Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAHUKTAVANJE EPIDEMIJE: Nepoštovanje sebe

Objavljeno prije

na

Tokom proljećnog  talasa virusa iz NKT-a su  govorili o tri moguća scenarija. Najpovoljniji je  predviđao  0,1 odsto inficiranih.  Scenario od 1 odsto oboljelog stanovništva više nije najgori

 

Najvjerovatnije imamo više oporavljenih nego što prikazujemo, saopštio je direktor Insituta za javno zdravlje Crne Gore Boban Mugoša na ovonedjeljnoj konferenciji za medije Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT).

,,Lokalni epidemiološki servisi su preopterećeni i ne stižu da ponovo komuniciraju sa svim oboljelim i utvrde da li su ispunili kriterijume da ne budu više definisani kao aktivni slučajevi. Intenzivno radimo na ažuriranju stanja, tako da će ovaj trenutni izazov sa prikazom broja oporavljenih biti uskoro prevaziđen”, rekli su Monitoru iz Instituta za javno zdravlje.

Od ponedjeljka se u Budvi, Cetinju, Kolašinu, Ulcinju i na Žabljaku primenjuju pooštrene mere za sprečavanje širenja epidemije. One podrazumijevaju zabranu rada ugostiteljskih objekata i zabranu okupljanja u kućama i stanovima svima koji nijesu članovi istog domaćinstva. Zatvorene su i škole, pa đaci nastavu prate od kuće.

Podgorica u kojoj je najviše oboljelih  i koja sedmicama ima najveći trend rasta, zamalo je ove nedjelje izbjegla zatvaranje jer zvanično broj oboljelih nije prešao 800 na 100.000 stanovnika. Iz Instituta za Monitor kažu da razvoj epidemiološke situacije u Podgorici, ali i u cijeloj državi, zavisi isključivo od toga u kojoj mjeri građani poštuju propisane mjere. ,,Ako nastavimo sa nepoštovanjem mjera i ne usvojimo pravila ponašanja koja nam pomažu u borbi sa korona virusom, broj inificiranih će rasti. U tom slučaju, sasvim je izvjesno da možemo očekivati pooštravanje mjera”. Sredinom ove nedjelje, stopa aktivnih slučajeva u Podgorici popela se na 844 oboljela na 100.000 stanovnika.

Istog dana kada je Podgorica izbjegla zatvaranje, slovenačka Vlada proglasila je stanje opšte epidemije koje će biti na snazi narednih 30 dana. Slovenija je to uradila na 317 oboljelih na 100.000 stanovnika, Crna Gora ima preko 600 oboljelih na 100.000 stanovnika. Od početka epidemije, u Sloveniji koja ima dva miliona stanovnika, umrlo je 200, u Crnoj Gori 250 ljudi.

Zato Crna Gora ima predsjednika NKT-a koji, zarad političkih poena, podriva preporuke Instituta. Milutin Simović je saopštio da u potpunosti razumije stavove budvanskih, nikšićkih i podgoričkih ugostitelja  koji se protive odluci o ograničenju radnog vremena ili privremenom zatvaranju lokala u najugroženijim opštinama. Simović je sa njima razgovarao i opet za sve probleme okrivio neodgovorne građane, zbog kojih, kako kaže, ne smiju da ispaštaju oni koji poštuju mjere.

,,Dobijamo infomacije, posebno iz nekih opština da se svake subote i nedjelje organizuju proslave, velike svadbe sa po nekoliko stotina zvanica. U pojedinim opštinama je i zbog toga došlo do tako naglog skoka oboljelih”, kazala je za TV Prva epidemiološkinja Božidarka Rakočević. Podsjetila je i  da nema dana bez smrtnih ishoda od posljedica infekcije.

Umjesto mjera, NKT je kao rješenje ponudio novu statistiku. Odlučeno je da se stopa oboljenja ne računa na broj stanovnika s popisa 2011, već prema procjenama Monstata iz 2019. godine. Tako je došlo do smanjenja broja stanovnika u sjevernim opštinama, a povećanja u Podgorici, Budvi, Tivtu… ,,Novi način računanja je donio  promjene za određeni broj južnih opština koje su zabilježile porast stanovnika. Međutim, vrlo je važno da pošaljemo poruku da je naša najvažnija referenca upravo semafor. I pored promjene osnove računanja, semafor je i dalje izuzetno relevantan i ne treba tražiti opravdanje ili način da se zaobiđu pravila koja on propisuje”, kazali su Monitoru iz Instituta.

Institut je Ministartsvu zdravlja poslao predlog nove strategije kojom se uvode brzi testovi koji bi se radili u kovid ambulantama, kao i u privatnim zdravstvenim ustanovama. O trošku države. Ovim bi se Institut rasteretio velikog pritiska a pacijenti bi manje čekali na rezultate. ,,Ovih dana imamo veliki priliv uzoraka, pokušavamo sve da istestiramo, naše ekipe rade i 18 sati dnevno”, kazao je direktor Instituta Boban Mugoša.

MANS je problematizovao dosadašnji trošak za testiranje (vidi boks). U septembru ove godine Insitut za javno zdravlje je napustio načelnik virusologije dr Zoran Vratnica, kako bi nastavio svoju karijeru u svojoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi Dijagnostika u partnerstvu sa suprugom direktora Instituta. ,,Dijagnostika je jedina privatna laboratorija koja je napravila brze testove koje je odobrila SZO, a to je informacija koju je imao direktor Instituta. To su testovi koji se koriste zbog dobre specifičnosti koja je slična PCR-u, a dobijate rezultat mnogo brže. Kako su ti testovi došli prije u Dijagnostiku, nego u Institut za javno zdravlje? Ta činjenica ne uliva povjerenje u rad direktora Mugoše”, postavila je pitanje epidemiološkinja Milena Popović – Samardžić u istraživanju MANS-a.

Rekordno radno vrijeme imaju i ostali zaposleni medicinari. Sve se češće čuju upozorenja ljekara da su zdravstveni radnici premoreni. Šef Kriznog štaba NKT-a i direktor Urgentnog centra Kliničkog centra Crne Gore dr Nermin Abdić kazao je na konferenciji NKT-a u ponedjeljak da je 96 zdravstvenih radnika pozitivno na novi korona virus, kao i sedam nemedicinskih radnika.

Predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša upoređujući situaciju u zdravstvu u zemljama regiona i kod nas kazao je da Slovenija ne zna koliko ima oboljelih ljekara, te da ljekari traže oslobađanje od krivične i profesionlane orgovornosti zbog greške koje prave zbog iscrpljenosti: ,,U Hrvatskoj sam vidio najavu da će inficirani ljekari raditi u skafanderima, u BiH je ogroman broj ljekara neopravdano na bolovanju. U Srbiji imate dvije grupe ljekara koji su suprotstavljeni jedni drugima. Jedni podržavaju vlast, drugi su protiv vlasti. To je degutantno slušati”, navodi Mugoša.

Politika je odavno inficirala i crnogorsko zdravstvo. Mediji najavljuju da će  direktor Kliničkog centra Jevto Eraković podnijeti ostavku i biti poslanik DPS-a u Skupštini. Eraković je nedavno izjavio da je stanje najozbiljnije od početka pandemije i istakao da zdravstveni sistem ipak uspješno odgovara izazovima.

U Erakovićevom stilu, odlazeći režim oštro kritikuje sve pokušaje da se problematizuje dosadašnja neuspješna borba protiv virusa. Opštinski tim za zaštitu i spašavanje Prijetonice Cetinje reagovao je na kritike epidemiološkinje Milena Popović-Samardžić koja tvrdi da je do ovako visoke stope zaražavanja došlo uslijed kasne reakcije nadležnih. Pominjući dvostruke aršine i nelogičnosti ona je ukazala da je nonsens to što su na Cetinju sva igrališta i vježbališta na otvorenom zatvorena, a teretane otvorene. ,,Ne možete dugo ljude držati zastrašene, to nije prirodno stanje i jako je iscrpljujuće. Ali ih zato možemo jako dobro edukovati”, kazala je Popović-Samardžić.

Tokom proljećnog  talasa korona virusa registrovano je ukupno 324 zaraženih. Iz NKT-a su tada govorili o tri moguća scenarija. Najpovoljniji je  predviđao da će biti 0,1 odsto inficiranih, odnosno 630, od kojih će biti hospitalizovano 140 pacijenata, a njih 35 do 40 na respiratoru. Prema drugom scenariju Crna Gora bi u jednom momentu imala oko 1.870 zaraženih, dok bi hospitalizaciju zahtijevalo 400 do 420 pacijenata. Najgori scenario predviđao je 6.300 zaraženih, odnosno jedan odsto stanovništva, a 300 do 320 pacijenata bi završilo na respiratorima.

U Crnoj Gori je trenutno, četvrtak, 4.004 oboljelih od virusa, u nedjelju je bilo 4.385, a ukupno oboljelih od početka epidemije je 16.069. To je dovelo do još crnjih predviđanja.  ,,Što se tiče scenarija, onaj od jedan odsto nije najcrnji. Ono što bi bilo jako teško i sa čim ne bi mogli da se izborimo je 10 odsto”, smatra direktor Instituta Mugoša.

Iz Instituta najavljuju da se, uz poštovanje mjera, blagi pad broja oboljelih očekuje u naredne tri sedmice. Svjetska zdravstvena organizacija je upozorila da je razvoj pandemije u Evropi ,,veoma zabrinjavajući”, a pojedini stručnjaci upozoravaju da  vrh epidemije treba očekivati u novembru i decembru.

 

Skupa testiranja u Njemačkoj

Od početka epidemije virusa korona, Institut za javno zdravlje je na testiranje uzoraka u laboratoriji u Njemačkoj potrošio 240 hiljada eura. To je bilo dovoljno za nabavku  opreme za značajno povećanje kapaciteta za testiranje na virus u Crnoj Gori i opremanje još najmanje dvije laboratorije, pokazuje dokumentacija koju je analizirao Istraživački centar MANS-a.

Tokom mjeseca jula Institut za javno zdravlje je u laboratoriju Eurofins/LifeCodexx iz Ebersburga u Njemačkoj poslao prvu pošiljku od 1.958 uzoraka za čije testiranje je plaćeno oko 107 hiljada eura. Druga pošiljka je uslijedila u septembru kada je upućen kontigent od 1.118 uzoraka, što je Institut koštalo još 61,5 hiljada eura. Ovog mjeseca je u Njemačku poslat i treći kontigent od 1.280 uzoraka za koji Institut očekuje fakturu od još 70 hiljada eura.

Institut je za 97.000 eura u septembru kupio PCR aparat i time povećao kapacitete za 20 do 30 odsto, piše MANS. Krajem septembra Institut traži od Ministarstva zdravlja dodatnih 359 hiljada za proširenje kapaciteta testiranja. Međutim tender još nije raspisan.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

PO MILOSTI SPC-a: Ordenje za zaslužne političare

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ordeni SPC-a na grudima političara svjedoče o prevrtljivosti politike i promjenama težnji i interesa. I o kontinuitetu bliskosti SPC-a sa politikom

 

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije uručio je, protekle sedmice, na Miholjskoj prevlaci kod Tivta Orden prvog stepena Svetog Petra Drugog Lovćenskog Tajnovidca direktoru i predsednik odbora direktora Elektroprivrede – Nikoli Rovčaninu i Milutinu Đukanoviću, kao i predsjedniku i članici borda Rudnika uglja Dušanu Janjuševiću i Slavici Batinić.

Ordeni su dodijeljeni „za djelatnu ljubav prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a posebno za nesebičnu pomoć Manastiru Svetog Arhangela Mihaila na Miholjskoj prevlaci”. Rovčanin i Janjušević su funkcioneri Demokrata, a Đukanović Demokratskog fronta.

Opozicija je reagovala i optužila funkcionere vladajućih partija da su dobili ordenje za uništavanje državne energetske kompanije. Mimo politike, primjetno je da je EPCG od preuzimanja kompanije od strane nove vlasti ukinula neka sponzorstva za sportske saveze, muzičke i kulturne manifestacije. S druge strane, crkvi se sve češće izlazi u susret sa donacijama. Tokom ove godine EPCG je donirala novac za izgradnju skulpture Svetog Save u Goliji (5.000 eura), obnovu hrama u selu Muževice (3.000 eur), renoviranje i adaptaciju prostorija Parohijskog doma u Toploj (5.000 eura), održavanje i tekuće potrebe za Hram Sv. Dimitrija u Kolašinu (3.000 eura), kupovinu zemljišta zbog ,,nastavka aktivnosti“ za izgradnju Sabornog hrama na Žabljaku (10.000 eura).

I tokom prošle godine, EPCG je pomagao brojnim crkvama i manastirima po Crnoj Gori. Kako piše Pobjeda nova donatorska strategija izlazi u susret i  organizacijama bliskim crkvi: Institutu za srpsku kulturu, Klubu dobrovoljnih davalaca krvi Sveti Sava Nikšić, Matici srpskoj, NVO Miholjski zbor Pljevlja, Časopis za književnost, istoriju i kulturu Glas Holmij iz Kolašina, Udruženju srpskih epskih pjesnika Crne Gore Radovan Bećirović Trebješki, Bratstvu pravoslavne omladine Sveti Pantelejmon Tivat…

Pomoć SPC-u i od strane bivše vlasti nije bila neuobičajena, kada je to trebalo. To pokazuje i slučaj funkcionera DPS-a Predraga Boškovića. Obavljajući jednu od brojnih funkcija, Bošković je dok je bio predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja pomogao izgradnju pravoslavnog hrama u Pljevljima. I za to je od SPC-a dobio Orden Svetog Save.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE IGRE OKO ULCINJSKE SOLANE: Dosoljavanje soli

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se činilo da su otklonjene prepreke i da kreće revitalizacija Solane, opet su, odlukama Vrhovnog, pa Upravnog suda, stvari vraćene unazad, kada je riječ o vlasništvu nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Na potezu je ponovo Vlada Crne Gore

 

Upravni sud Crne Gore usvojio je prošlog mjeseca tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli Bajo Sekulić Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte iz jula 2021. godine, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem naše jedine fabrike za proizvodnju slanih kristala. Na osnovu toga Uprava za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Ulcinj, upisala je pravo svojine na ime države Crne Gore.

Upravni sud, prethodno je u aprilu, odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku, preinačio presudu.

Tako je napravljen korak unazad što se tiče statusa Solane, odnosno vlasništva nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Vladin savjet je tek nakon deset godina donio mišljenje, na osnovu stava eksperata, da u procesu privatizacije za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Podsjetimo se da je Eurofond za kupovinu većinskog paketa akcija, od oko 72 odsto, platio 800.000 eura. I to akcijama stare devizne štednje!

Ubrzo nakon toga u ovu najstariju ulcinjsku kompaniju je uveden najprije programirani, a onda 2011. i klasični stečaj. Eurofond je u cijelom tom periodu imao pravo korišćenja nad zemljištem Solane. Na prvom javnom pozivu za prodaju tog preduzeća stečajna uprava je navela početnu cijenu od 257 miliona eura.

Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine. Predstavnici manjinskih akcionara su, nakon toga, najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. „Faktički je Vlada izvršila eksproprijaciju Solane, jer nemaju papire da je imovina bila državna“, smatraju oni.

U Vladi Crne Gore su uvjereni da je državi vraćena vrijednost od 200 miliona eura. Prema riječima premijera Dritana Abazovića, Solana je samo jedan primjer korupcije sa pečatom države. ,,Bivši vlasnici namjeravali su da prodaju Solanu za 250 ili čak i 300 miliona eura, koju su kupili za 800 hiljada. Ovaj problem traje 20 godina jer su oni bili povezani sa državnim vrhom”, rekao je on. Abazović je naglasio  da  rješavanje imovinsko-pravnih odnosa znači da država može nesmetano da pregovara o vraćanju proizvodnje i života na tom području, kojim već više od šest godina upravljaju Nacionalni parkovi Crne Gore.

Prije odluke Upravnog suda bili su optimisti i u civilnom sektoru. ,,Glavni kamen spoticanja bila je vlasnička struktura. Mi smo zahvalni jer je to pitanje riješeno”, kazala je direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) Jovana Janjušević.

Ta renomirana organizacija je osigurala donaciju od pola miliona eura koja bi se investirala u oporavak Solane. ,,Novac bi trebao biti usmjeren na izradu geodetske podloge. To je  preduslov za dalju izradu dokumentacije potrebne za obnovu nasipa i pratećih ekoloških dozvola, nabavku dva bagera, nabavku i instaliranje nove pumpne stanice 31, koja predstavlja samo srce Ulcinjske solane bez koje nije moguća buduća proizvodnja kao ni povoljno upravljanje hidrološkim režimom“, saopštila je Janjuševićeva.

Ona je najavila i izradu hidrološke studije. Ta studija  bi dala precizne informacije kako upravljati vodama Solane u cilju obezbjeđivanja povoljnog ekološkog statusa za mnoge ugrožene vrste koje zavise od zdrave i vitalne Solane, kao i očuvanje Natura 2000 habitata.

,,Uz saglasnost stečajnog upravnika, u toku je adaptacija budućeg muzeja i informativnog centra Parka prirode Ulcinjska solana koji će imati jedinstvenu umjetničku postavku”, navode iz CZIP-a.

Zahvaljujući podršci Njemačkog federalnog ministarstva za životnu sredinu i zaštitu prirode, CZIP će kroz naredne dvije godine razvijati šemu monitoringa biodiverziteta za Solanu kako bi ona bila operativna za buduće upravljačko tijelo.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Opštine Ulcinj su najavili da će do kraja ove godine osnovati zajedničko privredno društvo koje će upravljati Parkom prirode Ulcinjska solana.

,,Brojni primjeri iz regiona, Evrope i svijeta govore da smo na pravom putu, i da je turistička valorizacija bivših fabrika soli, okrenuta prirodi i ornitologiji, jedini održivi model. Opština Ulcinj je formirala i Sekretarijat za ekologiju koji će se aktivno uključiti u rješavanje problematike Solane i za tu svrhu imati i poseban namjenski budžet”, kazao je predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

Sva ova predviđena dinamika, na kojoj posebno insistiraju evropske institucije, je sada dovedena u pitanje. Iz Upravnog suda su saopštili da će u ponovnom postupku, Vlada Crne Gore imati u vidu primjedbe ukazane njihovom presudom, s tim što će tužiocu omogućiti učešće u postupku, shodno Zakonu o opštem upravnom postupku. ,,Na taj će mu  način omogućiti da u raspravi, iznese činjenice i pruži potrebne dokaze za svoje tvrdnje, s obzirom na to da mu to u prethodnom postupku nije bilo omogućeno. Nakon otklanjanja svih ovih nepravilnosti, tuženi će biti u mogućnosti da donese, novu i na zakonom zasnovanu odluku”, navodi se u obrazloženju presude.

Dok se čeka na novu odluku Vlade, u Ulcinju se nadaju da će se sistematskom i planskom devastacijom Solane konačno pozabaviti Državno tužilaštvo. Posebno zato što je u maju najavljeno razotkrivanje stečajne mafije koja je državu oštetila za desetine miliona eura. Među preduzećima u kojima najduže traje stečajni postupak, uz brojne nezakonitosti, je svakako i Ulcinjska solana.

Bivši radnici te kompanije ističu da do sada niko nije odgovarao za to. ,,I danas kada pitate te ljude iz Privrednog suda oni govore da su radili sve po zakonu. Zato ih mi radnici i zovemo – stečajna mafija“, rekao je Veselin Mitrović., nekadašnji rukovodilac finansija u Solani

                                                                                           Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BRONZANA MEDALJA NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Rukometašice pokazale kako se može

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Francuzi čude kako ih, pored brojnih prednosti koje imaju,  pobjeđuju crnogorske rukometašice, naše kažu da je to zbog toga što je igra u državnom dresu za njih više od sporta

 

Rukometašice Crne Gore u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu pokazale su publici svu draž, neizvjesnost i katarzu igre. Željom i borbenošću savladale su dvostruke olimpijske prvakinje, reprezentativke Francuske.

Kao i prije deset godina kada su osvojile zlatnu medalju protiv Norveške (2012. Beograd), i ovaj put su do odličja došli u iscrpljujućim produžecima. ,,Sjećam se da sam se okrenula u pravcu klupe i pitala ko može da igra, sve su skočile i pokazale prstom na grudi”, priča o atmosferi i htjenju u produžecima selektorka Bojana Popović.

Bila je ovo prva pobjeda crnogorskih rukometašica nad Francuskom, još od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Treba imati na umu da  Francuska ima 500 hiljada registrovanih rukometašica i rukometaša sa 3.300 klubova, 60 trenera koje plaća država, budžet od 21 milion eura dok je samo u njihovom savezu zaposleno 160 osoba…

O tom odnosu Francuske prema crnogorskoj, za njih, rukometnoj enigmi Bojana Popović je za Antenu M kazala: ,,Oni stalno pričaju o nama. Analiziraju na koji način, kako je to moguće da sa toliko registrovanih igrača i igračica, akademijama sa hiljadama djevojčica i dječaka, skautima koji po Africi traže i dovode talentovanu djecu… kako mi sa šezdesetak registrovanih seniorki uspijevamo da ih dovedemo u situaciju da se muče sa nama ili da ih pobijedimo, kao što smo sada. Ja vjerujem da će opet sada time da se bave, jer im ništa nije jasno. Baš ništa!”.

Za razliku od inostranih rukometnih stručnjaka, domaćima je sve bilo ,,jasno”. Iako, pored vaterpolista, jedine u ekipnim sportovima imaju kvalitet da se redovno takmiče na najvećim turnirima, rukometašice su u posljednjoj deceniji često bile na meti kritika. Nakon što su osvojile  srebro na Olimpijskim igarama u Londonu 2012, i zlato na EP u Beogradu, uslijedila je pauza sa medaljama. Na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. zaustavljene su u osmini finala, godinu kasnije postigle su uspjeh, ali bez medalje, osvojivši četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Do medalje nijesu stigle ni na Svjetskom prvenstvu 2015. i 2019. Taj niz je prekinut bronzom iz Ljubljane, trećom medaljom osvojenom na velikim takmičenjima.

,,Nijesmo se bavili komentarima. Bili smo fanatici. I drugi vole ovaj sport, igraju ga na visokom nivou, ali mi dajemo mnogo više”, kazala je prva saradnica selektroke Maja Savić.

Pored uspjeha igračica, u rukometnom svijetu odjeknulo je i navijanje za reprezentaciju Crne Gore. Preko 10.000 ljudi gromoglasno ih je bodrilo  tokom tri meča grupne faze koji su odigrani u SC Morača u Podgorici.

Navijački karavan pratio je ,,lavice” u Skoplje, a dvije hiljade navijača pokazalo je euforičnu privrženost svojoj ekipi i u Ljubljani. U svim izjavama reprezentativke i stručni tim ne kriju da su u ovaj uspjeh ugrađeni i navijači. ,,Svaku riječ smo čuli. Ohrabreni smo bili, a ko ne bi bio nakon, Crna Goro, volim te“, istakla je Savić.

Publika je, nakon uspijeha u Ljubljani, rukometašice dočekala na Aerodromu u Podgorici. Selektroka Popović, nekada najbolja igračica svijeta, kojoj je ovo prva trenerska medalja, kazala je da se rukometni svijet pita kako prave ovakve rezultate: ,,Bez zajedništva i timskog duha možeš da budeš igrački genije, možeš da budeš ne znam kakav trener, ali neće biti rezultata. Mi smo bile tim u svim mečevima”.

Osvrnula se i na kritike, koje su u ovdašnjoj javnosti često jedina stvarnost: ,,Bilo je kritika, a valjalo bi ponekad uputiti i lijepu riječ, podržati i kada ne ide, jer su ovo naša djeca, koja vole ovo što rade, koja stvaraju neki svoj put i potrebna im je podrška. Hvala svima, i onima koji vjeruju i onima koji ne vjeruju, a mi ćemo se uvijek boriti do kraja i koliko možemo”, kazala je Popovićeva.

Svečani doček za rukometašice upriličen je i u utorak veče u SC MoračaBemax areni. Jovanka Radičević,  koja je proglašena za najbolje desno krilo evropskog šampionata, zahvalila se navijačima i svima koji su ih podržali. Ona je postigla preko 1.100 golova u nacionalnom dresu, a utakmica sa Francuskom bila je njena posljednja za reprezentaciju Crne Gore.

Milena Raičević koja je meč za bronzanu medalju propustila zbog povrede, po dolasku u Podgoricu, kaže: ,,Pobjeđivale smo na veliko srce, koliki god da imamo, srce je ono što prednjači, što nam daje snagu da osvajamo medalje”.

I dok je na sportskom terenu dokazana priča da talenat, pregnuće i srce donose uspjeh, mimo njega, bez kuraži i želje za uspjehom, sve i dalje ostaje u domenu pizme i podjela.

Lavice su osvajanjem medalje sportskim kritičarima zapušile usta, ali čak ni uspjeh ne može utišati one brojnije koje su povezane sa politikom. Ta podbadanja koja su pratila rukometašice i tokom ovog prvenstva, najčešće su banalna – od boje dresa, preko pjesme koje su slušale u autobusu… do stalnih zamjerki da su jedne od simbola ,,starog režima” te da previše napadno (njihovi kritičari kažu iritantno) iskazuju privrženost državi i njenim simbolima (preglasno pjevaju himnu, previše mašu zastavama…).

Da se te kritike i te kako reflektuju i na trenutnu vlast svjedoči nezadovoljstvo čelnika Rukometnog saveza, stručnog štaba i igračica zbog izostanka adekvatne podrške, prije svega finansijske, tokom organizacije i priprema za Evropsko prvenstvo. Već smo pominjali izjavu predsjednika Rukometnog saveza Crne Gore Petra Kapisode: ,,Ovo prvenstvo nijesu organizovale tri države, nego su ga organizovale − država Slovenija, država Sjeverna Makedonija i Rukometni savez Crne Gore”.

Slično je, po povratku iz Slovenije, govorila i jedna od najboljih rukometašica reprezentacije Milena Raičević: „Nijesmo imali nikakvu podršku od države, što je – ne znam koju bih riječ mogla da izaberem – jer je zaista to sramota“.

I selektorka Popović nije krila stav da je izostala pomoć države  Rukometnom savezu i ŽRK Budućnost. Naglasila je da su sportisti najbolji promoteri Crne Gore, a da podrška države rukometu izostaje: ,,Uvijek moramo da imamo sluha. Mislim da ga u posljednjih nekoliko godina nemamo i to je, po meni, tužno. Da li će biti bolje poslije svih ovih rezultata, vidjećemo. U rukometu je u posljednje dvije godine bila baš, baš loša situacija. To najbolje znamo mi iz Budućnosti. Prosto, za nas nijesu imali sluha, a ta djeca su morala kroz Budućnost da se stvaraju. Svi odlično znamo – da nema Budućnosti ne bi bilo reprezentacije”.

Skandalozno je da država ne pomaže selekcije koje osvajaju medalje i promovišu Crnu Goru, a čija je baza u vaterpolu u par primorskih klubova i za  ženski rukomet u Budućnosti. Posebno što su uvijek po srijedi politički a ne sportski razlozi.

Dugogodišnja saigračica i sadašnja pomoćnica selektorke Maja Savić objasnila je: ,,Dolazili su mi tokom prvenstva i nakon posljednje utakmice, sa pitanjima kako to da ‘mala’ zemlja, sa ovolikim brojem igračica, radi što radi. Nešto sam sakrila, a nešto nijesam, a razloga nema da ne kažem. Kada slušamo himnu, na ivici smo suza. Može patriotizam nekome da smeta, ali šta da se radi. Voliš, pa voliš svoju državu, sigurna sam da velika većina na sličan način razmišlja”.

S kakvim god emocijama većina i manjina bili, rukometašice su primjer i dokaz da se uz veliki rad, želju i istrajnost može postići naizgled nemoguće.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo