Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KRAH TURIZMA I UGOSTITELJSTVA U BUDVI: Sve NKT mjere

Objavljeno prije

na

Korona virus i restriktivne mjere NKT-a koje su pratile pandemiju, nanijele su neprocjenjivu štetu turističkoj privredi Crne Gore, koja se ipak najviše osjetila u Budvi. Vodeći turistički grad ovih oktobarskih dana potpuno je pust i zaključan

 

Metropola crnogorskog turizma označena je crvenom bojom na tabeli broja zaraženih virusom Covid 19. Prema podacima Instituta za javno zdravlje  stopa oboljelih u Budvi  je iznad 800 na 100 hiljada stanovnika, čime je dospjela u „grupu 3“ onih crnogorskih gradova u kojima su primijenjene pooštrene protivepidemijske  mjere, odnosno zatvaranje svih ugostiteljskih objekata i restorana na rok od 14 dana. Propisana je takođe i zabrana okupljanja po kućama i stanovima onih osoba koje ne pripadaju porodičnim domaćinstvima. Paket novih mjera za pet crnogorskih opština predviđa i zatvaranje škola i prelazak na on-line nastavu.

Mjera obustave rada ugostiteljskih objekata uvedena je  u Budvi, Cetinju, Kolašinu, Ulcinju i Žabljaku. Kako su iz Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti objasnili, riječ je o lokalnim samoupravama u kojima je takozvana kumulativna incidencija premašila brojku od 800 oboljelih na 100 hiljada stanovnika.

Ovakva odluka NKT-a izazvala je revolt budvanskih ugostitelja koji su organizovali protestno okupljanje ispred bedema Starog grada, kome je prisustvovalo  oko 1.000 Budvana i ugostitelja iz Podgorice, Nikšića, Tivta, Kotora i Ulcinja, koji su došli da im pruže podršku. Vlasnici restorana i kafea u Budvi zaprijetili su  akcijom nepoštovanja mjera NKT-a, zatražili su povlačenje odluke ili će „biti prinuđeni da sami otvore lokale, jer se nalaze na rubu egzistencije“.

„Ne možemo da prihvatimo da budemo jedini krivci za novonastalu situaciju s obzirom na to da smo u našim objektima poštovali sve propisane mjere… Prvo smo dva mjeseca bili zatvoreni, poslije smo izgubili sezonu, sada kada je vrijeme da smo mogli nešto i da zaradimo, jedino je ispravno da otvorimo lokale… Postoje druge branše koje su dozvoljene, ne znam zbog čega ne možemo raditi. Žao nam je što je epidemiološka situacija u Budvi takva kakva jeste, ali mi smo se od prvoga dana pridržavali svih mjera NKT-a. Nijedan naš kolega i nijedan zaposleni nije bio zaražen korona virusom… Mnogi ugostitelji se neće moći oporaviti i nastaviti da rade. Bojim se da će doći do velikih protesta naših radnika, jer nećemo moći isplatiti plate”, poručio je predsjednik Udruženja ugostitelja  Budve, Vido Markićević. On je pozvao naldežne da hitno reaguju i omoguće im da rade.

Novim odlukama NKT-a, koje su donijete na prijedlog Instituta za javno zdravlje, Budva je na samom kraju ionako propale ovogodišnje turističke sezone, vraćena u stanje od 15 marta ove godine, kada su bile uvedene rigorozne mjere na gotovo zanemarljiv broj zaraženih u odnosu na sadašnju situaciju. Bile su to zastrašujuće mjere samoizolacije za sve građane Crne Gore, uz zatvaranje granica za ulazak u zemlju strancima, policijski čas od petka do ponedjeljka, zatvaranje tržnih centara, restorana, kafea, škola i mnogih drugih objekata na period od dva mjeseca.

Kao što se pokazalo da su mnoge od tih mjera bile pogrešne, tako su se i u slučaju restriktivnih mjera za Budvu, u IJZ-a i NKT-a vodili pogrešnim podacima o broju stanovnika, na osnovu kojih su uvedene.

Međutim, kada su pobunjeni ugostitelji iz Budve upozorili odgovorne da nije ispravno da se za broj stanovnika po opštinama koriste podaci iz popisa stanovništva iz 2011, koji su znatno promijenjeni u posljednjih devet godina, u NKT-u su ovu informaciju uzeli u razmatranje.

„NKT usvojilo je predlog da IJZ stope kumulativne incidencije Covid 19 u opštinama računa koristeći najnoviju zvaničnu Monstat procjenu broja stanovnika iz 2019. umjesto podatke iz popisa stanovništva iz 2011. godine. Novom metodologijom uzeće se u obzir promjene u broju stanovnika i dobiti realniji prikaz, jer je u nekim sredinama došlo do značajnog rasta broja stanovnika, u Budvi, Tivtu i Baru“, saopštili su iz NKT-a.

Malo je vjerovatno da u NKT-u nijesu znali za podatke, odnosno procjene Monstata o broju stanovnika po crnogorskim gradovima, pa se čini da su protesti ugostitelja u Budvi i na Cetinju i njihove prijetnje da neće ispoštovati propisane mjere, doprinijeli promjeni načina računanja odnosa broja inficiranih  prema broju stanovnika. Tabela koju je NKT priložio u svojoj poslednjoj objavi pokazuje, da je broj stanovnika u Budvi veći za nepunih 3 hiljade u odnosu na 2011. Prema posljednjem popisu stanovništva Budva je imala 19.218 stanovnika, dok se prema procjeni Monstata za 2019. godinu taj broj popeo na 22.000. Opština Bar bilježi porast stanovnika za 2.000, Tivat za 1.000, dok većina crnogorskih gradova bilježi drastično smanjenje. U posljednjih osam godina broj stanovnika na Cetinju manji je za oko 1.500. Sa pozivom na ove podatke, očekuje se da NKT povuče ili ublaži mjere uvedene Budvi, koja ima 170 registrovanih  slučajeva infekcije, što će se, kako se nezvanično saznaje, dogoditi u petak 23. oktobra.

Korona virus i restriktivne mjere NKT-a koje su pratile pandemiju, nanijele su neprocjenjivu štetu turističkoj privredi Crne Gore, koja se ipak najviše osjetila u Budvi. Vodeći turistički grad ovih oktobarskih dana potpuno je pust. Grad u kome preovlađuje turistička mala privreda, sa velikim brojem ugostiteljskih terasa, kafea i restorana, zaključan je.

Sistem semafora po kojem se neki grad u crvenoj zoni privremeno isključuje iz života, izgleda besmisleno u praksi. Ne vlada opasnost od infekcije samo u kafićima. Iz zatvorene Budve mnogi odlaze na ručak, kafu i piće u Tivat, u Porto Montenegro ili privlačne lokale duž Bokokotorskog zaliva, koji nesmetano rade. Djeca se okupljaju po dječjim igralištima bez ikakve zaštite. Ljudi se međusobno posjećuju bez obzira na proklamovanu zabranu.

Mnogi ocjenjuju da osim nove štete, na onu već preživljenu zbog dramatičnog kraha turističke sezone, nove mjere NKT-a neće ništa donijeti. Jednako su upitne kao i mjere koje su donošene tokom turističke sezone, poput one o zabrani ulaska državljanima Srbije i Rusije. Ove dvije zemlje predstavljaju tradicionalno vodeća turistička tržišta odakle stižu posjetioci koji čine 50 odsto ukupnog turističkog prometa koji ostvaruje crnogorski turizam. Zakašnjelo otvaranje granica nije donijelo nikakve efekte. Većina hotela na Crnogorskom porimorju nije ni otvorilo svoja vrata proteklog ljeta, u onima koji su radili ostvaren je promet svega 15 odsto u odnosu na prošlu godinu. Još teža situacija bila je u privatnom smještaju jer mnogi vlasnici niejsu ni otvarali svoje apartmane. Na hiljade radnika u turizmu ostalo je bez posla i bez prihoda.

Ponovnim zatvaranjem lokala u turističkim opštinama rizikuje se eskalacija nezadovoljstva ljudi koji nemaju sredstava da zaposlenima isplate plate i da održe svoj biznis. Da li će se pronaći balans između zaštite zdravlja građana i rada  ugostiteljskih radnji, pokazaće naredni koraci Nacionalnog koordinacionog tijela.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo