Povežite se sa nama

DETEKTOR

DETEKTOR: Višak ljudi

Objavljeno prije

na

Zapošljavajući ih preko ugovora o djelu, DPS je godinama hiljade ljudi   pretvarao u zavisnike i  sigurne glasače. Nova Vlada je ukinula ugovore o djelu i prije njihovog isteka u većini ministarstava. Razlog – nijesu zakoniti

 

Tiho, u sjenci velikih priča, prošla je odluka nove Vlade o ukidanju svih ugovora o djelu. Iza suve formulacije ugovor o djelu, čije značenje mnogi ne razumiju, skriva se model kako je DPS godinama držao ljude na uzici. Pretvarao ih u zavisnike.

Rad po ugovoru o djelu nije radni odnos. Ugovor o djelu je regulisan odredbama Zakona o obligacionim odnosima i kao takvog ga ne prepoznaje Zakon o radu. DPS ne bi ni bio to što jeste, da od 2012. godine nije našao model zapošljavanja ,,preko ugovora o djelu, ugovora o privremenim i povremenim poslovima i ugovora o dopunskom radu”. Na taj se način izbjegavalo zapošljavanje na neodređeno vrijeme.

Pocedura je bila jednostavna. Organ državne uprave na sjednici užeg kabineta Vlade traži saglasnost za zapošljavanje određenog broja osoba na već pominjani način. Nakon dobijene saglasnosti ministar ili direktor, na lijepe oči, bez oglasa ili provjere sposobnosti, dovode svoje ljude. Tako, jednoga jutra, u državnom organu osvanu nova, nasmijana lica.

Ali, osmijeh je često tu da prikrije tugu. Službenicima i namještenicima koji su potpisivali ugovore o djelu nije išao puni radni staž. Način obračuna ugovora bio je takav da je uposlenik  sa visokom stručnom smjenom imao za godinu rada staž 4 mjeseca, a sa srednjom 2. Mnogi rukovodioci nijesu ni to ispoštovali. Zaposleni preko ugovora o djelu  iz Narodne biblioteke Đurađ Crnojević, na primjer,  bili su na birou, nije im tekao radni staž, a evidentirani su kao korisnici budžetskih primanja u svojim ustanovama.

Zapošljeni preko ugovora o djelu nijesu  imali prava na plaćene odmore i odsustva, bolovanja, materinstvo i posebnu zaštitu žena, nadoknade za smrt članova porodice, prekovremeni i noćni rad, zaštitu od diskriminacije… Sve zajedno: nijesu imali prava regulisana Zakonom o radnom pravu. I što je možda najteze – ovi ugovori vukli su se unedogled po 7- 8 godina. Nezakonito.

Da organi Drzavne uprave ne bi smjeli  da koriste ovaj vid ugovora ukazvala je i Državna revizorska komisija.  –Organi drzavne uprave ne treba da zaključuju ugovore o djelu i ugovore o privremenim i povremenim poslovima za sistematizovana radna mjesta -Organi drzavne uprave ne treba da zaključuju ugovore o djelu, ugovore o privremenim i povremenim poslovima za poslove koji zahtijevaju posebno znanje i stručnost, kao i sa licima koji imaju visoku stručnu spremu, već samo za najjednostavnije poslove, u nivou niskokvalifikovanih.

Preporuke DRI  nije imao ko da čuje. DPS je imao svoj cilj, važniji od svih stavova DRI, važniji od zakona i od samog Ustava – na jednog, kako – tako zaposlenog, računala su se  četiri glasa na izborima.

U protekle četiri godine po osnovu ovih ugovora isplaćeno je 31,5 miliona eura. To je 8,6 miliona više od iznosa planiranih godišnjim budžetima. U tri ministarstva – ekonomije, vanjskih i unutrašnjih poslova-  kao i dvije samostalne uprave – za nekretnine i za statistiku- najvise je trošeno za ovaj način angažovanja radnika.

Nova Vlada je ukinula ugovore o djelu i prije njihovog isteka u većini ministarstava. Razlog – nijesu zakoniti. Oko 5000 ljudi ostalo je bez posla. U većini slučajeva nije im isplaćena zarada za januar koji su odradili. Njihovi predmeti predati su Agenciji za mirne sporove.

Ovakva zapošljavanja bila su samo jedan od nezakonitih načina na koji je DPS   održavao mehanizme režima u punom pogonu.To nije bio incident, niti prestup, već  logika sistema. Njegova svrha. Operacija je bila djelo samog vrha režima. Valja ponoviti: iza ovih ugovora stajala je Vlada, ministar finansija i resorni ministar.

Svoje potpise su, naravno,  stavljali i oni koji nisu bili u situaciji da se raspituju koja će im sve prava biti uskraćena. Zahvalni, suvišni ljudi.

 

Stela  O. KOVAČ  

Komentari

DETEKTOR

Devastacija kulturne baštine u prisustvu države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava za zaštitu kulturnih dobara za konsultanske usluge angažovala je firmu ICL Montenegro, u čijem je timu arhitekta Božidar Božović, bivši direktor Uprave.  Samo da se ne desi da ta firma angažovana da, obimne radove na manastiru Ćelija piperska „obustavi i kulturno dobro zaštiti” isto onako kao što je  Uprava zaštitila manastire Stanjević, Reževići, Beška, u vrijeme Božovićevog direktorskog mandata

 

Nastavlja se devastacija crnogorskih kulturnih dobara. U manastiru Ćelija piperska postavljeno je centralno grijanje, mermerne ploče i laminat. Tu su i radijatori na kamenim zidovima. Vidljivi. Zidovi su oslikani novim živopisom, proširen je konak. U dvorištu mansatira postavljena je bista ubijenog urednika Dana novinara Duška Jovanovića. Na ulazu je asfaltirana saobraćajnica kao prilaz za novoformirane garaže.

Šta za to vrijeme radi Uprava za zaštitu kulturnih dobara? Angažuje konsultante. Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, na čijem je čelu kadar DPS-a Maja Ćetković, za konsultanske usluge angažovala je firmu ICL Montenegro, u čijem je timu arhitekta Božidar Božović, bivši direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Firma se, inače, bavi investicionim, finansijskim i pravnim konsaltingom.

Od 2014–2020 godine, za vrijeme mandata kadrova DPS-a, razvila se devastacija manastira i crkava uz prećutno odobrenje ili nesavjestan rad odgovornih u Upravi za zaštitu kulturnih dobara. Samo da bog pomognne pa da se ne desi da firma ICL Montenegro angažovana da obimne radove na manastiru Ćelija piperska „obustavi i kulturno dobro zaštiti” to uradi kao što je Uprava zaštitila manastire Stanjević, Reževići, Beška, u vrijeme Božovićevog direktorskog mandata. Svjedoci smo tamo izgrađenih velelepnih konaka, poput hotela sa više zvjezdica, terasa sa kovanim gvožđem, popločanih zelenih površina ispred manastirskih kompleksa, promijenjene unutrašnjosti, devastirane zastićene okoline i kulturnih dobara. Tužni su to prizori.

Kada bi Mitropolija crnogorsko primorska poštovala Zakon o zaštiti kulturnih dobara, morala bi od Uprave za zaštitu kulturnih dobara tražiti dozvolu za svaku intervenciju na manastiru ili crkvi, za konzervatorske uslove, kako kulturno dobro ne bi izgubilo taj status. MPC to ne radi. Pitanje je zašto je svih ovih godina tolerisana ta praksa? I šta je onda djelatnost Uprave za zastitu kulturnih dobara?

Sada je posebno aktuelno pitanje zašto je angažovana firma ICL Montenegro i na osnovu kojih referenci je odabrana?  Uvid u zaključeni Ugovor sa tom firmom  o pružanju konsultanstkih usluga pokazuje  da se on odnosi za poslove iz redovnih nadležnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Poslove za koje su sistematizovana radna mjesta. I za koje se primaju plate.

Prosto rečeno – angažovanje konsultanata nije bilo neophodno. Nego, eto, zbog nečega se Božidaru Božoviću, bivšem DPS direktoru Uprave, sada konsultantu –posrećilo.

Stela O. KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

DETEKTOR

DETEKTOR: Direktor Mladen Zagarčanin – ugovor sa samim sobom

Objavljeno prije

na

Objavio:

2022. Vlada Crne Gore izdvojila je oko milion eura u 2022. godini Upravi za zaštitu kulturnih dobara. E, od tih para će V.D. direktor Uprave Mladen Zagarčanin da plati barskoj firmi Kadar plus poslove Revalorizacije kulturnih dobara. A firma Kadar plus će, na osnovu Ugovoru o djelu, da angažuje i isplaćuje njega za te iste poslove

 

V.D. direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara Mladen Zagarčanin sklopio je nedavno ugovor u ime Uprave za zaštitu kulturnih dobara sa firmom Kadar plus iz Bara da angažuje već zaposlene službenike Uprave da obavljaju poslove Revalorizacije kulturnih dobara. Istovremeno je i u svoje ime potpisao Ugovor o djelu sa pomenutom firmom, kojim se obavezuje da će  učestvovati u postupku izrade elaborata o Revalorizaciji kulturne baštine, definisati konzervatorske mjere, mjere zaštite, namjenu i način čuvanja i održavanja kulturnog dobra…

Kadar plus, naručilac posla se, tako, ugovorom obavezao da će V.D. direktoru Mladenu Zagarčaninu i ostalim službenicima Uprave za zaštitu kulturnih dobara isplaćivati nadoknadu po urađenom broju elaborata. A, elaborata je prilično. Oko 2000 je nepokretnih kulturnih dobara u Crnoj Gori.  Tu su i pokretna – slike, ikone, knjige… Biće posla, i lijepe zarade.

 

Sve kao u priči. U trenutku poslovnog zanosa partneri su samo zaboravili da svi zapošljeni u Upravi na čelu sa V.D. direktorom, baš za taj posao primaju plate. Iz budžeta. Vada Crne Gore svake godine izdvaja pozamašan novac poreskih obveznika ovoj instituciji zaduženoj da brine o našem kulturnom blagu. Prošle godine – 600.000 eura. U 2022. godini oko milion eura. E, od tih para će V.D. direktor Zagarčanin da isplaćuje firmu Kadar plus, dočim će ona da isplaćuje njega… Brrr .

Ah, da. Vlasnica barske firme Kadar plus je sestra pomoćnice V.D. direktora u Upravi za zaštitu kulturnih dobara Mladena Zagarčanina, takođe, iz Bara. Kadra četvorostruke minstrice Vesne Bratić.

Stela KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

DETEKTOR

Cvjetanje kuture

Objavljeno prije

na

Objavio:

Minstarka Vesna Bratić poništila je konkurs za sufinansiranje u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva  objavljen 3. decembra 2020. Bilo je pristiglo 230 prijava. Može kultura i da pričeka,  ona ionako druguje sa vječnošću

 

Zemaljski dani teku. Ministarstvo prosvjete nauke, kulture i sporta, Ministarstvo poljoprivrede šumsrstva i vodoprivrede i Uprava za statistiku usvojili su, svako svoje,  sistematizacije novih radnih mjesta. One, po obaveznoj proceduri,  nijesu  zadovoljile kriterijume Uprave za kadrove i Ministarstva javne uprave. Preciznije – dobile su negativnu ocjenu.

Ali ne mari.  To nije smetalo  ministarki Vesni Bratić, ministru Aleksandru Stijoviću i direktorici Uprave za statistiku Gordani Radojević da, ne obazirući se na proceduru, na sjednici Vlade donesu pravilnik o novoj unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ministarstvima za koja su nadleži.

Takva sistematizacija je na muke stavila veliki broj službenika i namještenika. Nedostaju službenička mjesta za pravnike, ekonomiste, za vozače, medijatore, politikologe. Priprema se teren da na mjesta nekad podobnih činovnika koji odlaze dođu novi. Podobni.

Pošto ministarstva ovako   krše i ne poštuju   obavezujuće kriterijume Ministarstva javne uprave,  oko sistematizacije, nije baš najjasnije  čemu ono uopšte služi.  Možda da mijenja postojeće Uredbe ili da donosi nove. Donijeta je, eto, Uredba o prestanku rada Uprave za carine. Tu će  oko 600 zaposlenika ostati na internom tržistu rada,  biti prebačeni u druge organe, gradove, na druge pozicije ili će otići kućama sa sitnim otpremninama. Jedino, ko će preuzeti poslove Uprave za carinu – ne zna se.

Na sajtu Uprave za kadrove nema posljednjih mjeseci oglašene potrebe za novim radnim mjestima ni na internom, ni javnom oglasu,  kao ni na javnom konkursu.  To ne znači da se, iza zavjese,  ne zbiva ništa. Zapošljavanja se odvijaju  bez konkursa. Poznato je:  bivša poslanica DF-a Marina Jočić imenovana je za predsjednicu Upravnog odbora Nacionalnih parkova Crne Gore; Vasilije Lalošević iz Socijalističke narodne partije za direktor Uprave za sport; predstavnik URA-e Rade Milošević za državnog sekretara Ministarstva unutrašnjih poslova; funkcioner DF-a Koča Đurišić, za sekretara Uprave za katastar i državnu imovinu; Miroslav Anđelić, član Demokrata,  za državnog sekretara Ministsrstva prosvete nauke kulture i sporta. Ministarka Vesna Bratić, je za portparolku postavila Ljubicu Gojković novinarku Srpske televizije… Nije lako Ljubici Gojković u NATO  vladi – ali treba se ponekad i žrtvovati.

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero poručila je da sva imenovanja moraju proći kroz postupak zapošljavanja koja se primjenjuju na državne službenike u skladu sa crnogorskim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Po svemu sudeći niko se na to ne obazire.

Zato –kultura cvjeta. Minstarka Vesna Bratić poništila je konkurs za sufinansiranje u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva koji je objavljen 3. decembra 2020. godine. Bilo je pristiglo 230 prijava. ,,Predlogom budžeta koji još uvijek nije usvojen, opredijeljena sredstva za kulturu su manja od onih koja su bila odobrena u ranijim godinama, što će dovesti do smanjenja budžeta i za Konkurs koji se ovom odlukom poništava, što u bitnom utiče prilikom odlučivanja kome treba opredijeliti sredstva. Dakle, iz naprijed navedenog se može zaključiti da Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta ne raspolaže novčanim sredstvima koja su opredijeljena za predmetni konkurs, te je, shodno tome, njegova realizacija nemoguća”, piše u Odluci, koju je potpisala ministarka Bratić. Eto tako, kultura  može da pričeka,  ona ionako druguje sa vječnošću.

Ekspertima, revizorima amaterima raspoređenim po ministarstvima da bištu dokumente, fala na pitanju,  svakoga mjeseca i dalje  stižu onih dvjesta hiljada eura. Bez zastoja. To se zove investiranje u ljude.

Stela O. KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo