DRUŠTVO
KRAH TURIZMA I UGOSTITELJSTVA U BUDVI: Sve NKT mjere
Korona virus i restriktivne mjere NKT-a koje su pratile pandemiju, nanijele su neprocjenjivu štetu turističkoj privredi Crne Gore, koja se ipak najviše osjetila u Budvi. Vodeći turistički grad ovih oktobarskih dana potpuno je pust i zaključan
Metropola crnogorskog turizma označena je crvenom bojom na tabeli broja zaraženih virusom Covid 19. Prema podacima Instituta za javno zdravlje stopa oboljelih u Budvi je iznad 800 na 100 hiljada stanovnika, čime je dospjela u „grupu 3“ onih crnogorskih gradova u kojima su primijenjene pooštrene protivepidemijske mjere, odnosno zatvaranje svih ugostiteljskih objekata i restorana na rok od 14 dana. Propisana je takođe i zabrana okupljanja po kućama i stanovima onih osoba koje ne pripadaju porodičnim domaćinstvima. Paket novih mjera za pet crnogorskih opština predviđa i zatvaranje škola i prelazak na on-line nastavu.
Mjera obustave rada ugostiteljskih objekata uvedena je u Budvi, Cetinju, Kolašinu, Ulcinju i Žabljaku. Kako su iz Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti objasnili, riječ je o lokalnim samoupravama u kojima je takozvana kumulativna incidencija premašila brojku od 800 oboljelih na 100 hiljada stanovnika.
Ovakva odluka NKT-a izazvala je revolt budvanskih ugostitelja koji su organizovali protestno okupljanje ispred bedema Starog grada, kome je prisustvovalo oko 1.000 Budvana i ugostitelja iz Podgorice, Nikšića, Tivta, Kotora i Ulcinja, koji su došli da im pruže podršku. Vlasnici restorana i kafea u Budvi zaprijetili su akcijom nepoštovanja mjera NKT-a, zatražili su povlačenje odluke ili će „biti prinuđeni da sami otvore lokale, jer se nalaze na rubu egzistencije“.
„Ne možemo da prihvatimo da budemo jedini krivci za novonastalu situaciju s obzirom na to da smo u našim objektima poštovali sve propisane mjere… Prvo smo dva mjeseca bili zatvoreni, poslije smo izgubili sezonu, sada kada je vrijeme da smo mogli nešto i da zaradimo, jedino je ispravno da otvorimo lokale… Postoje druge branše koje su dozvoljene, ne znam zbog čega ne možemo raditi. Žao nam je što je epidemiološka situacija u Budvi takva kakva jeste, ali mi smo se od prvoga dana pridržavali svih mjera NKT-a. Nijedan naš kolega i nijedan zaposleni nije bio zaražen korona virusom… Mnogi ugostitelji se neće moći oporaviti i nastaviti da rade. Bojim se da će doći do velikih protesta naših radnika, jer nećemo moći isplatiti plate”, poručio je predsjednik Udruženja ugostitelja Budve, Vido Markićević. On je pozvao naldežne da hitno reaguju i omoguće im da rade.
Novim odlukama NKT-a, koje su donijete na prijedlog Instituta za javno zdravlje, Budva je na samom kraju ionako propale ovogodišnje turističke sezone, vraćena u stanje od 15 marta ove godine, kada su bile uvedene rigorozne mjere na gotovo zanemarljiv broj zaraženih u odnosu na sadašnju situaciju. Bile su to zastrašujuće mjere samoizolacije za sve građane Crne Gore, uz zatvaranje granica za ulazak u zemlju strancima, policijski čas od petka do ponedjeljka, zatvaranje tržnih centara, restorana, kafea, škola i mnogih drugih objekata na period od dva mjeseca.
Kao što se pokazalo da su mnoge od tih mjera bile pogrešne, tako su se i u slučaju restriktivnih mjera za Budvu, u IJZ-a i NKT-a vodili pogrešnim podacima o broju stanovnika, na osnovu kojih su uvedene.
Međutim, kada su pobunjeni ugostitelji iz Budve upozorili odgovorne da nije ispravno da se za broj stanovnika po opštinama koriste podaci iz popisa stanovništva iz 2011, koji su znatno promijenjeni u posljednjih devet godina, u NKT-u su ovu informaciju uzeli u razmatranje.
„NKT usvojilo je predlog da IJZ stope kumulativne incidencije Covid 19 u opštinama računa koristeći najnoviju zvaničnu Monstat procjenu broja stanovnika iz 2019. umjesto podatke iz popisa stanovništva iz 2011. godine. Novom metodologijom uzeće se u obzir promjene u broju stanovnika i dobiti realniji prikaz, jer je u nekim sredinama došlo do značajnog rasta broja stanovnika, u Budvi, Tivtu i Baru“, saopštili su iz NKT-a.
Malo je vjerovatno da u NKT-u nijesu znali za podatke, odnosno procjene Monstata o broju stanovnika po crnogorskim gradovima, pa se čini da su protesti ugostitelja u Budvi i na Cetinju i njihove prijetnje da neće ispoštovati propisane mjere, doprinijeli promjeni načina računanja odnosa broja inficiranih prema broju stanovnika. Tabela koju je NKT priložio u svojoj poslednjoj objavi pokazuje, da je broj stanovnika u Budvi veći za nepunih 3 hiljade u odnosu na 2011. Prema posljednjem popisu stanovništva Budva je imala 19.218 stanovnika, dok se prema procjeni Monstata za 2019. godinu taj broj popeo na 22.000. Opština Bar bilježi porast stanovnika za 2.000, Tivat za 1.000, dok većina crnogorskih gradova bilježi drastično smanjenje. U posljednjih osam godina broj stanovnika na Cetinju manji je za oko 1.500. Sa pozivom na ove podatke, očekuje se da NKT povuče ili ublaži mjere uvedene Budvi, koja ima 170 registrovanih slučajeva infekcije, što će se, kako se nezvanično saznaje, dogoditi u petak 23. oktobra.
Korona virus i restriktivne mjere NKT-a koje su pratile pandemiju, nanijele su neprocjenjivu štetu turističkoj privredi Crne Gore, koja se ipak najviše osjetila u Budvi. Vodeći turistički grad ovih oktobarskih dana potpuno je pust. Grad u kome preovlađuje turistička mala privreda, sa velikim brojem ugostiteljskih terasa, kafea i restorana, zaključan je.
Sistem semafora po kojem se neki grad u crvenoj zoni privremeno isključuje iz života, izgleda besmisleno u praksi. Ne vlada opasnost od infekcije samo u kafićima. Iz zatvorene Budve mnogi odlaze na ručak, kafu i piće u Tivat, u Porto Montenegro ili privlačne lokale duž Bokokotorskog zaliva, koji nesmetano rade. Djeca se okupljaju po dječjim igralištima bez ikakve zaštite. Ljudi se međusobno posjećuju bez obzira na proklamovanu zabranu.
Mnogi ocjenjuju da osim nove štete, na onu već preživljenu zbog dramatičnog kraha turističke sezone, nove mjere NKT-a neće ništa donijeti. Jednako su upitne kao i mjere koje su donošene tokom turističke sezone, poput one o zabrani ulaska državljanima Srbije i Rusije. Ove dvije zemlje predstavljaju tradicionalno vodeća turistička tržišta odakle stižu posjetioci koji čine 50 odsto ukupnog turističkog prometa koji ostvaruje crnogorski turizam. Zakašnjelo otvaranje granica nije donijelo nikakve efekte. Većina hotela na Crnogorskom porimorju nije ni otvorilo svoja vrata proteklog ljeta, u onima koji su radili ostvaren je promet svega 15 odsto u odnosu na prošlu godinu. Još teža situacija bila je u privatnom smještaju jer mnogi vlasnici niejsu ni otvarali svoje apartmane. Na hiljade radnika u turizmu ostalo je bez posla i bez prihoda.
Ponovnim zatvaranjem lokala u turističkim opštinama rizikuje se eskalacija nezadovoljstva ljudi koji nemaju sredstava da zaposlenima isplate plate i da održe svoj biznis. Da li će se pronaći balans između zaštite zdravlja građana i rada ugostiteljskih radnji, pokazaće naredni koraci Nacionalnog koordinacionog tijela.
Branka PLAMENAC
Komentari
Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu
Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.
Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.
Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi
Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.
Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.
Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).
Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada). Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?
Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove
Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.
Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.
U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.
Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.
Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični: ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
INTERVJU3 sedmicePAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Osokoljeni nacionalistički šerifi se ne boje institucija sistema
-
FOKUS4 sedmicePOLITIKA I DEGRADACIJA PROFESIJE: Ko su policajci zbog kojih je uzdrmana Vlada
-
FOKUS2 sedmiceFAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju
-
DRUŠTVO4 sedmiceDRAMA OKO SMJENE DIREKTORA MONTEFARMA: Politički i drugi lobiji
-
DRUŠTVO3 sedmiceHAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće
-
DRUŠTVO4 sedmiceKOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu
-
Izdvojeno4 sedmiceKAKO JE IBAR SPASIO VLADU: Političarenje
-
Izdvojeno3 sedmiceKRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini