Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KRAH TURIZMA I UGOSTITELJSTVA U BUDVI: Sve NKT mjere

Objavljeno prije

na

Korona virus i restriktivne mjere NKT-a koje su pratile pandemiju, nanijele su neprocjenjivu štetu turističkoj privredi Crne Gore, koja se ipak najviše osjetila u Budvi. Vodeći turistički grad ovih oktobarskih dana potpuno je pust i zaključan

 

Metropola crnogorskog turizma označena je crvenom bojom na tabeli broja zaraženih virusom Covid 19. Prema podacima Instituta za javno zdravlje  stopa oboljelih u Budvi  je iznad 800 na 100 hiljada stanovnika, čime je dospjela u „grupu 3“ onih crnogorskih gradova u kojima su primijenjene pooštrene protivepidemijske  mjere, odnosno zatvaranje svih ugostiteljskih objekata i restorana na rok od 14 dana. Propisana je takođe i zabrana okupljanja po kućama i stanovima onih osoba koje ne pripadaju porodičnim domaćinstvima. Paket novih mjera za pet crnogorskih opština predviđa i zatvaranje škola i prelazak na on-line nastavu.

Mjera obustave rada ugostiteljskih objekata uvedena je  u Budvi, Cetinju, Kolašinu, Ulcinju i Žabljaku. Kako su iz Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti objasnili, riječ je o lokalnim samoupravama u kojima je takozvana kumulativna incidencija premašila brojku od 800 oboljelih na 100 hiljada stanovnika.

Ovakva odluka NKT-a izazvala je revolt budvanskih ugostitelja koji su organizovali protestno okupljanje ispred bedema Starog grada, kome je prisustvovalo  oko 1.000 Budvana i ugostitelja iz Podgorice, Nikšića, Tivta, Kotora i Ulcinja, koji su došli da im pruže podršku. Vlasnici restorana i kafea u Budvi zaprijetili su  akcijom nepoštovanja mjera NKT-a, zatražili su povlačenje odluke ili će „biti prinuđeni da sami otvore lokale, jer se nalaze na rubu egzistencije“.

„Ne možemo da prihvatimo da budemo jedini krivci za novonastalu situaciju s obzirom na to da smo u našim objektima poštovali sve propisane mjere… Prvo smo dva mjeseca bili zatvoreni, poslije smo izgubili sezonu, sada kada je vrijeme da smo mogli nešto i da zaradimo, jedino je ispravno da otvorimo lokale… Postoje druge branše koje su dozvoljene, ne znam zbog čega ne možemo raditi. Žao nam je što je epidemiološka situacija u Budvi takva kakva jeste, ali mi smo se od prvoga dana pridržavali svih mjera NKT-a. Nijedan naš kolega i nijedan zaposleni nije bio zaražen korona virusom… Mnogi ugostitelji se neće moći oporaviti i nastaviti da rade. Bojim se da će doći do velikih protesta naših radnika, jer nećemo moći isplatiti plate”, poručio je predsjednik Udruženja ugostitelja  Budve, Vido Markićević. On je pozvao naldežne da hitno reaguju i omoguće im da rade.

Novim odlukama NKT-a, koje su donijete na prijedlog Instituta za javno zdravlje, Budva je na samom kraju ionako propale ovogodišnje turističke sezone, vraćena u stanje od 15 marta ove godine, kada su bile uvedene rigorozne mjere na gotovo zanemarljiv broj zaraženih u odnosu na sadašnju situaciju. Bile su to zastrašujuće mjere samoizolacije za sve građane Crne Gore, uz zatvaranje granica za ulazak u zemlju strancima, policijski čas od petka do ponedjeljka, zatvaranje tržnih centara, restorana, kafea, škola i mnogih drugih objekata na period od dva mjeseca.

Kao što se pokazalo da su mnoge od tih mjera bile pogrešne, tako su se i u slučaju restriktivnih mjera za Budvu, u IJZ-a i NKT-a vodili pogrešnim podacima o broju stanovnika, na osnovu kojih su uvedene.

Međutim, kada su pobunjeni ugostitelji iz Budve upozorili odgovorne da nije ispravno da se za broj stanovnika po opštinama koriste podaci iz popisa stanovništva iz 2011, koji su znatno promijenjeni u posljednjih devet godina, u NKT-u su ovu informaciju uzeli u razmatranje.

„NKT usvojilo je predlog da IJZ stope kumulativne incidencije Covid 19 u opštinama računa koristeći najnoviju zvaničnu Monstat procjenu broja stanovnika iz 2019. umjesto podatke iz popisa stanovništva iz 2011. godine. Novom metodologijom uzeće se u obzir promjene u broju stanovnika i dobiti realniji prikaz, jer je u nekim sredinama došlo do značajnog rasta broja stanovnika, u Budvi, Tivtu i Baru“, saopštili su iz NKT-a.

Malo je vjerovatno da u NKT-u nijesu znali za podatke, odnosno procjene Monstata o broju stanovnika po crnogorskim gradovima, pa se čini da su protesti ugostitelja u Budvi i na Cetinju i njihove prijetnje da neće ispoštovati propisane mjere, doprinijeli promjeni načina računanja odnosa broja inficiranih  prema broju stanovnika. Tabela koju je NKT priložio u svojoj poslednjoj objavi pokazuje, da je broj stanovnika u Budvi veći za nepunih 3 hiljade u odnosu na 2011. Prema posljednjem popisu stanovništva Budva je imala 19.218 stanovnika, dok se prema procjeni Monstata za 2019. godinu taj broj popeo na 22.000. Opština Bar bilježi porast stanovnika za 2.000, Tivat za 1.000, dok većina crnogorskih gradova bilježi drastično smanjenje. U posljednjih osam godina broj stanovnika na Cetinju manji je za oko 1.500. Sa pozivom na ove podatke, očekuje se da NKT povuče ili ublaži mjere uvedene Budvi, koja ima 170 registrovanih  slučajeva infekcije, što će se, kako se nezvanično saznaje, dogoditi u petak 23. oktobra.

Korona virus i restriktivne mjere NKT-a koje su pratile pandemiju, nanijele su neprocjenjivu štetu turističkoj privredi Crne Gore, koja se ipak najviše osjetila u Budvi. Vodeći turistički grad ovih oktobarskih dana potpuno je pust. Grad u kome preovlađuje turistička mala privreda, sa velikim brojem ugostiteljskih terasa, kafea i restorana, zaključan je.

Sistem semafora po kojem se neki grad u crvenoj zoni privremeno isključuje iz života, izgleda besmisleno u praksi. Ne vlada opasnost od infekcije samo u kafićima. Iz zatvorene Budve mnogi odlaze na ručak, kafu i piće u Tivat, u Porto Montenegro ili privlačne lokale duž Bokokotorskog zaliva, koji nesmetano rade. Djeca se okupljaju po dječjim igralištima bez ikakve zaštite. Ljudi se međusobno posjećuju bez obzira na proklamovanu zabranu.

Mnogi ocjenjuju da osim nove štete, na onu već preživljenu zbog dramatičnog kraha turističke sezone, nove mjere NKT-a neće ništa donijeti. Jednako su upitne kao i mjere koje su donošene tokom turističke sezone, poput one o zabrani ulaska državljanima Srbije i Rusije. Ove dvije zemlje predstavljaju tradicionalno vodeća turistička tržišta odakle stižu posjetioci koji čine 50 odsto ukupnog turističkog prometa koji ostvaruje crnogorski turizam. Zakašnjelo otvaranje granica nije donijelo nikakve efekte. Većina hotela na Crnogorskom porimorju nije ni otvorilo svoja vrata proteklog ljeta, u onima koji su radili ostvaren je promet svega 15 odsto u odnosu na prošlu godinu. Još teža situacija bila je u privatnom smještaju jer mnogi vlasnici niejsu ni otvarali svoje apartmane. Na hiljade radnika u turizmu ostalo je bez posla i bez prihoda.

Ponovnim zatvaranjem lokala u turističkim opštinama rizikuje se eskalacija nezadovoljstva ljudi koji nemaju sredstava da zaposlenima isplate plate i da održe svoj biznis. Da li će se pronaći balans između zaštite zdravlja građana i rada  ugostiteljskih radnji, pokazaće naredni koraci Nacionalnog koordinacionog tijela.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE IGRE OKO ULCINJSKE SOLANE: Dosoljavanje soli

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se činilo da su otklonjene prepreke i da kreće revitalizacija Solane, opet su, odlukama Vrhovnog, pa Upravnog suda, stvari vraćene unazad, kada je riječ o vlasništvu nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Na potezu je ponovo Vlada Crne Gore

 

Upravni sud Crne Gore usvojio je prošlog mjeseca tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli Bajo Sekulić Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte iz jula 2021. godine, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem naše jedine fabrike za proizvodnju slanih kristala. Na osnovu toga Uprava za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Ulcinj, upisala je pravo svojine na ime države Crne Gore.

Upravni sud, prethodno je u aprilu, odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku, preinačio presudu.

Tako je napravljen korak unazad što se tiče statusa Solane, odnosno vlasništva nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Vladin savjet je tek nakon deset godina donio mišljenje, na osnovu stava eksperata, da u procesu privatizacije za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Podsjetimo se da je Eurofond za kupovinu većinskog paketa akcija, od oko 72 odsto, platio 800.000 eura. I to akcijama stare devizne štednje!

Ubrzo nakon toga u ovu najstariju ulcinjsku kompaniju je uveden najprije programirani, a onda 2011. i klasični stečaj. Eurofond je u cijelom tom periodu imao pravo korišćenja nad zemljištem Solane. Na prvom javnom pozivu za prodaju tog preduzeća stečajna uprava je navela početnu cijenu od 257 miliona eura.

Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine. Predstavnici manjinskih akcionara su, nakon toga, najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. „Faktički je Vlada izvršila eksproprijaciju Solane, jer nemaju papire da je imovina bila državna“, smatraju oni.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BRONZANA MEDALJA NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Rukometašice pokazale kako se može

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Francuzi čude kako ih, pored brojnih prednosti koje imaju,  pobjeđuju crnogorske rukometašice, naše kažu da je to zbog toga što je igra u državnom dresu za njih više od sporta

 

Rukometašice Crne Gore u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu pokazale su publici svu draž, neizvjesnost i katarzu igre. Željom i borbenošću savladale su dvostruke olimpijske prvakinje, reprezentativke Francuske.

Kao i prije deset godina kada su osvojile zlatnu medalju protiv Norveške (2012. Beograd), i ovaj put su do odličja došli u iscrpljujućim produžecima. ,,Sjećam se da sam se okrenula u pravcu klupe i pitala ko može da igra, sve su skočile i pokazale prstom na grudi”, priča o atmosferi i htjenju u produžecima selektorka Bojana Popović.

Bila je ovo prva pobjeda crnogorskih rukometašica nad Francuskom, još od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Treba imati na umu da  Francuska ima 500 hiljada registrovanih rukometašica i rukometaša sa 3.300 klubova, 60 trenera koje plaća država, budžet od 21 milion eura dok je samo u njihovom savezu zaposleno 160 osoba…

O tom odnosu Francuske prema crnogorskoj, za njih, rukometnoj enigmi Bojana Popović je za Antenu M kazala: ,,Oni stalno pričaju o nama. Analiziraju na koji način, kako je to moguće da sa toliko registrovanih igrača i igračica, akademijama sa hiljadama djevojčica i dječaka, skautima koji po Africi traže i dovode talentovanu djecu… kako mi sa šezdesetak registrovanih seniorki uspijevamo da ih dovedemo u situaciju da se muče sa nama ili da ih pobijedimo, kao što smo sada. Ja vjerujem da će opet sada time da se bave, jer im ništa nije jasno. Baš ništa!”.

Za razliku od inostranih rukometnih stručnjaka, domaćima je sve bilo ,,jasno”. Iako, pored vaterpolista, jedine u ekipnim sportovima imaju kvalitet da se redovno takmiče na najvećim turnirima, rukometašice su u posljednjoj deceniji često bile na meti kritika. Nakon što su osvojile  srebro na Olimpijskim igarama u Londonu 2012, i zlato na EP u Beogradu, uslijedila je pauza sa medaljama. Na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. zaustavljene su u osmini finala, godinu kasnije postigle su uspjeh, ali bez medalje, osvojivši četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Do medalje nijesu stigle ni na Svjetskom prvenstvu 2015. i 2019. Taj niz je prekinut bronzom iz Ljubljane, trećom medaljom osvojenom na velikim takmičenjima.

,,Nijesmo se bavili komentarima. Bili smo fanatici. I drugi vole ovaj sport, igraju ga na visokom nivou, ali mi dajemo mnogo više”, kazala je prva saradnica selektroke Maja Savić.

Pored uspjeha igračica, u rukometnom svijetu odjeknulo je i navijanje za reprezentaciju Crne Gore. Preko 10.000 ljudi gromoglasno ih je bodrilo  tokom tri meča grupne faze koji su odigrani u SC Morača u Podgorici.

Navijački karavan pratio je ,,lavice” u Skoplje, a dvije hiljade navijača pokazalo je euforičnu privrženost svojoj ekipi i u Ljubljani. U svim izjavama reprezentativke i stručni tim ne kriju da su u ovaj uspjeh ugrađeni i navijači. ,,Svaku riječ smo čuli. Ohrabreni smo bili, a ko ne bi bio nakon, Crna Goro, volim te“, istakla je Savić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ SENADA ADŽOVIĆA: Zbog suprotstavljanja direktorici dobio otkaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavnik muzičkog Senad Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobio je otkaz u Osnovnj školi „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Prije toga je protestovao što mu je iz kabineta, u kojem više decenija izvodi nastavu, premješten klavir i ostala oprema za rad. Optužuje v.d. direktoricu da ga je vrijeđala na nacionalnoj osnovi. Direktorica tvrdi da je neradnik, a iz Ministarstva prosvjete, za sada, ćute

 

„Iskompleksirani Ciganine“, tako je v.d. direktorica Osnovne škole „Zarija Vujošević“ u Matagužima, Zeta, Dragana Radonjić završila prepisku na vajber grupi kolektiva ove škole sa nastavnikom muzičke umjetnosti Senadom Adžovićem iz Tuzi. Tokom tog dana, 9. novembra, 61-godišnji Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobija otkaz u ovoj školi.

Adžović je Monitoru dostavio slike pomenute prepiske. Komentar na prepisku, kao i na razloge za otkaz, i pored više pokušaja, nijesmo uspjeli  da dobijemo od direktorice Radonjić.

„Ne mogu dozvoliti uvrede na vajber grupi kolektiva, u kojoj Adžović mene naziva šovinistom. Čekajte, jeste li čuli negdje da direktor trpi mobing od zaposlenog, u stvari je istina da ja trpim poniženja i mobing od Adžovića“, izjavila je Radonjić Danu.

Ona je izjavila da „radi o teškom neradniku, a za sve postoji pedagoška dokumentacija. Senadu Adžoviću nijedan direktor ne odgovara, vječito je on ugrožen i njegova prava, koje često zloupotrebljava, na nacionalnoj osnovi“.

Cijela storija počinje kada je nova v.d. direktorica u ovoj školi početkom školske godine, kako Adžović tvrdi, bez njegovog znanja i saglasnosti, premjestila njegovu kompletnu opremu za rad – klavir, muzičku liniju i ostalo u neodgovarajući prostor. „Tražio sam da se nastavna sredstva vrate u kabinet u koji su bila i u kom više decenija izvodim nastavu“, naveo je Adžović u Prigovoru na ponašanje direktorice kojeg je 12. septembra podnio Ministarstvu prosvjete.

On u Prigovoru navodi da je taj njegov zahtjev nova direktorica uporno odbijala. „Sa njom sam takođe imao i vrlo neprijatan dijalog u kojem mi je rekla: ‘Ti radiš kod nas’. To me uvrijedilo i zbunilo. Ponovio sam: ‘Radim kod vas ili radim kod nas’, pokazujući pri tom prema njoj i prema sebi. Ponovila je: ‘Radiš kod nas’. Ovo sam shvatio vrlo jasno, onako kako mi je i upućeno“, naveo je u Prigovoru.

Adžović za Monitor objašnjava da ga je ova opaska uvrijedila i da se kasnije pokazalo da se radi o provokacijama na nacionalnoj osnovi. Ističe i da mu je otkaz uručen dok je na bolovanju.

„Ovo je nezabilježeno da se zbog premještaja klavira i opreme šalje inspekcija i to je veliki problem za školu. Inspekcija je utvrdila da nije bilo propusta prilikom donošenja odluka“, izjavila je Danu direktorica Radonjić.

U otkazu koji je potpisan 9. novembra kao razlozi se navode: neostvarivanje rezultata rada, da povjerene poslove ne obavlja savjesno, kvalitetno i u roku, ne pridržava se propisanog radnog vremena…, kao i uvredljivog ponašanja prema odgovornom licu u školi.

„Dobio sam otkaz nakon što sam prijavio poniženja i uvrede od strane direktorice. Ako nemam pravo da radim kao Senad, neka mi to kaže Ministarstvo i nema problema nikakvih. Ako država stoji iza ljudi koji to propagiraju, moj ponos i dostojanstvo neće slomiti. Neko da iskaljuje bijes i mržnju prema meni, to neću da dozvolim! Pozivam inspekciju da se uključi i da utvrdi da li je po zakonu donijeta
odluka o prekidu radnog odnosa“, izjavio je Adžović.

On je naveo i da je dobio podršku i iz Sindikata prosvjete: „Rekli su mi da će mi pružiti pravnu pomoć u ovom slučaju“.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Monitor kaže da je „neuobičajeno da se bez procedure i disciplinskog postupka dati otkaz čovjeku koji je na bolovanju. To je čini mi se presedan i bojim se da će tu biti posla za Ministarstvo prosvjete“.

Možda cijeli slučaj i ne bi dobio ove razmjere da je Adžovića od kraja septembra do sada primio neko u Ministarstvu prosvjete. On tvrdi da su mu i pored upornih poziva i odlazaka, tamo vrata zaključana.

Iz ovog ministarstva su najavili da će Adžovićev slučaj proslijediti Inspekciji rada. Njega su preko novina pozvali da se obrati toj instituciji i da im dostavi potrebnu dokumentaciju.

„Mi ćemo kompletnu dokumentaciju proslijediti nadležnoj inspekciji. Ministarstvo prosvjete je u toku sa dešavanjima u OŠ „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Po saznanju, nadležne službe pozvale su na razgovor nastavnika S.A., te smo tražili izjašnjenje direktorice škole. S obzirom na to da uprava škole nije učinila nikakve korake prema pomenutom nastavniku koji bi povlačili sankcije, ostalo je da se situacija riješi na nivou škole. Ukoliko je neka strana u ovom slučaju ostala nezadovoljna reakcijom Ministarstva, može se obratiti drugim nadležnim institucijama“, kazali su iz Ministarstva prosvjete Danu.

U međuvremenu, situacija na nivou škole je riješena tako što je Adžović dobio otkaz. Monitoru su iz Ministarstva prosvjete kazali da će izjavu o ovom slučaju dati tek krajem ove ili sljedeće nedjelje.

Adžović ističe da je razočaran kako reakcijom Ministarstva, tako i drugih institucija i organizacija kojima se obraćao, a nijesu ga udostojile ni odgovora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo