Povežite se sa nama

OKO NAS

ČETRNAEST GODINA NAKON UBISTVA SRĐANA VOJIČIĆA POČELO SUĐENJE JEDNOM OD NAPADAČA: Čekanje na istinu

Objavljeno prije

na

Puniša Puco Vojičić, stric ubijenog Srđana, tvrdi kako je prikrivanje zločinaca jedina radnja koju svih 14 godina preduzimaju crnogorski nadležni organi

 

Prošlo je više od 14 godina od kada je Srđana Vojičić ubijen dok je pokušavao da od napadača zaštiti književnika Jevrema Brkovića.

Do danas nije poznato ko je te noći komandovao napadačima i ispalio smrtonosne hice u Vojičića. Nakon više od decenije podignuta je optužnica protiv Podgoričanina Željka Vukovića, na osnovu nalaza DNK vještačenja. Njegovi otisci se podudaraju sa onima koji su izuzeti sa šipke kojom je, tvrdi se u optužnici, pretučen Brković.

Vuković, kojem se sudi za učešće u ubistvu Vojičića, hapšen je ranije zbog krađa, razbojništava, nasilja, prevara i narkotika. On je nakon hapšenja saopštio tužiocu da se njegov trag na šipci kojom je pretučen Brković mogao naći slučajno – dok je sakupljao željezo za prodaju, jer živi teško.

To piše u optužnici koju je protiv njega podigla viša državna tužiteljka Suzana Milić, stavljajući mu na teret da je sa još dvije osobe učestvovao u ubistvu Srđana Vojičića i pokušaju ubistva književnika Brkovića.

U obrazloženju tužilačkog akta se navodi da je Vuković naveo da nema nikakve veze sa tim događajem, da u njemu nije učestvovao i da nema što o tome da govori. Vuković  je naveo i da su on i njegova porodica u opasnosti, da mu prijete i da hoće da ga ućutkaju „jer je ovo mnogo veliko, krupno”.

Iako je policija ubrzo nakon ubistva tvrdila da su tokom istrage o ubistvu Vojičića i napada na Brkovića saslušali oko 800 osoba, da postoje dva osumnjičena i DNK nalazi koji će dovesti do napadača, do podizanja optužnice je došlo tek nakon skoro 14 godina.

Iz izvještaja o DNK vještačenju Forenzičkog centra u Danilovgradu iz 2013. godine, utvrđeno je da se na metalnoj šipci nalazi biološki materijal od najvjerovatnije dvije osobe.

U optužnici se navodi nalaz vještačenju u Danilovgradu iz 25. novembra 2019. godine kojim je „utvrđeno da rezultat DNK analize daje esktremno jaku podršku hipotezi da je Vuković Željko donor biološkog materijala na… kraju šipke”.

Suđenju osumnjičenom Vukoviću , kao opunomoćenik porodice, prisustvuje stric ubijenog mladića Puniša Puco Vojičić, koji je 14 godina predan da se otkrija istina o ovom zločinu.

On za Monitor tvrdi da je ta istina  mogla biti davno razotkrivena, ali da za to ni danas nema volje nadležnih organa. „Prikrivanje zločinaca jedina je radnja koju, od trenutka kada je ubijen moj sinovac do danas, preduzimaju crnogorski nadležni organi“, kaže Vojičić za Monitor.

On smatra da se dokazi za njegove tvrdnje nalaze u spisima predmeta u koje mu je, kaže, zabranjen uvid (riječ je o podacima koji su prikupljeni tokom istrage). Odbijanje suda da mu se omogući kopiranje traženenih spisa, uz obrazloženje da oni „ne mogu poslužiti za utvrđivanje činjenica u postupku“, razlog je što Vojičić neumorno piše žalbe sudskim instancama i Tužilaštvu.

„Sve se nalazi u tim spisima pa i imena onih koji su ubili mog Srđana“, govori  za Monitor Puniša Puco Vojičić dok ispred zgrade Višeg suda čeka još jedno ročište na suđenju Vukoviću (odloženo za 30. novembar).

Iz podeblje fascikle vadi kopije zahtjeva kojima se nadležnima obraćao uz molbu da mu se omogući kopiranje spisa. Na većinu se nikada niko nije udostojio da mu odgovori.

„Ni u snu nijesam mogao pomisliti da će mi se toliko vremena uskraćivati pravo da izvršim uvid u postojeće spise u krivičnom predmetu, koji služe da se otkriju pravi nalogodavci, pomoćnici, pomagači kao i izvršioci, saučesnici, zataškivači i ostali učesnici teškog krivičnog djela učinjenog prema Srđanu Vojičiću i produženog krivičnog djela koje se i dalje čini prema cjelokupnoj porodici Vojičić, o čemu ću dostaviti saznanja do kojih sam došao u paralelnoj istrazi u ovih 14 godina“. To je dio zahtjeva kojim se Vojičić obratio ministru pravde Zoranu Pažinu, predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici, predsjedniku Višeg suda u Podgorici Borisu Saviću i Vesni Kovačević, sudiji pred čijim vijećem se sudi jedinom optuženom.

„Odavno su meni poznata imena zločinaca. Poznata su i istražiteljima, ali ih štite iz njima poznatih razloga. Ne samo da ih štite već su svi oni koji su učestvovali u zataškavanju napredovali kako sa funkcijama tako i u ekonomskom smislu, bogateći se na nepoznate načine. To su opasne stvari, mnogi su umiješani“, tvrdi on.

Srđan Vojičić je ubijen u centru Podgorice 24. oktobra 2006. godine, oko 22 časa, ispred zgrade u kojoj živi književnik Jevrem Brković. On je bio Brkovićev pratilac. Policija vjeruje da je kobne noći pisac bio meta napadača. U okviru istrage o tom ubistvu policija je saslušala i uzela uzorke DNK-a od više desetina osoba.

Brković je tvrdio da je tokom napada vidio samo siluete, najvjerovatnije trojice napadača, koji su na njega nasrnuli metalnim šipkama. Vojičić je krenuo da zaštiti Brkovića i u tom momentu jedan od napadača je ispalio više hitaca u njegovom pravcu. Vojičić je podlegao povredama.

Jevrem Brković je više puta izjavio da je motiv napada i likvidacije njegov roman Ljubavnik Duklje, u kojem je pisao o vezama vladajuće političke i biznis elite sa organizovanim kriminalom.


„Dirnuo si u nešto što nisi smio”

Jevrem Brković je pred istražnim sudijom 2008. godine rekao da je u septembru 2006. iz štampe izašao njegov roman „Ljubavnik Duklje”, u kojem je, navodi se, kao književnik opisao niz ličnosti koje je, koristeći slobodu pisca, opisao onakvim kakvim je mislio da jesu…

Ispričao da je bio stalan gost u restoranu hotela Crna Gora, gdje se sretao s mnogo ljudi poznatih u javnom životu i da je osjetio izvjesno zahlađenje kod nekih, a pretpostavio je da je to zbog pojavljivanja romana…

Rekao je da se jedne prilike susreo sa Mikanom Zecom sa kojim je bio u „krajnje korektnim odnosima i da je namjeravao da mu pokloni primjerak svog romana, ali da mu je on tada rekao da je roman pročitao i da je dirnuo u nešto što nije smio i rekao mu da će biti čuda”.

Nakon hapšenja Željka Vukovića, Brković je medijima kazao da je „možda uhapšen jedan od učesnika Srđinog ubistva”, ali da „ubistvo nije rasvijetljeno”.

„I neće biti dok god ne budemo znali ime ubice i što je mnogo važnije, ime ili imena nalogodavaca, odnosno onih koji su ubicu platili i poslali…”.

 Svetlana ĐOKIĆ

Šta je sa prethodnim DNK nalazima

Policija nikada nije uhapsila osobu koja se takođe vezuje za DNK nalaz koji je poslat na vještačenje u Beograd, odmah nakon ubistva.

Monitor je ranije pisao da posjeduje dokument Instituta za sudsku medicinu u Beogradu, gdje su dan nakon ubistva Vojičića poslati predmeti nađeni na mjestu zločina, radi vještačenja, navodi da je „DNK analizom uzorka 2006452_9_1 utvrđen referentni profil Ivanović Branislava.  Nije poznato da je Ivanović zbog ovog slučaja saslušavan u okviru ovih 800 o kojima je govorio vrh policije.

M.PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo