Povežite se sa nama

OKO NAS

ČETRNAEST GODINA NAKON UBISTVA SRĐANA VOJIČIĆA POČELO SUĐENJE JEDNOM OD NAPADAČA: Čekanje na istinu

Objavljeno prije

na

Puniša Puco Vojičić, stric ubijenog Srđana, tvrdi kako je prikrivanje zločinaca jedina radnja koju svih 14 godina preduzimaju crnogorski nadležni organi

 

Prošlo je više od 14 godina od kada je Srđana Vojičić ubijen dok je pokušavao da od napadača zaštiti književnika Jevrema Brkovića.

Do danas nije poznato ko je te noći komandovao napadačima i ispalio smrtonosne hice u Vojičića. Nakon više od decenije podignuta je optužnica protiv Podgoričanina Željka Vukovića, na osnovu nalaza DNK vještačenja. Njegovi otisci se podudaraju sa onima koji su izuzeti sa šipke kojom je, tvrdi se u optužnici, pretučen Brković.

Vuković, kojem se sudi za učešće u ubistvu Vojičića, hapšen je ranije zbog krađa, razbojništava, nasilja, prevara i narkotika. On je nakon hapšenja saopštio tužiocu da se njegov trag na šipci kojom je pretučen Brković mogao naći slučajno – dok je sakupljao željezo za prodaju, jer živi teško.

To piše u optužnici koju je protiv njega podigla viša državna tužiteljka Suzana Milić, stavljajući mu na teret da je sa još dvije osobe učestvovao u ubistvu Srđana Vojičića i pokušaju ubistva književnika Brkovića.

U obrazloženju tužilačkog akta se navodi da je Vuković naveo da nema nikakve veze sa tim događajem, da u njemu nije učestvovao i da nema što o tome da govori. Vuković  je naveo i da su on i njegova porodica u opasnosti, da mu prijete i da hoće da ga ućutkaju „jer je ovo mnogo veliko, krupno”.

Iako je policija ubrzo nakon ubistva tvrdila da su tokom istrage o ubistvu Vojičića i napada na Brkovića saslušali oko 800 osoba, da postoje dva osumnjičena i DNK nalazi koji će dovesti do napadača, do podizanja optužnice je došlo tek nakon skoro 14 godina.

Iz izvještaja o DNK vještačenju Forenzičkog centra u Danilovgradu iz 2013. godine, utvrđeno je da se na metalnoj šipci nalazi biološki materijal od najvjerovatnije dvije osobe.

U optužnici se navodi nalaz vještačenju u Danilovgradu iz 25. novembra 2019. godine kojim je „utvrđeno da rezultat DNK analize daje esktremno jaku podršku hipotezi da je Vuković Željko donor biološkog materijala na… kraju šipke”.

Suđenju osumnjičenom Vukoviću , kao opunomoćenik porodice, prisustvuje stric ubijenog mladića Puniša Puco Vojičić, koji je 14 godina predan da se otkrija istina o ovom zločinu.

On za Monitor tvrdi da je ta istina  mogla biti davno razotkrivena, ali da za to ni danas nema volje nadležnih organa. „Prikrivanje zločinaca jedina je radnja koju, od trenutka kada je ubijen moj sinovac do danas, preduzimaju crnogorski nadležni organi“, kaže Vojičić za Monitor.

On smatra da se dokazi za njegove tvrdnje nalaze u spisima predmeta u koje mu je, kaže, zabranjen uvid (riječ je o podacima koji su prikupljeni tokom istrage). Odbijanje suda da mu se omogući kopiranje traženenih spisa, uz obrazloženje da oni „ne mogu poslužiti za utvrđivanje činjenica u postupku“, razlog je što Vojičić neumorno piše žalbe sudskim instancama i Tužilaštvu.

„Sve se nalazi u tim spisima pa i imena onih koji su ubili mog Srđana“, govori  za Monitor Puniša Puco Vojičić dok ispred zgrade Višeg suda čeka još jedno ročište na suđenju Vukoviću (odloženo za 30. novembar).

Iz podeblje fascikle vadi kopije zahtjeva kojima se nadležnima obraćao uz molbu da mu se omogući kopiranje spisa. Na većinu se nikada niko nije udostojio da mu odgovori.

„Ni u snu nijesam mogao pomisliti da će mi se toliko vremena uskraćivati pravo da izvršim uvid u postojeće spise u krivičnom predmetu, koji služe da se otkriju pravi nalogodavci, pomoćnici, pomagači kao i izvršioci, saučesnici, zataškivači i ostali učesnici teškog krivičnog djela učinjenog prema Srđanu Vojičiću i produženog krivičnog djela koje se i dalje čini prema cjelokupnoj porodici Vojičić, o čemu ću dostaviti saznanja do kojih sam došao u paralelnoj istrazi u ovih 14 godina“. To je dio zahtjeva kojim se Vojičić obratio ministru pravde Zoranu Pažinu, predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici, predsjedniku Višeg suda u Podgorici Borisu Saviću i Vesni Kovačević, sudiji pred čijim vijećem se sudi jedinom optuženom.

„Odavno su meni poznata imena zločinaca. Poznata su i istražiteljima, ali ih štite iz njima poznatih razloga. Ne samo da ih štite već su svi oni koji su učestvovali u zataškavanju napredovali kako sa funkcijama tako i u ekonomskom smislu, bogateći se na nepoznate načine. To su opasne stvari, mnogi su umiješani“, tvrdi on.

Srđan Vojičić je ubijen u centru Podgorice 24. oktobra 2006. godine, oko 22 časa, ispred zgrade u kojoj živi književnik Jevrem Brković. On je bio Brkovićev pratilac. Policija vjeruje da je kobne noći pisac bio meta napadača. U okviru istrage o tom ubistvu policija je saslušala i uzela uzorke DNK-a od više desetina osoba.

Brković je tvrdio da je tokom napada vidio samo siluete, najvjerovatnije trojice napadača, koji su na njega nasrnuli metalnim šipkama. Vojičić je krenuo da zaštiti Brkovića i u tom momentu jedan od napadača je ispalio više hitaca u njegovom pravcu. Vojičić je podlegao povredama.

Jevrem Brković je više puta izjavio da je motiv napada i likvidacije njegov roman Ljubavnik Duklje, u kojem je pisao o vezama vladajuće političke i biznis elite sa organizovanim kriminalom.


„Dirnuo si u nešto što nisi smio”

Jevrem Brković je pred istražnim sudijom 2008. godine rekao da je u septembru 2006. iz štampe izašao njegov roman „Ljubavnik Duklje”, u kojem je, navodi se, kao književnik opisao niz ličnosti koje je, koristeći slobodu pisca, opisao onakvim kakvim je mislio da jesu…

Ispričao da je bio stalan gost u restoranu hotela Crna Gora, gdje se sretao s mnogo ljudi poznatih u javnom životu i da je osjetio izvjesno zahlađenje kod nekih, a pretpostavio je da je to zbog pojavljivanja romana…

Rekao je da se jedne prilike susreo sa Mikanom Zecom sa kojim je bio u „krajnje korektnim odnosima i da je namjeravao da mu pokloni primjerak svog romana, ali da mu je on tada rekao da je roman pročitao i da je dirnuo u nešto što nije smio i rekao mu da će biti čuda”.

Nakon hapšenja Željka Vukovića, Brković je medijima kazao da je „možda uhapšen jedan od učesnika Srđinog ubistva”, ali da „ubistvo nije rasvijetljeno”.

„I neće biti dok god ne budemo znali ime ubice i što je mnogo važnije, ime ili imena nalogodavaca, odnosno onih koji su ubicu platili i poslali…”.

 Svetlana ĐOKIĆ

Šta je sa prethodnim DNK nalazima

Policija nikada nije uhapsila osobu koja se takođe vezuje za DNK nalaz koji je poslat na vještačenje u Beograd, odmah nakon ubistva.

Monitor je ranije pisao da posjeduje dokument Instituta za sudsku medicinu u Beogradu, gdje su dan nakon ubistva Vojičića poslati predmeti nađeni na mjestu zločina, radi vještačenja, navodi da je „DNK analizom uzorka 2006452_9_1 utvrđen referentni profil Ivanović Branislava.  Nije poznato da je Ivanović zbog ovog slučaja saslušavan u okviru ovih 800 o kojima je govorio vrh policije.

M.PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo