualaca zahtijevalo je od CANU da se izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima, Albancima i pripadnicima islamske vjeroispovijesti, i povuče cijeli tiraž Rječnika.

Poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj je zbog Rječnika bojkotovao rad Skupštine i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv autora. Funkcioner BS Suljo Mustafić kazao je da se radi o nasrtaju na tradiciju manjinskih naroda u Crnoj Gori. Budimir Aleksić, predsjednik Političkog savjeta Nove, zaključio je da je CANU pokrao srpsko intelektualno i istorijsko nasljeđe. Crnogorski pokret ocijenio je da je Rječnik necrnogorski: ,,i lingvistički, i etički, i činjenično”….

Iz CANU su poručili da nije bilo zlih namjera prema bilo kome, a posebno prema bilo kojoj nacionalnoj manjini. Umjesto ispravljanja tada evidentiranih grešaka od ovog kapitalnog posla se odustalo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo