Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAHUKTAVANJE EPIDEMIJE: Nepoštovanje sebe

Objavljeno prije

3 godine

na

Tokom proljećnog  talasa virusa iz NKT-a su  govorili o tri moguća scenarija. Najpovoljniji je  predviđao  0,1 odsto inficiranih.  Scenario od 1 odsto oboljelog stanovništva više nije najgori

 

Najvjerovatnije imamo više oporavljenih nego što prikazujemo, saopštio je direktor Insituta za javno zdravlje Crne Gore Boban Mugoša na ovonedjeljnoj konferenciji za medije Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT).

,,Lokalni epidemiološki servisi su preopterećeni i ne stižu da ponovo komuniciraju sa svim oboljelim i utvrde da li su ispunili kriterijume da ne budu više definisani kao aktivni slučajevi. Intenzivno radimo na ažuriranju stanja, tako da će ovaj trenutni izazov sa prikazom broja oporavljenih biti uskoro prevaziđen”, rekli su Monitoru iz Instituta za javno zdravlje.

Od ponedjeljka se u Budvi, Cetinju, Kolašinu, Ulcinju i na Žabljaku primenjuju pooštrene mere za sprečavanje širenja epidemije. One podrazumijevaju zabranu rada ugostiteljskih objekata i zabranu okupljanja u kućama i stanovima svima koji nijesu članovi istog domaćinstva. Zatvorene su i škole, pa đaci nastavu prate od kuće.

Podgorica u kojoj je najviše oboljelih  i koja sedmicama ima najveći trend rasta, zamalo je ove nedjelje izbjegla zatvaranje jer zvanično broj oboljelih nije prešao 800 na 100.000 stanovnika. Iz Instituta za Monitor kažu da razvoj epidemiološke situacije u Podgorici, ali i u cijeloj državi, zavisi isključivo od toga u kojoj mjeri građani poštuju propisane mjere. ,,Ako nastavimo sa nepoštovanjem mjera i ne usvojimo pravila ponašanja koja nam pomažu u borbi sa korona virusom, broj inificiranih će rasti. U tom slučaju, sasvim je izvjesno da možemo očekivati pooštravanje mjera”. Sredinom ove nedjelje, stopa aktivnih slučajeva u Podgorici popela se na 844 oboljela na 100.000 stanovnika.

Istog dana kada je Podgorica izbjegla zatvaranje, slovenačka Vlada proglasila je stanje opšte epidemije koje će biti na snazi narednih 30 dana. Slovenija je to uradila na 317 oboljelih na 100.000 stanovnika, Crna Gora ima preko 600 oboljelih na 100.000 stanovnika. Od početka epidemije, u Sloveniji koja ima dva miliona stanovnika, umrlo je 200, u Crnoj Gori 250 ljudi.

Zato Crna Gora ima predsjednika NKT-a koji, zarad političkih poena, podriva preporuke Instituta. Milutin Simović je saopštio da u potpunosti razumije stavove budvanskih, nikšićkih i podgoričkih ugostitelja  koji se protive odluci o ograničenju radnog vremena ili privremenom zatvaranju lokala u najugroženijim opštinama. Simović je sa njima razgovarao i opet za sve probleme okrivio neodgovorne građane, zbog kojih, kako kaže, ne smiju da ispaštaju oni koji poštuju mjere.

,,Dobijamo infomacije, posebno iz nekih opština da se svake subote i nedjelje organizuju proslave, velike svadbe sa po nekoliko stotina zvanica. U pojedinim opštinama je i zbog toga došlo do tako naglog skoka oboljelih”, kazala je za TV Prva epidemiološkinja Božidarka Rakočević. Podsjetila je i  da nema dana bez smrtnih ishoda od posljedica infekcije.

Umjesto mjera, NKT je kao rješenje ponudio novu statistiku. Odlučeno je da se stopa oboljenja ne računa na broj stanovnika s popisa 2011, već prema procjenama Monstata iz 2019. godine. Tako je došlo do smanjenja broja stanovnika u sjevernim opštinama, a povećanja u Podgorici, Budvi, Tivtu… ,,Novi način računanja je donio  promjene za određeni broj južnih opština koje su zabilježile porast stanovnika. Međutim, vrlo je važno da pošaljemo poruku da je naša najvažnija referenca upravo semafor. I pored promjene osnove računanja, semafor je i dalje izuzetno relevantan i ne treba tražiti opravdanje ili način da se zaobiđu pravila koja on propisuje”, kazali su Monitoru iz Instituta.

Institut je Ministartsvu zdravlja poslao predlog nove strategije kojom se uvode brzi testovi koji bi se radili u kovid ambulantama, kao i u privatnim zdravstvenim ustanovama. O trošku države. Ovim bi se Institut rasteretio velikog pritiska a pacijenti bi manje čekali na rezultate. ,,Ovih dana imamo veliki priliv uzoraka, pokušavamo sve da istestiramo, naše ekipe rade i 18 sati dnevno”, kazao je direktor Instituta Boban Mugoša.

MANS je problematizovao dosadašnji trošak za testiranje (vidi boks). U septembru ove godine Insitut za javno zdravlje je napustio načelnik virusologije dr Zoran Vratnica, kako bi nastavio svoju karijeru u svojoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi Dijagnostika u partnerstvu sa suprugom direktora Instituta. ,,Dijagnostika je jedina privatna laboratorija koja je napravila brze testove koje je odobrila SZO, a to je informacija koju je imao direktor Instituta. To su testovi koji se koriste zbog dobre specifičnosti koja je slična PCR-u, a dobijate rezultat mnogo brže. Kako su ti testovi došli prije u Dijagnostiku, nego u Institut za javno zdravlje? Ta činjenica ne uliva povjerenje u rad direktora Mugoše”, postavila je pitanje epidemiološkinja Milena Popović – Samardžić u istraživanju MANS-a.

Rekordno radno vrijeme imaju i ostali zaposleni medicinari. Sve se češće čuju upozorenja ljekara da su zdravstveni radnici premoreni. Šef Kriznog štaba NKT-a i direktor Urgentnog centra Kliničkog centra Crne Gore dr Nermin Abdić kazao je na konferenciji NKT-a u ponedjeljak da je 96 zdravstvenih radnika pozitivno na novi korona virus, kao i sedam nemedicinskih radnika.

Predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša upoređujući situaciju u zdravstvu u zemljama regiona i kod nas kazao je da Slovenija ne zna koliko ima oboljelih ljekara, te da ljekari traže oslobađanje od krivične i profesionlane orgovornosti zbog greške koje prave zbog iscrpljenosti: ,,U Hrvatskoj sam vidio najavu da će inficirani ljekari raditi u skafanderima, u BiH je ogroman broj ljekara neopravdano na bolovanju. U Srbiji imate dvije grupe ljekara koji su suprotstavljeni jedni drugima. Jedni podržavaju vlast, drugi su protiv vlasti. To je degutantno slušati”, navodi Mugoša.

Politika je odavno inficirala i crnogorsko zdravstvo. Mediji najavljuju da će  direktor Kliničkog centra Jevto Eraković podnijeti ostavku i biti poslanik DPS-a u Skupštini. Eraković je nedavno izjavio da je stanje najozbiljnije od početka pandemije i istakao da zdravstveni sistem ipak uspješno odgovara izazovima.

U Erakovićevom stilu, odlazeći režim oštro kritikuje sve pokušaje da se problematizuje dosadašnja neuspješna borba protiv virusa. Opštinski tim za zaštitu i spašavanje Prijetonice Cetinje reagovao je na kritike epidemiološkinje Milena Popović-Samardžić koja tvrdi da je do ovako visoke stope zaražavanja došlo uslijed kasne reakcije nadležnih. Pominjući dvostruke aršine i nelogičnosti ona je ukazala da je nonsens to što su na Cetinju sva igrališta i vježbališta na otvorenom zatvorena, a teretane otvorene. ,,Ne možete dugo ljude držati zastrašene, to nije prirodno stanje i jako je iscrpljujuće. Ali ih zato možemo jako dobro edukovati”, kazala je Popović-Samardžić.

Tokom proljećnog  talasa korona virusa registrovano je ukupno 324 zaraženih. Iz NKT-a su tada govorili o tri moguća scenarija. Najpovoljniji je  predviđao da će biti 0,1 odsto inficiranih, odnosno 630, od kojih će biti hospitalizovano 140 pacijenata, a njih 35 do 40 na respiratoru. Prema drugom scenariju Crna Gora bi u jednom momentu imala oko 1.870 zaraženih, dok bi hospitalizaciju zahtijevalo 400 do 420 pacijenata. Najgori scenario predviđao je 6.300 zaraženih, odnosno jedan odsto stanovništva, a 300 do 320 pacijenata bi završilo na respiratorima.

U Crnoj Gori je trenutno, četvrtak, 4.004 oboljelih od virusa, u nedjelju je bilo 4.385, a ukupno oboljelih od početka epidemije je 16.069. To je dovelo do još crnjih predviđanja.  ,,Što se tiče scenarija, onaj od jedan odsto nije najcrnji. Ono što bi bilo jako teško i sa čim ne bi mogli da se izborimo je 10 odsto”, smatra direktor Instituta Mugoša.

Iz Instituta najavljuju da se, uz poštovanje mjera, blagi pad broja oboljelih očekuje u naredne tri sedmice. Svjetska zdravstvena organizacija je upozorila da je razvoj pandemije u Evropi ,,veoma zabrinjavajući”, a pojedini stručnjaci upozoravaju da  vrh epidemije treba očekivati u novembru i decembru.

 

Skupa testiranja u Njemačkoj

Od početka epidemije virusa korona, Institut za javno zdravlje je na testiranje uzoraka u laboratoriji u Njemačkoj potrošio 240 hiljada eura. To je bilo dovoljno za nabavku  opreme za značajno povećanje kapaciteta za testiranje na virus u Crnoj Gori i opremanje još najmanje dvije laboratorije, pokazuje dokumentacija koju je analizirao Istraživački centar MANS-a.

Tokom mjeseca jula Institut za javno zdravlje je u laboratoriju Eurofins/LifeCodexx iz Ebersburga u Njemačkoj poslao prvu pošiljku od 1.958 uzoraka za čije testiranje je plaćeno oko 107 hiljada eura. Druga pošiljka je uslijedila u septembru kada je upućen kontigent od 1.118 uzoraka, što je Institut koštalo još 61,5 hiljada eura. Ovog mjeseca je u Njemačku poslat i treći kontigent od 1.280 uzoraka za koji Institut očekuje fakturu od još 70 hiljada eura.

Institut je za 97.000 eura u septembru kupio PCR aparat i time povećao kapacitete za 20 do 30 odsto, piše MANS. Krajem septembra Institut traži od Ministarstva zdravlja dodatnih 359 hiljada za proširenje kapaciteta testiranja. Međutim tender još nije raspisan.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

4 dana

na

22 Septembra, 2023

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE REGION BORI SA CIJENAMA: Snagom države protiv poskupljenja

Objavljeno prije

4 dana

na

22 Septembra, 2023

Objavio:

Vlade Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije pokušavaju olakšati inflatorni udar na građane. Riječ je uglavnom o administartivnim mjerama kojima se ograničavaju neke cijene u maloprodaji. Analitičari upozoravaju da bi mjere mogle imati i kontraefekat u vidu nestašica ili uvoza nekvalitetnijih ali jeftinijih proizvoda. U Crnoj Gori nemamo sličnih briga. Naša Vlada za skupću ne mari

Dok crnogorske vlasti brinu postizborne brige, drugi probaju raditi ono što im je u opisu posla. Makar zbog toga što njih izbori tek čekaju. Ili građani  očekuju da se vlast odgovorno odnosi prema nevoljama koje je donijela inflacija.

Nakon kolega iz Evrope, i vlade država u regionu odlučile su da se uhvate u koštac s visokim cijenama osnovnih životnih namirnica.

Prvo se pred TV kamerama pojavio predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vućić. On je, u svom reality stilu najavljujući akciju Bolja cena – cena za narod predstavio tridesetak proizvoda koji će, makar do kraja godine, potrošačima biti dostupni po cijenama koje su  10 do 30 odsto niže od onih iz prve polovine septembra. Dakle, u Beogradu su iz potrošačke korpe probrali dio proizvoda (brašno, ulje, razni mliječni prizvodi, mesne prerađevine, kupus, grašak, marmelada, šampon za bebe, deterdžent…) odabrali po jedan, uglavnom domaći, proizvod i propisali mu jedinstvenu cijenu u svim trgovinama u zemlji. Uz računicu da će domaćinstva, kupujući baš te proizvode, moći da uštede više od 30 eura mjesečno.

Glavna zvijezda te akcije, uz Aleksandra Vučića, postala je jeftina (najjeftinija) salama u omotu, narodski –  parizer, koja se proizvodi u nekoj od fabrika Miroslava Miškovića.

Prvo su potrošači primijetili da na etiketi parizera piše kako sadrži samo 35 odsto mesa. Onda su stigle ocjene da nešto što je toliko jeftino ne može biti dobrog kvaliteta.“ Znači, 400 grama hrane za pse košta kao kilogram parizera za penzionere koji promoviše Vučić”, objavio je jedan od opozicionih političara. Potom je Vučić organizovao radni doručak na kome su on i dvojica njegovih saradnika iz Vlade Srbije (ministri finansija i trgovine) pravili sendviče sa Miškovićevim parizerom. Opozicioni političari i mediji primijetili su kako kamere nijesu zabilježile da je Predsjednik Srbije zaista jeo ponuđeni obrok.

Sve to, zapravo, nije toliko važno, jer ne može sakriti suštinu, smatra urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk. “A istina je da se u poslednje tri godine cena hrane u Srbiji povećala 57, 8 odsto – od toga je meso poskupelo za više od 50 odsto; mleko, jaja i sir više za 70 odsto, povrće za više od 80 odsto i to su zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku. U isto vreme u Srbiji je povećana penzija za 36 odsto, medijalna zarada koju prima više od polovina zaposlenog stanovništva u Srbiji povećana je za 43 odsto. Predsedniče, ako su primanja građana povećana za ovoliko odsto, a hrana poskupela za 58 odsto, da li se u Srbiji bolje živi, bez obzira na ovaj vaš parizer kome ste oborili cenu“, rekao je Ćulibrk gostujući na televiziji N1.

Dok se političari i analitičari u Srbiji spore o tome koliko će ove mjere istinski uticati na zaustavljanje inflacije i poboljšanje standarda građana, niko ne dovodi u pitanje to da će mjere trajati onoliko koliko je to obećao Predsjednik Srbije. Makar trgovci i proizvođači platili visoku cijenu toga što se baš njihov proizvod našao na listi Bolja cena. Kao što se već desilo proizvođačima žita, mesa i ulja, nakon prošlogodišnjih ograničenja cijena i zabrane izvoza za neke strateške poljoprivredne proizvode.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZIDANJE VLADE: Pritisni, pa vlada(j)

Objavljeno prije

2 sedmice

na

15 Septembra, 2023

Objavio:

Trenutno je teško izračunati kolika je  podrška Milojku Spajiću za formiranje  vlade, i ima li je.  Pored kontradiktornih izjava pojedinih političkih funkcionera na tu temu, nije jasno ni da li neke od tih izjava služe tek za bolje pozicioniranje u budućoj vladi. Očigledni su jedino   pritisci na mandatara – sa svih strana

 

Mjesec dana otkako je lider PES-a Milojko Spajić dobio mandat da sastavi vladu, ne zna se ne samo kada će vlada biti formirana, nego ni kolika je podrška Spajiću i ima li većinu neophodnu za njeno formiranje.  Pregovori se vode mimo očiju javnosti. Javno su vidljivi  samo različiti pritisci na Spajića kada je u pitanju model buduće vlade.

Spajić ćuti. Nije se na temu formiranja vlade  obratio javnosti otkako je krajem avgusta saopštio da Koalicija ZBCG, odnosno bivši Demokratski front,  neće biti u vladi. Tada je najavio vladu  koju će podržati 44 poslanika koja su ga i podržala za mandatara, ali i saopštio  da “još nema punu potvrdu od svih”. 

Spajića su za mandatara podržala 44 poslanika: PES sa partnerima kojima pripada 24 mandata, Demokrate sa 7 mandata, Bošnjačka stranka sa 6, SNP sa dva poslanika, Albanska alternativa i Demokratski savez sa dva poslanika, DUA, FORCA I HGI sa po jednim poslanikom.

Spajićeva rezerva o podršci 44 poslanika je očito izrečena sa razlogom.  Podrška poslije podjela u PES-u i partnerima sa liste, oko učešća ZBCG u vladi otopila se na 41. To je minimum za formiranje vlade.

Spajić je dobio javne kritike od strane svog  partijskog potpredsjednika,   predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zbog načina na koji vodi pregovore  i izgubio podršku Ujedinjene Crne Gore i dvije poslanice PES-a.  U međuvremenu su vođena dva neformalna razgovora između Spajića i Milatovića povodom različitih stavova  u načinu formiranja vlade, no nije bilo javnih saopštenja o njihovom sadržaju i rezultatima.   Ne računajući izjavu Milatovića nakon sastanaka da „ima povjerenje u Spajića“, koja se tumači kako se kome dopada.  

Upitan da li  je došlo do približavanja njegovih i Spajićevih stavova oko formiranja nove vlade, odnosno da li on i dalje ostaje pri stavu da koalicija ZBCG treba da bude njen dio,  Milatović je rekao da ostaje pri stavu da “odluka o novoj crnogorskoj vladi treba da bude donesena u Crnoj Gori”.

“To je stvar Crne Gore i mislim da se oko toga slažemo, kao i oko programa koji bi ta vlada trebala da isporuči, a to je dodatan fokus na vladavini prava”, saopštio je.

Šta god značila Milatovićeva izjava, trenutno je teško izračunati kolika je stvarna podrška Spajiću. Pored kontradiktornih izjava pojedinih političkih funkcionera na tu temu, nije  jasno ni da li te izjave služe tek za bolje pozicioniranje u budućoj vladi.

Ove sedmice, nakon podužeg vremena,  oglasio se lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković, i to iz Beograda. Joković koji se nije oglašavao dok je padala podrška Spajiću, a na čija dva mandata Spajić očito računa, saopštio je za provučićevsku  Politiku, da za njegovu partiju „nije prihvatljiva slaba vlada, koju podržava 41 poslanik ili njih 43”.

“Tražimo vladu koja ima širu podršku najmanje 49 poslanika kako bi se reforme u pravosuđu mogle sprovesti, kazao je Joković. On je, međutim,  ipak obazrivo saopštio da  SNP još nije donio odluku o ulasku u vladu. “A da li ćemo i pod kojim okolnostima, o tome ćemo blagovremeno obavijestiti  javnost”.

Sličnu poziciju prethodno je postavio i CIVIS, koji je na junskim izborima izašao sa PES-om, a na čije glasove je, kao i SNP-a, računao Spajić.

Joković je u javnost izašao dva dana nakon izjave člana Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) Andreja Milovića da  će SNP biti dio nove vlade i da privode kraju pregovore sa tom strankom.

“Vlada je u globalu dogovorena, ostalo je da se unutar koalicije dogovorimo oko finesa”, kazao je on. Milović je saopštio  i da su doskorašnja članica Alternative Jelena Nedović, CIVIS i Novska lista “apsolutno” za formiranje vlade. Finese su, čini se,  ipak malo ozbiljnije.

Andrija Mandić, lider ZBCG,  ubrzo je nakon Jokovićeve izjave izašao sa novim planom.“Nakon izjave lidera SNP-a Vladimira Jokovića, otkriveno da Spajić nema šanse da sastavi kabinet od pobjednika izbora”, saopštio je. Pozvao je na objedinjavanje.

“Dobro bi bilo i želio bih da se desi da se svi koji su pobijedili 30. avgusta objedine. Ako neće Pokret Evropa sad, mi drugi da se objedinimo i kažemo PES-u vi ste naš partner – hoćete li sa nama ili DPS-om? Da budu zajedno SNP, URA, CIVIS, Ujedinjena Crna Gora i koalicija ZBCG, kako bismo pomogli Spajiću da uradi ono što je ispravno i što je obećano građanima. To je da se DPS neće vratiti na vlast, da ćemo se obračunati sa organizovanim kriminalom i korupcijom i da ćemo poštovati većinsku volju koja je jasno iskazana”, rekao je Mandić.

Pozvani se još nijesu oglašavali da prokomentarišu Mandićev plan.

Prethodno je  poslanik ZBCG Slaven Radunović kazao da je “cijeloj  Crnoj Gori jasno da mandatar Milojko Spajić nema većinu za osnivanje Vlade Crne Gore”a jedan od lidera ZBCG Milan Knežević saopštio da Spajiću u PES-u nedostaje podrška četiri a ne dva poslanika.

Pritisci na Spajića ne dolaze samo iznutra. Američki zvaničnik Gabrijel Eskobar saopštio je ove sedmice, bez diplomatskih rukavica i manira, da “u vladu ne treba uvoditi antizapadnu stranku”.

On je za Glas Amerike kazao  “da posvećenost evropskom putu, članstvu u NATO-u i borbi protiv korupcije ne ispunjava svaka stranka u političkom spektru u Crnoj Gori”

“Međutim, vjerujem i da predsjednik Milatović i mandatar Spajić dijele te ciljeve i izazov je da bi trebalo da sastave vladu od stranaka za koje vjeruju da će ih ispuniti. Postoje neki narativi koji veoma odmažu. Jedan je da bi isključivanje najveće antizapadne stranke bilo protivno volji naroda. To nije tačno. Voljom naroda se biraju pojedinačne stranke, a na mandataru je da utvrdi kako će sastaviti vladu. Drugi je da bi se isključili glasovi etničkih Srba. Rekao bih da ni kod jedne od stranaka s kojima mandatar Spajić želi da formira vladu ne postoji antisrpsko raspoloženje. U stvari, priličan broj ima značajan dio birača koji su etnički Srbi”, kazao je američki zvaničnik.

On je ocijenio i da “postoji najmanje jedna stranka koja kaže da je spremna da prihvati bilo koju spoljnopolitičku odluku vlade, ako im Beograd to dozvoli. To je suštinski nedemokratski i neprihvatljivo – ideja da bi jedan dio koalicije kontrolisala strana vlada i da bi taj dio bio više lojalan lideru strane zemlje, a ne premijeru ili crnogorskim biračima”.

Komentaišući kritike da SAD i Zapad vrše neprimjeren uticaj na formiranje vlade,  Eskobar je kazao da postoji pritisak unutar stranaka, sa svih strana, na to kako bi trebalo formirati vladu.

“Naše ohrabrivanje je veoma otvoreno i javno. I naša očekivanja su veoma jasna građanima Crne Gore. Nisam siguran da su neki ljudi, koji vrše pritisak da druga stranka uđe u vladu, toliko transparentni i otvoreni o tome zašto je žele u vladi”.

Mandić je, komentarišući Eskobavu ocjenu, kazao da oni nijesu antizapadna stranka. “Mi u našim programima imamo opredjeljenja da Crna Gora bude dio EU. Mi nijesmo antizapadna stranka. Mi smo i prihvatili principe mandatara. Rekli smo i da stavljamo moratorijum na pitanje članstva u NATO”, kazao je Mandić.Pri tom je napomenuo:   “Može se samo zamisliti šta bi bilo da je izjavu poput Eskobarove dao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić”.

Teško je predvidjeti kako će se odvijati budući politički procesi. Jasno je samo da  uskoro ovdje neće doći doba principijelnosti i odgovornosti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo