Povežite se sa nama

FOKUS

MANDATAR PRED IZBOROM: Partijske kvote protiv ekspertske vlade

Objavljeno prije

na

Obećanje lidera pobjedničkih lista da će Crna Gora dobiti ekspertsku Vladu se topilo i evo smo stigli do koncepta vlade skovane po partijskom ključu, čije ministre predlažu konstituenti nove većine, a stručnost ispituje mandatar uživo. Kakvu god Vladu da Krivokapić sastavi, ukoliko ne bude ispunjeno obećanje krunisano Sporazumom trojice lidera, o ekspertskoj vladi, nova vlast nosiće teret iznevjerenog obećanja

 

Mandatar Zdravko Krivokapić stalno pomjera rok za formiranje nove vlade, pa se obećanje da će ona biti uspostavljena krajem septembra, potom krajem oktobra, pretvorilo u sredinu novembra. A nije izvjesno ni da li će biti ispunjeno obećanje lidera trojice pobjedničkih lista dato odmah nakon izbora – da će Crna Gora dobiti ekspertsku, ili vladu spasa. Jedini jasno vidljiv kriterijum u dosadašnjem toku pregovora – od podjele resora, do imena koje stranke planiraju za ministre, koje mediji objavljuju iz nezvaničnih izvora, a stranke zvanično demantuju je – partijski ključ.

Krivokapić je ove sedmice uputio pobjedničkim listama poziv da dostave predloge za ministre resora koji su im pripali, po Nacrtu koji je prethodno sastavio. Krivokapićev Nacrt sastavljen je po partijskim kvotama. Listi Koalicija Za budućnost Crne Gore, koju je predvodio na izborima, mandatar je ponudio  potpredsjedničko mjesto i devet ministarstava – MUP, ekonomija, planiranje prostora, saobraćaj, prosvjeta, zdravstvo, nauka, sport i javna uprava. Za Mir je naša nacija planirao je četiri resora – pravde, kulture, održivog razvoja  i ministarstvo rada i socijalnog staranja. Za Crno na bijelo predvidio je jedno potpredsjedničko mjesto za sektor bezbjednosti i tri ministarstva – za ljudska i manjinska prava, poljoprivredu i odbranu. Krivokapić je za svoj ekskluzivni odabir ostavio ministarstvo finansija.

Ekspertska vlada postala je tek opcija, ukoliko pobjedničke liste ne prihvate njegovu ponudu, ili on ne bude zadovoljan predloženim kandidatima.

Ako liste prihvate njegov Nacrt i predlože kandidate, Krivokapić će, kako pišu mediji – sam  ispitivati njihovu stručnost. Mandatar će navodno razgovarati pojedinačno sa svakim kandidatom koga su partije predložile, kako bi procijenio njegovu kompetentnost jer, kako je naveo, ne namjerava da ih „šalterski” konstatuje. Tako se ekspertska vlada svela na ispit partijski izabranih kadrova kod profesora Krivokapića.

Mandatar je na svom zvaničnom tviter nalogu kazao da provjere kompetencije mora biti. „Ostajem pri stavu da svi kandidati za ministre u novoj vladi moraju proći provjeru kompetencija za funkciju na koju su predloženi. To ne isključuje učešće političara u vladi ukoliko svojom biografijom zadovoljavaju kompetentnost za predloženu funkciju”.

Lista Koalicija za budućnost Crne Gore, u kojoj je najveći politički konstituent Demokratski front, za sada je jedina javno – „načelno” podržala Krivokapićev Nacrt. Lideri Demokratskog fronta odmah nakon izbora, pošto su trojica lidera potpisala Sporazum koji je i predvidio ekspertsku vladu, složili su se da će takvu vladu prihvatiti. No, ubrzo je postalo je jasno da DF želi vladu formiranu po političkom, odnosno partijskom ključu, te da želi ministarska mjesta za neke od svojih najviših funkcionera (vidi box). Lideri Demokratskog fronta tokom protekle dvije sedmice, otkako su se pregovori oko formiranja vlade zahuktali, gotovo sve one koji insistiraju da se obećanje o ekspertskoj vladi ispuni, označavaju saradnicima DPS, tajkunima, kriminalcima…

Demokrate nijesu javno komentarisale Nacrt mandatara Krivokapića. Monitor je pitao lidera Demokrata i liste Mir je naša nacija Aleksu Bečića, da li se odustalo od ekspertskog koncepta vlade. Bečić je kratko odgovorio – uputivši nas na ocjene trojice lidera nakon potpisivanja Sporazuma. Tada je ekspertska vlada bila jedina opcija.

Dritan Abazović, lider liste Crno na bijelo, nije odgovorio našem nedjeljniku na isto pitanje. Oglasio se na twitteru: „Koncept ekspertske Vlade je najbolje rješenje i Građanski pokret URA ostaje u potpunosti privržen toj ideji”. Lider URA nije kazao šta će ta lista učiniti ukoliko se od tog koncepta ipak odustane.

Takođe, on je saopštio da oko sektora bezbjednosti nema diskusije, a da to podrazumijeva da i MUP pripadne listi koju predvodi. Mandatar Krivokapić je taj resor dodijelio Koaliciji Za budućnost Crne Gore. Od početka formiranja nove vlasti, sektor bezbjednosti je jedan od glavnih kamenova spoticanja u pregovorima. Abazović je više puta saopštio da na čelu tog resora ne mogu biti „neozbiljni ljudi”, aludirajući na lidere Demokratskog fronta. Učešće lidera DF u resorima u novoj vladi problematizuje se sa aspekta njihovih tereta u sudskim procesima, poput državnog udara, ili optužnice za pranje novca Nebojše Medojevića. Za neke od njih i zbog odnosa prema spoljnopolitičkom opredjeljenju Crne Gore, te bliskim vezama sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Lideri DF su nakon potpisivanja Sporazuma saopštili da će poštovati princip tog dokumenta koji se tiče spoljnopolitičkog opredjeljenja Crne Gore. No, u međuvremenu su pokazali da im Sporazum nije Sveto pismo.

U pokretu URA su se i najbliži Abazovićevi sradnici izjasnili oko sprovođenja koncepta ekspertske vlade. Božena Jelušić je nakon što je mandatar dostavio Nacrt listama, poručila da „jedino ekspertska vlada dolazi u obzir”. Ona je navela da ta politička grupacija ni sa jednom partijom nije ušla u predizbornu koaliciju da bi se govorilo o procentima i odnosu snaga.

Prethodno je, u kontekstu priče o ekspertskoj vladi, funkcioner URA Zoran Mikić poručio: „Mi očekujemo da se taj naš princip ispoštuje, ali smo svjesni da će u vladi biti ljudi koji su predstavnici političkih partija i jesu na neki način političari. Mi te ljude ne možemo isključiti iz procesa podjele vlasti i resora samo zbog toga što su članovi političke partije jer mnoge partije imaju stručnjake u svojim redovima “.

Koliko je to pitanje za pokret URA važno vidi se i po tome što se o ekspertskoj vladi u ove sedmice oglasio i Žarko Rakčević, predsjednik političkog savjeta GP URA i njen bivši lider. On je u intervjuu za RTCG kazao da je politički savjet URA insistirao da vlada bude ekspertska, sa oročenim mandatom, koja bi sprovela demontažu sistema, usvojila zakone o porijeklu imovine i lustraciji i stvorila uslove za prve fer izbore.

„Bilo je zalaganje moje i drugih članova političkog savjeta da Dritan Abazović bude predsjednik te prelazne Vlade i da se nikako ne smije prihvatiti logika osvojenih procenata u raspodjeli resora”, rekao je Rakčević. Podsjećajući da je GP URA građanima obećala ekspertsku vladu, on je kazao da će ako prevagnu drugi interesi on glasati protiv.

Analitičari su većinom saglasni da trenutno stanje ukazuje da će nova vlada biti pimarno politička. „Ako se sve informacije koje dobijamo ovih dana iz medija i izjava političara pokažu kao tačne, onda će ta vlada primarno biti politička ili stranačko-ekspertska sa određenim pozicijama koje će biti čisto ekspertske. Ipak, treba sačekati završetak pregovora jer su u međuvremenu moguće i određene promjene“, ocijenio je politički analitičar Sergej Sekulović.

Direktorica CGO Daliborka Uljarević smatra da je vlada eksperata bila dobar politički potez, ali da je taj koncept u praksi neodrživ.

„Niko od ozbiljnih analitičara nije imao dilemu da li je to izvodljivo ili da je potrebno Crnoj Gori. Nema ni komparativnih primjera koji bi u tom dijelu bili podržavajući, jer se takvim vladama u prošlosti pribjegavalo u specifičnim okolnostima i u oročenom periodu. Za neke resore se može tražiti da ih pokrivaju eksperstka lica, ali ministarske pozicije su prvenstveno političke i to se prosto ne smije gubiti iz vida “, ocijenila je ona za Radio Slobodna Evropa.

Neke od ozbiljnih međunarodnih adresa su nakon izbora, međutim, smatrale da je upravo ekspertska vlada najbolje rješenje. „Ekspertska vlada u Podgorici dala bi prostora budućim koalicionim partnerima da izbjegnu teme kod kojih imaju različite stavove kao što su priznanje Kosova, članstvo u NATO i pristupanje Evropskoj uniji (EU), ocjenjuje njemačka Fondacija Konrad Adenauer (KAS) u analizi ishoda izbora u Crnoj Gori.

Niko nije isključivao kompromise prilikom formiranja ekspertske vlade i mogućnosti da neki od eksperata imaju i političku biografiju. No, ovo što je trenutno na sceni, daleko je od obećanja trojice pobjednika o vladi spasa.

Kakvu kod vladu da Krivokapić sastavi, ukoliko ne bude ispunjeno obećanje krunisano Sporazumom trojice lidera, o ekspertskoj vladi, nova vlast nosiće teret nespunjenog obećanja. Taj teret posebno bi teško nosila koalicija Crno na bijelo, koja je koncept ekspertske vlade uvela kao uslov buduće saradnje sa predstavnicima nove većine.

Jasno je: ako se novi pobjednici ne dogovore, alternativa su novi izbori. Od kojih mnogi, najgrlatiji, najviše zaziru. Možda će taj strah proizvesti dogovor. Ekspertska vlada uz razumne kompromise.

 

KAKO SU GOVORILI O EKSPERTSKOJ VLADI
Obećanje koje se topi

 

Evo hronologije izjava o ekspertskoj vladi lidera Demokratskog fronta i mandatara Zdravka Krivokapića.

ZDRAVKO KRIVOKAPIĆ:

  1. avgust: „Najbolje rješenje za Crnu Goru je ekspertska vlada sa ograničenim rokom”
  2. septembar: „Rukovodili smo se glasom naroda, a ne glasom politike. Ništa ne može da bude važnije od ovog sporazuma, ovo je Crna Gora htjela i na izborima je glasala za promjene… Ekspertska vlada je princip koji je ustanovljen i oko kog neće biti dilemma… Onaj ko je najbolji u zdravstvu će biti ministar zdravlja… Crna Gora ima neponovljivu šansu i istorijsku priliku da napravi sistem koja ne zavisi od jedne partije i jednog čoveka. Nikakve političke kombinatorike nisu poželjne”, emisija Načisto na TV Vijesti, u kojoj su gostovala sva trojica lidera pobjedničkih lista
  3. septembar: „Do kraja oktobra mogla bi biti formirana ekspertska, ili „vlada spasa”, u kojoj bi se našli brojni stručnjaci porijeklom iz Crne Gore koji su spremni da se vrate iz inostranstva i pomognu novu vlast.”

Krivokapić je tada kazao i da za model ekspertske vlade ima podršku lidera Demokratskog fronta, koji čine najveći politički konstituent liste koju predvodi.

„Mi smo kroz mnogobrojne razgovore došli do onoga što je najbolje. Oni su čak spremni da podrže manjinsku vladu, što je veliki doprinos ovom trenutku. Oni su političari koji su imali težak period koji je stvorio političke frustracije, ali nije vrijeme za to, ovo je poseban trenutak kojem svi moramo odgovoriti.”

  1. oktobar: „Nemoguće je u našem ambijentu da vlada bude potpuno ekspertska, ali političari koji uđu u Vladu moraće da pokažu stručnost u resorima koje vode.”
  2. oktobar: „Crnu Goru čekaju teški i istorijski izazovi koje samo vlada sa ekspertskim karakterom može prevazići.”
  3. oktobar: Krivokapić je listama podijelio po političkom ključu resore, tražeći da ministri budu stručni ljudi, čiju će struku on u razgovorima sa kandidatim procijeniti.

LIDERI DEMOKRATSKOG FRONTA

  1. septembar:

Nebojša Medojević: „Ko su eksperti? Nama ne trebaju zubari ni hirurzi, jer mi nećemo da vadimo zube i jetru. Nama trebaju eksperti u politici, koji znaju kako se to radi i nadam se da ćemo doći do kompromisa između iskusnih političkih lidera i eksperata. Ovaj rezultat smo ostvarili najviše djelovanjem DF-a, ali i aktivnim učešćem SPC i mitropolita Amfilohija.”

  1. septembar:

Andrija Mandić: „Demokratski front će podržati svaku vladu u kojoj neće biti Demokratske partije socijalista. Važno je da Vlada bude reformska, patriotska i da ima širu podršku ne samo domaće, nego i međunarodne zajednice”.  Mandić saopštava da Vlada ne mora nužno da bude sastavljena samo od eskperata, ali da će je DF podržati ako to bude neophodno. Naglašava i da će „ukoliko uslov koalicije koju predvodi Dritan Abazović bude ekspertska Vlada, svi će podići ruke i izabrati takvu Vladu.”

Nebojša Medojević: „Demokratski front će podržati svaku vladu u kojoj nema DPS. Ova vlada ima karakter tranzicione i prvi joj je zadatak demontaža totalitarnog režima.”

  1. oktobar:

Milan Knežević: „Zamolio bih ove eksperte koji se ovih dana javljaju, da mi se ne javljaju. Jer ja imam obavezu prema onima koji su gutali suzavac sa mnom. Imam obavezu prema onima koji su ležali ispred Skupštine, prema onima koji su hapšeni i procesuirani. A svi ti eksperti neka stanu u red.”

  1. oktobar:

Andrija Mandić: „Nova crnogorska vlada bi već trebalo da bude formirana po jednostavnom principu, a to je da svakom pripadne ono što je osvojio na izborima.”

  1. oktobar:

Nebojša Medojevič: „Ukoliko mandatar za sastav Vlade Zdravko Krivokapić, odluči da Vlada bude iskjučivo ekspertska bez lidera DF-a, Pokret za promjene će glasati za Vladu, ali neće učestvovati u njenom radu.”

  1. oktobar:

Andrija Mandić: „Iz javnog nastupa Miodraga Perovića, vlasnika medijske grupe Vijesti i antisrpskog nedeljnika Monitor, i Žarka Rakčevića, nekadašnjeg predsjednika SDP i bliskog saradnika Mila Đukanovića, a sada vlasnika više privatizovanih velikih preduzeća, prepoznao sam tri načela antidemokratskog manifesta… Pred očima čitave javnost čini se sve da se demokratija porazi, a na vlast, u ime grupe ovdašnjih milionera, dovedu „eksperti” koji treba korisno da posluže za uvećavanje njihovog ličnog bogatstva.”

LIDERI KOALICIJE CRNO NA BIJELO I MIR JE NAŠA NACIJA nijesu nikada javno odustali od koncepta ekspertske vlade

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

DRŽAVNE FINANSIJE I PARTIJSKA POLITIKA: Hod po tankoj žici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predloženi rebalans ima potrebnu podršku u parlamentu. Plate, penzije i socijalna davanja iz državne kase nijesu upitni do kraja godine. Onda bi na red mogle doći loše vijesti. Samo da se političari dogovore ko će biti glasnik

 

Crna Gora nije pred kolapsom, ohrabrio nas je ministar finansija Aleksandar Damjanović u srijedu veče, na kraju rasprave o (drugom) rebalansu budžeta za 2022. godinu. „Pokušavamo da obezbijedimo nesmetano funkcionisanje vitalnih sistema društva do kraja tekuće godine”. Valjda su to dobre vijesti.

Dan je počeo u drugačijem raspoloženju. Zdravstveni i obrazovni sistem mogli bi stati, a država ostati bez novca neophodnog za isplatu plata, penzija i socijalnih davanja, saopštili su iz Ministarstva finansija. „Ukoliko ne dođe do usvajanja rebalansa, uvećane isplate je vrlo teško obezbijediti preraspodjelom sredstava iz budžeta drugih potrošačkih jedinica, a da pritom ne dođe do narušavanja funkcionalnosti rada tih institucija i servisa koje one pružaju građanima”.

Upozorenje je pratio i popis finansijskih obaveza „koja proizilaze iz zakonskih rješenja usvojenih u prethodnom periodu”: za Fond zdravstva (38,6 miliona), Fond PIO (36 miliona), za uvećane zarade zaposlenima u zdravstvu i prosvjeti (28,5 miliona), bivšim korisnicama naknada po osnovu rođenja troje ili više djece (5,5 miiona), licima prepoznatim zakonom iz rudarske i metalske industrije (šest miliona), poslodavcima za zapošijavanje osoba sa invaliditetom (tri miliona), nezaposlenim licima (jedan milion)… Tokom rasprave shvatili smo da problem nijesu samo nova zakonska rješenja nego i loše računice onih koji su, u ime vlade Zdravka Krivokapića, pripremali ovogodišnji budžet.

Slijedio je niz „trulih kompromisa”. Izvršna vlast je podmitila poslanike tadašnje većine ponudom da svaki od njih, pojedinačno ili pod okriljem partije, uveća rashodnu stranu budžeta amandmanom koji bi državnu kasu koštao „do million eura”. Rečeno – učinjeno. Zakonodavna većina je, zauzvrat, prihvatila da tadašnjoj vladi, kao realno očekivane prihode, prizna i projekcije koje su se zasnivale na primjeni nepostojećih zakona. Neke od njih tadašnja vlada nije ni pripremila do usvajanja budžeta, a nijedan od njih do danas nije usvojen u parlamentu.

I, kada se sve sabere i oduzme, dolazimo do rebalansa. Nakon koga će očekivani državni prihodi tokom ove godine biti za tri miliona manji (uprkos inflaciji, poskupljenjima i jačanju fiskalne discipline), a rashodi skoro 200 miliona veći u odnosu na ono što je planirano krajem prošle godine (i pored golemih „ušteda” u kapitalnom budžetu).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

MANDATAR BEZ MANDATA: Il je vlada ili su izbori, il je nešto gore od oboje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je dodatno produbljena politička kriza, a zemlja upala u institucionalni bezdan, pa se ne zna čekaju li nas izbori ili nova vlada, svi okrivljuju sve za sabotiranje dogovora i kršenje Ustava. Ustav, na žalost, nije predvidio da zemljom upravljaju neodgovorne elite, spremne na sve zarad funkcija

 

Nakon maratonskih konsultacija avgustovske većine i konačnog dogovora da formiraju novu 44. vladu sa Miodragom Lekićem na čelu, rasplet političke krize se – ne nazire.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio je da prihvati ponudu 41 poslanika koja mu je verbalno, putem medija, saopštena po isteku zakonskog roka. Prethodno je Andrija Mandić, pismom, od njega zatražio da mandat za sastav nove vlade povjeri Lekiću. Dok su se lideri tzv. stare većine međusobno optuživali za neuspjeh pregovora,  Đukanović je u utorak, nakon što nikome nije povjerio mandat za sastav nove vlade, Skupštini dostavio predlog za skraćenje mandata i raspisivanje novih izbora. U obrazloženju je naveo da „nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira vladu”, kao i to da se oni koji su predložili Miodraga Lekića nisu odazvali konsultacijama ni dostavili potpise kojima bi potvrdili postojanje neophodne podrške.

Predlog predsjednika za skraćenje mandata parlamentu stara parlamentarna većina već je javno odbila, tvrdeći da neće na sjednici glasati za to. Lider DF-a Andrija Mandić ocijenio je da je Đukanović na taj način izvršio „državni udar“.

Đukanović je tražio da se o inicijativi za skraćenje mandata parlamentu glasa 30. septembra. Avgustovski pobjednici prijete da će izazvati prijevremene predsjedničke izbore ukoliko Đukanović do tada ne povuče svoj predlog. Đukanović je saopštio da neće da prejudicira šta će uraditi ako Skupština Crne Gore ne skrati mandat 30. septembra, ali je naveo da će „njegov potez biti u skladu sa Ustavom“.

Ustav je ove sedmice najčešće korišćena riječ. Nakon što je dodatno produbljena politička kriza, a zemlja upala u institucionalni bezdan, pa se ne zna čekaju li nas izbori ili nova vlada, svi okrivljuju sve za kršenje Ustava i tumače ga po svojoj volji. Ustav, na žalost, nije predvidio da zemljom upravljaju neodgovorne elite, spremne na sve zarad funkcija i moći.

Poslanici stare parlamentarne sada tvrde da je predsjednik države prekršio Ustav jer nije ispoštovao odredbu koja ga obavezuje da pozove predstavnike svih parlamentarnih partija na konsultacije.

„Đukanović je napravio veliku grešku koja se slobodno može nazvati kršenjem Ustava, kada je sazvao konsultacije. On je, prenebregavajući ono što piše u članu 95 Ustava, pozvao samo dio predstavnika političkih partija zastupljenih u Skupštini… Pošto to nije urađeno kako treba, jedan od najlakših izlaza je da Đukanović ponovi proces, da u skladu sa Ustavom sazove konsultacije, i stvar će biti riješena. Da stvar bude smješnija i čudnija, čak nije pozvao ni Lekića, za kojeg zna da je kandidat za mandatara”, ocijenio je je šef Kluba poslanika Demokratskog fronta Slaven Radunović.

I dok traže Đukanovićeve ustavne i zakonske propuste, avgustovski pobjednici zaboravljaju da pomenu da su njihovi pregovori još trajali u vrijeme kada je Đukanović, u četvrtak, 15. septembar, zakazao konsultacije sa političkim partijama. U to doba niko nije ni pominjao da nijesu svi dobili pismeni poziv od Đukanovića, a više njih je saopštilo da znaju da je krajnji rok da dostave Đukanoviću ponudu i potpise 41 poslanika u ponedjeljak, 19. septembra. U ponedjeljak, ponude i potpisa – nije bilo u pismenoj formi. Lider DF-a Andrija Mandić obratio se Đukanoviću u ponedjeljak poslijepodne preko medija, saopštivši da su se dogovorili. Takođe, avgustovski pobjednici saopštili su da imaju „verbalnu podršku“ koalicije Crno na bijelo, da je dogovor postignut i da mogu da formiraju 44. vladu.

Pismena ponuda sa potpisima poslata je Đukanoviću dan nakon isteka propisanog roka, u utorak, 20. septembra. GP URA je prvobitno odbijala da njeni poslanici potpišu ponudu, tražeći kompletan dogovor o sastavu buduće vlade („ništa nije dogovorno dok sve ne bude dogovoreno“). Konačno, nakon što je ostatak avgustovskih pobjednika pristao na uslove URA-e, promjenili su mišljenje.

Lider URA-e, i aktuelni premijer tehničke vlade Dritan Abazović, je u vrijeme kada su avgustovski pobjednici trebali da dostave ponudu Đukanoviću, pošao u posjetu SAD-u, nakon što je održao konferenciju za štampu, gdje je iznio brojne optužbe na račun onih sa kojima pregovara  o eventualnoj budućoj vladi. U trenu kada je trebalo okončati političku krizu u zemlji, on je u SAD odveo deset saradnika o trošku budžeta, i predano radio na sopstvenom marketingu, od vožnje biciklom po njujorškim ulicama do gostovanja na tamošnjim televizijama. Ipak, eto, dao je verbalnu podršku za formiranje vlade na čelu sa Lekićem.

„Verbalno predložiti nekoga u 2022. godini, u trenutku kada u svijetu funkcionišu i elektronske sjednice, ostaviti prostor za bilo kakav manevar nekome kao što je Đukanović je prilično na svoju štetu. On koristi svaku pukotinu koju može“, ocijenio je pisac Đuro Radosavović, apostrofirajući dio odgovornosti za aktuelnu politčku krizu i na avgustovsku većinu.

Tokom maratonskih konsultacija avgustovskih pobjednika, takođe je postalo jasno da im je na prvom mjestu partijski interes i partijske kalkulacije, a ne dogovor u cilju prevazilaženja političke krize. Konsultacije su protekle u beskrajnim međusobnim optužbama, neozbiljnosti, i bez jasne volje da se do dogovora i dođe.

Zbog svega, Crna Gora je danas u dubokoj institucionalnoj krizi. Ne samo da nije jasno da li nas očekuju izbori ili će biti formirana nova vlada, nego se otvara i mogućnost novog institucionalnog vakuuma ukoliko poslanici ne prihvate Đukanovićevu inicijativu. A, moguće, i ukoliko je formalno prihvate (nemamo Ustavni sud).

Advokat Veselin Radulović ocijenio je da u slučaju da skupštinska većina ne podrži predsjednika države, kao što su najavili, nastaje još jedna pravna praznina.

„Podrazumijeva se da ako ne postoji dogovor oko formiranja Vlade i oko mandatara, Skupština donese odluku o skraćenju mandata. Međutim, naši političari ne rade uvijek ili veoma često ne rade ono što je logično, često ne rade ni ono što je u skladu sa Ustavom i zakonom, i od njih se uvijek može očekivati neka vrsta improvizacije koja je ili na granici kršenja Ustava ili čak i prelazi tu granicu”, kazao je on.

I bivši državni sekretar Andrej Milović smatra da ukoliko poslanici kao što su najavili, ne izglasaju skraćenje mandata Skupštini, nastaje nova pravna situacija: „U tom slučaju imamo pravni vakuum jer nemamo Ustavom definisanu situaciju šta se dešava kad se ne izglasa skraćenje mandata Skupštini, a Vlada je pala, što je još jedan dokaz da je Ustav pun praznina i da se mora mijenjati.“

Već se pominje pogućnost da skupštinska većina i bez Đukanovićeve inicijative izglasa izbor nove vlade na čelu sa Lekićem. U skladu sa Ustavom ili ne, ko te pita. Naknadno bi se, valjda, pronašlo odgovarajuće tumačenje.

Ustav, na žalost, više nema ko da tumači. Ustavni sud je odnedavno u blokadi, nakon što je penzionisan sudija Miodrag Iličković. Iz nevladinog sektora kažu da su za to krivi političari koji zbog različitih interesa odugovlače kompletiranje jedne od najvažnijih institucija u zemlji. Iz HRA su podsjetili da su u posljednje dvije godine raspisana četiri konkursa za sudije, a da su članovi Ustavnog odbora i poslanici Demokrata, DF-a i URA-e u različitim periodima, barem jednom, odbijali da glasaju za bilo kog kandidata, dok su predstavnici opozicije – DPS, preko dva mjeseca bojkotovali rad Skupštine i skupštinskih tijela.

Dvije godine od avgustovskih izbora, brojne druge institucije, a ne samo Ustavni sud, su u blokadi. A avgustovski pobjednici, umjesto da Đukanovića pošalju u političku istoriju, preuzeli su neke od mehanizama vladanja koje je stvorio. Zato danas njihove međusobne optužbe – ko je Đukanoviću odškrinuo vrata povratka na vlast – nijesu toliko bitne. Treba nam nova šansa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

STARA VEĆINA I POTRAGA ZA MANDATAROM: Uđite momci, ne bojte se

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kad se sve sabere, teško je povjerovati da avgustovski pobjednici zaista traže  kompromis kako bi uspješno došli do okončanja pregovora i predloga za Đukanovića. Predsjednik je, sasvim sigurno, zadovoljan

 

Skoro dvije sedmice nakon što je lider Nove Andrija Mandić radosno građanima saopštio da se avgustovska većina saglasila kako bi formirala 44. vladu, i nakon nekoliko sastanaka te iste većine, konačnog dogovora – nema. Dok ovaj broj Monitora odlazi u štampu, u crnogorskom parlamentu traje jedan u nizu sastanaka avgustovskih pobjednika. Istovremeno, predsjednik države Milo Đukanović čeka predstavnike parlamentarnih partija da mu dođu sa ponudom. Vrijeme otkucava.

U posljednji čas, u srijedu 14. septembra, blizu ponoći, avgustovska većina uspjela je da se dogovori oko imena mandatara. Prethodno su održana četiri sastanka na kojima, izuzev potpisivanja sporazuma kojim je predviđen izbor nove vlade i skupštinske administracije, nije bio napravljen ozbiljniji korak ka rješavanju krize vlasti.

U srijedu, nakon što je Mandić predložio da mandatar bude bivši diplomata, nekadašnji lider DF-a i lider Demosa Miodrag Lekić, avgstovski pobjednici saopštili su da oko predloga da Lekić bude mandatar postoji „visoka saglasnost”, te da je on „nesporan”. No, ostale su sporne raspodjele funkcija i moći unutar vlade koju bi eventualno formirali, pa su se pregovori nastavili.

Prethodno, partije su za mandatare predlagale sopstvene lidere. Otprilike ovako: Mandić Mandića, Abazović Abazovića… Nakon deset dana pregovora, Abazović je saopštio da će on odustati od pozicije mandatara samo ukoliko na to mjesto „dođe neko bolji”, odnosno posvećeniji borbi protiv organizovanog kriminala, kako je saopštio. Nakon skoro dvije sedmice sjetio se ko bi to mogao biti. Kazao je da bi „volio da kao mandatarku vidi Vanju Ćalović Marković”, direktoricu MANS-a. Ne postoje potvrde da se s njom o tome zaista i razgovaralo. Otuda, pregovori od početka liče kao pokušaj da se vode reda radi, i ne završe uspješno. I stav Demokrata, koji ne traže ništa, ni poziciju mandatara ni predsjednika parlamenta, idu tome u prilog, iako tvrde da je to njihova žrtva, zarad pregovora i građana. Teško je povjerovati da su srušili Abazovićevu vladu, da bi potom nezainteresovano stajali sa strane.

Ta stranka je na četvrtom sastanku saopštila da im ne bi bilo sporno da za najvažnije funkcije budu predložene potpredsjednica parlamenta Branka Bošnjak i bivša ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, poručujući da im je neprihvatljivo da odlazeći premijer Abazović bude kandidat za mandatara. Opet, nema potvrde da se sa Bošnjak ili Borovinić Bojović o tome razgovaralo.

Da ne postoji ozbiljna volja da se pregovori uspješno okončaju, pokazao je i nastavak sastanka, u četvrtak ujutru. Nakon što su se avgustovski pobjednici konačno usaglasili da za mandatara ponude ime Miodraga Lekića, na pregovarački sto su stavljene nove teme za razmirice: ko će pokrivati koji resor i koju funkciju u vladi.

URA Dritana Abazovića je tražila kontrolni paket u Vladi, i bezbjednosti sektor. „Tražimo da pokrivamo sektor bezbjednosti i da sa SNP i manjinama imamo kontrolni paket, a to je jedno ministarstvo više u odnosu na ostale i da ministri koji su sada u Vladi ostanu”, kazao je lider URA-e i predsjednik akutelne vlade kojoj je izglasano nepovjerenje. Abazović faktički traži da se ne promijeni gotovo ništa. Da manjinska vlada koju je on kreirao, uz male korekcije, i eventualno novog premijera, nastavi da vrši vlast uz podršku onih koji su mu izglasali nepovjerenje – Demokrata i Fronta. Opet, nema potvrda da su manjinske partije pristale da budu dio ovog Abazovićevog paketa.

Demokrate su takav zahtjev URA-e ocijenile kao ucjenjivački. Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić optužio je GP URA za ucjenjivanje i maksimalističke zahtjeve, napominjući da su ih stalno mijenjali i vraćali se korak unazad.

„Vidjećemo kako će ovo dalje teći, da li će neko gledati demokratske principe i građane. Mi ćemo i dalje biti maksimalno konstruktivni i da se nadamo da će razum prevladati i da će se prestati s politikom uslovljavanja”, saopštio je nakon sastanka Bečić, navodeći da bi izvršna vlast trebalo da bude konstituisana na osnovu snage svake partije u parlamentu.

„I DF traži sektor bezbjednosti”, saopštio je lider URA-e, kazavši da on smatra da  DF-u treba da pripadne čelno mjesto u Skupštini, koji su nakon avgusta pokrivale Demokrate.

Zahtjev Demokratskog fronta da preuzme bezbjednosni sektor, još jedan je u nizu nerealnih zahtjeva avgustovskih pobjednika tokom pregovora, imajući u vidu da Brisel i Vašington, odavno javno tvrde da DF ne vide kao partnere. Teško da bi takva vlada imala podršku međunarodne zajednice. Znaju to i u Demokratskom frontu.

U prilog tome da ne postoji ozbiljna volja da se pregovori i uspješno okončaju govori i detalj da na nastavak pregovora, odnosno na sastanak pred odlazak kod Đukanovića, na kom je trebalo konačno usaglasiti ponudu, nijesu došli ni lider URA-e, ni lider Demokrata. I taj sastanak je prekinut, pa nastavljen sat i po kasnije.

Nakon prekida, koji je objašnjen kao pauza, lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović kazao je da su Demokrate odustale od sektora bezbjednosti. Tek iz te izjave javnost je saznala da su i Demokrate imale volju da preuzmu Službe. Danilović je objasnio da „ima preklapanja oko mjesta potpredsjednika vlade i da je zato data pauza”.

Tokom pauze, izvršni direktor URA-e Zoran Mikić kazao je da DF i Demokrate treba da kažu šta pripada koaliciji Crno na bijelo „kad im je odbijeno da vode sektor bezbjednosti i dobiju najviše funkcije u zemlji“.

Kad se pogledaju izjave, ispada da niko ili nema ništa protiv, ili se nije ni izjašnjavao o zahtjevu DF-a da vodi bezbjednosni sektor. To je još jedan čudan detalj pregovora.

Nije bilo izjašnjenja, makar ne javnih, ni na predlog lidera Prave Marka Milačića da poslanici stave 41 potpis da mandatar bude Miodrag Lekić i dostave to predsjedniku države. „Hajde da mu damo mandat i da ne radimo njegov posao, nego da on ponudi sastav vlade“, predložio je. I ništa.

Kad se sve sabere, teško je povjerovati da avgustovski pobjednici zaista traže  kompromis kako bi uspješno došli do okončanja pregovora i predloga za Đukanovića. Predsjednik je, sasvim sigurno, zadovoljan.

On je koji dan ranije, tokom posjete Pragu, ocijenio da „ne postoji raspoloženje u parlamentu da se oformi nova vlada”, te da je „realnije da se ide u organizaciju izbora da se dođe do odgovorne vlade”.

„Problem nekadašnje većine je što su njihovi odnosi opterećeni netrpeljivostima i omrazama, i to umnogome otežava dogovor“, prokomentarisao je pregovore direktor Televizije Nikšić Nikola Marković.

Ako se ne budu dogovorili, izvjesni su vanredni parlamentarni izbori, koji će uslijediti nakon skraćenja mandata parlamentu.

Istovremeno, na šta je podsjetio i Abazović, Đukanović može uprkos dogovoru „stare većine“ i nekome drugome dati mandat.

Šta god da se desi, sigurno je: dvije godine od pada DPS-a, Đukanović je još tu. Avgustovski pobjednici učinili su da se danas bolje osjeća nego 30. avgusta 2020.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo