Analiza programa i udžbenika za osnovne škole sa rodnog aspekta pokazuje da ,,rodno relevantni sadržaji nijesu jasno zastupljeni ni u jednoj jedinici programa”, a da se u većini nastavnih dokumenata rod pominje samo u fusnoti

Žene se u čitanci za osmi razred osnovne škole ,,Čitaj hrabro i govori slobodno” pominju 65 puta, dok se muškarci pominju čak 227 puta, podatak je iz Analize programa i udžbenika za osnovne škole sa rodnog aspekta, koji je izradila Misija OEBS-a u Crnoj Gori.

Ta analiza pokazala je da su muški likovi i autori višestruko zastupljeniji u nastavnim materijalima u odnosu na ženske.

Naglašeno je, pored ostalog, i da je ograničena upotreba rodno osjetljivog jezika, ali i da se ,,gramatički muški rod koristi za označavanje i muškaraca i žena, što podržava nevidljivost žena u jeziku i društvu”.

U analizi se navodi da su ,,ženski likovi najčešće prikazani u porodičnom kontekstu, čak 32 puta, odnosno 86 odsto, i to najviše u ulozi majke, supruge, kćeri i sestre”.

U profesionalnom kontekstu ,,žene se pojavljuju rijetko (14 odsto), i to kao učiteljice, kuvarice, sobarice, krojačice i studentkinje”, a ,,u ulozi pripovjedača ili lirskog subjekta zastupljene su samo jednom”.

Sličan odnos utvrđen je i u čitanci za šesti razred ,,Čitaj i traži svoj put”, gdje se žene pominju 64 puta, a muškarci 169.

,,Ženski likovi najčešće se javljaju u porodičnom kontekstu, čak 25 puta (80 odsto), i to u ulozi supruge, majke, babe, snahe, ćerke ili sestre. U profesionalnom kontekstu žene se pojavljuju samo pet puta (20 odsto), i to kao sporedni likovi u ulozi učiteljice, glumice i jedne bebisiterke.”

U dokumentu se navodi i da su žene ,,u ulozi pripovjedača ili lirskog subjekta prisutne na dosljedan način samo u jednom primjeru”.

U čitanci za treći razred ,,na listi od 20 predloženih tekstova nalazi se samo jedna autorka”, u šestom razredu ,,četiri od 28”, a u osmom ,,tri od 45”. U kanonu obaveznih tekstova za osmi razred ,,autorke upadljivo izostaju – nijedna nije zastupljena”.

Analiza pokazuje i da ,,rodno relevantni sadržaji nijesu jasno zastupljeni ni u jednoj jedinici programa”, da se u većini nastavnih dokumenata rod pominje samo u fusnoti: ‘Svi izrazi koji se u ovom dokumentu koriste u muškom rodu obuhvataju iste izraze u ženskom rodu.’ U izvještaju se ističe da takva formulacija ,,predstavlja vid diskriminacije i treba je izbjegavati u bilo kom tekstu koji pretenduje da bude rodno odgovoran”.

Kada je riječ o prirodnim naukama, u programu za predmet Biologija rod se pominje ,,samo u okviru biološkog aspekta – kroz teme seksualnosti i reprodukcije”, dok ,,pojma, uzroka i izvora rodne neravnopravnosti nema”.

Preporučeno je da se u program uvrste pojmovi ,,pol i rod”, ,,tjelesna autonomija”, ,,seksualna orijentacija” i ,,rodni identitet”.

U predmetu Priroda i društvo za treći razred rodni aspekt uključen je samo u jednu nastavnu aktivnost: ,,Razgovaraju o tome da nema podjele na tipično muška i ženska zanimanja.”

Program za predmet Istorija u osmom razredu jedini ,,eksplicitno pominje pojam rodnog identiteta”, ali su žene u njemu ,,imenom pomenute samo jednom – u lekciji o Mariji Tereziji”. U jednoj formulaciji pojavljuje se izraz ,,ljudi, žene i djeca”, pri čemu se ,,pojmom ‘ljudi’ označavaju isključivo muškarci”, što se navodi kao primjer rodnog stereotipa.

Dokument preporučuje da se u sve nastavne programe uključi dosljedno korišćenje rodno osjetljivog jezika i poveća zastupljenost autorki, naučnica i ženskih likova u nastavnim materijalima.

R.M.

„Politički jezik“ Nika Đeljošaja u prepisci sa predsjednikom države je  onaj tip jezika koji se u naše krajeve uvrzao devedestih, i do dana današnjeg opstaje i uzgaja se. Krasi ga mješavina nacional romantizma i kabadahluka. Posebno ga njeguju branitelji nacionalnih interesa, iza kojih se kriju lični interesi i milioni

Nije bila Skaj prepiska. Mada ima elemenata. Kumovi, političari, upotreba nacije. I stil ulice u predgrađu.  „A te fore s kim si navikao“,  napisao je, između ostalog, ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj predsjedniku države Jakovu Milatoviću, nakon što ga je  sms-om  optužio da je Zakon o porezu na nepokretnosti vratio parlamentu na doradu zbog kumovskih interesa, a Milatović odgovorio da „ne zna o čemu priča“.   Đeljošaj se prema pisanju Libertas pressa, stvarno pominje u Skaj prepiskama. Javnost sad ima priliku da pročita kako izgleda kad u nekoj prepisci i učestvuje.

Prepisku je objavio Milatović, a potom prijavio prijetnje nadležnom tužilaštvu. Đeljošaj tvrdi da to nije cio njihov razgovor i da nije prijetio Milatoviću. Iako je saopštio da će navodni ostatak prepiske  objaviti ukoliko mu se Milatović ne izvini, to, do sada, nije učinio. Rastumačio je kako je ono u stvari bio razgovor dva političara, savjetodavne vrste.  Ostalo je da tužilaštvo utvrdi ima li u tom savjetovanju elemenata prijetnji, sa aspekta krivičnog zakona.

Problem, međutim, nadilazi krivično zakonodavstvo. Đeljošajev „politički jezik“ je  onaj tip jezika koji se u naše krajeve  uvrzao devedestih, i do dana današnjeg opstaje i uzgaja se. Krasi ga mješavina nacional romantizma i kabadahluka. Posebno ga njeguju  branitelji nacionalnih interesa, iza kojih se kriju lični interesi i milioni.

Ispostavilo se da je razlog Đeljošajevog javljanja Milatoviću to što od povučenog zakona zavisi hoće li milionski minus imati kasa Tuzi ili kompanija Plantaže. Tuzi su do sada izgubile tri presude protiv Plantaža, pošto sudovi tvrde da ta opština obračunava nezakonito veliki porez kompaniji. Čeka se pravosnažna presuda. Koja bi mogla Tuzima donijeti milionsku štetu. Milatović je vratio zakon kojim se ta praksa pokušala ozakoniti.  Po Đeljošaju, Milatović radi za svog navodnog kuma  Nebojšu Vuksanovića, bivšeg predsjednika Borda Plantaža, sada predsjednikovog savjetnika. Kritikovati Predsjednika je naravno, legitimno . I poželjno. Ali ne ovako – već javno.

„Veliku ste grešku napravili koristeći poziciju predsjednika, a za interese svoga kuma. Mislim da nijesi  trebao da uđeš u ovo, a očekuj kao nikad reakciju Albanaca iz svih nivoa i gdje god imamo uticaj“, ljutito piše ministar u sms prepisci sa predsjednikom.  Predstavljajući se kao  ekskluzivni zastupnik Albanaca u Crnoj Gori. Neka vrsta nacionalnog blaga. Ako povučeš zakon koji mu ne odgovara, napao si Albance, na svim nivoima,  i multietnički sklad. Kao  ono, ako smijeniš Biljanu Vučurović, suprugu poslanika NSD, sa mjesta direktorice Gimnazije, radiš protiv vaskolikog srpstva. Ili kad na karnevalu pokušaš da zapališ masku Slavena Radunovića. Ne daj Bože.

Početkom mjeseca predsjednik parlamenta i lider NSD Andrija Mandić, lider DNP Milan Knežević i predsjednik SNP Vladimir Joković našli su se tako na „istorijskom sastanku“, kako su ga nazvali, sa Đeljošajem i potpredsjednikom Skupštine Nikolom Camajem. Predstavili su se kao  zastupnici  srpskog i albanskog naroda, koji su se sastali radi mirnog suživota, dobrih odnosa  i međusobnog poštovanja. Ne dugo ranije, pomiritelji su se međusobno optuživali za šovinizam prema Srbima, albanofobiju i slično. Mandić je priprijetio Đeljošaju da bi mogao biti izbačen iz Vlade, a iz Đeljošajevog Albanskog foruma su i tada uzvratili  da će „Albanci biti prinuđeni na samoorganizovanje“.  To sve zajedno  izgleda nelogično. I jeste nelogično. Nacionalni branitelji i postoje zato da bi nas po svojoj volji i za svoj interes zavađali i mirili. Zato se i ne održavaju na logici, već na antilogici.

Crnoj Gori i regionu, nikada nije nedostajalo kandidata za vlasništvo nad voljom svog naroda. Kad ta zanimacija uzme maha, to  je ozbiljan znak upozorenja da politički predvodnici nemaju valjane odgovore na najvažnije društvene teme, zbog kojih su birani. Traže drevnu legitimacijsku osnovu. Moj narod.

Gađani su pred izborom. Mogu da se postroje iza vođa i posluže im kao alatka u borbi za moć. A,  mogu da im uzvrate Đeljošajevom porukom:  Te fore s kim si navikao.

M.PEROVIĆ

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge od decembra prošle godine je u okrnjenom sastavu. Poslanici su i ove sedmice pokazali da nema političke volje da se u njega izaberu predloženi kandidati Dragoljub Duško Vuković i Niko Martinović

Skupština Crne Gore, u srijedu, nije podržala predlog Administrativnog odbora da se u Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge (SAMU) imenuju Dragoljub Duško Vuković, koga je predložilo više NVO i Niko Martinović, predloženi kandidat ispred Crnogorske akademija nauka i umjetnosti (CANU).

Od ukupno 56 poslanika, 12 je glasalo za taj predlog, dok su ostali – njih 44 bili uzdržani.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge od decembra prošle godine je u okrnjenom sastavu, jer je predstavnicima nevladinih organizacija iz oblasti medija Milanu Radoviću i Crnogorskog P.E.N. centra Rajku Todoroviću istekao mandat. Iako je konkurs trebalo da se raspiše polovinom prošle godine, Mandić je to učinio u januaru ove godine, ali je ubrzo poziv povukao, objašnjavajući da to čini ,,zbog tehničke greške”. Na ponovljeni konkurs pristigle su dvije kandidature – Vukovića i Martinovića, ali je Administrativni odbor krajem marta ocijenio da su nepotpune.

Iz NVO koje su tada predložile Vukovića saopšteno je da je takva odluka Administrativnog odbora ,,politički motivisana i pravno neutemeljena, ali i jasan izraz namjere vladajuće većine da partijski zarobi medijski sektor uz cijenu da ugrozi i evropski put Crne Gore”.

Nekoliko dana kasnije, stiglo je i upozorenje iz Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici.Oni su kazali da je hitno potrebno imenovati nove članove SAMU, kako bi se osiguralo njeno funkcionisanje i nezavisnost.

,,Da bi Crna Gora ispunila svoj ambiciozni plan završetka pregovora o pristupanju do kraja 2026. godine i ispunila završna mjerila za pregovaračka poglavlja o vladavini prava, ključno je osigurati dosljednu primjenu svih zakona koji se odnose na vladavinu prava, uključujući Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama i Zakon o RTCG-u. Ovo je potrebno kako bi se osigurala posvećenost Crne Gore temeljnim reformama i dalji napredak u procesu pristupanja zasnovan na zaslugama” saopštili su iz Delegacije EU.

Kako SAMU nije bio kompletan ni u junu, Evropska komisija (EK) je to notirala u posljednjem neformalnom dokumentu (non-pejper) koji se odnosi na napredak Crne Gore u poglavljima 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda, bezbjednost).

Iz EK su poručili da efikasnu primjenu novih zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama i o nacionalnom javnom emiteru u Crnoj Gori usporavaju kašnjenja u transparentnim i na zaslugama zasnovanim imenovanjima članova SAMU i Savjeta RTCG.

,,Umjesto da sprovedu zakone o RTCG i audiovizuelnim medijskim uslugama, koji su temelj za profesionalne, nezavisne i javne, a ne partijske institucije, vladajuća većina hoće, po uzoru na one prije njih, političku kontrolu nad Javnim servisom i regulatornim tijelom”, objasnio je u obrazloženju svoje ostavke doskorašnji direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović.

R.M.