Povežite se sa nama

MONITORING

VRTOGLAVI RAST OBOLJELIH: Crnogorski model zaraze

Objavljeno prije

na

Mandatar Zdravko Krivokapić obećava novi i bolji pristup borbe protiv virusa, nakon haosa koji je iza sebe ostavila stara Vlada, Simović i NKT. Za sada, Krivokapić je nepoštovanjem osnovih mjera protiv virusa nastavio politiku prethodnika i uputio lošu poruku građanima koji očekuju ozbiljnost u vrijeme pandemije

 

Kada pandemija jednom prođe, pored švedskog, naučnici će moći da analiziraju i crnogorski model borbe protiv korone. Crna Gora je jedina zemlja u Evropi koja nakon izbora nije imala skoro nikakav sistem borbe protiv korona virusa. Nemanje institucija uslovilo je time da „patriote“ i „vjernici“ mogu nesmetano, bez poštovanja mjera, organizovati masovne skupove a da oni koji poštuju mjere budu „naivna“ manjina.

„Mi praktično dva mjeseca imamo visok nivo obolijevanja“, kazao je epidemiolog Instituta za javno zdravlje Milko Joksimović i ocijenio da je to „slika i prilika nepridržavanja mjera sve vrijeme“.

Slike sa sahrane mitorpolita Amfilohija – pričešće vjernika istom kašikom, ljubljenje kovčega, nenošenje maski… obišle su svijet i to u rubrikama no coment i vjerovali ili ne.

„Suprug moje prijateljice je u plastičnoj kesi iznijet iz KCCG i imala je 15 minuta da se oprosti ona i dvoje djece od pokojnika koji je imao 57 godina, na Čepurcima. Roditelji nisu mogli da vide svoje dijete”, izjavila je doktorica Kliničkog centra Crne Gore Nevenka Pavličić. Ona se obratila predsjedniku NKT-a Milutinu Simoviću i od njega zatražila da izda nalog da se zatvori kovčeg preminulog mitropolita Amfilohija, jer je prema njenim riječima obred gdje hiljade ljudi ljubi tijelo Amfilohija „leglo zaraze“.

NKT i Simović, koji su i prije podržavanja poslijeizbornih „patriotskih“ skupova izgubili legitimitet, oglasili su se nakon par dana osudivši „drastično kršenje mera“. Otišli su i kod predsjednika države i njihove partije Mila Đukanovića da se usaglase oko toga. A odgovornost su prebacili na Institut za javno zdravlje.

U kakvu neozbiljnost je utonuo NKT govori i njihovo saopštenje krajem protekle nedjelje, o tome da su preventivne mjere dale rezultate u danu kada je zabilježen, do tada, rekordni broj novooboljelih 354, a umrlo osam kovid pacijenata.

Crni rekordi se iz dana u dan obaraju – u srijedu je Institut registrovao 574 nova slučaja, a privatne laboratorije 300, ukupno 874 novooboljelih. S tim da su rezultati iz privatnih laboratorija dovedeni u sumnju. Direktor doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić apelovao je na građane da pozitivne testove iz privatnih laboratorija prijavljuju Institutu za javno zdravlje a ne da se, kako je rekao, sa njima šetaju po prodavnicama i restoranima.

„Ugovorima je, na predlog Instituta za javno zdravlje, definisano da upućivanje uzoraka u navedene privatne ustanove, ide isključivo preko Instituta. Navedene zdravstvene ustanove  će dobijati uzorke isključivo od strane Instituta za javno zdravlje odnosno Institut će privatnim ustanovama dostavljati uzorke koje ne može u optimalnom roku da obradi. Obaveza  privatnih zdravstvenih ustanova je da Institutu dostave rezultate urađenih PCR testova u roku od 48 sata od dobijanja uzoraka na analizu“, odgovoreno je Monitoru iz Fonda za zdravstveno osiguranje.

Iz Fonda tvrde da su privatne laboratorije obavezne da vode „evidenciju na propisanim obrascima od strane Instituta za javno zdravlje u skladu sa Zakonom o zbirkama podataka u oblasti zdravstva i Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti“.

Odgovore iz privatnih laboratorija koje je Monitor kontaktirao nijesmo dobili. Iz Instituta su Monitoru kazali da se iz privatnih laboratorija prijavljuju pozitivni rezultati testova, ali „ne raspolažemo informacijama da li su baš svi pozitivni slučajevi prijavljeni, jer kontrola rada zdravstvenih ustanova nije u ingerenciji Instituta za javno zdravlje“. 

Vrtoglavi rast broja oboljelih doveo je do drastičnog rasta broja umrlih, tvrde u Sindikatu doktora medicine Crne Gore. U analizi koju su uradili, Crna Gora je u protekla tri mjeseca imala najveću stopu zaraženih koronom u Evropi. U periodu od 6. oktobra do 1. novembra smrtnost od korona virusa u Crnoj Gori porasla je za čak 66,5% procenata, dok je u Njemačkoj i Velikoj Britaniji rast bio oko 10 %, u Švedskoj manje od 1% , dok je na Tajvanu nula.

Od korona virusa u Crnoj Gori je od početka epidemije umrlo 326 ljudi, u Srbiji 850, Sloveniji 441, Hrvatskoj 654, Albaniji 536, Sjevernoj Makedoniji 1.071, BiH 1.358.

Nadležni tvrde da prijeti pretrpanost bolnica, dok se pacijenti žale da se pojedini sa ozbiljim stanjem ne hospitalizuju već im se određuje kućno liječenje. Ljekari upozoravaju da pored bojazni od punih bolnica i medicinski radnici imaju prag izdržljivosti. Situacija u Kliničkom centru Crne Gore trenutno je podnošljiva, ali brojke o novozaraženim na nivou države, koje će se vrlo brzo odraziti i na hospitalni dio, više su nego alarmantne, kazao je pomoćnik direktora KCCG-a Nemanja Radojević. On je upozorio: „Bliži nam se vrlo nepovoljna i loša, da ne kažem katastrofalna situacija. Oko 700 oboljelih dnevno nevjerovatna je brojka za Crnu Goru, a rastom broja oboljelih biće i više preminulih”.

U Crnoj Gori je 5.638 oboljelih, a najgora situacija je u Podgorici sa 2.738 slučajeva oboljenja od korona virusa. Direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić poručio je da je trenutna epidemiološka situacija u glavnom gradu alarmatno ozbiljna i dramatična: „Mi smo davno prešli brojke koje smo nekada projektovali kao najgori scenario i u odnosu na te brijke, sistem uredno funkcioniše”.

Iz Institua su najavili da će od 6. novembra škole i ugostiteljski objekti biti zatvoreni u Glavnom gradu, Budvi, Ulcinju i Cetinju. Biće zabranjeno i okupljanje u kućama i stanovima. Ministarstvo prosvjete je najavilo da očekuje da se u pomenutim opštinama od sljedećeg ponedjeljka pređe na onlajn sistem rada.

Iz Instituta za javno zdravlje Monitoru su rekli da će epidemiološki rezultati okupljanja na sahrani mitorpolitu Amfilohiju znati za dvije nedjelje: „Mjesta iznenađenju nema, tako da je moguće očekivati pogoršanje već prilično složene situacije, a konkretan epilog svega znaćemo za 14 dana“.

„Institut za javno zdravlje koristi svaku priliku da podsjeti građane da mi nemamo mogućnost da zabranjujemo ili sankcionišemo određena ponašanja, već je naša uloga prvenstveno propisivanje mjera kojima štitimo sve crnogorske građane“, ponavljaju iz Instituta.

Korona virus potvrđen je kod vladike Joanikija i patrijarha Irineja. Mandatar Zdravko Krivokapić obećava novi i bolji pristup borbe protiv virusa, nakon haosa koji je iza sebe ostavila stara Vlada, Simović i NKT. Za sada, Krivokapić je nepoštovanjem osnovih mjera protiv virusa nastavio politiku prethodnika i uputio lošu poruku građanima koji očekuju ozbiljnost u vrijeme pandemije.

Aplauzi nijesu dovoljni

Sistem zdravstva treba da se bolje organizuje, poručili sindikati zdravstvenog sektora Evrope u zajedničkoj akciji kako bi svojim vladama stavili do znanja kakvo je stanje u zdravstvenim sistemima. I

Sindikat zdravstva Crne Gore kao član Evropske Federacije sindikata javnih službi, podržao je akciju Aplauzi nijesu dovoljni.

„U Evropi je više od 7.000 zdravstvenih radnika izgubilo život a kraj pandemije se ne nazire. Skrećemo pažnju na sve naše kolege, naročito one koji su danonoćno u skafanderima i pod maskama i vizirima i tražimo da se nagradi njihov rad, ali ne samo trenutno već da se prepozna prava vrijednost posla koji obavljaju zdravstveni radnici“, izjavio je Vladimir Pavićević, predsjednik Sindikata zdravstva Crne Gore.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od ukupno oboljelih od korona virusa, između četiri i 12 odsto potvrđenih slučajeva su zdravstveni radnici. Između 50 i 60 zdravstvenih radnika KCCG-u pozitivno je na koronavirus, i nalaze se u kućnoj samoizolaciji ili na bolničkom liječenju

„Evropska komisija procjenjuje da će u sljedećoj deceniji doći do dramatične nestašice pružanja zdravstvenih usluga ako se ne preduzmu odgovarajuće mjere“, kazala je Ratka Prodanović, predsjednica Nezavisnog sindikata KCCG.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podgorica, Budva, sukob u Vladi zbog bezbjednosnog sektora, optužbe na relaciji predsjednik države premijer. Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost

 

 

Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost.  Na državnom nivou Spajićev Pokret Evropa Sad (PES)  optužuje svog doskorašnjeg potpredsjednika i predsjednika CG Jakova Milatovića da radi protiv njih.  Sukob oko bezbjednosnog sektora zahladio je odnose između Demokrata i PES-a.  U Budvi se naširoko optužuju dva krila nekadašnjeg DF-a, pa DF i Demokrate. U Podgorici rascjep  PES-a ostavlja posljedice.

Da krenemo od posljednje vijesti. PES je nakon kritike Milatovića na račun ekonomskih reformi, optužio predsjednika države da radi protiv dojučerašnje partije, te da se udružio sa Građanskim pokretom URA i Pokretom za promjene (PzP) .

“Kampanja koju predsjednik države Jakov Milatović nastavlja da vodi protiv izvorne ideje svoje nekadašnje partije vidljivija je svakog dana”, saopštili su iz PES-a. “Nekadašnji zamjenik predsjednika PES-a se sada udružio sa Nebojšom Medojevićem, koji je najviše kritikovao program Evropa Sad 1 i sa Dritanom Abazovićem koji najviše osporava program Evropa Sad 2”.

Milatović je, navode dalje njegovi politički saborci, kritike  usmjerio “isključivo na formalno svoju partiju i 44. Vladu, čak i zbog imenovanja Predraga Drecuna koga je uključio u svoju kampanju i sa kojim je zajedno proslavljao izborne pobjede.”

Milatović je prethodno saopštio da smatra da je, bez dodatnih reformi u administraciji i obrazovanju, kao i smislenih razvojnih politika utemeljenih na sređenoj planskoj dokumentaciji i unaprijeđenom investicionom ambijentu, dugoročni održiv ekonomski razvoj, koji sa sobom donosi povećanje plata i penzija –  upitan.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

USVOJEN BUDŽET ZA 2024. GODINU: Više novca, manje koristi za proizvođače

Objavljeno prije

na

Objavio:

Poljoprivrednici kažu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova

 

 

Vlada je 14. marta usvojila agrobudžet za 2024. godinu. Konačno, kažu poljoprivrednici navodeći kako je samo jednom, 2001. godine, agrobudžet usvojen kasnije. U julu. Što je značajno doprinijelo da to, po ostvarenim rezultatima, za crnogorsku poljoprivredu bude najgora godina u ovom vijeku.

“Agrobudžet je donešen u zakonskom roku i nije bilo kašnjenja”, odgovara na primjedbe ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. Ministar insistira da je u pitanju rekordan iznos izdvojen za mjere agrarne politike što bi, po njegovom mišljenju, “trebalo da dodatno unaprijedi ovaj sektor”.

“Ovim budžetom zadovoljni su samo ministri poljoprivrede i finansija”, kaže  za Monitor Budimir Mugoša, inženjer agronomije, proizvođač hrane, bivši ministar (2016.) i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede. Agrobudžet je usvojen sa velikim zakašnjenjem, u martu umjesto u decembru, dok se predviđene premije i subvencije isplaćuju još kasnije, u novembru i decembru, obrazlaže Mugoša.

Prema njegovom mišljenju, problematičan je i rekordan iznos agrobudžeta. “Tu su uračunata i sredstva koja nijesu dio agrarne nego socijalne, zdravstvene  ili neke treće politike. Na primjer: staračke naknade, bezbjednost hrane i obavezna zdravstvena zaštita životinja, ispunjenje mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 12, projekti razvoja ruralne i putne infrastrukture, program besplatne distribucije voća, povrća i mliječnih prizvoda u školama… Oni, suštinski, nijesu dio agrobudžeta. Ali s njima on izgleda veći…”, navodi Mugoša uz ocjenu da agrobudžet vlastima, sadašnjim i bivšim, služi kao alat za “najjeftinije legalno kupljeni glas u Crnoj Gori”.

Iz Vlade se zaklanjaju iza brojeva. Ukupno, ovogodišnji  agrobudžet iznosi 75 miliona. Iz državne kase opredijeljeno je 51,35 miliona eura (“to je pravi agrobudžet”, tvrde kritičari), donacije donose još 15,55 a krediti 8,15 miliona eura. Samo što se pokazalo kako njih nije tako lako “zaraditi” i iskoristiti.

Imamo primjer programa IPARD II kroz koji je iz budžeta EU 2015. izdvojeno 37 miliona za crnogorsku poljoprivredu. Uz uslov: šta se ne potroši u dogovorenom roku vraća se. Iako je trajanje programa dva puta produžavano, još nije opredijeljeno više od trećine dostupnog novca (14,3 miliona). “Crna Gora će do kraja godine prema projekcijama Ministarstva poljoprivrede, unutar IPARD II programa potrošiti oko 11,7 miliona eura, dok će ostatak vratiti u budžet EU”, saopštio je ministar Joković krajam januara u parlamentu. Sada kaže da će EU biti vraćen “minimalan dio sredstava”, iako program ističe ove godine. Direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Marko Radonjić još je veći optimista, pa očekuje da će do kraja godine biti utrošena sva preostala sredstva.

Kad već pominjemo EU, tamo postoje računice koje kažu da primarna poljoprivredna proizvodnja na svaki euro subvencija njihovoj ekonomiji vraća tri puta više. Naš ministar poljoprivrede je iznio podatak da nam  poljoprivreda donosi  preko 600 miliona godišnje. Tu nije uračunat  kumulativni efekat kroz plasman domaće hrane i pića u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima. Po tome ispada kako, na svaki euro kojim poljoprivreda doprinese crnogorskoj ekonomiji, država kroz subvencije, podsticaje, staračke naknade i sva druga davanja, proizvođače pomogne sa osam centi (12 ako računamo donacije i kredite uključene u agrobudžet). Ili 3-4 puta manje od EU.

Može i ovako: mada poljoprivreda donosi više od 10 odsto društvenog proizvoda, crnogorski proizvođači hrane jedini su u regionu i zemljama EU koji državi plaćaju punu cijenu za gorivo koje pokreće njihovu mehanizaciju. Nije isključeno da tako, plaćajući akcizu na dizel gorivo, državi ne obezbijede najveći dio prihoda koji ona, kasnije, izdvaja za agrobudžet.

“Mislim da nema poljoprivrednika koji vjeruje da će akcize na gorivo biti vraćene za 2024. godinu jer od 2016. godine kada su poslednji put vraćene akcize, iako se svake godine obećava i najavljuje ista mjera”, ubijeđen je Mugoša. Naš sagovornik upozorava kako se, u potpunosti, ne može vjerovati ni onome što je zapisano u agrobudžetu. “Za livade i pašnjake prošle godine je obećano do 60, odnosno, 80 a isplaćeno – četiri eura”.

Jednako je nelogično da je PDV na mliječne proizvode veći od stope koja se naplaćuje na mlijeko. Time se,    zapravo, suprotno proklamovanim ciljevima, destimuliše prerada poljoprivrednih proizvoda. Potrošači se, faktički, primoravaju da kupuju i jedu uvezene proizvode.

Komentarišući ovogodišnji agrobudžet ratari ističu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova. Stočari se nadovezuju na priču. “Nekad sam sa 37 centi otkupne cijene mlijeka i premijom od devet centi mogao da zaradim. Sada, sa otkupnom cijenom od 48 centi i premijom od 20 poslujem sa gubitkom, pošto su troškovi rasli brže i više”, kaže jedan od sagovornika Monitora, vlasnik farme krava. Napominjući kako se u tom poslu “neće zadržati još dugo”. Nema računice.

Ministar Joković i te podatke komentariše iz druge perspektive: “Ovogodišnje premije uvećane su za gotovo sve pojedinačne stočarske kategorije. Tako je sada osnovna naknada za priplodne krave i junice, za one koji najmanje sedam mjeseci drže jedno i više grla te vrste, po grlu 100 eura, dok je prethodno bila 85. Na 150 eura je uvećana premija u sistemu držanja krava-tele…”. Ipak, već u susjednoj Srbiji premije su neuporedivo veće. Za kvalitetnu mliječnu kravu vlasnik od države dobija godišnju premiju veću od 360 eura (40.000 dinara). Farmeri traže da se ona poveća na makar 450 eura (55.000 dinara). U Srbiji su veće i premije po litru mlijeka. Pa, ko izdrži.

Listajući Agrobudžet za 2024. godinu lako je primijetiti da se neke stavke ponavljaju iz godine u godinu iako je riječ o jednokratnim troškovima. To znači da se posao ne završava. Tako opet – drugu, treću ili četvrtu godinu za redom – čitamo o kućama poljoprivrede u Beranama i Pljevljima, pogonu za zbrinjavanje životinjskih konsfikata (hrana isteklog roka trajanja, uginule životinje, nejestivi ostaci zaklanih životinja…) kome se još uvijek traži lokacija, izgradnji dvije ribarske luke na primorju (ulcinjska Porto Milena i Boka).

Iz agrobudžeta, na razočarenje zainteresovanih poljoprivrednika, isključene su makar tri mjere: podrška za preradu na gazdinstvu (mali pogoni za proizvodnju sira, džemova, sokova…); finansijska pomoć za nabavku junica tovnih rasa i podrška za nabavku traktora. Negdje je, nezvanično, razlog slabo interesovanje poljoprivrednika, a negdje zaključak da su pojedinci zloupotrebljavali taj vid pomoći. Pa su kažnjeni svi.

“Farmeri plaćaju nesposobnost države”, zaključuje Mugoša. Crna Gora je prošle godine uvezla hrane u vrijednosti 750 miliona eura. Deset ovogodišnjih agrobudžeta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo