Povežite se sa nama

OKO NAS

NASTAVLJENA REPRESIJA ZBOG KOMENTARA NA INTERNETU: Opet kriminalizuju uvredu

Objavljeno prije

na

Pravosudni organi pronašli su način da kažnjavaju za izražene stavove na društvenim mrežama u vidu prekršaja Zakona o javnom redu i miru za „drsko“ i „uvredljivo“ ponašanje na javnom mjestu

 

Crna Gora je dekriminalizacijom klevete i uvrede svojevremeno odgovorila evropskim standardima i preporukama Savjeta Evrope. Mnogi su to protumačili kao veliki demokratski iskorak. To je otvorilo ogroman prostor za javnu kritiku institucija, državnih organa i javnih funkcionera. Vlasti, na čelu sa Demokratskom partijom socijalista (DPS), sve teže su podnosile kritiku, koja je ekspanzijom društvenih mreža bivala sve oštrija. Vladajuće strukture ove godine su izgubile toleranciju na slobodu izražavanja na društvenim mrežama. To pokazuje veliki broj hapšenja, privođenja i kažnjavanja zbog satire, uvrede i komentara na internetu.

Poslednji takav slučaj je odluka Suda za prekršaje u Kolašinu kojom je M.R. osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana zbog toga što je, kako su mediji objavili, na svom fejsbuk profilu postavio objavu uvredljive sadržine za odlazećeg ministra odbrane Predraga Boškovića, kojega je tom prilikom nazvao „splačinom”. Prethodno je i G.M. iz Nikšića kažnjen sa 500 eura na osnovu istog člana zbog vrijeđanja direktora Uprave policije na društvenoj mreži. Nakon žalbe, Viši sud za prekršaje ipak je poništio tu odluku i vratio predmet na ponovno odlučivanje. (HRA mu je pružila tu besplatnu pravnu pomoć). Pored njega, zbog uvredljivog komentara na račun Mila Đukanovića i Petra Ivanovića, uhapšen je i R.R. iz Danilovgrada u avgustu ove godine.
Poslednji je uhapšen Đ.P. zbog vređanja grupe „Dukljani”. On je zadržan u policiji skoro 12 časova, od kojih 6 „u betonjerci”.

Akcija za ljudska prava (HRA) je upozorila da takve pojave predstavljaju represiju, ali policija i sudovi za prekršaje ne odustaju od procesuiranja. Izvršna direktorica te organizacije Tea Gorjanc Prelević smatra da je ovu godinu obilježio povratak kriminalizacije uvrede.

Pravosudni organi su pronašli način da kažnjavaju za izražene stavove na društvenim mrežama u vidu prekršaja iz člana 7 stava 2 Zakona o javnom redu i miru – „Ko na javnom mjestu grubo vrijeđa drugog ili se na drugi način ponaša naročito drsko, bestidno ili uvredljivo, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 250 eura do 1.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana.“
Gorjanc Prelević smatra da je ovakva pojava represije obilježila ovu godinu. Policija se, tvrdi ona, dosjetila da na osnovu prekršaja hapsi, kinji i kažnjava zbog pisanja po društvenim mrežama, koje je uvredljivo za političare. To je, ocjenjuje, povratak represije, na šta je Akcija za ljudska prava odmah upozorila.
„Radi se o represiji jer se ljudi zbog kritičkog izražavanja na internetu lišavaju slobode po cio dan, provlače kroz medije sa senzacionalističkim naslovima, punim imenom i prezimenom, što ne samo njih, već i sve ostale odvraća od kritike na ličnim profilima na društvenim mrežama, koji ipak nijesu javna glasila koja mogu da podliježu pravilima novinarske etike. Uvodi se opasan manir cenzure, gdje policija na osnovu Zakona o javnom redu i miru cijeni da li je ’na javnom mjestu’ izrečeno nešto „uvredljivo“ i „drsko“, iako baš takvo izražavanje evropski standard slobode izražavanja štiti u mnogim varijantama“, pojašnjava Gorjanc Prelević za Monitor.

Izvršna direktorica LGBT Forum Progres Bojana Jokić godinama se u toj nevladinoj organizaciji bavi govorom mržnje na internetu i tvrdi da institucije  nisu, kao u prethodnih godinu dana, po službenoj dužnosti procesuirale osobe koje se sumnjiče da su prekršile zakon na internetu. Tvrdi da je tokom prošle godine bilo masovnih privođenja, procesuiranja i izricanja kaznenih mjera u ubrzanim procesima za govor mržnje na internetu ili za uvrede ili prijetnje upućene pojedincima.

„U nekim slučajevimato je bilo opravdano, a u drugim blago je reći da sam bila šokirana i iznenađena. U velikom broju slučajeva, koliko sam mogla da ispratim, smatram čak i da nije bilo osnova za procesuiranje, te da su institucije ugrozile slobodu izražavanja pojedinca koju Ustav Crne Gore i Konvencija o ljudska pravima garantuju“, ocijenila je Jokićeva za Monitor.

Ona pojašnjava da je tanka linija između slobode govora i govora mržnje, kao i što uvreda može biti objektivna ili subjektivna. Kako bi to pojasnila, Jokić se osvrnula na posljednji primjer uvrede upućene tehničkom ministru Boškoviću.

„Ako logički razmišljamo, shvatićemo da bi se neko procesuirao za uvredu, mora da postoji uvrijeđena strana kojoj je ta uvreda upućena, te samim tim i prijava i izjava te osobe koja bi potvrdila osjećaj uvrijeđenosti. Po onome što sam iz medija mogla da zaključim, institucije su same cijenile da li je osoba vrijeđala ministra, te u skladu sa tim i reagovale, čime su, ako su navodi iz medija tačni, ugrozili Ustavom zagarantovana prava lica koje je na karaju sankcionisano“, kazala je Jokić.

Tea Gorjanc Prelević smatra da zbog pisanja po fejsbuku kojim se ne poziva na nasilje i koje ne predstavlja izazivanje rasne, nacionalne ili druge mržnje (govor mržnje), ljudi ne smiju da se hapse. Ne smiju, istakla je, da im se stavljaju lisice na ruke, da se drže u zatvoru i tretiraju kao kriminalci.

„Šta je sljedeće, da se ljudi hapse i kažnjavaju zbog onoga što izgovore u kafani ili restoranu – to su sve javna mjesta, kao i društvene mreže? Očigledno je da se radi o povratku zloglasnog verbalnog delikta, koji nije primjeren demokratskom društvu“, ocijenila je Gorjanc Prelević.
Ona napominje kako je očigledno da policija ne čita svačije napise po fejsbuku i ne kažnjava sistematski sve koji pišu „drsko” i „uvredljivo” o drugima. Svi procesuirani slučajevi spadaju u opoziciju dosadašnjim vlastima.
„Jasno je da se radi o selektivnom postupanju, koje nije fer“, istakla je ona.

Prema javno dostupnim podacima – medijskim natpisima i saopštenjima, ove godine bilo je 11 slučajeva u kojima su ljudi privođeni ili hapšeni zbog pisanja na internetu. Iz Uprave policije od ponedjeljka  nijesu odgovarali na pitanje – koliko je privedeno građana zbog „drskog“ i „uvredljivog“ ponašanja na internetu.

Govor mržnje prema LGBTIQ ne gone službeno

Bojana Jokić podsjeća da niko nije službeno procesuiran zbog govora mržnje na internetu protiv LGBTIQ osoba, već samo nakon prijava koje je podnosila njena organizacija. Ukoliko se uvrijedi ministar ili direktor policije, počinilac se ekspresno osuđuje.

„Podvukla bih i to, da niko nije procesuran po službenoj dužnosti, već samo uz naše prijave, čak i za krivična djela ugrožavanje bezbjednosti, gde se preko društvenih mreža poziva na paljenje LGBTIQ osoba, a bilo je dosta takvih komentara i statusa u prethodnom periodu. To ukazuje da nemamo ustaljenu praksu kada je kršenje zakona na internetu u pitanju, te da zakoni nisu jednaki za sve“, pojašnjava ona. „Što prije moramo zakonska rješenja prilagoditi virtuelnom prostoru, kako ne bi dolazilo do zloupotreba zakona.“

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo