Povežite se sa nama

MONITORING

DEVASTACIJA RJEČNIH TOKOVA: Cijevna u cijevima

Objavljeno prije

na

Nije prošlo ni 100 dana od potpisivanja Sporazuma o međusobnim odnosima Crne Gore i Albanije u oblasti prekograničnog upravljanja vodnim resursima, a taj dokument je već prekršen. Početkom jula u Skadru visoki funkcioneri dviju vlada obavezali su se da će, pored ostalog, zajednički djelovati na nesmetanom protoku prekograničnih vodotoka, uz kontinuiranu razmjenu svih potrebnih informacija.

„U pitanju su aktivnosti na očuvanju kvaliteta voda, zaštite od poplava, uređivanja i održavanja vodotoka, intenzivnije razmjene informacija i pronalaženja fondova za finansiranje ovih aktivnosti”, kazao je tada potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović.

No, sudeći po zvaničnim izjavama crnogorskih funkcionera, oni još nemaju nikakva saznanja od vlasti u Tirani da se krenulo u gradnju malih hidrocentrala (mHE) na Cijevni (alb. Cem), na sjeveru Albanije, gdje se nalazi nešto manje od polovine toka te prekrasne rijeke. To će, nema nikakve sumnje, imati razorne posljedice po biljni i životinjski svijet u Cijevni, ali i na obale te rijeke.

Kanjon Cijevne je prošle godine na crnogorskoj strani proglašen za spomenik prirode, jer je stanište rijetkih i ugroženih vrsta koje su pod domaćom i međunarodnom zaštitom.

Da se krenulo u gradnju hidroelektrana, u Vladi Crne Gore su saznali od domaćih nevladinih organizacija koje se bave ekologijom i iz medija!? Tek nakon toga su „od nadležnih organa Republike Albanije zvanično zatražene sve relevantne informacije i raspoloživa dokumentacija o procjeni uticaja na životnu sredinu i mogućnost učešća crnogorske javnosti u razmatranju dobijenih dokumenata”.

Dok se čeka na odgovore, u toku je gradnja četiri male hidroelektrane na Cijevni, i vode ove rijeke, u dužini od oko dva kilometra, biće ugurane u cijevi, tunele i kanale. Koncesiju su još tokom vladavine bivšeg premijera Salji Beriše dobila dva tajkuna (jedan iz Albanije, drugi sa Kosova), koji će graditi energetske objekte, a koji će proizvoditi nekoliko megavata struje.

Ovaj brutalan atak na prirodu dešava se nakon što je izgrađen moderan put koji spaja Skadar sa krajnjim sjeverom te zemlje (a drastično smanjuje razliku i između Podgorice i Plava, odnosno Gusinja), te kada je sve veći broj stranih gostiju počeo da otkriva ljepote ovih predjela.

U Albaniji je izgrađeno 117 mHE, koje proizvode više od 10 odsto električne energije u toj zemlji, 43 se grade, a za još 364 su izdate dozvole. Gradi se i u spomenicima prirode, nacionalnim parkovima, naseljenim područjima. Nijedna rijeka ili rječica praktično neće ostati nedirnuta, što često dovodi do konflikata sa domicilnim stanovništvom. U tim sukobima bilo je i žrtava. No, u 67 odsto slučajeva protesti se organizuju tek kada bageri počnu devastaciju vodotoka.

Od jula 2015. godine u ovoj susjednoj zemlji djeluje grupa Odbranimo rijeke, koju su formirale najpoznatije albanske ekološke organizacije. One su, ističući da se radi o nekontrolisanoj gradnji, koja je u suprotnosti sa održivim razvojem i potrebama zemlje, zatražile da se uvede trogodišnji moratorijum na gradnju malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji te države.

Navodi se takođe da su evropske finansijske institucije, putem komercijalnih banaka, dale sredstva za gradnju trećine ovih objekata pod izgovorom da je riječ o obnovljivim izvorima energije.

,,Ne uništavajte najvrjednije rijeke u Evropi. Preusmjerite pare u druge oblike obnovljivih izvora energije prije nego što budu nepovratno uništene evropske divlje rijeke”, poručili su u peticiji sa 120.000 potpisa predstavnici kampanje Sačuvajmo plavo srce Evrope koja je u sjedištu u Londonu predata Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD).

Albanski analitičari kažu da vlada u Tirani vidi ekspanziju mHE kao kompenzaciju za manje investicije u građevinarstvo. Tim prije što je tržište za struju zagarantovano, kao i cijena, koja je znatno veća od tržišne. Troškovi se ogledaju samo u gradnji objekata i u njihovom održavanju. Koncesije se, po pravilu, izdaju na period od 30 godina.

,,Mi imamo mHE danas u našem regionu zato što je to jedan od najsigurnijih načina da se napravi novac. Naravno, ako imate prilično tvrd obraz pa vas baš briga što ćete razvaliti sve rijeke. Uzmete kredit i izgradite i onda poslije sedam do deset godina vratite taj kredit. Zatim, 20 godina kako padne kiša, vi imate novac”, kaže šef regionalne kancelarije Svjetskog fonda za prirodu (WWF Adria) u Zagrebu Deni Porej.

U Studiji za zaštitu Cijevne Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) navodi se da ta rijeka ulazi u sistem ,,zelenog pojasa Evrope”, dok je kanjon identifikovan kao Emerald stanište Bernske konvencije, područje nadomak Nacionalnog parka Skadarsko jezero, na čiju su se zaštitu prethodno navedenim sporazumom svečano obavezale obje vlade.

Albanski ministar energetike i industrije Damian Điknuri kaže da se u Albaniji grade samo dvije ,,visoke brane”. ,,Većina ostalih su male brane bez akumulacija koje zavise od sezonskog priliva vode. Takve hidroelektrane proizvode manje od 10 MW energije i stoga za njih nijesu potrebne procjene uticaja na životnu sredinu”, smatra on.

Izvršna direktorka Green Home Nataša Kovačević ističe da su i Crna Gora i Albanija potpisnice ESPOO Konvencije o prekograničnim uticajima na životnu sredinu. ,,U ovoj situaciji vrlo je jasno da je došlo do kršenja te konvencije, gdje Albanija nije javila koje zahvate će da uradi na tom prostoru, odnosno koje negativne uticaje će one da proizvedu. Oni nijesu uradili elaborat o procjeni uticaja, niti su imali periode za javnu raspravu. U tom periodu je zapravo trebalo da bude organizovana i prekogranična konsultacija u Crnoj Gori”, tvrdi Kovačević i dodaje da organizacije civilnog društva neće odustati od spašavanja Cijevne, te će pokušati da podignu žalbu i pred odgovarajućim međunarodnim tijelima.

,,Formira se i grupa u Albaniji iz pogođenog područja opštine Keljmend, koja će se uz nevladine organizacije iz Crne Gore, u narednom periodu sa različitih aspekata umreženo baviti pitanjima prekograničnog uticaja malih hidroelektrana. Idemo ka tome da se obustave svaki dalji radovi”, kaže Kovačević.

A izgradnja velikih hidrocentrala tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća na rijeci Drim, koja je glavna pritoka Bojane, razlog je što već decenijama traje erozija plaža na ulcinjskoj rivijeri. Sedimenti, odnosno nanosi, koji su stizali u zonu ušća Bojane pod dejstvom morskih struja taložili su se duž obale stvarajući prekrasnu plažu. No, ta je ravnoteža poremećena, pa je, na primjer, za 35 godina plaža na ostrvu Ada smanjena za čak 85 metara. Proces erozije zahvatio je i Veliku plažu.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz ormara ponovo ispadaju  kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja  prethodnika

Ponovo ispadaju orasi iz šinjela  bivših vlasti.

Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.

Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.

Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo.  Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao   da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.

Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.

Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život.  (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).

Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada  na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.

„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TEHNIČKI REBALANS BUDŽETA KAO GENERALNA PROBA ZA 2024.: Hod po tankoj žici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Milojko Spajić ostaje dosljedan najavi da će program Evropa sad 2 početi 1. januara, povećanjem minimalne penzije. Tim prije trebaju nacrt i prijedlog budžeta za narednu godinu. Da vidimo gdje država planira obezbijediti taj novac. A njih još nema

 

Vladin prijedlog budžeta za narednu, 2024. godinu, nije stigao u Skupštinu  u zakonom predviđenom roku, do 15. novembra. Vlada Milojka Spajića je, umjesto toga, parlamentu uputila prijedlog rebalansa aktuelnog budžeta, obavještavajući da se na budžetu za sledeću godinu još  radi.

Ukoliko parlamentarna većina prihvati ponuđeni rebalans (tepaju mu tehnički) država će do kraja godine normalno finansirati svoje izdatke (plate, penzije, ljekove, javne nabavke…), na osnovu novog Zakona o budžetu za 2023. Iako su ti troškovi značajno veći od onoga što je planirano krajem prošle godine, kada je usvajan “orginalni” budžet. Veći su i ostvareni budžetski prihodi.

Ponuđeni rebalans budžeta nije samo tehnički. Odnosno nije samo posljedica drugačije strukturirane vlade u odnosu na prethodnu, zbog čega novac planiran za potrošnju ministarstava u Abazovićevoj vladi sada treba podijeliti prema novoj organizacionoj šemi, na više djelova (19 ministarstava + pet potpredsjedničkih kabineta).

Morali su se, uz to, evidentirati veći prihodi i rashodi državne kase. Iz prijedloga rebalansa budžeta saznajemo da je u pitanju 275 miliona neplaniranih prihoda i preko 130 miliona eura dodatnih troškova. Na prvi pogled, imamo dosta razloga za zadovoljstvo., pošto su (140 miliona)  vanredni prihodi veći od rashoda.

Problem je, ne mali, što značajan dio neplaniranih prihoda u budžetu ostvarenih tokom ove godine nije trajnog karaktera. Na njih ne možemo, sa sigurnošću, računati u budućnosti. Troškovi su uglavnom dugoročni i mogu biti samo veći.

Evo šta o tome kažu iz Ministarstva finansija.

“Značajan dio povećanja budžetskih prihoda odnosi se na jednokratne prilive koji nijesu vezani za nove mjere fiskalne politike ili značajnije strukturne reforme kojima se unapređuje struktura privrede i stvara nova vrijednost”, navedeno je u saopštenju Ministarstva na čijem je čelu Novica Vuković. Uz računicu da će učešće “jednokratnih prihoda” u ovogodišnjem budžetu biti veće od 180 miliona eura.

Iz Ministarstva finansija nabrajaju: prihode po osnovu isteklog hedžing aranžmana kojim smo se štitili od valutnog rizika kineskog kredita za auto-put Smokovac – Mateševo (60 miliona eura); akumulirani (višegodišnji) prihodi po osnovu projekta ekonomskog državljanstva u iznosu od 75 miliona; dividenda iz preduzeća u državnom vlasništvu (40 miliona); te donacija EU za prevazilaženje posljedica energetske krize (27 miliona eura).

Dodatne rashode znamo: veće plate, penzije, socijalna davanja, subvencije, uvećani troškovi kupovine ljekova i javne nabavke. Tu je i ispražnjena budžetska rezerva koju valja popuniti.

Jednokratne prihode iz mandata prethodne vlade aktuelna izvršna vlast potencira i kao opravdanje za ljetošnje, neostvarene, prognoze čelnika PES da će država, najkasnije do prošlog septembra, ostati bez novca potrebnog za isplatu penzija i plata. I nakon primopredaje vlasti između 43. i 44. vlade, nastavljen je trend prebacivanja odgovornosti za sve probleme i prisvajanje zasluga. Koliko god to bilo nategnuto.

Tako se rast državnih prihoda po osnovu naplate poreza i doprinosa na zarade objašnjava “smanjenjem sive ekonomije na tržištu rada (prevashodno kao mjere smanjenja ukupnog poreskog opterećenja na zarade u sklopu paketa reformi Evropa sad 1) i povećanja zarada zaposlenih u javnom sektoru”, dok se stranci – Ukrajinci, Rusi, Turci – koji su svoje poslove preselili u Crnu Goru ne pominju. Osim usput. Baš kao i inflacija.

Bez želje da se arbitrira u sukobu Spajić Abazović, neophodno je primijetiti da bi (ne)svjesno previđanje realnosti crnogorske ekonomije, koja je izuzetno zavisna od novca koji u nju ulivaju stranci sa  privremenim/stalnim prebivalištem, mogla imati ozbiljne posljedice kada se steknu uslovi da se oni vrate kućama. Ili odu negdje drugdje.

Iako još niko nije vidio program Evropa sad 2, Milojko Spajić ostaje dosljedan najavi da će on početi 1. januara naredne godine, povećanjem minimalne penzije sa nepunih 300 na 450 eura. Vanredna povišica obuhvatiće oko 70 hiljada penzionera a državu će koštati, godišnje 100 miliona eura. Najmanje.

Tim prije trebaju nacrt i prijedlog budžeta za narednu godinu. Da vidimo gdje država planira obezbijediti pare. I šta su sledeći koraci iz PES-ovog programa. Budžet, rekosmo, kasni.

“Ministarstvo finansija je već informisalo Vladu i Skupštinu da će priprema Nacrta zakona o budžetu Crne Gore za 2024. godinu zahtijevati dodatno vrijeme, budući da je 44. Vlada 31. oktobra donijela Uredbu o organizaciji i načinu rada državne uprave, koja podrazumijeva reorganizaciju Vlade kojom se utvrđuje uspostavljanje 19 ministarstava i 25 organa. Ministarstvo finansija preduzeće sve aktivnosti kako bi Nacrt zakona o budžetu Crne Gore za 2024. godinu bio pripremljen i stavljen u proceduru, odnosno na razmatranje i usvajanje, u što kraćem roku”,  poručili su iz Ministarstva finansija. Pažljivijem čitaocu nije promaklo – datum kada će budžet biti spreman za skupštinsku raspravu, nije preciziran. “ U što kraćem roku” ne znači ništa. Posebno ne kada je već probijen zakonom propisani rok za njegovu pripremu.

Pošto Crna Gora nema zakon o vladi,  kao ni zakon o Skupštini, to nepoštovanje Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti proći će, najvjerovatnije, bez posljedica po novu vladu. Kao da ih je neko primorao da sastave vladu toliko obimnu da  ih je teško prebrojati a kamo li organizovati i finansirati.

Ako Vlada još zakasni sa pripremom budžeta za narednu godinu, pa Skupština ne usvoji njen prijedlog do 31. januara, u 2024. ćemo ući uz privremeno finansiranje.

Taj model isprobali smo u prvom kvartalu 2021, dok je ministar finansija bio aktuelni premijer, i gotovo nikome se nije svidio. Izuzev možda njemu. Najnezadovoljniji su bili oni kojima je država ostala dužna, pošto je Spajić račune države plaćao na osnovu lične procjene šta se mora odmah, a šta može da sačeka. Dio tada nagomilanih dugova izmirivala je i naredna vlada Dritana Abazovića.  

Spajić nas uvjerava da se to neće desiti. Budžet će, kaže, biti usvojen do kraja godine. “To je najpreciznije što mogu reći u ovom trenutku”, saopštio je premijer, ne otkrivajući ne jednu svojih “alhemičarskih” tajni koje se tiču načina na koji će vlada obezbijediti stotine miliona obećanog a nedostajućeg novca, neophodnog da bi se ispunila predizborna obećanja PES-a. “Evropa sad 1 je bila fiskalno neutralna, imamo plan da i sve ostale budu takve”.

Tišinu se trude da popune politički oponenti Spajića i njegove vlade. Za sada prednjači doskorašnji premijer i njegova GP URA. Abazovićeva priča o skorašnjem zajmu teškom milijardu eura nije se pretjerano dojmila javnosti. Izgleda da je većini svejedno odakle dolazi novac ako se povećava njihovo učešće (plata, penzija) u njegovoj raspodjeli. Zato je iz URA potegnut jači adut: tvrde da će nova vlada prodati Elektroprivredu kako bi obezbjedili novac za najavljene povišice.

“Gostujući na Bemaxovoj E televiziji novi ministar energetike i rudarstva Saša Mujović je poručio da ne vidi ništa problematično u tome da 44. Vlada proda 10, 20 odsto akcija Elektroprivrede Crne Gore, čime je jasno potvrdio navode Dritana Abazovića da je upravo to plan 44. Vlade Milojka Spajića”, saopšteno je iz GP URA.

Ministar Mujović je demantovao te tvrdnje. “Nije se raspravljalo o prodaji dijela EPCG, to je priča političkog karaktera”, kazao je, pa podsjetio kako je prethodna vlada iskoristila činjenicu da država među akcionarima EPCG nema doraslog (po broju akcija) partnera, za odluku o kupovini imovine i angažovanjju radnika nekadašnje Željezate Toščelik u Nikšiću. Finansirajući, kako reče ministar Mujović, “nešto što je neodrživo i neisplativo”.

Vidjećemo šta je od svega tačno. Jednom. Možda uskoro. Polovina novembra je prošla, sjednica Skupštine na kojoj će se raspravljati o rebalansu budžeta za 2023. još nije zakazana. Budžeta za narednu godinu još nema ni u nacrtu. Kada ga Ministarstvo finansija pripremi, slijedi procedura njegovog usaglašavanja u Vladi. Tek kada se to završi, prijedlog budžeta ide prema parlamentu. Poslanici tu čekaju priliku da amandmanima ispune neka od svojih predizbornih obećanja i obaveza.

Kada je prethodni, i za sada jedini, put pred parlamentom branio prijedlog budžeta (za 2021.) Spajić je osmislio operaciju “amandman od miliona po poslaniku većine”, prihvatajući nove izdatke iz državne kase  u ukupnoj vrijednosti od 41 milion eura, bez obzira na njihovu svrsishodnost ili besmislenost. Važno je bilo obezbijediti neophodnu podršku. Makar neskrivenom trgovinom.

Vidjećemo, valjda uskoro, koliko su on i aktuelni parlament odmakli od tadašnje prakse kupovine podške državnim novcem. To će dosta reći i o stvarnom naumu sadašnjih vlasti.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KO ĆE VODITI UPRAVU POLICIJE: Direktora će izabrati Vlada ili sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Upravni sud je već jednom odlukom naložio vraćanje Zorana Brđanina na čelo Uprave policije, a zbog odbijanja prethodne Vlada da nalog sprovede,  mogla bi se brzo ponoviti ista odluka. Brđanonov povratak se više puta pominjao i u bezbjednosnim krugovima

 

Iako se činilo da su nakon smjene  Demokratske partije socijalista (DPS), nove vlasti uspjele policiji da izaberu rukovodstvo u punom mandatu – to nije dugo potrajalo. Manjinska Vlada Dritana Abazovića ubrzo je smijenila direktora Uprave policije Zorana Brđanina, koji je na konkursu izabran na tu funkciju. Tako je novu Vladu, pored svih institucija, sačekalo i VD stanje u Upravi policije.

Trenutni vršilac dužnosti direktora policije Nikola Terzić, doveden je na to mjesto iz budvanskog Centra bezbjednosti na zahtjev bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića. Rresor bezbjednosti koji je ranijim koalicionim dogovorima pripao Građanskom pokretu URA, sada je pripao Demokratskoj Crnoj Gori. Novi ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović moraće da nađe rješenje za novog rukovodioca Uprave policije.

Tu se ponovo vraćamo na Brđanina i njegov slučaj. Prema rješenju Upravnog suda, Vlada je nezakonito smijenila starog šefa policije i morala je da ga vrati na posao. Vlada takvu odluku nije smjela donijeti bez skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu. Brđanin je nakon tadašnjih hapšenja u vrhu policije odbijao da podnese ostavku.

Abazović i Adžić su to odbili. Oni smatraju Brđanina odgovornim što su neki od njegovih kadrova, poput šefa Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala, uhapšeni zbog sumnje da su povezani sa organizovanim kriminalnim grupama. Takođe je u svom bliskom okruženju imao ljude poput policijskog službenika Ljuba Milovića, koji je, uz agenta Petra Lazovića, a prema komunikacijama Europola, bio u vrhu policijskog ogranka kavačkog klana.

Međutim, Brđanin je i dalje u trci, pogotovo ako Upravni sud ponovo presudi u njegovu korist. Njegov povratak se više puta pominjao i u bezbjednosnim krugovima.

Njegovo ime pominje se i u posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore u eurointegracijama. Navode da je u martu 2023. godine pomoćnik direktora policije zadužen za borbu protiv organizovanog kriminala (Dejan Knežević) uhapšen  po nalogu specijalnog tužioca zbog sumnje da je sarađivao sa organizovanim kriminalnim grupama od 2018. do 2020. godine.

“To je dovelo do velike rekonstrukcije u policiji. Vlada je 30. marta 2023. godine razriješila direktora policije, koji je bio na funkciji od avgusta 2021. godine. Zamijenio ga je načelnik policijske područne uprave u Budvi. Odluka nije donijeta u skladu sa pravilom o razrješenju direktora policije, koje predviđa da razrješenje direktora policije pokreće skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu, a ne Vlada”, piše u Izvještaju Evropske komisije.

Kako se navodi, bivši direktor policije uložio je žalbu na odluku Vlade Upravnom sudu Crne Gore. Vlada je odlučila da razriješi direktora policije na osnovu “funkcionalne odgovornosti“. “Sud je u julu 2023. poništio odluku vlade i utvrdio da je odluka o razrješenju prekršila postojeće propise. Ubrzo nakon toga, Vlada je donijela novu odluku kojom ponovo prestaje mandat direktora policije, nakon čega je direktor policije podnio novu tužbu. Sud tek treba da odluči, ali je odbio kao neosnovan zahtjev za odlaganje izvršenja rješenja o razrješenju do donošenja pravosnažne pravne odluke”, konstatovano je u izvještaju Evropske komisije.

Sve su prilike da će sud ponovo donijeti istovjetnu odluku, jer je Vlada ponovo samoinicijativno smijenila Brđanina, bez skupštinskog odbora.

Međutim, prošle sedmice su u medijima isplivali izvodi iz tajnih komunikacija, koji ukazuju da je Brđaninu nuđeno da izabere stranu između klanova. Odbjegli policajac Ljubo Milović svojevremeno je sugerisao Brđaninu koju stranu da zauzme u ratu narko klanova, tvrde specijalni državni tužioci. Tužioci su, piše u spisima, tokom saslušanja Brđanina u svojstvu svjedoka, pokazali fotografije poruka što je Milović slao Radoju Zviceru označenom vođi kavačkog klana,  oktobru 2020. godine. “Bio sam sa Brđaninom i sugerisao mu koju stranu da zauzme”, navodi se u jednoj od njih.

Brđanin je, međutim, to negirao . Rekao je  specijalnom tužiocu da nije znao da njegove kolege istražuju, prate i snimaju Milovića zbog veza sa kriminalnim klanovima. U tom dokumentu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) navodi se da je nekadašnji čelnik policije kazao i da nikada nije provjeravao operativnu evidenciju tog kolege, koji je “imao jako dobra operativna saznanja” o stanju kriminaliteta u Crnoj Gori. Piše i da je Brđanin kazao da mu ovaj “nikada u razgovorima nije sugerisao na kojoj je on strani, ili koju bi stranu trebalo da zauzme”,

Tužioci navode i da su bivšem šefu crnogorske policije pustili snimak razgovora koji je vodio sa Milovićem, a koji je taj bjegunac proslijedio Zviceru. Brđanin  je rekao da nikada nije imao zaštićenu Skaj aplikaciju, ali je potvrdio da je vrlo vjerovatno da mu je Milović slao fotografije prepiske između bivšeg šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića i sada uhapšenog policajca Petra Lazovića.

Istražne radnje tužilaca pokazale su i da je Ljubo Milović, iako mu se ime pominjalo u gotovo svim prepiskama koje su stigle iz Europola, već u januaru 2022. dobio nazad policijsku značku i motorolu. Četiri dana kasnije službeno oružje vraćeno je i njegovom kolegi Milanu Popoviću, takođe jednom od osumnjičenih pripadnika policijskog narko-kartela.

Šaranović tvrdi da  traži vraćanje „punog ugleda“ u rad Ministarstva unutrašnjih poslova. On je prvog radnog dana saopštio deset ključnih tačaka na kojima će biti baziran budući rad tog resora.

„Uspostavljanje efikasnog sistema provjere životnog stila policijskih službenika i zaposlenih u MUP-u. Takođe jedna od tačaka se tiče i potrebe za modernizacijom i digitalizacijom samog sistema. Misli se takođe i na dalji nastavak harmonizacije nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU. Takođe jedna od tačaka odnosi se i na potrebu sprovođenja principa pune transparentnosti u radu policije sa ciljem vraćanja punog ugleda u rad MUP-a i svih njegovih organizacionih jedinica a takođe tu je i borba protiv dezinformacija kako bi se ograničili efekti govora mržnje“, naglasio je on.

Pitanje je da li će se Brđanin uklopiti u njegovu misiju. Direktor policije se bira na konkursu, osim ako na Šaranovićev sto opet ne stigne rješenje Upravnog suda da se Brđanin vrati na posao.

 

Brđaninu Milović bio najbolji operativac

Prema tužilačkim spisima, Brđanin je tužiocu iznio i svoje lično mišljenje o Miloviću – da je, dok je radio u kotorskoj policiji, “bio jedan od najsposobnijih operativaca i najhrabrijih službenika koji su donosili jako važne operativne podatke”.

Nabrojao je niz restorana i kafića širom Crne Gore u kojima se srijetao sa Milovićem nakon što je postavljen za šefa crnogorske policije.

“Naveo je da je sa Ljubom Milovićem, u periodu od kraja 2020. do marta 2021. godine, komentarisao kadrovska rješenja Vlade Crne Gore i Uprave policije…”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo