Pravosudni organi pronašli su način da kažnjavaju za izražene stavove na društvenim mrežama u vidu prekršaja Zakona o javnom redu i miru za „drsko“ i „uvredljivo“ ponašanje na javnom mjestu

Crna Gora je dekriminalizacijom klevete i uvrede svojevremeno odgovorila evropskim standardima i preporukama Savjeta Evrope. Mnogi su to protumačili kao veliki demokratski iskorak. To je otvorilo ogroman prostor za javnu kritiku institucija, državnih organa i javnih funkcionera. Vlasti, na čelu sa Demokratskom partijom socijalista (DPS), sve teže su podnosile kritiku, koja je ekspanzijom društvenih mreža bivala sve oštrija. Vladajuće strukture ove godine su izgubile toleranciju na slobodu izražavanja na društvenim mrežama. To pokazuje veliki broj hapšenja, privođenja i kažnjavanja zbog satire, uvrede i komentara na internetu.

Poslednji takav slučaj je odluka Suda za prekršaje u Kolašinu kojom je M.R. osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana zbog toga što je, kako su mediji objavili, na svom fejsbuk profilu postavio objavu uvredljive sadržine za odlazećeg ministra odbrane Predraga Boškovića, kojega je tom prilikom nazvao „splačinom”. Prethodno je i G.M. iz Nikšića kažnjen sa 500 eura na osnovu istog člana zbog vrijeđanja direktora Uprave policije na društvenoj mreži. Nakon žalbe, Viši sud za prekršaje ipak je poništio tu odluku i vratio predmet na ponovno odlučivanje. (HRA mu je pružila tu besplatnu pravnu pomoć). Pored njega, zbog uvredljivog komentara na račun Mila Đukanovića i Petra Ivanovića, uhapšen je i R.R. iz Danilovgrada u avgustu ove godine.
Poslednji je uhapšen Đ.P. zbog vređanja grupe „Dukljani”. On je zadržan u policiji skoro 12 časova, od kojih 6 „u betonjerci”.

Akcija za ljudska prava (HRA) je upozorila da takve pojave predstavljaju represiju, ali policija i sudovi za prekršaje ne odustaju od procesuiranja. Izvršna direktorica te organizacije Tea Gorjanc Prelević smatra da je ovu godinu obilježio povratak kriminalizacije uvrede.

Pravosudni organi su pronašli način da kažnjavaju za izražene stavove na društvenim mrežama u vidu prekršaja iz člana 7 stava 2 Zakona o javnom redu i miru – „Ko na javnom mjestu grubo vrijeđa drugog ili se na drugi način ponaša naročito drsko, bestidno ili uvredljivo, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 250 eura do 1.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana.“
Gorjanc Prelević smatra da je ovakva pojava represije obilježila ovu godinu. Policija se, tvrdi ona, dosjetila da na osnovu prekršaja hapsi, kinji i kažnjava zbog pisanja po društvenim mrežama, koje je uvredljivo za političare. To je, ocjenjuje, povratak represije, na šta je Akcija za ljudska prava odmah upozorila.
„Radi se o represiji jer se ljudi zbog kritičkog izražavanja na internetu lišavaju slobode po cio dan, provlače kroz medije sa senzacionalističkim naslovima, punim imenom i prezimenom, što ne samo njih, već i sve ostale odvraća od kritike na ličnim profilima na društvenim mrežama, koji ipak nijesu javna glasila koja mogu da podliježu pravilima novinarske etike. Uvodi se opasan manir cenzure, gdje policija na osnovu Zakona o javnom redu i miru cijeni da li je ’na javnom mjestu’ izrečeno nešto „uvredljivo“ i „drsko“, iako baš takvo izražavanje evropski standard slobode izražavanja štiti u mnogim varijantama“, pojašnjava Gorjanc Prelević za Monitor.

Izvršna direktorica LGBT Forum Progres Bojana Jokić godinama se u toj nevladinoj organizaciji bavi govorom mržnje na internetu i tvrdi da institucije  nisu, kao u prethodnih godinu dana, po službenoj dužnosti procesuirale osobe koje se sumnjiče da su prekršile zakon na internetu. Tvrdi da je tokom prošle godine bilo masovnih privođenja, procesuiranja i izricanja kaznenih mjera u ubrzanim procesima za govor mržnje na internetu ili za uvrede ili prijetnje upućene pojedincima.

„U nekim slučajevimato je bilo opravdano, a u drugim blago je reći da sam bila šokirana i iznenađena. U velikom broju slučajeva, koliko sam mogla da ispratim, smatram čak i da nije bilo osnova za procesuiranje, te da su institucije ugrozile slobodu izražavanja pojedinca koju Ustav Crne Gore i Konvencija o ljudska pravima garantuju“, ocijenila je Jokićeva za Monitor.

Ona pojašnjava da je tanka linija između slobode govora i govora mržnje, kao i što uvreda može biti objektivna ili subjektivna. Kako bi to pojasnila, Jokić se osvrnula na posljednji primjer uvrede upućene tehničkom ministru Boškoviću.

„Ako logički razmišljamo, shvatićemo da bi se neko procesuirao za uvredu, mora da postoji uvrijeđena strana kojoj je ta uvreda upućena, te samim tim i prijava i izjava te osobe koja bi potvrdila osjećaj uvrijeđenosti. Po onome što sam iz medija mogla da zaključim, institucije su same cijenile da li je osoba vrijeđala ministra, te u skladu sa tim i reagovale, čime su, ako su navodi iz medija tačni, ugrozili Ustavom zagarantovana prava lica koje je na karaju sankcionisano“, kazala je Jokić.

Tea Gorjanc Prelević smatra da zbog pisanja po fejsbuku kojim se ne poziva na nasilje i koje ne predstavlja izazivanje rasne, nacionalne ili druge mržnje (govor mržnje), ljudi ne smiju da se hapse. Ne smiju, istakla je, da im se stavljaju lisice na ruke, da se drže u zatvoru i tretiraju kao kriminalci.

„Šta je sljedeće, da se ljudi hapse i kažnjavaju zbog onoga što izgovore u kafani ili restoranu – to su sve javna mjesta, kao i društvene mreže? Očigledno je da se radi o povratku zloglasnog verbalnog delikta, koji nije primjeren demokratskom društvu“, ocijenila je Gorjanc Prelević.
Ona napominje kako je očigledno da policija ne čita svačije napise po fejsbuku i ne kažnjava sistematski sve koji pišu „drsko” i „uvredljivo” o drugima. Svi procesuirani slučajevi spadaju u opoziciju dosadašnjim vlastima.
„Jasno je da se radi o selektivnom postupanju, koje nije fer“, istakla je ona.

Prema javno dostupnim podacima – medijskim natpisima i saopštenjima, ove godine bilo je 11 slučajeva u kojima su ljudi privođeni ili hapšeni zbog pisanja na internetu. Iz Uprave policije od ponedjeljka  nijesu odgovarali na pitanje – koliko je privedeno građana zbog „drskog“ i „uvredljivog“ ponašanja na internetu.

Govor mržnje prema LGBTIQ ne gone službeno

Bojana Jokić podsjeća da niko nije službeno procesuiran zbog govora mržnje na internetu protiv LGBTIQ osoba, već samo nakon prijava koje je podnosila njena organizacija. Ukoliko se uvrijedi ministar ili direktor policije, počinilac se ekspresno osuđuje.

„Podvukla bih i to, da niko nije procesuran po službenoj dužnosti, već samo uz naše prijave, čak i za krivična djela ugrožavanje bezbjednosti, gde se preko društvenih mreža poziva na paljenje LGBTIQ osoba, a bilo je dosta takvih komentara i statusa u prethodnom periodu. To ukazuje da nemamo ustaljenu praksu kada je kršenje zakona na internetu u pitanju, te da zakoni nisu jednaki za sve“, pojašnjava ona. „Što prije moramo zakonska rješenja prilagoditi virtuelnom prostoru, kako ne bi dolazilo do zloupotreba zakona.“

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari