Povežite se sa nama

FOKUS

MANDATAR PRED IZBOROM: Partijske kvote protiv ekspertske vlade

Objavljeno prije

na

Obećanje lidera pobjedničkih lista da će Crna Gora dobiti ekspertsku Vladu se topilo i evo smo stigli do koncepta vlade skovane po partijskom ključu, čije ministre predlažu konstituenti nove većine, a stručnost ispituje mandatar uživo. Kakvu god Vladu da Krivokapić sastavi, ukoliko ne bude ispunjeno obećanje krunisano Sporazumom trojice lidera, o ekspertskoj vladi, nova vlast nosiće teret iznevjerenog obećanja

 

Mandatar Zdravko Krivokapić stalno pomjera rok za formiranje nove vlade, pa se obećanje da će ona biti uspostavljena krajem septembra, potom krajem oktobra, pretvorilo u sredinu novembra. A nije izvjesno ni da li će biti ispunjeno obećanje lidera trojice pobjedničkih lista dato odmah nakon izbora – da će Crna Gora dobiti ekspertsku, ili vladu spasa. Jedini jasno vidljiv kriterijum u dosadašnjem toku pregovora – od podjele resora, do imena koje stranke planiraju za ministre, koje mediji objavljuju iz nezvaničnih izvora, a stranke zvanično demantuju je – partijski ključ.

Krivokapić je ove sedmice uputio pobjedničkim listama poziv da dostave predloge za ministre resora koji su im pripali, po Nacrtu koji je prethodno sastavio. Krivokapićev Nacrt sastavljen je po partijskim kvotama. Listi Koalicija Za budućnost Crne Gore, koju je predvodio na izborima, mandatar je ponudio  potpredsjedničko mjesto i devet ministarstava – MUP, ekonomija, planiranje prostora, saobraćaj, prosvjeta, zdravstvo, nauka, sport i javna uprava. Za Mir je naša nacija planirao je četiri resora – pravde, kulture, održivog razvoja  i ministarstvo rada i socijalnog staranja. Za Crno na bijelo predvidio je jedno potpredsjedničko mjesto za sektor bezbjednosti i tri ministarstva – za ljudska i manjinska prava, poljoprivredu i odbranu. Krivokapić je za svoj ekskluzivni odabir ostavio ministarstvo finansija.

Ekspertska vlada postala je tek opcija, ukoliko pobjedničke liste ne prihvate njegovu ponudu, ili on ne bude zadovoljan predloženim kandidatima.

Ako liste prihvate njegov Nacrt i predlože kandidate, Krivokapić će, kako pišu mediji – sam  ispitivati njihovu stručnost. Mandatar će navodno razgovarati pojedinačno sa svakim kandidatom koga su partije predložile, kako bi procijenio njegovu kompetentnost jer, kako je naveo, ne namjerava da ih „šalterski” konstatuje. Tako se ekspertska vlada svela na ispit partijski izabranih kadrova kod profesora Krivokapića.

Mandatar je na svom zvaničnom tviter nalogu kazao da provjere kompetencije mora biti. „Ostajem pri stavu da svi kandidati za ministre u novoj vladi moraju proći provjeru kompetencija za funkciju na koju su predloženi. To ne isključuje učešće političara u vladi ukoliko svojom biografijom zadovoljavaju kompetentnost za predloženu funkciju”.

Lista Koalicija za budućnost Crne Gore, u kojoj je najveći politički konstituent Demokratski front, za sada je jedina javno – „načelno” podržala Krivokapićev Nacrt. Lideri Demokratskog fronta odmah nakon izbora, pošto su trojica lidera potpisala Sporazum koji je i predvidio ekspertsku vladu, složili su se da će takvu vladu prihvatiti. No, ubrzo je postalo je jasno da DF želi vladu formiranu po političkom, odnosno partijskom ključu, te da želi ministarska mjesta za neke od svojih najviših funkcionera (vidi box). Lideri Demokratskog fronta tokom protekle dvije sedmice, otkako su se pregovori oko formiranja vlade zahuktali, gotovo sve one koji insistiraju da se obećanje o ekspertskoj vladi ispuni, označavaju saradnicima DPS, tajkunima, kriminalcima…

Demokrate nijesu javno komentarisale Nacrt mandatara Krivokapića. Monitor je pitao lidera Demokrata i liste Mir je naša nacija Aleksu Bečića, da li se odustalo od ekspertskog koncepta vlade. Bečić je kratko odgovorio – uputivši nas na ocjene trojice lidera nakon potpisivanja Sporazuma. Tada je ekspertska vlada bila jedina opcija.

Dritan Abazović, lider liste Crno na bijelo, nije odgovorio našem nedjeljniku na isto pitanje. Oglasio se na twitteru: „Koncept ekspertske Vlade je najbolje rješenje i Građanski pokret URA ostaje u potpunosti privržen toj ideji”. Lider URA nije kazao šta će ta lista učiniti ukoliko se od tog koncepta ipak odustane.

Takođe, on je saopštio da oko sektora bezbjednosti nema diskusije, a da to podrazumijeva da i MUP pripadne listi koju predvodi. Mandatar Krivokapić je taj resor dodijelio Koaliciji Za budućnost Crne Gore. Od početka formiranja nove vlasti, sektor bezbjednosti je jedan od glavnih kamenova spoticanja u pregovorima. Abazović je više puta saopštio da na čelu tog resora ne mogu biti „neozbiljni ljudi”, aludirajući na lidere Demokratskog fronta. Učešće lidera DF u resorima u novoj vladi problematizuje se sa aspekta njihovih tereta u sudskim procesima, poput državnog udara, ili optužnice za pranje novca Nebojše Medojevića. Za neke od njih i zbog odnosa prema spoljnopolitičkom opredjeljenju Crne Gore, te bliskim vezama sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Lideri DF su nakon potpisivanja Sporazuma saopštili da će poštovati princip tog dokumenta koji se tiče spoljnopolitičkog opredjeljenja Crne Gore. No, u međuvremenu su pokazali da im Sporazum nije Sveto pismo.

U pokretu URA su se i najbliži Abazovićevi sradnici izjasnili oko sprovođenja koncepta ekspertske vlade. Božena Jelušić je nakon što je mandatar dostavio Nacrt listama, poručila da „jedino ekspertska vlada dolazi u obzir”. Ona je navela da ta politička grupacija ni sa jednom partijom nije ušla u predizbornu koaliciju da bi se govorilo o procentima i odnosu snaga.

Prethodno je, u kontekstu priče o ekspertskoj vladi, funkcioner URA Zoran Mikić poručio: „Mi očekujemo da se taj naš princip ispoštuje, ali smo svjesni da će u vladi biti ljudi koji su predstavnici političkih partija i jesu na neki način političari. Mi te ljude ne možemo isključiti iz procesa podjele vlasti i resora samo zbog toga što su članovi političke partije jer mnoge partije imaju stručnjake u svojim redovima “.

Koliko je to pitanje za pokret URA važno vidi se i po tome što se o ekspertskoj vladi u ove sedmice oglasio i Žarko Rakčević, predsjednik političkog savjeta GP URA i njen bivši lider. On je u intervjuu za RTCG kazao da je politički savjet URA insistirao da vlada bude ekspertska, sa oročenim mandatom, koja bi sprovela demontažu sistema, usvojila zakone o porijeklu imovine i lustraciji i stvorila uslove za prve fer izbore.

„Bilo je zalaganje moje i drugih članova političkog savjeta da Dritan Abazović bude predsjednik te prelazne Vlade i da se nikako ne smije prihvatiti logika osvojenih procenata u raspodjeli resora”, rekao je Rakčević. Podsjećajući da je GP URA građanima obećala ekspertsku vladu, on je kazao da će ako prevagnu drugi interesi on glasati protiv.

Analitičari su većinom saglasni da trenutno stanje ukazuje da će nova vlada biti pimarno politička. „Ako se sve informacije koje dobijamo ovih dana iz medija i izjava političara pokažu kao tačne, onda će ta vlada primarno biti politička ili stranačko-ekspertska sa određenim pozicijama koje će biti čisto ekspertske. Ipak, treba sačekati završetak pregovora jer su u međuvremenu moguće i određene promjene“, ocijenio je politički analitičar Sergej Sekulović.

Direktorica CGO Daliborka Uljarević smatra da je vlada eksperata bila dobar politički potez, ali da je taj koncept u praksi neodrživ.

„Niko od ozbiljnih analitičara nije imao dilemu da li je to izvodljivo ili da je potrebno Crnoj Gori. Nema ni komparativnih primjera koji bi u tom dijelu bili podržavajući, jer se takvim vladama u prošlosti pribjegavalo u specifičnim okolnostima i u oročenom periodu. Za neke resore se može tražiti da ih pokrivaju eksperstka lica, ali ministarske pozicije su prvenstveno političke i to se prosto ne smije gubiti iz vida “, ocijenila je ona za Radio Slobodna Evropa.

Neke od ozbiljnih međunarodnih adresa su nakon izbora, međutim, smatrale da je upravo ekspertska vlada najbolje rješenje. „Ekspertska vlada u Podgorici dala bi prostora budućim koalicionim partnerima da izbjegnu teme kod kojih imaju različite stavove kao što su priznanje Kosova, članstvo u NATO i pristupanje Evropskoj uniji (EU), ocjenjuje njemačka Fondacija Konrad Adenauer (KAS) u analizi ishoda izbora u Crnoj Gori.

Niko nije isključivao kompromise prilikom formiranja ekspertske vlade i mogućnosti da neki od eksperata imaju i političku biografiju. No, ovo što je trenutno na sceni, daleko je od obećanja trojice pobjednika o vladi spasa.

Kakvu kod vladu da Krivokapić sastavi, ukoliko ne bude ispunjeno obećanje krunisano Sporazumom trojice lidera, o ekspertskoj vladi, nova vlast nosiće teret nespunjenog obećanja. Taj teret posebno bi teško nosila koalicija Crno na bijelo, koja je koncept ekspertske vlade uvela kao uslov buduće saradnje sa predstavnicima nove većine.

Jasno je: ako se novi pobjednici ne dogovore, alternativa su novi izbori. Od kojih mnogi, najgrlatiji, najviše zaziru. Možda će taj strah proizvesti dogovor. Ekspertska vlada uz razumne kompromise.

 

KAKO SU GOVORILI O EKSPERTSKOJ VLADI
Obećanje koje se topi

 

Evo hronologije izjava o ekspertskoj vladi lidera Demokratskog fronta i mandatara Zdravka Krivokapića.

ZDRAVKO KRIVOKAPIĆ:

  1. avgust: „Najbolje rješenje za Crnu Goru je ekspertska vlada sa ograničenim rokom”
  2. septembar: „Rukovodili smo se glasom naroda, a ne glasom politike. Ništa ne može da bude važnije od ovog sporazuma, ovo je Crna Gora htjela i na izborima je glasala za promjene… Ekspertska vlada je princip koji je ustanovljen i oko kog neće biti dilemma… Onaj ko je najbolji u zdravstvu će biti ministar zdravlja… Crna Gora ima neponovljivu šansu i istorijsku priliku da napravi sistem koja ne zavisi od jedne partije i jednog čoveka. Nikakve političke kombinatorike nisu poželjne”, emisija Načisto na TV Vijesti, u kojoj su gostovala sva trojica lidera pobjedničkih lista
  3. septembar: „Do kraja oktobra mogla bi biti formirana ekspertska, ili „vlada spasa”, u kojoj bi se našli brojni stručnjaci porijeklom iz Crne Gore koji su spremni da se vrate iz inostranstva i pomognu novu vlast.”

Krivokapić je tada kazao i da za model ekspertske vlade ima podršku lidera Demokratskog fronta, koji čine najveći politički konstituent liste koju predvodi.

„Mi smo kroz mnogobrojne razgovore došli do onoga što je najbolje. Oni su čak spremni da podrže manjinsku vladu, što je veliki doprinos ovom trenutku. Oni su političari koji su imali težak period koji je stvorio političke frustracije, ali nije vrijeme za to, ovo je poseban trenutak kojem svi moramo odgovoriti.”

  1. oktobar: „Nemoguće je u našem ambijentu da vlada bude potpuno ekspertska, ali političari koji uđu u Vladu moraće da pokažu stručnost u resorima koje vode.”
  2. oktobar: „Crnu Goru čekaju teški i istorijski izazovi koje samo vlada sa ekspertskim karakterom može prevazići.”
  3. oktobar: Krivokapić je listama podijelio po političkom ključu resore, tražeći da ministri budu stručni ljudi, čiju će struku on u razgovorima sa kandidatim procijeniti.

LIDERI DEMOKRATSKOG FRONTA

  1. septembar:

Nebojša Medojević: „Ko su eksperti? Nama ne trebaju zubari ni hirurzi, jer mi nećemo da vadimo zube i jetru. Nama trebaju eksperti u politici, koji znaju kako se to radi i nadam se da ćemo doći do kompromisa između iskusnih političkih lidera i eksperata. Ovaj rezultat smo ostvarili najviše djelovanjem DF-a, ali i aktivnim učešćem SPC i mitropolita Amfilohija.”

  1. septembar:

Andrija Mandić: „Demokratski front će podržati svaku vladu u kojoj neće biti Demokratske partije socijalista. Važno je da Vlada bude reformska, patriotska i da ima širu podršku ne samo domaće, nego i međunarodne zajednice”.  Mandić saopštava da Vlada ne mora nužno da bude sastavljena samo od eskperata, ali da će je DF podržati ako to bude neophodno. Naglašava i da će „ukoliko uslov koalicije koju predvodi Dritan Abazović bude ekspertska Vlada, svi će podići ruke i izabrati takvu Vladu.”

Nebojša Medojević: „Demokratski front će podržati svaku vladu u kojoj nema DPS. Ova vlada ima karakter tranzicione i prvi joj je zadatak demontaža totalitarnog režima.”

  1. oktobar:

Milan Knežević: „Zamolio bih ove eksperte koji se ovih dana javljaju, da mi se ne javljaju. Jer ja imam obavezu prema onima koji su gutali suzavac sa mnom. Imam obavezu prema onima koji su ležali ispred Skupštine, prema onima koji su hapšeni i procesuirani. A svi ti eksperti neka stanu u red.”

  1. oktobar:

Andrija Mandić: „Nova crnogorska vlada bi već trebalo da bude formirana po jednostavnom principu, a to je da svakom pripadne ono što je osvojio na izborima.”

  1. oktobar:

Nebojša Medojevič: „Ukoliko mandatar za sastav Vlade Zdravko Krivokapić, odluči da Vlada bude iskjučivo ekspertska bez lidera DF-a, Pokret za promjene će glasati za Vladu, ali neće učestvovati u njenom radu.”

  1. oktobar:

Andrija Mandić: „Iz javnog nastupa Miodraga Perovića, vlasnika medijske grupe Vijesti i antisrpskog nedeljnika Monitor, i Žarka Rakčevića, nekadašnjeg predsjednika SDP i bliskog saradnika Mila Đukanovića, a sada vlasnika više privatizovanih velikih preduzeća, prepoznao sam tri načela antidemokratskog manifesta… Pred očima čitave javnost čini se sve da se demokratija porazi, a na vlast, u ime grupe ovdašnjih milionera, dovedu „eksperti” koji treba korisno da posluže za uvećavanje njihovog ličnog bogatstva.”

LIDERI KOALICIJE CRNO NA BIJELO I MIR JE NAŠA NACIJA nijesu nikada javno odustali od koncepta ekspertske vlade

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

MANJINSKA VLADA IZMEĐU DPS-A I DF-A: Blagoslovi, oče Gabrijele

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sadašnja vlast je izgubila smisao, a alternative imaju ozbiljnih mana. Rasplet u parlamentu počinje početkom februara. Prethodno će nas, kažu, pohoditi izaslanik SAD-a Gabrijel Eskobar. Da posavjetuje. I podsjeti

 

Opet uza zid. Razbojnici, izdajnici, krijumčari, falsifikatori… nanovo odjekuje Crnom Gorom, dok se politički akteri pripremaju za februarski rasplet. Ili novo odlaganje.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović obznanio je, početkom nedjelje, naum da uskrati podršku ekspertskoVladi, i pozvao ,,svih 81 poslanika” da podrže formiranje nove, manjinske. U toj vladi nema mjesta za DPS i DF, naglasio je. Ko bi u nju htio, ko bi smio, a ko bi je predvodio – Abazović nije precizirao. Licitiranje je u toku.

Onda se obratio i premijer Zdravko Krivokapić. Po njegovom sudu,  manjinska vlada je prevara. ,,Građani su 30. avgusta imali referendumsko pitanje koje se odnosilo na to da li su za nastavak korumpiranog režima ili ne, i vrlo jasno su poslali poruku da neće više da žive u hibridnom režimu”, rekao je Krivokapić. Potom je u jedva uvijenoj formi, bez dokaza, svom potpredsjedniku prebacio  veze sa kriminalom. Preciznije, sa švercerima narkotika.

Slijedilo je izjašnjavanje ,,po dubini”. Podijelila se Vlada, vladajuća većina se posvađala, čak je i u poslaničkom klubu DPS-a došlo do  diferencijacije. Pa prijedlog poslaničkog kluba Crno na bijelo nijesu potpisali: Duško Marković, Branimir Gvozdenović, Petar Ivanović, Mevludin Nuhodžić, Predrag Bošković, Miomir M. Mugoša, Luiđ Škrelja… Potpisa je, i bez njih, dovoljno (31) da inicijativa dođe na plenum.

Očigledno je da ni svi ministri u Krivokapićevoj Vladi nijesu na istoj strani. Premijer je pritvrdio raskol zahtjevom Skupštini da razriješi Abazovića. Dok su njegovi organizovali proteste podrške u Podgorici i Beranama. Da bi se, već sjutradan, na sjednici Vlade našao Krivokapićev prijedlog o skraćenju mandata Skupštini. Što bi značilo nove izbore u organizaciji njegove Vlade. Rezultat, do zaključenja broja, nijesmo saznali.

Abazovićeva inicijativa najavljivana je mjesecima. A ozvaničena kada je izgledalo da se vlast privremeno stabilizovala, nakon usvajanja budžeta i (konačnog) kompletiranja Tužilačkog savjeta.

To je predsjednika Skupštine Aleksu Bečića  podstaklo  da ustvrdi: „Ekonomski smo konsolidovali zemlju. Povećali smo plate, penzije, staračke naknade, uveli dječije dodatke i besplatne udžbenike, vratili naknade majkama, obezbijedili veliko povećanje plata, kao i besplatno ljetovanje ili zimovanje za sve zdravstvene i prosvjetne radnike, donijeli novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti, izabrali novi Tuzilački savjet, obezbijedili energetsku stabilnost, ispravili poluvjekovnu nepravdu prema mještanima Valdanosa…, sproveli revolucionarne promjene u parlamentu izgradivši ga u jaku i moćnu instituciju”. Sa dijelom toga mogli bismo se složiti. Ne zanemarujući ekonomske rizike koje neke od pomenutih mjera mogu donijeti već u bliskoj budućnosti.

Moguća je i sasvim suprotna percepcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SRPSKI SVET U KOMŠIJSKOJ AVLIJI: Joanikije kao izvidnica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Fotografija bilježi: na skupu Dodiku čuvaju leđa Aleksandar Vulin, Bratislav Gašić i, pomalo stiješnjen među njima, mitropolit MCP-a Joanikije Mićović. Bilo bi bespredmetno pitati šta je on , toga dana i u tom društvu, radio u Banjaluci. Svoj posao. Ne mislimo na molitvu

 

Postao je običaj da, nakon proslave dva Božića i dočeka Nove godine, s neizvjesnošću čekamo 9. januar. Dan kada se u BiH entitetu, Republici Srpskoj, a bogme i šire, obilježava njen Dan.

Neustavan, ne propuštaju da naglase oni koji drže do zakona, skupa sa svima kojima, možda, i nije toliko do prava koliko ih je strah neskrivenih težnji  da se  nastavi sa realizacijom projekta stvaranja tzv. velike Srbije. Odnosno, srpskog sveta. Uz sve ono što takve rabote neizbježno prati, a o čemu smo svjedočili u posljednjoj deceniji XX vijeka.

Ustavni sud BiH je, u novembru 2015, presudio da je obilježavanje dana RS 9. januara diskriminišuće prema nesrbima. Taj datum se vezuje za 1992, kada je   samoproglašena  Skupština srpsakog naroda, donijela odluku o stvaranju srspskih  oblasti u BiH,  što je bio uvod u kasnije etničko čišćenje, masovne zločine i genocid u Srebrenici.

Vlasti u Banjaluci, predvođene Miloradom Dodikom, ne mare za tu odluku. I slave, pogleda uprtog preko Drine, ka Beogradu.

,,Svečani defile ni ovaj put nije mogao da prođe bez pjesme”, čitamo i slušamo na portalu srpskainfo. ,,Za to su zaduženi pripadnici SAJ-a MUP-a Srpske, koji su bez muzike otpjevali Za krst.’Za krst, za krsta Nemanjića, za slavu, za slavu Obilića. Banjaluko, naša diko’, glase stihovi ove pjesme, u kojoj se još kaže ‘stasala je naša dika, nova Srpska Republika’“, prenosi nam dio atmosfere razdragani izvještač.

Dio. Priču upotpunjuje Dragan Bursać, nagrađivani novinar iz Banjaluke. ,,Svi oni koji su imali tu nesreću da gledaju obilježavanje neustavnog Dana RS, mogli su vidjeti kako pripadnici specijalne antiterorističke jedinice MUP-a RS-a pjevaju ultranacionalističku pjesmu sa stihovima ‘Srba ima kao lista, nema više komunista; Za krst, za krst…’”, svjedoči Bursać u kolumni na poratlu Aljazeera. ,,Specijalne jedinice se tako jasno i nadasve glasno legitimišu i svojom pjesmom poručuju da nisu tu da bi štitile ‘sve građane Republike Srpske’, a pogotovo ne nesrbe. Na koncu, budimo iskreni, nije RS pravljena niti je nastajala za neke druge. Ti drugi, dakle nesrbi  su ništeni, protjerivani, ustavom tog entiteta odijeljeni i na koncu u zločinima i u genocidu ubijani”.

O ovonedjeljnom banjalučkom hepeningu svjedoče i fotografije. Na jednoj od njih, na svečanoj pozornici sa koje su zvanice pratile defile sigurnosnih snaga RS, iza Milorada Dodika stoji čovjek sijede kose i brade. Ratni zločinac Vinko Pandurević, u Hagu pravosnažno osuđen na 13 godina zatvora. Penzionisani general-major vojske RS bio je komandant Zvorničke brigade. Na teritoriji pod njenom kontrolom bilo je nekoliko stratišta na kojima su strijeljani Bošnjaci iz Srebrenice. Pandurević je osuđen za više ubistava, istrjebljivanje i progon ,,putem ubistava ili okrutnog i nečovječnog postupanja”. Ima ih što komentarišu ,,pravi čovjek na pravom mjestu”.

Druga, interesantna, fotografija stigla je sa svečane akademije upriličene povodom Dana RS. Otud je Dodik poslao poruku da je BiH ,,slična ustaškoj NDH iz prošlog vijeka”. Gotovo pa identičnu onoj koju smo, prije otprilike dvije godine, na račun Crne Gore čuli od pokojnog patrijarha SPC-a Irineja Gavrilovića. ,,U Crnoj Gori crkvi je gore nego pod Osmanlijama, a Srbima nego u NDH”.

A fotografija bilježi: iz drugog reda probranog skupa, Dodiku čuvaju leđa Aleksandar Vulin, srpski ministar unutrašnjih poslova, Bratislav Gašić, direktor BIA (Bezbednosno informativna agencija) i, pomalo stiješnjen među njima, Joanikije Mićović, mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske. I, kažu, siva eminencija (većeg) dijela aktuelnih izvršnih i zakonodavnih vlasti.

Bespredmetno je pitati šta je Joanikije, toga dana i u tom društvu, radio u Banjaluci. Svoj posao. Pri tome, ne mislimo na molitvu.

I skoro da je sve jedno da li Joanikijev angažman tumačimo kroz navodni amanet njegovog prethodnika Amfilohija Radovića, obaveze koje Srpskoj pravoslavnoj crkvi daju važeći zakoni i aktuelne vlasti u Beogradu, ili lično pregnuće Mićovića.

Da o zaostavštini prethodnog mitropolita ne trošimo puno riječi. To je  priča duža od tri decenije. Od šetanja moštiju cara Lazara diljem SFRJ-a, kojima je najavljena ratna faza realizacije velikosrpskog projekta, preko uloge crkve i srpskih službi bezbjednosti u našoj antibirokratskoj revoluciji (tačno 33 godine od tada, na političkoj sceni još imamo previše prvoboraca i heroja iz poduhvata koji je Slobodanu Miloševiću obezbijedio moć  neophodnu da dovrši  krvavu razgradnju SFRJ-a. Pa,  opet, preko ohrabrivanja, veličanja i slavljenja zločina i zločinaca, uz omalovažavanja i negiranja svega što nije srpsko i pravoslavno (uz insistiranje da i to mora biti jedno te isto), sve do današnjih murala i buduće zavjetne biblioteke pokojnog mitropolita, koju će prebogata SPC i njena ovdašnja Mitropolija graditi o trošku svih građana Crne Gore.

Hajdemo dalje. U srpskom Zakonu o crkvama i verskim zajednicama čitamo: ,,Srpska pravoslavna crkva ima izuzetnu istorijsku, državotvornu i civilizacijsku ulogu u oblikovanju, očuvanju i razvijanju identiteta srpskog naroda”. Potom čujemo kako to oblikovanje i razvijanje identiteta pojednostavljuje srpski ministar policije Vulin, jedan od najbližih i najdugovječnijih saradnika Aleksandra Vučića. Budući srpski svet je, prema njemu, jedan politički i državni prostor koji treba da se ostvari apsolutno mirno, bez ispaljenog metka: ,,Polako, pa neka traje koliko traje. Zašto ste toliko ubeđeni da je stanje na Balkanu nepromenjivo… Srbi su živeli zajedno pod Osmanskim carstvom, u Austrougorskoj neko vreme, nekoliko godina u Trećem rajhu, smatram da (Srbi) trebaju da žive u svojim granicama“.

Onda  Mićovića i Vulina jednog kraj drugoga vidimo u Banjaluci. Dok  Dodik najavljuje: ,,RS će biti nezavisna i u federaciji sa Srbijom”. I on bi odvalio pola BiH –  sve skupa sa sreberenčkim poljima smrti – mirno. Tvorcima RS inače je u Hagu presuđeno više od 1.100 godina zatvora. Za Srebrenicu više od 700 godina  -što Hag što ,,domaći” sudovi. Tu je i sedam doživotnih za glavne autore djela čiji se nastanak 9. januara slavi, u prisustvu mitropolita MCP-a.

A gdje je mjesto Crne Gore  u čitavoj priči?

,,Savremena ideja ujedinjenog srpstva nužno treba da dovede i do stvaranja zajedničke države Republike Srbije, Republike Srpske i Crne Gore. To bi bilo sasvim pravedno rješenje koje nijedan razuman argument ne bi mogao da dovede u pitanje”, objasnio je, neki dan, istoričar Aleksandar Raković za beogradsku Politiku.

Nešto ranije Raković se (to je onaj što kaže da su stanovnici Crne Gore ljudi sa ,,mentalnim felerom”) već pozabavio detaljima (opet) prizivanog ujedinjenja. Pa je, 2019, na promociji svoje knjige Crnogorski separatisti najavio i šta će se desiti nacionalnim Crnogorcima.  ,,U jednom momentu, njih 100 hiljada ostaće protiv nas 7,5 miliona! A onda će biti prilike da sa njima razgovaramo kako dolikuje”.

Jedan od govornika na pomenutoj promociji bio je budući mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije. On je o svom domaćinu besjedio: ,,Mlad je čovjek, ali već više decenija se bavi temom Crne Gore i pravo da vam kažem, dosta sam od njega naučio. I od onoga što sam pročitao iz njegovih naučnih radova i još više iz njegovih redovnih obraćanja javnosti”. Dostojan, dakle.

O tom nauku nešto smo, doduše posredno, mogli saznati i ovih dana.

,,A kad Crnogorci isprazne iz sebe svoj duhovni sadržaj, koji drži nacionalno-kulturna matrica srpstva, postaju-niko ili nula-ljudi. To je ontološki i matematički tačno, a ampirijski vrlo provjerljivo. Nula od čovjeka, nule od ljudi”. Ovako piše Milutin Mićović u knjizi Luče u tami Crne Gore. Za koju je, čuli ste biće, dobio nagradu Miroslavljevo jevanđelje za 2021. Nagradu, inače, dodjeljuje Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore. Sa službenom adresom: Njegoševa 83, Cetinje.

Javnost nagađa da li je za dobijanje nagrade prevagnuo navedeni citat, ili je presudan utisak na stručni žiri ostavio dio u kome se kaže: ,,No i pored velikog djela koje nam je Njegoš ostavio, ne može se reći da su ga svi razumjeli, kao što se ne može reći da su svi Srbi-Srbi. Od Srba su nastajali srpski Muslimani, srpski Hrvati, pa i srpski Albanci“.

Milutin je Joanikijev rođeni brat. I istomišljenik, reklo bi se.  Pa vam skoro bude žao Vojslava Šešelja i Milomira Marića što su, nakon prazničnog televizijskog oblajavanja Crne Gore i Crnogorki, kažnjeni  šestomjesečnim odsustvom sa naših ekrana. A mogli su, sa malo truda, umjesto kazne odavde dobiti kakvu državnu nagradu.

Uz pozive da se priključimo Otvorenom Balkanu, iz Srbije su okolo u dane praznika, stizale i svakojake ,,pjesme”. Tek da nas podsjete đe smo bili i đe bi se, ponovo, mogli naći. Ako već nijesmo tu.

Srebrenice tako si mi mila/Dabogda se tri put ponovila/Oj Pazaru novi Vukovaru/Oj Sjenice nova Srebrenice… Uz ovu pjesmu se, pred Novu godinu, u Priboju (Zlatiborski okrug) ,,veselila” grupa lokalnih policajaca. Povod za okupljanje – jedan od njih dobio je sina. Atmosferom su se pohvalili na društvenim mrežama.

Predsjednik Srbije primijetio je, tim povodom, kako se ,,svašta pjeva”. A nadležni su, sa desetak dana zakašnjenja, pokrenuli samo disciplinski postupak. Iako je zagovaranje ili podsticanje na mržnju, diskriminaciju ili nasilje u Srbiji krivično djelo kažnjivo zatvorom – od tri mjeseca do tri godine.

Iz istog mjesta, samo za Badnje veče, stiže video sa novim prazničnim sadržajem. ,,Božić je, pucaj u džamije”, urlaju momci slaveći ,,najradosniji hrišćanski praznik”. Identifikovani su. Za kaznu ili nagradu, nije saopšteno.

Crnogorska vlast, o svemu tome, uglavnom ćuti. Što, možda, i nije loše. Prošle godine u ovo doba, na ovim stranicama, čitali ste o čestitci koju je, povodom Dana RS-a, koleginici iz Banjaluke uputio premijer Zdravko Krivokapić. Usmeno i, kako se pokušavao odbraniti, u privatnom razgovoru. Sada je Krivokapić ponovo prinuđen da se brani. Što nije čestitao.  ,,Ja sam mislio da sam Božićnom čestitkom obuhvatio sve praznike ovih dana”, kazao je premijer, odgovarajući na kritike sljedbenika srpskog sveta.

Ima premijer i većih briga. Treba početi sa realizacijom projekta Evropa sad. Glasanje u Skupštini bila je prva stepenica, a kritike koje i dalje stižu i pesimistične najave sa sjevere ukazuju da je Vlada možda ishitreno i nedovoljno proračunato ušla u taj posao. Tu je i nova epizoda sage o potpisivanju Temeljnog ugovora sa SPC-om. Nakon što je jedan od uticajnijih članova Sinoda najavio da SPC ugovor neće potpisati sa ovom Vladom i njenim premijerom, čini se kako je Krivokapić ponovo pod pritiskom da se taj posao obavi što prije. I bezuslovno. Bez obzira na neizbježne posljedice.

Prazničnu prazninu popunio je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović. Promocijom svog sajta dritan.me. ,,Iza nacionalizma na Balkanu se kriju novčani interesi i korupcija”, otkriva doktor globalne politike i koordinator ovdašnjih službi bezbjednosti. Ako malo proskitate po sajtu, možete naići na, čini se interaktivan, odjeljak Budi relaksiran. Među ponuđenim jezicima za komunikaciju nalaze se, uz engleski, ruski, njemački, albanski, srpski i hrvatski…, još i suomi, mahasa… Crnogorskog i bosanskog – nema.  

Vjerovatno nije loša namjera. Ali jeste svjedočanstvo o tome kako dugo trajanje diskriminacije postaje uobičajenost. Pred kojom se gubi oprez.     

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLAST ISTRGOVALA OKRNJENI BUDŽET: Evropo sad, sačekaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Mi smo (Vlada) rekli da će otprilike 40 miliona eura amandmana da bude prihvaćeno. Imamo dogovor da po poslaniku (vladajuće većine – prim. Monitora) to bude oko milion eura”, obznanio je Spajić na sjednici Odbora za budžet, finansije i ekonomiju. Rečeno učinjeno. I eto nama reforme. I Evrope

 

Vlada je, uz dosta muke, kroz parlament „progurala” Zakon o budžetu za 2022. Skupština, međutim, nije usvojila dio vladinih zakona koji su neophodni da bi se tokom naredne godine ostvarili planirani prihodi i rashodi iz državne kase. Ali je, trgujući s Vladom, u taj paket umetnula nekoliko zakona koji će značajno povećeti državne troškove. Bez ozbiljnije ideje kako bi se oni mogli nadomjestiti od prihoda. Osim novim kreditima. Povećanjem poreza. Ili prodajom preostale državne imovine.

Sve to, možda, neće biti toliko primjetno tokom naredne godine, pošto se usvojeni zakoni neće primjenjivati od januara (dječji dodatak za sve mlađe od 18 godina, tzv. obeštećenje majkama, povećanje minimalne penzije). Ali će budžet za 2023. godinu, već je izvjesno, na strani troškova biti znatno veći od ovog koji je usvojen posljednjih dana 2021. Pod uslovom da većina onoga što je usvojeno u srijedu ostane na snazi do tada.

I, šta sad?

Vladin program Evropa sad dobio je neophodnu, formalnu, podršku parlamentarne većine, ali je njegova realizacija krajnje neizvjesna. Zapravo, neuspjeh programa veće plate svima izvjestan je ukoliko u najskorije vrijeme (već se pominje mart) ne dođe do rebalansa budžeta. Koja god da bude vlada koja će ga predložiti. I skupštinska većina koja će ga prihvatiti. Pošto je to, sada, jedini način da se uskladi evidentna nesrazmjera između državnih prihoda koji se moraju nabrati i rashoda koji su obećani građanima, da bi program Evropa sad donio najavljeno povećanje zarada. I trajao.

Oči većine uprte su u taj program, odnosno, najavaljeno povećanje neto zarada u procentu od 80 (za sve one koji primaju minimalnu zaradu) do 12 odsto (zaposleni sa sadašnjom neto platom većom od 1.500 eura). U zadnji čas, ispostavilo se da funkcioneri zakonodavne, izvršne i sudske vlasti neće dobiti povišicu u obećanom iznosu (oko 200 eura) već, otprilike, samo trećinu te sume. To će za koju stotinu ljudi povećati broj nezadovoljnih novom preraspodjelom u kojoj su znanje (stručna sprema) i radno iskustvo, uglavnom, poprilično potcijenjeni. Barem kada su u pitanju zaposleni koji platu primaju iz državnog i budžeta lokalnih samouprava.

Pod uslovom, naravno, da se u međuvremenu još nešto ne promijeni, pa da i državni funkcioneri dobiju povišicu srazmjernu onome čemu se nadaju ostali zaposleni. A izgleda da jeste, pošto su sva 74 poslanika koja su glasala za taj vladin prijedlog bila – uzdržana. Kako ono glasi vladina pitalica: da vidimo ko će glasati protiv povećanja (svoje) plate? Eto, neće niko.

Stidljivi glasovi nezadovoljstva počinju da dolaze s druge strane. Od onih koji uvećane zarade treba da isplate. Plaćajući, istovremeno, sve ono što država od njih  traži kako bi izmirila sopstvene obaveze.

Suprotno vladinim računicama da će njihov program olakšati poziciju privrednika iz legalne zone poslovanja i dovesti do novog zapošljavanja, osnivač kompanije Voli Dragan Bokan „otkriva” kako program Evropa sad „neće pasti lako velikom  broju privrednika”. I da ga je, zato, trebalo uvoditi postepeno.

Ovako, najavljuje Bokan, „do zatvaranje određenog broja privrednih subjekata doći će postepeno, a neki će izlaz tražiti u sivoj ekonomiji”. Mogući su, dakle, i scenariji bitno drugačiji od onih koje je najavljivala Vlada.

U dvije prethodne godine porezi i doprinosi na zarade zaposlenih činili su 35–40 odsto ukupnih prihoda države. U 2022. godini taj udio će biti manji, ali danas niko sa sigurnošću ne može da kaže – za koliko.

Ostalo je previše nepoznanica vezanih za početna polazišta i provođenje programa Evropa sad da bi se mogle praviti precizne računice o njegovom uticaju na državu (i sa prihodne i sa rashodne strane), zapošljene, poslodavce. I armiju onih koje ovakva Evropa sad ne dotiče. Ogromnu većinu penzionera, nezaposlene, zaposlene u sivoj ekonomiji i neformalno zaposlene.

Premijer Zdravko Krivokapić, i pored toga, isijava optimizam. „Godinu završavamo trijumfalno”, kaže. Ne mareći za upozorenja koja stižu od strane onih koji, bez dileme, stvarno stanje crnogorske privrede poznaju bolje od njega. „Program Evropa sad je prava mjera između privrednika i radnika. Nema toga mikro, malog i srednjeg preduzeća koje taj najniži iznos od 450 eura ne može da isplati”, insistira premijer, „ovaj program je program za građanina i on će da uspije…”

Krivokapić se, na ovonedjeljnom sastanku u Privrednoj komori, osvrnuo i na najave da će oni poslodavci koji ne mogu ili neće da isplaćuju minimalne zarade uvećane sa 250 (do oktobra je bilo 225) na 450 eura, sa zaposlenima potpisati aneks ugovora kako bi ih prebacili na pola radnog vremena. Ukoliko to već nijesu uradili. A mnogi, može se čuti, jesu. I to ne samo na sjeveru države, već i u Podgorici.

Zvanično skraćenje radnog vremena sa osam na četiri sata dnevno usloviće i upola manju platu. I manje poreze i doprinose. Premijer za tako nešto neće ni da čuje. „Kakva je to praksa? Kakav je to način razmišljanja? Da li je to fer odnos? Da li je to odnos prema čovjeku koji vam doprinosi da i vaš profit bude veći. Nema prelaska sa osam na četiri sata“, poručio je.

Ali, šta ako do epidemije skraćenja radnog vremena, ipak, dođe? Nema naznaka da se Vlada predvođena resornim Ministarstvom finansija i socijalnog staranja, postarala da ojača nadležne institucije, prije svega inspekcijske službe, koje će se na terenu starati o adekvatnoj primjeni usvojenih mjera. Pa, recimo, u kontinuitetu kontrolisati koliko će vremena na radnom mjestu provesti radnici sa skraćenim radnim vremenom. Četiri, osam ili, kao do sada, još neki sat više?

I koliko je, uopšte, zapošljenih u ovoj zemlji.

Premijer, u ponedjeljak kaže da od 220.000 radnika  u Crnoj Gori, njih 20 odsto (gotovo 45.000) prima minimalnu zaradu. Prema Evropa sad računici, oni će od februara kući svakog mjeseca nositi devet miliona više. Njihova zbirna neto plata biće 20,25 umjesto sadašnjih 11,25 miliona.

Ali: u programu Evropa sad koji su jesenas predstavili Krivokapić i njegovi ministri finansija i ekonomskog razvoja Milojko Spajić i Jakov Milatović, piše da je u aprilu bilo 153.000 zaposlenih. I da je 23,6 odsto njih primalo minimalnu zaradu. Razlika je u 70.000 osoba. Ili skoro dva miliona eura mjesečno, potrebnih za isplatu minimalnih neto plata.

Kako će se ta razlika reflektovati na prihode i rashode budžeta, ne znamo. Kao što ne znamo kada su se čelni ljudi Vlade frljakali brojem zaposlenih, jesenas ili sad. Krivokapić kaže da njihov projekat nije nastao bez provjera i analiza. „Na projektu je radilo 7–15 ljudi. Držali smo to u tajnosti jer smo znali da će svi imati problem sa takvim projektom”.

Svi će imati problem!? Makar to bi se moglo pokazati kao potpuno tačno.

Poslanici nijesu prihvatili izmjene Zakona o akcizama kojima je Vlada, povećavajući postojeće i uvodeći nove akcize, naumila uvećati prihode budžeta za 22,5 miliona. Neusvajanjem predloženih izmjena Zakona o PDV-u država je uskraćena za još 10 miliona planiranih prihoda. Prethodno je iz procedure povučen prijedlog Zakona o podizanju gotovine za pravna lica i preduzetnike, koji je, prema vladinim projekcijama, u budžet trebalo da donese pet miliona. Ima toga još. Na strani troškova, uvećanje u odnosu na inicijalni prijedlog teško je i izračunati. Makar dok Zakon o budžetu za 2022. ne bude objavljen u Službenom listu. Riječ je, orijentaciono, o nekih 200 miliona dodatnih rashoda u ovoj godini.

Krajem prošle nedjelje, vladajući zastupnici su riješili da Vladi uskrate mogućnost novih zaduženja (500 + 900 miliona). Ministar Spajić je odgovorio najavom da će Vlada, zbog toga, odbiti sve ponuđene amandmane. Do ponedjeljka, stvari su se još jednom preokrenule naglavačke. Vlada, ova ili neka druga, moći će da se zaduži – malo. A poslanici vladajuće većine dobili su pravo da delegiraju amandmane, približno, do iznosa jedan milion po poslaniku. Pa su tako i uradili.

Ministar Spajić je javno potvrdio taj aranžman. Koji mnogo liči na ono što je ista ta većina, prije 15-20 dana, nazivala pokušajem političke korupcije i trgovinom poslanicima. „Mi smo (Vlada) rekli da će otprilike 40 miliona eura amandmana da bude prihvaćeno. Imamo dogovor da po poslaniku (vladajuće većine – prim.autora) to bude oko million eura”, obznanio je Spajić na sjednici Odbora za budžet, finansije i ekonomiju.

Dogovoreno je, potom, potvrđeno u praksi.

Poslanik Marko Milačić je, primjera radi, svoju kvotu potrošio na amandman kojim se obezbjeđuju sredstva za isplatu zarada asistentima u nastavi za vrijeme ljetnjeg raspusta (država im je do sada „krala” plate za jul i avgust). Pola miliona. Još pola miliona namijenio je finansiranju izgradnje zavjetne biblioteke pokojnog mitropolita Amfilohija u manastiru Stanjevići. Izgleda da SPC nema para koliko se to nama čini. Ili imaju drugačije prioritete.

Potom su iz PzP-a saopštili da pet miliona eura kojima, u amandmanima, raspolaže njihov poslanički klub (pet poslanika) preusmjeravaju za zdravstvo ili povećanje penzija. Đuture. Amandmani su, tako, postali ozbiljna valuta u crnogorskom parlamentu. Nešto kao domaći bitkoini.

Ministar Spajić je, zamislite, sve to prihvatio. I planirani budžetski deficit povećao za trećinu. A budžet je dobio podršku 42 poslanika. Jedan gratis.

Onda je aktuelna većina (41) odlučila da se država, ipak, može zadužiti tokom naredne godine za nekih 70-ak miliona. Da pokrije troškove usvojenih amandmana. A nešto će preteći i za opštine, čiji su budžeti poharani projektom Evropa sad.

Vidjećemo ko je u toj trgovini bolje prošao. Ko će platiti eventualni (blago rečeno) neuspjeh – znamo. Imajte to na umu dok nazdravljate Novoj godini i novim, većim, platama.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo