Povežite se sa nama

INTERVJU

DALIJA OREŠKOVIĆ, BIVŠA PREDSJEDNICA POVJERENSTVA ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA: Predsjednica je zanemarila svoju ustavnu obavezu

Objavljeno prije

na

MONITOR: Pojedini analitičari tvrde da je Hrvatska oteta država – da su je oteli oni koji manipulišu domoljublje, koji su cijelo društvo premrežili koruptivnim i klijentelističkim mrežama, a drugima oduzeli pravo na dostojanstven život… Je li to zaista tako?
OREŠKOVIĆ: Možda sada ove riječi sada koriste i drugi, pa tako i pojedini analitičari u svojim komentarima, no autor ovih tvrdnji sam ja, i iza njih stojim. Stanje u Hrvatskoj vidi se u lošem životnom standardu velikog broja naših građana, kao i u činjenici da je u posljednjih nekoliko godina došlo do dramatičnog pada demokratskih vrijednosti u društvu. Sasvim pouzdanih podataka nema, no u medijima se navodi da je u proteklih pet godina iz Hrvatske iselilo oko 350.000 ljudi. Istraživanja pokazuju da razlozi iseljavanja nisu isključivo egzistencijalni i ekonomski, naši građani bježe jer više ne mogu podnositi društvenu nepravdu koja buja. Ovih je dana pučka pravobraniteljica oštro prozvala aktualnu državnu vlast, ali i crkvu, zbog prešutnog toleriranja povijesnog revizionizma i učestalih pojava fašističkih i ustaških obilježja u javnom prostoru.

MONITOR: Kao predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa na početku mandata pokazali ste da u Hrvatskoj nema nedodirljivih političara. Pokretali ste postupke protiv gradonačelnika, ministara, poslanika… i oni su kažnjavani. Kako Vam je to uspjelo?
OREŠKOVIĆ: Jednostavnije je nego što se misli. Sve počinje od jasne vizije i ustrajne volje. Nema tu niti neke velike hrabrosti. Recept glasi – primiti se svoga posla i obavljati ga onako kako je to u zakonu zamišljeno. Ne podilaziti nikome, već profesionalno, odgovorno i dosljedno postupati jednako i nepristrano prema svima. Kad se to prepozna, i od samih dužnosnika i od drugih državnih institucija, a putem medija i u javnosti općenito, tijelo koje tako radi počinje živjeti svoj život, raste mu snaga, respektira se. Tako stvoren kapital povjerenja nosi to tijelo dalje, neovisno o tome tko mu je na čelu.

MONITOR: Pokrenuli ste postupak i protiv predsjednice Kolinde Grabar Kitarović…
OREŠKOVIĆ: Preispitivalo se nekoliko situacija u kojima se opravdano sumnjalo da je došlo do povrede Zakona o sprječavanju sukoba interesa te do narušavanja vjerodostojnosti i integriteta u obnašanju dužnosti. U jednom predmetu je to i utvrđeno. No u nekoliko predmeta donesena je odluka o nepokretanju postupka, ne zbog toga što nije bilo razloga za preispitivanje je li predsjednica države svoje privatne interese stavila iznad javnih, već zbog toga što su druga državna tijela podatke i dokumentaciju na temelju kojih bi se moglo dokazivati proglasili klasificiranim, odnosno tajnim dokumentima te su potrebne podatke odbili dostaviti Povjerenstvu kao nadležnom državnom tijelu. To su bili prvi znakovi da će politički establišment na sve moguće načine krenuti u napade na institucije koje djeluju u sustavu borbe protiv korupcije, s ciljem njihova slabljenja.

MONITOR: Često kritikujete predsjednicu Hrvatske. Šta joj najviše zamjerate?
OREŠKOVIĆ: Predsjednik države nema velike ustavne ovlasti, ali ima najveći izravni izborni legitimet te svojim položajem bitno može utjecati na atmosferu u društvu. Kolinda Grabar Kitarović je zanemarila svoju ustavnu zadaću skrbi o uravnoteženom djelovanju državne vlasti te je čitav mandat protratila u populističkom promoviranju vlastitog lika i djela. Podilaženjem stavovima desnih i ekstremno desnih struja, doprinijela je rastu negativnih pojava i tendencija u društvu, a koje je detaljno opisala pučka pravobraniteljica u svom očitovanju.

MONITOR: Jednom ste izjavili da je Vlada napravila najveći udar na pravnu državu otkako je Hrvatska samostalna.
OREŠKOVIĆ: Kako drugačije opisati situaciju u kojoj su predsjednik Vlade, potpredsjednica i ministar financija okupili skupinu svojih prijatelja i poznanika, dali im mogućnost da osmisle zakon, i to izvan svih institucionalnih i propisanih načina rada, a potom neposporedno nakon stupanja takvog zakona na snagu, omogućili toj istoj interesnoj skupini da na provedbi tog zakona najviše zaradi. U približno godinu dana, skupina od nekolicine osoba, koju mi nazivamo grupa Borg, naplatila je putem svojih trgovačkih društava približno 100 miliona eura za restrukturiranje Agrokora, i to u sustavu pravila koja su sami osmišljavali. I nikome ništa. Državno odvjetništvo i Uskok, odbacili su kaznene prijave. Time je ortački kapitalizam i klijentelizam ovladao i državom i pravom.

MONITOR: Zašto ste kao kandidantkinja za predsjednika Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa povukli kandidaturu na ponovljenom glasanju u Saboru?
OREŠKOVIĆ: Zato što je čast i princip iznad svake funkcije. Sabor je prilikom prvog glasovanja imao svoju priliku reći što misli o meni kao kandidatu, na temelju svega što je o mom radu i o mojim vrijednostima bilo javno poznato. Rezultati tog prvog glasovanja rekli su svoje. Ne treba mi izbor na funkciju koji bi u onim okolnostima eventualno bio iznuđen pritiskom javnog mijenja, kad je očito da političke strukture žele drugačiji profil osobe na čelu jednog preventivnog antikorupcijskog tijela.

MONITOR: Nedavno ste kazali da nije potrebno izgovoriti korupcija da bi se ona opisala, jer su dovoljna tri slova: HDZ.
OREŠKOVIĆ: Zaključak koji proizlazi iz općepoznatih činjenica, zdravog razuma i logike.

MONITOR: Ko i kako može pobijediti HDZ?
OREŠKOVIĆ: Onaj tko će se srcem i znanjem znati izboriti. HDZ nije nepobjediv.

MONITOR: Kada biste osnovali političku stranku, koga biste željeli da u njoj okupite?
OREŠKOVIĆ: Okupljanje je već započelo. Vrijeme je da se nova generacija političara nametne na sceni. Ljudi s imenom i prezimenom koje nešto jamči. Oni koji su se već izgradili u svojim profesijama i ne vide u politici prostor u kojem će na bilo koji način profitirati.

MONITOR: Korupcija, klijentelizam i kupovanje glasova dobro uspijevaju i u Crnoj Gori. Kako se protiv toga uspješno boriti?
OREŠKOVIĆ: Ne postoji srebrni metak koji će jednim ispaljivanjem riješiti se čitavog bala vampira. Potrebno je mobilizirati sve zdrave snage u društvu i ustrajati u naporima. I nije to bitka koja ikada može završiti. Mediji, civilno društvo, različite institucije, istaknuti pojedinci u njima. Ukoliko se između njih postigne kakva takva sinergija, prije ili kasnije uspjeh neće izostati.

MONITOR: Boje li se političari u Hrvatskoj Dalije Orešković?
OREŠKOVIĆ: Boje se promjena. Ako uspijem u svojim namjerama povezivanja mladih i prodornih intelektualaca, ali i drugih ljudi svih profila, kako onih koji su već barem donekle poznati u javnosti, tako i onih koji su se do sada suzdržavali od bilo kakvih političkih procesa, a čiji je bijes na postojeći politički establišment i na način na koji su nam urušili i državu i društvo, iz dana u dan sve veći, rekla bi da će političari itekako imati razloga za strah.

MONITOR: U našem regionu jačaju desnica, nacionalizam, fašizam, razne podjele… što malobrojni javno osuđuju. Čemu to vodi?
OREŠKOVIĆ: Trenutku u kojem ćemo se svi suočiti sa izborom. Svatko od nas ponaosob. Ili – ili. Ili ćemo se prepustiti novim sukobima i ratovima, izazvanim u glavama onih koji nam nemaju ponuditi ništa drugo. Ili ćemo im se svim silama suprotstaviti.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, CENTAR ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU:  Vlada se mora izjasniti šta želi reformom Zakona o državljanstvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Male države kakva je Crna Gora moraju štititi svoj državni interes i biračko tijelo koje bi se, u slučaju „liberalizacije” ove politike, moglo rapidno povećati. Ovim bi se omogućio upliv interesa drugih država na izborni proces, uticaj na politike vlade, a u konačnom i na preispitivanje državno-pravnog statusa. Zato je važno šta je politika Vlade

 

MONITOR: Namjera Vlade da izmijeni Odluku o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva, privremeno je obustavljena, ali je podigla tenzije, i otvorila mnoga pitanja. Da li je izmjena te odluke ispravljanje nezakonitosti prethodne vlasti, kako kaže Vlada, ili „etnički inženjering”, kako tvrdi opozicija?

KOPRIVICA: Mi nemamo ništa protiv promjene Odluke u dijelu da ljudi koji stvarno i trajno žive u Crnoj Gori, bez obzira na to kako se zovu, odakle su došli ili za koga glasaju, dobiju državljanstvo. Smatramo to poštenim i neophodnim, naročito prema izbjeglicama tj. onim ljudima koji su se u Crnu Goru sklonili od ratova devedesetih. Bilo koji drugi pogledi na ovo pitanje se graniče sa šovinizmom i treba ih osuditi.

Međutim, Vlada u Odluci bespotrebno i mimo najave proširuje ovo polje i uvodi još 12 mogućih opcija za sticanje državljanstva. Pored spajanja porodice, što je razumljivo, tu su i posjedovanje nekretnine, vjerska služba, posjedovanje kompanije i još 9 različitih razloga. Ovaj dio Odluke jeste problematičan jer zaista ne mislimo da se u maloj državi uslovi za državljanstvo smiju sticati zbog npr. posjedovanja nekretnine i boravka po tom osnovu.

MONITOR: Brojkama, odnosno broju onih na koje se te odluka odnosi, trenutno se manipuliše. Jedni tvrde da se ona odnosi na desetine hiljada ljudi, drugi na manje od stotinu. Gdje je istina?

KOPRIVICA: Prvo MUP ne treba da pravi procjene već da saopšti precizne podatke – koliko na osnovu ove Odluke, sada, a koliko na primjer, u narednih 5 godina ljudi može aplicirati za crnogorsko državljanstvo.

Drugo, ovi brojevi su se trebali naći u obrazloženju Odluke. Vjerujemo da kada se sve sabere, ovih građana u ovom trenutku ima oko 20.000, a koliko će od njih  aplicirati – to nije moguće reći. Ako osim toga dodamo i preko 30.000 građana sa stalnim boravkom, radi se potencijalno o gotovo 10 posto biračkog spiska što nije mali broj.

MONITOR: EU je upozorila da se o takvim pitanjima mora povesti odgovarajuća debata. O čemu se prije izmjene te Odluke mora razgovarati?

KOPRIVICA: Ovaj proces je bio potpuno netransparentan. Neraspraviti o ovako osjetljivim  odlukama  u kojima postoji ogroman javni interes – potpuno je pogrešna politika. Takođe, ponavljam, proces je opterećen kontradiktornim izjavama, pa niko sa sigurnošću ne zna šta je Vladin cilj, tj. da li je Odluka samo prvi korak dalje „liberalizacije”.

Ovaj pristup nas je, kao članove MUP-ovog Savjeta za transparentnost, prilično iznenadio jer je ministar Sekulović vrlo korektno i profesionalno komunicirao o ranijim svojim predlozima uključujući i pitanje prebivališta. Nadam se da će doći vrijeme da nas EU ne mora svakih 10-ak dana podsjećati šta su demokratske procedure u društvu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dr DRAGAN MARKOVINA, ISTORIČAR I PUBLICISTA: I dalje živimo ponižavajuću nacionalističku stvarnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema nikakve šanse da će se Bosna i Hercegovina raspasti, niti da će se granice na Balkanu mijenjati, pa stoga nema smisla o tome raspravljati. To ne služi ničemu, izuzev tome da nacionaliste održava na vlasti i da stvarni životni problemi nikad nisu u fokusu

 

MONITOR: U intervjuima ocjenjujete da su današnja društva i državne politike u Srbiji, BiH i Hrvatskoj, dominantno nacionalističke. Jedna od tih država je u EU, a druge dvije su „na putu“. Da li to znači da nas EU i obaveze iz Lisabonskog sporazuma neće izliječiti od dominacije nacionalističkog sentimenta i populističke politike koja mu podilazi?

MARKOVINA: Vjerovanje da će se ulaskom u EU riješiti svi problemi, a posebno to da će taj ulazak pomoći obračunu s nacionalizmom je dirljivo naivno i nevjerovatno je da značajan broj ljudi još u to vjeruje. To je bila iluzija i dok je Unija bila u puno boljoj ideološkoj situaciji, a kamoli danas. Da, ovdje živimo ponižavajuću nacionalističku stvarnost, od koje je jedino gora institucionalizacija civilnog društva koje očekuje da mu međunarodni projekti ili grantovi riješe situaciju u zemlji. To se, naravno, neće dogoditi, između ostalog i zbog toga što se aktivizam pretvorio u posao, potom što svi ti fondovi uvjetuju invalidnu ideološku priču u kojoj je socijalizam zabranjen pojam, a na koncu i zato jer novo proširenje EU nije niti na vidiku, čak ni u srednjoročnoj perspektivi. Kako je nacionalizam jači nego ikada i kako treba priznati da je ljevica na duže vrijeme poražena, ostaju prosvjetiteljski rad i spremnost na poraze, partizanska etika i držanje podalje od bilo kakvih veza s vlastima i nacionalistima. Samo što na to, da se ne lažemo, nitko nije spreman.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nasilje je široko rasprostranjeno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Agresija nikada nije rezultat pameti, zrelosti, hrabrosti, zadovoljstva. U nekim situacijama  može predstavljati nužnu potrebu, kada govorimo o ekstremnim situacijama životne ugroženosti pojedinca. I tada je ,,diktirana” intezitetom straha koji pojedinac doživljava

 

MONITOR:  Prije godinu, upozorili ste preko stranica Monitora, na opasnosti od izolacije i straha od epidemije po psihičko zdravlje ljudi. Kakvo je stanje sada?

BURDŽOVIĆ: Ono što prvo zapažamo kod građana je visok stepen zamora za koji možemo reći da je najvidljivija posljedica, sada već hronične stresne pozicije. Osim strahova za sopstveni život i život i zdravlje najbližih sad kod većine dominiraju i egzistencijalni strahovi. Povećan broj nezaposlenih, svakodnevna neizvjesnost kada je socijalna politika u pitanju, postala su dodatna okupacija naših građana. Od početne solidarnosti koju je karakterisala prva faza pandemije, sad se nekako više nalazimo u stanju gdje je postala najvažnija borba za goli opstanak.

MONITOR: Nedavno ste u autorkom članku napisali da „trpljenje“ ima svoj ograničen rok, te da su ,,posljedice pandemije, na život svakog pojedinca postale vidjive’’. U čemu se one ogledaju?

 BURDŽOVIĆ:  Povećan stepen ugroženosti kod svakog pojedinca u bilo kom njegovom životnom aspektu, lako dovodi na početku do opreza, ako ta njegova ugreženost traje, a njegova struktura ličnosti nije dovoljno oprezna, te nema adekvatne mehanizme odbrane, lako ,,sklizne” u paranoidnost,  prevedeno, patološku sumnjičavost. Pored sada već često obrađene anksioznosti, depresije, ovaj psihijatrijski entitet narušava funcionisanje velikog broja ljudi kod nas. Znamo da je u ovakvim životnim okolnostima stepen shvatanja pojedinaca značajno narušen, njihova organizacija i funcionalnost takođe, ali kad svemu tome dodamo paranoju onda zaista dobijamo kopleksne psihijatrijske poremećaje čiji oporavak nije lak.

MONITOR: Upozoravate i na to da se strah često prikriva agresijom, te da o tome svjedoči povećan broj sudsko-psihijatrijskih predmeta. Koji su najčešći i kako ih preduprijediti?

 BURDŽOVIĆ:  Agresija nikada nije rezultat pameti, zrelosti, hrabrosti, zadovoljstva. U nekim situacijama  može predstavljati nužnu potrebu, kada govorimo o ekstremnim situacijama životne ugroženosti pojedinca. I tada je ,,diktirana” intezitetom straha koji pojedinac doživljava.

Pravo i psihijatrija imaju, praktično isti zadatak: da poboljšaju čovječanstvo. To čine različitim metodama i pristupima. Pravo operiše jasno određenim kategorijama i definicijama i na praktično isti način im pristupaju. Zakonska tumačenja bi nam morala biti čista i jasna.

Jedan od brojnih uzroka nesporazuma ove dvije struke leži u tome što su pravnu nauku, zakonodavstvo i pravosudnu praksu stvarali ljudi stručnjaci, a duševne bolesti i psihičke poremećaje je stvarala priroda. Obje struke se u sudnici trude da se međusobno razumiju.

Zbog toga, psihijatri u sudnici imaju i sasvim praktične probleme. Koliko dugo traju duševni bolovi posle silovanja? Da li jednokratno pretrpljeni strah izaziva trajne posljedice i kakve? Kakav je problem retrogradnog procjenjivanja poslovne sposobnosti kod nekoga ko nije više živ? Koliko dugo može da traje jedan afekt jakog bijesa? Preciznih odgovora nema ni u jednoj literaturi, vještak mora sam to da procjenjuje u konkretnom slučaju.

Zbog toga, psihijatri i pravnici moraju imati dovoljna znanja iz obje struke, kako bi uspješno sarađivali.

predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo