Povežite se sa nama

MONITORING

DISCIPLINOVANJE OPOZICIONIH LOKALNIH UPRAVA: Naše i njihove opštine

Objavljeno prije

na

Skandalozna izjava premijera Duška Markovića na predizbornom skupu Demokratske partije socijalista u Igalu, pred lokalne izbore u Herceg Novom, ogolila je pravu prirodu odnosa Vlade prema opštinama u kojima je opozicija preuzela vlast.

Marković je istakao jasnu podjelu građana Crne Gore na „naše” i „njihove”, na one koji glasaju i podržavaju DPS i sve ostale koji spadaju u nepoželjnu kategoriju građana i lokalnih vlasti sa kojima Vlada ne želi da sarađuje. Savjetujući lokalne depeesovce sa čime da izađu pred glasače, pričao je o Herceg Novom kao idelanom gradu za velike investicione poduhvate koje će Vlada inicirati samo ukoliko DPS osvoji gradsku vlast, uz konkretnu preporuku da obećaju izgradnju osnovne škole u Igalu, koja ovom naselju nedostaje.

„U kapitalnom budžetu za 2017. godinu obezbijedili smo sredstva za izradu projekta, u budžetu za 2018., ćemo planirati sredstva za početak gradnje te škole. To možete da kažete građanima Igala da je ta stvar – ako ova Vlada ostane, a hoće valjda dotle – da je to završeno.

Ali bih ja volio da o tome ne pregovaram sa nekom lokalnom upravom koja nije naša, volio bih da to radimo zajedno, sa vama…”, povjerio je premijer partijskim drugovima principe rada njegove Vlade kada su u pitanju lokalne zajednice u kojima je DPS izgubila vlast.

Premijer je očigledno izgubio iz vida da su DPS uprave sa kojima voli da sarađuje, mahom one čiji rad ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Dva bivša predsjednika Opštine Budva sjede u zatvoru u Spužu, osuđeni zbog zloupotrebe službenog položaja u nizu korupcionaških afera. Na zatvorsku kaznu osuđen je i bivši gradonačelnik Bara, dok se protiv bivšeg predsjednika Opštine Berane vodi krivični postupak.

Opozicija je od njih naslijedila opustošene gradske kase, blokirane račune i milionska dugovanja.

Da država na raznovrsne načine pritiska i ucjenjuje novu vlast u opštinama diljem Crne Gore bilo je evidentno i prije istupa premijera Markovića. Nastup u Igalu samo je javna potvrda da država i njene institucije pokušavaju na svaki način onemogućiti normalno funkcionisanje lokalnih zajednica u kojima su građani većinom glasali za opozicione stranke i koalicije. U gradovima u kojima ne vladaju „naši” neće biti investicija u škole, bolnice, domove zdravlja, puteve i slične kapitalne investicije, poručio je premijer.

Primjeri žestokih i perfidnih udara državnih organa, Vlade i njenih ministarstava, sudova i drugih državnih institucija na lokalne uprave brojni su i svakodnevni u Budvi, Kotoru, Beranama, Kolašinu, uvođenjem moratorijuma na gradnju objekata, blokadama računa, jednostranim ubiranjem prihoda od koncesija na prirodna bogatstva opština, obale, šume i vode…

Ministarstvo održivog razvoja i turizma čestitalo je formiranje vlasti novoj upravi u Kotoru uvođenjem moratorijuma na gradnju objekata, suspenzijom primjene svih planskih dokumenata za teritoriju Opštine. Donošenje Akcionog plana za Kotor, u vidu odgovora na zahtjev UNESCO-a za kontrolu gradnje u zaštićenom području Bokokotorskog zaliva, predstavlja atak na razvoj i prihode Opštine Kotor u narednom periodu.

Iz lokalna uprave u Kotoru upozoravaju da je odluka o proglašavanju moratorijuma za cijelu teritoriju Opštine donijeta sa ciljem da se naškodi funkcionisanju nove vlasti, jer se u zahtjevima UNESCO-a ne traži zabrana gradnje, nego izrada HIA studija, Procjena uticaja na baštinu za kulturna dobra sa liste Svjetske baštine, na kojoj se nalazi Kotor sa dijelom Bokokotorskog zaliva.

Izrada HIA studija zahtijeva se za nekoliko atraktivnih lokacija na zaštićenom području Boke.

Akcioni plan donijet je u februaru ove godine, ali na nekoliko službenih dopisa predsjednika Opštine Kotor, Vladimira Jokića, sa pitanjima na koji način treba sprovesti moratorijum na primjenu urbanističkih planova i izdavanje odobrenja za gradnju, iz Ministarstva nije stigao nikakakav odgovor.

Sa druge strane, pojedini moćni pripadnici graditeljskog lobija vrše pritisak na opštinsku upravu da vrši selektivnu primjenu moratorijuma, da od suspenzije izuzme neke planove od izuzetnog interesa, poput DUP-a Nerin, za gradnju turističkog naselja u atraktivnoj istoimenoj uvali u Donjem Grblju.

Pritisci na Opštinu Budva su svakodnevni. Pripadnici budvanske kriminalne organizacije uspijevaju čak iz zatvora da izvlače novac iz budvanske gradske kase. Neplaćeni računi iz poslovnih aranžmana osuđenih budvanskih funkcionera i njihovih domaćih i inostranih partnera, stižu na naplatu putem sudskih presuda i blokade opštinskog računa.

Od formiranja nove vlasti, sa računa Opštine Budva prinudno je, po osnovu sudskih presuda, isplaćeno oko 2 miliona eura. Zanimljiva je ažurnost crnogorskih sudova kada je Budva u pitanju, koji ekspresno rješavaju predmete stare po desetak i više godina po zahtjevima povjerilaca koji se ranije, po istom osnovu, nisu pojavljivali.

Bivša DPS vlast zadužila je Budvu za iznose koje prelaze stotine miliona eura. Turistički centar Crne Gore predstavlja najzaduženiju Opštinu u državi i regionu. Šta su oni „naši” sa kojima premijer voli da sarađuje uradili od Budve, sam je na istom skupu, nesmotreno konstatovao.

„Možda je bolje što nismo nekada imali veće interesovanje investitora za Herceg Novi kao što je to bilo u Budvi. Jer je vidljivo u šta se Budva danas pretvorila u građevinskom i svakom smislu. Prostor koji je potpuno uništen i u kojem se ne može raditi ništa valjano ili sa veoma ograničenim mogućnostima”, kazao je Marković

Za očekivati je da takvoj razrušenoj i uništenoj Budvi, turističkom centru koji ostvaruje glavninu državnog prihoda u turizmu, Vlada pruži svaku vrstu pomoći za brži oporavak, za stvaranje uslova za kontinuirano i nesmetano funkcionisanje.

Ali Budvu ne vode „naši” nego tamo neki „njihovi”. Kojima umjesto saradnje stižu opstrukcije.

Najžešći udar države na direktne prihode Opštine izvršen je od strane Monstata, državnog Zavoda za statistiku, koji je ustanovio prosječnu cijenu kvadrata stambenog prostora u Budvi u iznosu od nevjerovatnih 949 eura. Procjena se odnosi na poslednji kvartal 2016. godine, na mjesece oktobar, novembar i decembar. Upravo za period kada opozicija preuzima vlast u turističkoj metropoli.

Nerealnom cijenom kvadrata Opština je zakinuta za značajan iznos tekućih prihoda od poreza na promet. Bio je to atak na najvitalniji opštinski prihod. Prosječna cijena kvadrata u Budvi prošle godine, iznosila je 1.249 eura, dok je ranije dostizala sumu od 1.800 eura. Istovremeno, prosječna cijena kvadrata u Baru za isti period iznosi 1.500 eura. Skoro pa duplo više nego u Budvi. U Baru je, normalno, na vlasti DPS, pa su i rezultati drugačiji.

Ovu nesvakidašnju i u praksi nepostojeću cijenu po kojoj se u Budvi može pazariti stan, iz Monstata objašnjavaju podacima iz kupoprodajnih ugovora o prodaji stanova solidarnosti čije su cijene po kvadratu ispod stvarne vrijednosti.

Međutim, iz lokalne uprave upozoravaju, da su takozvani socijalni stanovi oslobođeni plaćanja komunalnih taksi i zemljišta, zbog čega ne predstavljaju realnu osnovicu za obračun prosječne cijene kvadratnog metra stana u Budvi. Što su u Monstatu bili dužni da znaju i obračunaju.

Dok Budva funkcioniše pod stalnom prijetnjom blokade računa od strane kriminalnih grupa i njihovih korupcionaških ugovora koji nisu suspendovani, druge opštine trpe drugačije vidove ucjena i pritisaka.

U Kolašinu na primjer, na sceni je kolonizatorski odnos države prema prirodnim resursima na teritoriji ove male opštine. Uskraćeni su joj prihodi od korišćenja prirodnog blaga kojim raspolaže, šumskog fonda i voda, kojim praktično gazduje Vlada. Naknade po osnovu koncesionih ugovora plaćaju se državi, sa obavezom da se dio prihoda vrati Opštini. Što se u praksi ne događa. Lokalna uprava nema kontrolu nad tim procesom. Nema registar koncesionih ugovora, niti informacije o njihovoj realizaciji i prihodima koje gotovo u cjelosti odlaze Podgorici. Opština ne kontroliše ni raspodjelu sredstava za uređenje seoskih puteva prema katunima, koje obično u proljeće Ministarstvo poljoprivrede, umjesto na račun Opštine, uplaćuje na privatne račune ljudi bliskih DPS-u.

Ako se ovome doda namjera Vlade da donese novi Zakon o planiranju i gradnji objekata, kojim se lokalnim samoupravama oduzima pravo planiranja razvoja sopstvene teritorije, donošenja planske dokumentacije i izdavanja građevinskih i upotrebnih dozvola, može se govoriti o totalnom obespravljenju opština koje se svode na puke administrativne centre u službi Vlade.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

JAVNE TAJNE POLICIJSKE TORTURE: Kriminalci sa značkom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nasilje i pokušaji da se ono zataška, prepoznatljiv su obrazac postupanja crnogorske policije duže od 30 godina. A možda i danas. Novitet su dokazi o sveprožimajućoj saradnji sa narkoklanovima

 

Crnogorska stvarnost. Dio visokorangiranih policajaca sarađivao je, a neki možda i dalje sarađuju, sa kriminalnim klanovima čiji se pipci protežu od Južne Amerike do Australije. Drugi su mučili ljude, snimali svoje iživljavanje nad uhapšenim/otetim i dijelili snimke na mrežama za koje su, nekada, računali da će ostati van vidnog polja kolega iz policije i konkurentskih organizovanih kriminalnih grupa.

Upućeni pretpostavljaju da su tim snimcima svojim šefovima dokazivali uspješno obavljen zadatak. Analitičari ukazuju kako je među kompromitovanim policajcima bilo i onih koji su pripadali i jednoj i drugoj grupi – korumpiranih i sadistički nastrojenih.

Od sredine marta, zbog navodne saradnje sa kavačkim narkoklanom,  uhapšeno je više bivših i sadašnjih pripadnika crnogorske policije. Počev od pomoćnika direktora Uprave policije zaduženog za borbu protiv organizovanog kriminala Dejana Kneževića, pa do službenika kriminalističko obavještajne analitike iz Bijelog Polja Dragana Kojovića koji je uhapšen u srijedu, dok je pokušavao da napusti Crnu Goru.

Prema dostupnim informacijama, prvi je sarađivao sa kavčanima  a drugi sa kriminalnom grupom specijalizovanom za šverc marihuane. Ta grupa nije koristila Skaj aplikaciju već Anom, konkurentski program koji je u međunarodni svijet kriminala podmetnula FBI, kako bi nadzirala njihove komunikacije i operacije. Otud su dešifrovani podaci stigli u Crnu Goru. Skupa sa onima koje je, vezano za Skaj aplikaciju, dostavio Europol.

Problem je što se u Podgorici ti podaci sporo čitaju a lako gube.

Tek zahvaljujući portalu libertaspress.me, saznali smo da postoje prepiska i fotografije koje pokazuju kako su pripadnici nekadašnjeg Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije, pod komandom Mirka Banovića, tokom 2020. hapsili, otimali i zlostavljali ljude. I o tome izvještavali Radoja Zvicera, vođu kavačkog klana.  

Ovaj Odsjek je rasformiran 2021., nakon promjena u izvršnoj vlasti. Treba dodati kako je u to vrijeme (2020.) šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, bio Zoran Lazović jedan od najkontroverznijih pripadnika crnogorske državne i javne bezbjednosti (ANB i UP). On je, takođe,  smijenjen u martu 2021.

Ispostavilo se da je, dobrim dijelom, riječ o već prijavljenim slučajevima policijske torture. Neki su i procesuirani od strane suda. Ali, većina osumnjičenih i optuženih policajaca i dalje radi u UP-u.

,,Početkom ovog mjeseca je jedan od okrivljenih inspektora, Nemanja Vujošević, koji je morao biti suspendovan još u martu prošle godine kada je optužen, čak dva puta nastupio na televizijama kao predstavnik Uprave policije, pa se tako i saznalo da do suspenzije nije došlo, uprkos zahtjevu za njegovu suspenziju koju je Uprava policije ministru dostavila u julu prošle godine”, navodi se u današnjem (četvrtak) saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA) u kome se odnos izvršne sudske vlasti prema policajcima optuženim za policijsku torturu opisuje i skorašnjim primjerom iz sudnice.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IMA LI DOVOLJNO PILOTA U SUSRET SEZONI POŽARA: Prekomandovani u kancelarije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Službi zaštite i spasavanja Herceg Novi strahuju da tokom ove godine neće imati valjanu podršku iz vazduha koja je neophodna da bi se uspješno borili sa vatrenom stihijom. Podsjećaju na „zabranu“ letenja iskusnim pilotima u Vojsci Crne Gore

 

Dolaskom toplijih dana svake godine slična priča – državne službe su nespremne za borbu protiv vatrenih stihija. A požara je iz godine u godinu sve više, pa je ta nespremnost vidljivija i opasnija.

„Blizu je ulazak u novu požarnu seozonu a nema poboljšanja od strane države“, kaže za Monitor Zlatko Ćirović, komandir Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi. Vatrogasci u ovoj bokeljskoj opštini su se protekle godine mjesecima borili sa požarima, a mnoge ne bi uspjeli da ugase da nije bilo pomoći iz vazduha.

Ćirović, koji je inženjer zaštite od požara sa dvodecenijskim stažom u Službi zaštite i spasavanja, uoči početka požarne sezone upozorava: „Imamo hendikep, dva pilota su dobili premještaj iz pilotske jedinice Vojske Crne Gore u pješadiju, a imamo i prelazak iz te jedinice u Direktorat za zaštitu i spasavanje. Znamo da je Vojska bila ključni nosilac za gašenje iz vazduha, a ovu sezonu dočekujemo sa manjkom od četiri pilota“.

On ističe da im je neophodna podrška iz vazduha i podsjeća na iskustvo iz 2017. kada je gorjela Luštica, i kada su vatrogasci bili potpuno nemoćni da nije bilo podrške iz vazduha. „Prepoznali smo da ima nade kada smo vidjeli pilote VCG, dali su se bezrezrevno i bili su heroji. Međutim, od septembra počinje hajka na te ljude i profesionalce. Ne mogu da shvatim da ulažemo u pilote, da bi ih se tako lako odrekli“, naglašava Ćirović.

Smjene o kojima govori Ćirović su se desile 22. avgusta prošle godine, prvog radnog dana nakon što je u Skupštini Crne Gore izglasano nepovjerenje Vladi. Tadašnji ministar odbrane Raško Konjević smijenio je potpukovnika Jovana Radetu sa dužnosti komandanta Vazduhoplovstva VCG, a nakon nekoliko dana smijenjen je i dotadašnji komandir jedine letačke jedinice u VCG – Mješovite eskadrile, major Radovan Perović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Stari teret i novi strahovi 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: Koliko su vazni izbori u nedelju i kako ih vidite?

 

ZARIJA PEJOVIĆ
Hoće to s padom DPS-a

„U nedjelju se završava najduži januar u istoriji“.  Jezgrovitom dosjetkom, moj prijatelj je pretkazao vjerovatan ishod drugog kruga predsjedničkih izbora. Promjena koja će se desiti u nedjelju, nije izraz kadrovskog razvoja unutar sistema, jer Đukanovićeva autokratija nije tolerisala formiranje snažnih političkih figura, kako unutar DPS-a tako i vani…

PAULA PETRIČEVIĆ
Valja obrađivati svoj vrt

Uprkos preovlađujućoj ,,ili-ili” atmosferi nisam ubijeđena u to da su ovi izbori ,,istorijski”, niti da je na sceni nekakava presudna gigantomahija, iako bih zbilja voljela da je tako. Ne slažem se sa tezom da izbor nikad nije bio lakši, meni lično nikada nije bilo teže nego na ovim izborima jer čak ni poražavajuća logika izbora ,,manjeg zla” ovaj put, makar za mene, nije bila primjenjiva. ,,Stisni zube, začepi nos i zaokruži” – to nije izbor na koji pristajem. Dovoljno sam se puta prevarila da bih se sada namjerno pravila neznavenom…

ĐURO RADOSAVOVIĆ, PISAC
Đukanovićev odlazak, prostor za nove ljude i pokrete

Ovi izbori su prekretnica, jer nije mala stvar živjeti pod režimom Mila Đukanovića još pet godina. Ukoliko se konačno skloni sa scene ,biće to prostor za nove ljude, nove pokrete i mogućnost da već jednom zaživi demokratija i smjenjivost političara…

VESKO RADULOVIĆ, ADVOKAT
Poruke i retorika kao 1997.

Predsjednički izbori u nedjelju možda su najneizvjesniji još od predsjedničkih izbora 1997. godine, na kojima je takođe učestvovao jedan od kandidata na ovim izborima, aktuelni predsjednik g-din Đukanović. Nažalost, to nijesu jedine sličnosti sa izborima koji su se desili prije više od 25 godina jer su poruke i retorika kandidata gotovo identični kao i na tim izborima…

STEFAN ĐUKIĆ, ANALITIČAR
Rezultat određuje sudbine DPS-a i PES-a

Nalazimo se u prilično paradoksalnoj situaciji za crnogorsko društvo. Pred nama su izbori koji su sa društvene strane veoma važni, jer će determinisati politička kretanja u narednih par godina (možda i duže) a situacija je sasvim mirna. Kada uporedimo ovo sa izborima 2020. godine, kada smo posljednji put imali izbore u svim opštinama kao da je prošlo 30, a ne 3 godine. Ta opuštenija atmosfera je proizvod toga da promjene nisu strašne, da treba mijenjati i da se treba mijenjati…

 

MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CEGAS
Kontinuitet ili ne

Ulazimo u još jedne izbore  u nizu onih koji su se odvili u nesređenom izbornom zakonodavstvu uz veliki proj neusklađenosti i pravnih praznina. Tu su: nesređen registar prebivališta i boraviśta, uz loša rješenja Zakona o prebivalištu i boravištu, kao i nemogućnost utvrđivanja nezakonite dodjele drugog državljanstva, pored crnogorskog, i stalne zavisnosti od podataka zemalja iz regiona. Osujećenost povrđivanja kandidata za predsjednika i politizaciju Državne izborne komisije, koja mora pretrpjeti izmjene i uspostavljanje profesionalizovanog tijela, čije odluke u kontinutetu neće  potpadati pod sumnju u pravnu ispravnost. Nesređen birački spisak, bez mogućnosti provjere matičnih registara iz kojih se izvodi, čini jedan od osnovnih razloga nepovjerenja u cjelokupan izborni proces…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo