Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DALEKOVODI ISJEKLI NACIONALNE PARKOVE, IAKO JE BILO DRUGIH RJEŠENJA: Ušteda u kasi, šteta u prirodi

Objavljeno prije

4 mjeseca

na

Trasa prolazi kroz zone stroge zaštite Durmitora i Emerald područja Lovćena i rijeka Komarnice, Tare i Ćehotine. Projekat od 106 miliona upitan i ekonomski, nakon što su Italijani prepolovili podmorski kabl 


Dalekovod od 400 kilovolti, koji bi trebalo da poveže jug sa sjeverom Crne Gore, kao nastavak projekta podmorskog kabla italijanske kompanije TERNA, nepovratno će ugroziti prirodu u nacionalnim parkovima Lovćen i Durmitor, a nanijeće i značajnu štetu na prostorima rijeke Komarnice,Tare i Ćehotine. 

Uprkos upozorenjima da bi dalekovod mogao da ide drugom trasom ili podzemnom kroz parkove, vlasti nijesu dovoljno marile za ekološke štete, već su se odlučili za najkraću varijantu, kako bi uštedjeli 16 miliona eura. Tako će biti presječeni djelovi nacionalnih parkova, ugrožene biljne i životinjske vrste, ali i uništeni pejzaži koji su ova područja dovela na listu baštine UNESCO.  

U Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu za koridor Čevo – Pljevlja, koji je radio biro “Liming project” Željka Asanovića, navodi se da će veću štetu pretrpjeti šumska staništa zbog fragmentacije duž cijele trase, dok će nešumska staništa biti nepovratno izgubljena na mjestu gdje se postavljaju dalekovodi. U elaboratu se precizira da će, pored teritorije NP Durmitor, trasa dalekovoda imati direktnog uticaja na dva Emerald lokaliteta – Komarnicu i Ćehotinu.

“Izgradnjom dalekovoda biće uništene manje površine NATURA 2000 staništa i u kanjonu Komarnice, na Sinjajevini i u dolini Ćehotine. Među njima nema rijetkih staništa u Crnoj Gori,” navodi se u elaboratu, koji je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) dobio od Agencije za zaštitu životne sredine. Duž kanjona Komarnice i Tare, kako se ističe, posebno na sudare sa tim instalacijama osjetljive su ptice grabljivice, koje se brzo kreću tokom hvatanja plijena. Autori elaborata ipak smatraju da, s obzirom na uzak prostor trase, “opstanak ni jedne vrste neće biti doveden u pitanje”.

Emerald je ekološka mreža područja koja su od interesa za specifičnu zaštitu. Ona funkcioniše uporedo sa programom zaštićenih područja Natura 2000 u Evropskoj uniji.

Stručnjaci za oblast energetike, dovode u pitanje i ekonomsku isplativost ovog dalekovoda i investicije od 106 miliona eura, jer je podmorski kabl svečano pušten u rad 15. novembra prošle godine, tek pola najavljivanog kapaciteta, 600 umjesto 1.200 megavata. Zato se prenos struje bez problema obavlja postojećom mrežom dalekovoda. 

Uštedom su se rukovodili i kreditori. U dokumentu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja je za projekat od 106 miliona eura dala 60 miliona eura kredita Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES), ističe se da je jedno rješenje koridora koje izbjegava oba nacionalna parka analizirano u Procjeni uticaja na životnu sredinu i društvo (Environmental and social impact assessments ESIA) u koji je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao uvid. 

“Ovaj koridor bi bio dugačak preko 200 kilometara, u poređenju sa predloženim koridorom od 152.5, odnosno duži za oko 50 km. Ovo bi povećalo troškove za oko 16 miliona eura, ili oko 27 procenata. Ova alternativa nije razmatrana kao ekonomski izvodljiva”, navodi se u tom dokumentu.

Ekonomska ušteda i kraća trasa da dalekovod prolazi 11 kilometara kroz Nacionalni part Lovćen i još tri kilometra kroz NP Durmitor.

Na sajtu EBRD se navodi da su konsultovali više nevladnih organizacija koje se bave zaštitom životne okoline, kako bi pomogli CGES u pripremanju ESIA u skladu sa Direktivom EU i zahtjevima banke. Jedna od njih je i Green home čija je izvršna direktorica Nataša Kovačević naglasila za CIN-CG, kako su upozorili EBRD da ovaj projekat nije u skladu sa principima održivosti životne sredine i tražili da se uzdrže od finansiranja u doglednoj budućnosti, osim ako se sva pitanja riješe na zadovoljavajući način.

Tokom javnih rasprava povodom procjena uticaja na životnu sredinu koje su organizovale EBRD i Agencija za zaštitu prirode i životne sredine (EPA) potencirana su tri ključna problema – ekološka šteta projekta, socio-ekonomska opravdanost i nedostaci prostornog planiranja.

“Pokušali smo da ukažemo da planirani dalekovod prolazi kroz zonu stroge zaštite NP Durmitor i drugu zonu NP Lovćen, dok dodatno prolazi kroz četiri Emerald područja (Lovćen, Durmitor, rijeke Komarnicu i Taru) kao buduća Natura 2000 područja, te da se planiranim koridorom i trasom krše odredbe Zakona o zaštiti prirode” kazala je Kovačević za CIN-CG.

Alternativa, prema njenim riječima nije izabrana jer bi izbjegavajući NP Lovćen bila duža 18 kilometara i skuplja 7,74 miliona, a u slučaju NP Durmitor to je značilo dodatnih  29 kilometara i 8,35 miliona eura više.

Kovačević  naglašava da je dalekovodom posebno ugrožen vizuelni i pejzažni identitet Durmitora i Tare: “Klasifikovan kao visoko osjetljiv, netolerantan na promjene, te je već tada bilo jasno da će kombinovani stubovi za dalekovode visine 40-50m kroz Durmitor i kanjon rijeke Tare, značajno ugroziti jedan od najvažnijih kriterijuma zbog kojeg je ovo područje proglašeno UNESCO prirodnom baštinom”.

Trasa dalekovoda na dva mjesta prekida mapu Emerald zone NP Lovćen, vidi se iz elaborata za dalekovod “Lastva – Čevo” iz novembra 2014. godine koji je CIN-CG dobio po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama. Elaborat je radio biro “Medix” Ljiljane Vuksanović za potrebe CGES. 

I biolog Vuk Iković, predstavnik organizacije KOD, ističe kako je vidljivo, da je dalekovod uzrokovao gubitak vizuelnog identiteta Lovćena, narušavajući, pored pejzažne, i biološku vrijednost parka.

Iz KOD-a smatraju da se, ukoliko se nisu mogli zaobići nacionalni parkovi, trebalo odlučiti za podzemni kabl. To ne bi bio izuzetak, jer je oko 5,5 kilometara podzemnog kabla postavljeno od jadranske obale do konvertorske stanice u Lastvi. 

“Možda bi neka druga država imala opravdanje da ne koristi podzemni kabal, ali ne i Crna Gora – jer smo Ustavom definisani kao ekološka država. Naša država treba da bude puna šuma, a ne premrežena kablovima, gajtanima i cijevima” kazao je Iković za CIN-CG.

Iz CGES su rekli za CIN-CG da je razmotrena i opcija polaganja podzemnih kablova u kombinaciji sa nadzemnim dalekovodom, ali da se takvo rješenje “pored toga što može da unese smetnje, odnosno značajne probleme u rad prenosnog sistema, izbjegava i u međunarodnoj praksi”. 

“Takav način gradnje dalekovoda bio bi i ekonomski neisplativ, naročito imajući u vidu konfiguraciju terena, odnosno planinsku topografiju i šume, gdje bi radovi na polaganju podzemnog kabla bili daleko kompleksniji, obimniji, praćeni miniranjem terena, što bi uslovilo i mnogo veći uticaj na životnu sredinu i društvo u cjelini”, tvrde iz CGES.

Tokom izbora koridora, kako ističu iz CGES u odgovorima na pitanja CIN-CG, vodilo se računa da se zaobiđu zaštićena područja, izbjegne fragmentacija nacionalnih parkova, kao i da se u što većoj mjeri koriste trase postojećih dalekovoda od 110 kilovolti.

U dokumentu EBRD-a stoji da je trasa dalekovoda na pojedinim djelovima NP Lovćen širine i do 100 metara. Iković ističe da se štetne posljedice najčešće javljaju “na udaljenosti kilometar od same trase”. On kaže da provlačenje dalekovoda ili puta onemogućava dijelu životinja da dođu do hranilišta ili prostora za razmnožavanje. Da bi pojedine vrste prešle iz jednog u drugi dio šume moraju biti izložene suncu, što će “za mnoge od njih biti smrtonosno”. Ali koje će biti posljedice nije jasno, jer u elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu za dalekovod Čevo – Pljevlja, ističe Iković, piše da ona nije detaljno istražena.

“Ukoliko sa velikom pouzdanošću ne znate u kakvom je stanju priroda, onda ne možete ni znati kako će jedan dalekovod uticati na životinjski svijet i koje mjere bi trebalo propisati za smanjenje negativnog uticaja. Ljekar vam ne može propisati ljekove prije nego što uspostavi dijagnozu “, upozorava Iković.

Pojedine šumske vrste koje su aktivne tokom obdanice moraju da pređu brisani prostor i da budu direktno izložene suncu. Ovo je kobno za vrste koje brzo gube vodu kao što su vodozemci 

Iković ističe da su, na primjer, daždevnjaci na listi zaštićenih životinja Crne Gore i visoko su osjetljivi na promjene temperature.

“Ukoliko brisani prostor prođe kroz reproduktivni centar populacije daždevnjaka (npr. jezerce ili bara), onda će ta vrsta sa tog lokaliteta nestati, jer nema gdje da polaže jaja. Slično se dešava ukolko trasa u vidu barijere sprečava daždevnjake da dođu do lokve,” kazao je sagovornik CIN-CG-a.

Dalekovod nije trasiran najbezbolnijim putem po prirodu već je, prema mišljenju Ikovića, projektovan “po sitno-sopstveničkim interesima”.

On podsjeća da nacionalnih parkovi, osim prirodnog bogatstva imaju i snažnu turističku dimenziju. Prema zvaničnim podacima svih pet prošle godine posjetilo je 600.000 osoba, najviše Durmitor.

I ornitolog Bojan Zeković iz Centra za proučavanje ptica (CZIP) kaže za CIN-CG da dodatno brine to što je “prostor Jezerske površi na Durmitoru, posebno oko Bara Žugića važan za migraciju grabljivica,” koje su ujedno i najrizičnija grupa zbog mogućnosti da stradaju od strujnog udara ili sudara sa instalacijama.

Zeković kaže da je neophodan dalji monitoring da se vidi koje su to vrste i na kojim djelovima najugroženije, ali i sugeriše postavljanje ometača i izolatora.

Portparolka EBRD Sesilija Kalatrava kazala je za CIN-CG da su prilikom izbora trase dogovorili “mjere sa CGES kako bi se umanjile posljedice u NP, uključujući lokalne analize za postavljanje stubova i tajming za građevinske radove koji su van sezone ugnježdavanja i parenja ptica”.

Za razliku od ekoloških organizacija Green Hom, KOD, CZIP i drugih, iz Javnog preduzeća Nacionalni parkovi tvrde za CIN-CG da kompletna trasa dalekovoda ide kroz treću zonu oba parka, koja, po Zakonu o zaštiti prirode podrazumijeva da se mogu razvijati naselja i prateća infrastruktura.

S obzirom da je Terna, umjesto podmorskog kabla od 1200MW postavila upola manji, ekonomista Dejan Mijović smatra da postojeća visoko-naponska prenosna mreža, izgrađena uz podršku Svjetske banke 70-tih godina prošlog vijeka, a koja spaja sve države bivše Jugoslavije, može sasvim kvalitetno da servisira svu trgovinu električnom energijom Crne Gore i njenih susjeda sa Italijom. 

“Investicija CGES-a u gradnju trafo stanice Lastva i njeno povezivanje sa postojećom prenosnom mrežom bila je racionalna i opravdana. Međutim, sasvim nepotrebno se požurilo sa gradnjom novog dalekovoda do Pljevalja i uništavanjem nacionalnih parkova nakon što je italijanska Terna odustala od polaganja druge žile kabla od 600MW, i to bez ikakve garancije da će to uraditi u doglednom roku. Stoga bi za CGES i Crnu Goru bilo najracionalnije da se odmah prekine dalja gradnja dalekovoda i korišćenje nepotrošenog dijela zajma EBRD. Čak i da se italijanski partner u međuvremenu predomisli, treba razmontirati dio dalekovoda koji je potpuno devastirao naše najljepše prirodne predjele i ugrozio opstanak lokalnog stanovništva, jer ih je učinio nepodobnim za razvoj ruralnog turizma. U svakom slučaju, potrebno je uraditi detaljnu cost-benefit analizu alternativnih opcija gradnje, tj. mogućnosti zaobilaženja ili polaganja podzemnog kabla kroz najosljetivije predjele, jer to nikad nije propisno učinjeno. Ubijeđen sam da bi takva analiza pokazala da postoji rješenje čije bi koristi za društvo bile znatno veće od nešto uvećanih troškova gradnje”, ocijenio je Mijović u razgovoru za CIN-CG. 

On podsjeća da je polazni motiv Terni bio da omogući uvoz jevtine električne energije iz regiona, jer se mogla plasirati po višim cijenama u Italiji. Računali su na veliki uvoz iz postojećih i novoizgrađenih proizvodnih kapaciteta u regionu, ne samo zelene energije, za što je bio potreban kabl od 1.200MW.  

“Odustali su kad su uvidjeli da se dešava obrnuto, da se u Italiji grade mnogobrojne, tržišno konkurentne elektrane (koje mogu preživjeti bez subvencija države) na bazi vjetra i sunca, dok Crna Gora i ostale zemlje regiona ne realizuju planirane investicije u preskupe i neisplative termoelektrane i hidroelektrane” kazao je Mijović.

Terna nije odgovorila na pitanja CIN-CG-a, da li se i kada očekuje postavljanje drugog podmorskog kabla, a iz CGES-a su rekli da je to “prvenstveno vezano za buduće potrebe tržišta električne energije kako na Balkanskom, tako i na Apeninskom poluostrvu”. Pozivajući se na izvršnog direkotra TERNE Luiđija Ferarisa, italijanski mediji su objavili da se druga žila može očekivati tek 2026-2027. 

Iz CGES-a su ranije kazali za CIN-CG da se sa radovima na izgradnji dalekovoda kroz NP Durmitor još nije počelo, osim pripreme za sječu šume na pristupnim putevima i trasi dalekovoda na teritoriji Žabljaka. Pandemija COVID-19 je, ističu, djelimično usporila radove, ali će pokušati da završe na vrijeme. 

“Planom je predviđeno da se radovi na izgradnji DV Čevo – Pljevlja završe do kraja 2021. godine,” stoji u odgovoru CGES-a. 

Ukupan budžet projekta dalekovoda je oko 106 miliona eura. Zaključno sa 2019, potrošeno je više od 95 miliona eura. Izgradnja sekcije „Lastva-Čevo“ iznosila je oko 31, dok je za dio „Čevo-Pljevlja“ opredijeljeno oko 40 miliona eura. 

 

Preko imanja, pa šta bude

Upornost CGES da prođe dalekovodom kuda je naumio pogodio je i dio građana. Cetinjanin Radomir Martinović svakog drugog dana ide u Ulcinj po mlijeko od kojeg pravi i prodaje sir. Stado krava iz Nacionalnog parka Lovćen preselio je na jug, nakon što su preko njegovog imanja postavljeni dalekovodi.

Na imanju, nekoliko kilometara prije Ivanovnih korita, osim dvije kuće, on ima i nedovršen motel. Problemi su, tvrdi, počeli kada je komisija Uprave za nekretnine sačinjena od četiri sudska vještaka utvrdila da u “koridoru ove dionice dalekovoda nema stambenih ili drugih građevinskih objekata”. 

Nakon žalbe Martinovića, ista komisija tri mjeseca kasnije zabilježila je da“dalekovodi dijagonalno dijele obradivo poljoprivredno zemljište i restlovi ostaju sa jugozapadne strane u znatno manjoj površini, sa porodičnim stambenim objektom (kućom) i pomoćnim objektom.”. 

U dokumentu komisije Uprave za nekretnine od sredine jula 2013. godine, a u koji je CIN-CG imao uvid, navodi se zabrinutost “da postoji mogućnost da električno i magnetno polje štetno utiču na zdravlje ljudi, jer podstiču razvoj malignih oboljenja, leukemije kod djece, da razaraju imunološki system organizma, stvaraju suicidne nagone kod ljudi koji duže borave u zoni dalekovoda”.

Komisija je ocijenila da CGES treba da razmotri mogućnost izmještanja trase dalekovoda. Martinović kaže da su njegovi rođaci nudili da dalekovodi pređu preko njihovih imanja. Iz CGES-a su za CIN-CG, međutim, rekli da su tokom 2017. godine analizirali kako da izbjegnu imanje Martinovića, ali, “nažalost, ni vlasnik, ni njegove komšije i rođaci nijesu pokazali spremnost za prihvatanje kompromisnog rješenja”. 

“…Razmatrana je i eventualna pravična naknada za nepokretnosti u njegovom vlasništvu koje su predmet eksproprijacije, ali imenovani nije bio saglasan sa predloženim,” kazali su iz državne kompanije.

Martinović ističe da su mu nudili oko četvrt miliona, ali da su strani vještaci utvrdili da je njegovo imanje vrijedno tri miliona eura. Zadovoljio bi se i sa dva miliona, da kupi drugu zemlju, izgradi motel i sa sinovima nastavi porodični biznis.

Do dogovora nije došlo, a CGES objašnjava da je na osnovu odluka Uprave za nekretnine i Osnovnog suda u Cetinju, postavio dalekovod preko imanja “kako je to, uostalom, predviđeno DPP-om i izdatom građevinskom dozvolom, jer vlasnik zemljišta nije dozvoljavao izvođenje bilo kakvih radova”.

Iz organizacija KOD, koja se  bavila ovim i još nekoliko slučajeva, kažu da, CGES nije pristupio na fer osnovama obeštećenju lokalnog stanovništa.  

 “Samo u 2017. godini CGES je prihodovao 34,7 miliona eura uz dobit od 4,7 miliona eura. Oni su porodici koju smo pratili nudili 2,3 eura po metru kvadratnom, iako nalaz vještaka kaže da će značajno biti umanjena mogućnost korišćenja. U okolini zemljište se prodaje preko 20 eura po metri kvadratnom”, kazao je Iković.


Promet do maksimuma

Prema podacima CGES, od puštanja u rad podmorskog kabla do kraja avgusta, uključujući tranzit preko crnogorskog sistema, iz Italije je uvezeno 916.631,59 MWh, dok je izvezeno u tu zemlju 916.641,03 MWh.

Uprkos značajnim izazovima i poremećajima na tržistu električne energije pojavom pandemije korona virusa, dosadašnji rezultati ne samo što idu u prilog tezi o isplativosti projekta podmorskog kabla, nego i prevazilaze očekivanja kompanije, ocjenjuju iz CGES, ističući da su oni “bez obzira kada će druga žila biti položena”, dobili na raspolaganje dio kapaciteta podmorskog kabla od 200 MW,  koji je na početku projekta bio definisan.

Uvidom u podatke na sajtu, može se vidjeti da je često korišten maksimum prenosne moći kabla od 600 MW.

“Prihodi operatora prenosnog sistema potiču od alokacije prekograničnih prenosnih kapaciteta. CGES je na do sada izvršenim aukcijama dodjele prekograničnih kapaciteta na granici sa Italijom prihodovao 4.435.201,93€, dok je za devet  mjeseci ove godine prihod po osnovu alokacije prekograničnih kapaciteta sa Italijom, 3.755.552,57,” navodi se u odgovoru CGES-a.

Miloš RUDOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

23 sata

na

26 Februara, 2021

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

23 sata

na

26 Februara, 2021

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

1 sedmica

na

19 Februara, 2021

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo