Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Debela hladovina

Objavljeno prije

na

Posljednji parlamentarni izbori bili su 29. marta 2009. Naredni bi, dakle, trebali biti u martu 2013. Mjesecima se, međutim, govori kako će izbori zapravo biti na jesen – u oktobru, pominje se i kraj septembra. Navodno će Demokratska partija socijalista, ako Crna Gora dobije datum pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, pokušati da na tom valu osvoji još četiri godine vladanja. Prema toj računici, do izbora su ostala tri-četiri mjeseca. Dok DPS vrijedno radi, opozicione partije malo čime pokazuju da su tu činjenicu primile k znanju.

Sama izborna kampanja, iz izbora u izbore sve primjetnije, za DPS je tek ukrašavanje već spremljenog delikatesa. Otpjevaju po jednu porciju na sjeveru i jugu i jednu u Podgorici, odvrte neuporedivo skromnije neko nekad reklamne spotove u medijima i – to je to. Njihov stvarni rad počinje i završava se mjesecima prije izbora, podalje od očiju javnosti. Za malo biračko tijelo, kakvo čini Crna Gora važne su i banalne kupovine ličnih katara, ali tajna uspjeha DPS-a krije se u suptilnijim vidovima trgovine. Od milionskih poslova do socijalne pomoći, svaki stub i svaka nit, čine armirani temelj korupcije koja je postala ne samo preovladavajući način, nego često i jedina mogućnost opstanka. Živim u Crnoj Gori, dakle, korumpiran sam. Nekako. Neđe. Takvu smo zemlju napravili.

DPS više i ne pokušava da ubijedi ljude kako su oni najbolji. Mjesecima unaprijed, najvažnija karika njihove propagande je tihi šapat da će – ponovo pobijediti. Duša svakog birača u Crnoj Gori zna šta to znači: oni će kontrolisati novce, poslove, zemlju, vodu, vazduh. Svaki otpor je uzaludan, najstrašnija je i najuspješnija poruka vlasti.

Manje-više tehničko je pitanje hoće li vladajuća koalicija ponovo nastupiti zajedno ili će Socijaldemokratska samostalno izaći na izbore. Sami su sebi godinama kopali i na kraju iskopali poziciju da, bez DPS-a ostaju – sirak tužni bez iđe ikoga. Najnoviji događaji u Podgorici potvrđuju da postoje samo dva pojavna oblika esdepeovca: kupljen ili marginalizovan. Onima koji su uopšte raspoloženi da se sjete devedesetih pomalo je tužno što se od SDP-a napravila partija koju može da zamijeni Slaviša Guberinić. Šta ćeš.

Razgledanje opozicionih slika uoči izbora znatno je komplikovanije, ali boja koja bode oči je – kašnjenje. Opozicija gunđa da zakoni propisuju četvorogodišnji mandat i da nema razloga da izbori budu prije proljeća, ali, naravno, nema nikakvu ideju o tome kako odgovoriti na argument vlasti da svaka opozicija jedva čeka izbore, samo naša ih želi što kasnije.

Najjača opoziciona, Socijalistička narodna partija, iako to uporno demantuje, očigledno prolazi kroz unutarpartijske bitke. Podgorički odbor SNP-a pozvao je sopstveno stranačko rukovodstvo da onemogući namjeru vlasti u Crnoj Gori da se parlamentarni izbori održe u terminu i ambijentu koji samo njoj odgovaraju i da se obezbijedi korektna komunikacija svih antirežimskih snaga.

Zvanično je saopšteno da se Odbor SNP Glavnog grada “upoznao sa ocjenama i zahtjevima članstva o potrebi ofanzivnijeg političkog djelovanja i jasnog isticanja da je SNP od osnivanja bila, i da je ostala na poziciji nepokolebljivog borca za rušenje DPS-SDP režima demokratskim sredstvima”.

„Odbor SNP-a glavnog grada smatra da predsjednik i rukovodstvo SNP-a treba da hitno preduzmu aktivnosti koje pripadaju SNP-u, kao najjačoj i najorganizovanijoj opozicionoj političkoj partiji u Crnoj Gori, kako bi se stvorile pretpostavke za korektnu i odgovornu komunikaciju svih relevantnih antirežimskih snaga, sa ciljem iznalaženja optimalnog modela nastupa na parlamentarnim izborima koji će garantovati pobjedu nad režimom Mila Đukanovića”, piše u saopštenju SNP-a.

Podgorički odbor bavio se i predsjednikom poslaničkog kluba SNP-a Aleksandrom Damjanovićem. Nijesu pokazali razumijevanje za njegovu ,,korektnu građansku komunikaciju” sa porodicom Đukanović. Damjanović je, očigledno, postao simbol onakvog SNP-a kakav jedan dio članstva ne želi. Esdepeovanog SNP-a, reklo bi se.

Doduše, predsjednik SNP-a Srđan Milić poručio je nakon izbora u Herceg Novom i Tivtu da njegova partija ne smije preuzimati rizik učestvovanja na izborima gdje nijesu obezbijeđeni fer i demokratski uslovi. ,,Da sam ovo rekao prije lokalnih izbora bio bih optužen sa raznih strana da sam se prepao rezultata. Danas svima jasno poručujem – igrati se demokratije sa SNP-om neće niko”, rekao je Milić.

Pozive na bojkot parlamenta dio opozicije prihvatio je u načelu, ali ne i u pojedinosti koja bi podrazumijevala napuštanje Skupštine. O eventualnom bojkotu izbora, niko još nije progovarao.

Šta tačno za crnogorsku opoziciju znače fer i demokratski uslovi za izbore precizno nije znano. Istinski fer i demokratski bilo bi da pola buduće poslaničke liste DPS-a pristane na fer i pošteno suđenje. Samo je teško izvodljivo.

Poslanički klubovi Nove srpske demokratije i Pokreta za promjene tražili su da posmatračka misija Savjeta Evrope bude proširena za naredne parlamentarne izbore u Crnoj Gori. U tim partijama izgleda su zaboravili kako su posmatrači, nakon izbora 2009. zaključili da su ,,osjetili dozu pritiska prema običnim građanima, pogotovo onima koji zavise od države, državnih institucija i vlasti, direktno ili indirektno”, ali da oni ocjene ne mogu da daju na osnovu indirektnih ili neprovjerenih navoda. Generalno, bili su impresionirani demokratičnošću izbora u Crnoj Gori. Šef delegacije Parlamentarne skupštine savjeta Evrope Andreas Gros izjavio je kako se optužbe o kupovini ličnih karata mogu čuti u svim zemljama u regionu. ,,Nekada se pitam da li se te glasine namjerno šire sa ciljem da se destabilizuje razvoj i ometu dalje demokratske promjene”. Svako slovo bi potpisao DPS.

Na prethodnim izborima biralo se između 16 izbornih lista, pola nije ušlo u parlament. Rasutih glasova bilo je, prema ocjenama stručnjaka, između 12 i 15 odsto. Za glasove građana ovoga puta će konkurisati još minimum tri nove partije. To, naravno, ne znači da će baš njihovi glasovi biti oni koje će pojesti DPS. Zvijeri oko hrane nijesu probirljive.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo