MONITORING
DISKRIMINACIJA NA UNIVERZITETU CRNE GORE: Nekom dvadeset predmeta, nekom otkazi

Predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore Duško Bjelica ne samo što, kako kaže, spašava državni univerzitet, piše naučne radove, već izgara i za katedrom. Bjelica kao vanredni profesor na tri fakulteta drži preko 24 predavanja nedjeljno. Tokom sljedećeg semestra Bjeličino angažovanje na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje, na kome je bio i dekan, Filozofskom fakultetu i Učiteljskom studiju za albanski jezik, će se pojačati.
Sve to je ništa spram Bjeličinog zalaganja na samofinansirajućim studijama na Fakultetu za sport. On tu pokriva skoro sve – preko 20 predmeta, počev od Teorija sporta, Teorije fudbala, Komunikacije u sportu, Resursa u sportu, Istraživanja u sportu, i još sijaset predmeta koji imaju u nazivu teoriju, tehniku, taktiku…
Jagmu profesora za samofinansirajućim studentima najbolje je svojevremeno objasnila afera prilikom koje je otkriveno da je profesor Pravnog fakulteta Ranko Mujović za godinu i po prihodovao 80.000 eura, od čega polovinu novca na ime naknade od samofinansirajuće nastave.
Da bi se vidjelo koliko ko radi, UCG je sistematizovao Evidenciju opterećenja nastavnika, saradnika i angažovanog osoblja na državnom Univerzitetu. Na 24 organizacione jedinice UCG radi preko 1300 predavača. Nekima kao Isaku Adižesu ili bivšem rektoru Ljubiši Stankoviću, piše samo da su redovni profesori, obaveza skoro da nemaju. S druge strane, neki od profesora su preopterećeni.
U tu grupu spada i rektorka. Radmila Vojvodić na Fakultetu dramskih umjetnosti na osnovnim studijama predaje Pozorišnu režiju I, II, V i VI, kao i Sociologiju pozorišta I i II. Predaje i šest predmeta na specijalističkim studijama – sve o režiji plus Režija baštine I i III. Ukupno 12 predmeta. Ništa manje nije opterećen ni njen suprug na privremenom ambasadorskom radu. Branislav Mićunović je rukovodilac studijskog programa i predaje predmete Gluma od I do VI. Kad i kako stižu od brojnih obaveza – to studenti znaju.
Još jedan ambasador nije prekidao akademsku karijeru. Srđan Darmanović, bivši dekan FNP-a, sadašnji ambasador u SAD, i pored obaveza i daljine angažovan je kao predavač na po dva magistarska i dva doktorska studija na FNP-u.
Vratimo se na FDU. Jedan od najangažovanijih predavača na tom fakultetu je direktor CNP-a Janko Ljumović. On na studijskim programima Produkcija, Dramaturgija i Gluma predaje ukupno 14 predmeta. Sve o produkciji i još Kreativne industrije I i II.
Bivši ministar kulture Branimir Popović redovni je profesor FDU, predaje osam predmeta vezanih za glumu. I ne samo ovaj, nego i mnogi drugi bivši ministri pokazali su se kao izvrsni i za katedrom. Vesna Kilibarda, takođe bivša ministarka kulture, predaje šest predmeta iz italijanske književnosti i civilizacije na Filozofskom fakultetu, uz to ima i 15 predmeta na samofinansirajućim studijama, osam magistarskih i sedam doktorskih.
Bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović redovni je profesor na Ekonomskom fakultetu. Pokriva četiri predmeta na osnovnim studijama na matičnom i jedan na Fakultetu političkih nauka. Na ta dva fakulteta predaje i na šest studijskih programa za samofinansirajuće studente. Andrija Lompar, bivši ministar saobraćaja, predaje na šest studijskih programa Fakulteta za pomorstvo tri predmeta. Te predmete predaje i samofinansirajućim studentima u Kotoru, Baru i na Cetinju.
Za razliku od bivših aktuelni ministri nijesu preopterećeni nastavom. Na Ekonomskom fakultetu, ministar Vujica Lazović vanredni je profesor. Predaje četiri predmeta, među kojima i Ekonomsku filozofiju. Ministrica odbrane Milica Pejanović-Đurišić na Elektrotehničkom fakultetu drži tri predmeta na osnovnim i tri na specijalističkim studijama.
I doskorašnji ministar zdravlja Miodrag Radunović je akademski angažovan. On je vanredni profesor na Medicinskom fakultetu. Na osnovnim studijama predaje Prvu pomoć i Hirurgiju. A samofinansirajućim studentima predaje ukupno pet predmeta, među kojima i Menadžment u zdravstvu!
Aktuelna ministarka nauke i vd ministarka prosvjete Sanja Vlahović predaje na UCG. I to na tri fakulteta u tri grada, na samofinansiranju. Na Ekonomskom fakultetu magistarske – Preduzetničko liderstvo. Predmet istog naziva predaje i na Fakultetu za pomorstvo u Kotoru. I na Fakultetu za sport u Nikšiću specijalističke studije – Lidersvo u sportu. Kao ni privatnom Univerzitetu Mediteran, ni državnom univerzitetu ne smetaju utemeljene optužbe da je ministarka plagirala naučni rad zahvaljujući kojem je izabrana u akademsko zvanje. Zataškavanje pravdaju time da nemaju pravnog osnova da to ispitaju.
Malo je takvih koji kao i ministri mogu sve. Jedan od rijetkih je i analitičar Srđan Vukadinović. Angažovan je na čak četiri fakulteta UCG. Na matičnom Filozofskom predaje Teoriju društvene strukture i sistema I i II. Na Elektrotehničkom fakultetu Sociologiju rada. Sociologiju predaje i na Metalurško-tehnološkom fakultetu, a na Mašinskom fakultetu – Predmet društvenih i humanističkih nauka I i II.
Za one koji kritikuju režim, nema puno posla, a to naravno direktno utiče i na njihova primanja. U Evidenciji, koju je uradio UCG, navodi se da Milan Popović predaje samo jedan predmet – Savremeni politički sistem. Mirjana Kuljak na Ekonomskom fakultetu isto jedan predmet…
Zanimljivo je i da skoro nema dekana koji pored administrativnih nema i višak obaveza za katedrom. Dekan Arhitektonskog Svetislav Popović predaje devet predmeta, dekan Biotehničkog Miomir Jovović pet. Među njima se izdvaja Evropske integracije i poljoprivreda. Dekan FDU Sehad Čekić predaje Filmsku produkciju od I do VI. Dekanica Likovne akademije Milena Jovićević 12 predmeta vezanih za slikarstvo i još Menadžment u kulturi I, II i III. Bjeličin nasljednik na mjesto dekana na Fakultetu za sport Jovica Petković izgara ništa manje nego njegov prethodnik – predaje šest predmeta studentima na budžetu i još 15 na samofinansiranju, uz to stiže i da održi časove iz Specijalnog fizičkog obrazovanja na smjeru Bezbjednost i kriminalistika na Pravnom fakultetu.
I tako – dekani, prodekani, rukovodioci studijskih programa… Rijetko ko predaje ispod tri predmeta. Logična je posljedica: otkad je tandem Bjelica – Vojvodić počeo da spašava Univerzitet, bez posla je ostalo 60 saradnika u nastavi. Nemaju predviđeni fond časova. To je samo znak da i za Univerzitet važe pravila koja je cijelom društvu zaveo režim: povlašćenost podobnih, diskriminacija neprilagođenih.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Izdvojeno
VLADA PREUZIMA PROFITABILNE PRIVATNE POSLOVE: Pare preče od zakona

Aktuelna nacionalizacija profitabilnih privatnih biznisa djeluje kao politički revanšizam ili alibi priča odlazeće Vlade. Mnogo je skupa. Nije se bez razloga država početkom mjeseca zadužila uz kamate koje su dvostruko veće od onih koje plaćaju uspješnije crnogorske firme u privatnom vlasništvu
Vlada Dritana Abazovića, koja će za koji dan proslaviti šest mjeseci trajanja u tehničkom mandatu, ima naum da nastavi ljetos proces ,,nacionalizacije” privatizovane imovine i preuzimanja profitabilnih poslova koji su se našli u privatnim rukama.
Počelo je preuzimanjem imovine Željezare od strane državne Elektroprivrede, pa se nastavilo jednako neobrazloženom kupovinom akcija Luke Bar. Uslijedila su, skoro pa nasilna, preuzimanja trajektnog prevoza na liniji Kamenari – Lepetani, Luka Budva i tivatskog pristanište Pine. Makar neke od tih priča epilog će dobiti na sudu. Nakon toga, predviđaju stručnjaci, uslijediće plaćanje odštete iz državnog budžeta.
,,Postoje kompanije koje su od vitalnog strateškog značaja za Crnu Goru. Država će ( u njima) imati mogućnost ekskluzivnog prava da za svoju kritičnu infrastrukturu bira partnera, uvodi partnera i pravi poslove”, pojasnio je Abazović u Vijestima najavljujući nove trendove. ,,Tajkunska politika mora da se završi. Nemamo ništa protiv privatnog sektora. Naprotiv, mi smo Vlada koja podržava sve privatne inicijative svih investitora koji hoće da rade fer”. Onda, shvatili smo, dolazi ali.
Tako dođemo u (ne)priliku da trajektima u Bokokotorskom zalivu upravlja JP Morsko dobro, državna kompanija koja nije bila registrovana za taj posao, pa nije imala trajekte, pa joj sada nedostaju posade, a karte za prevoz preko zaliva se još ne naplaćuju. To znači da država, uz neplanirane troškove, svakodnevno gubi PDV i koncesionu naknadu koju je dobijala od Pomorskog saobraćaja, dok se putnici prevoze na vlastiti rizik, bez obaveznog osiguranja i mogućnosti da nadoknade nastalu štetu. Koja na trajektu Vasilije nije bilo rijetka.
Slično je i sa kupovinom akcija Luke Bar. Država je do sada za taj posao izdvojila preko 10 miliona eura, akcija ponuđenih za otkup ima još pa će i troškovi rasti, a javnost još nije upoznata sa Vladinim motivima za ulazak u taj posao. U trenutku kada nedostaje novca za oživljavanje preduzeća koja su u državnom vlasništvu, ili bi to morala biti: Too Montenegro, Plantaže, bolnica u Meljinama… Ako već iz Vlade u taj posao nijesu ušli sa ciljem da namire pojedine manjinske akcionare Luke, odnosno, omoguće dobru zaradu onima koji su ljetos kupovali njene akcije i po cijeni tri puta manjoj od one koju je ponudila država.
Dosadašnje upravljanje Lukom i njena segmentacija se pokazala katastrofalnom, poručio je premijer. ,,Pretpostavljam da je razlog takvog odnosa to što je trebalo da služi kao i do prije godinu dana – isključivo za šverc i za neke nelegalne aktivnosti, a da sve ostalo što ona radi bude samo nekakva potpora da se potpuno ne ugasi”, precizirao je Abazović naglašavajući da je prava trgovačka luka u Crnoj Gori postala slijepo crijevo.
Preciznije bi, ipak, bilo reći da je Luka Bar svojevrsno pusto ostrvo pošto, bez saobraćajne infrastrukture koja je povezuje sa većim privrednim centrima u ovom dijelu Evrope, tereti u značajnijim količinama ne mogu ni u nju ni iz nje. Toga su svjesni i u odlazećoj Vladi. ,,Luka Bar sama po sebi ne znači ništa. Ona mora da ima povezanost željeznice i auto-puta”, zna Abazović.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
SLUČAJ MONTENEGRO PETROLA PRED USTAVNIM SUDOM: Zaštićeni uzurpatori

Osnovni sud u Podgorici preinačio je svoju prvobitnu odluku u slučaju Montenegro petrola, kada je toj kompaniji zabranjeno da preduzima sve radnje na uzurpiranom državnom zemljištu, i odredio privremenu mjeru, po kojoj može da nastavi sa proizvodnjom šljunka i betona. Na tu odluku žalbu je uložio Zaštitnik države, koji insistira da Ustavni sud što prije reaguje
Uz najviše državne zvaničnike 13. februara su srušeni nelegalni objekti za proizvodnju šljunka Montenegro petrola. Javno vidljivi početak borbe protiv, kako premijer Dritan Abazović kaže, građevinske mafije, ima svoju sudsku predistoriju koja trenutno čeka razrješenje pred Ustavnim sudom.
Naime, Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa Crne Gore podnio je ove sedmice Ustavnom sudu žalbu na odluku Vijeća Osnovnog suda u Podgorici, od 6. februara, u slučaju Montenegro petrola.
Sudska zavrzlama počinje kada je Osnovni sud u Pogorici, sudija Vesna Banjević, 21. decembra 2022, donijela rješenje kojim se određuje privremena mjera zabrane Montenegro petrolu da preuzima sve radnje na dvije državne katastarske parcele u Mahali. Državu je u sporu zastupao Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore, a Montenegro petrol advokat Nikola Martinović.
Sud je utvrdio da je država vlasnik spornih parcela, da to ne spori ni zastupnik Montenegro petrola, isto tako da tužena kompanija nije dostavila „dokaz da za državinu ima bilo kakvog pravnog osnova, a posebno ne zasnovanog na ugovoru o kupoprodaji ili (produženom) zakupu“.
U obrazloženju se navodi izvještaj Uprave za katastar i državnu imovinu o uzurpaciji na državnim parcelama na kojima s vrši iskop-eksploatacija. Montenegro petrol, dodaje se, nijednim navodom ne spori ovu činjenicu, osim uopštenih navoda da je svaki tužbeni zahtjev kojim bi se dokazalo njihovo nesavjesno ili nezakonito poslovanje lišen pravnog osnova.
Rješenje se poziva i na zaključke okruglog stola o regionalnom vodovodu koji je održan u oktobru, na kome su članovi državnih institucija, lokalnih samouprava, vodovodnih društava, stručne, akademske zajednice, nevladinih porganizacija, upozorili na alarmantno stanje vodoizvorišta Bolje sestre. „S tim u vezi, sud je posebno imao u vidu da su prema zaključcima sa tog događaja sve naučne analize pokazale da, pored evidentnih klimatskih promjena, direktan uticaj na trend pada izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre imaju radovi koji se izvode u koritu i na obalama rijeke Morače“. Citirana je i naučna studija Monitoring, kontrola i zaštita vodoizvorišta Bolje sestre koju je uradio Geoprojekt, u kojoj je zaključeno da je neophodno zaustaviti svaku eksploataciju pijeska i šljunka, kako u koritu rijeke Moraće, tako i u njenom priobalnom dijelu, kao i sve radove na regulaciji korita rijeke Morače…
U kontekstu toga sud je zabranio Montenegro petrolu da preduzima sve radnje na uzurpiranom državnom zemljištu. Privremena mjera je određena na teret i rizik države.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
NEZAŠTIĆENO PRAVOSUĐE: Bomba koja je eksplodirala

Sudovi i tužilaštva godinama traže sredstva za formiranje vlastite službe bezbjednosti, ali nijedna Vlada nije odobrila sredstva da se nešto učini u vezi sa bezbjednošću zaposlenih u pravosuđu
Bilo je skoro podne, minulog petka, kada je tridesetdevetogodišnji Podgoričanin Mladen Bulatović ušao u zgradu Osnovnog suda u Podgorici. Otvorio je prva staklena vrata suda, ali ne i druga koja vode do hola gdje se nalaze šalteri i sto za kojim obično sjede službenici Uprave policije. Bio je sam u hodniku između dva ulaza kada je aktivirao ručnu bombu. Od ekspolozije bombe Mladen Bulatović je poginuo. Još pet osoba, koje su se u tom trenutku nalazile u blizini je povrijeđeno.
Od svih lažnih dojava u posljednje vrijeme ova bomba je eksplodirala. Bez najave, i bez prijetnje. Usred bijela dana. Ovaj slučaj je ponovo pokrenuo pitanje bezbjednosti zaposlenih u sudovima i tužilaštvima, kroz čije prostorije mjesečno prođe stotine osoba osumnjičenih za najteža krivična djela. Sličan događaj ovom dogodio se prije više od dvije godine u zgradi Osnovnog tužilaštva na Cetinju, kada je stanovnik prijestonice takođe izvršio samoubistvo ručnom bombom. Niko drugi nije stradao u ovom slučaju.
U sudovima i tužilaštvima zabilježena su i ubistva. U novembru 2002. godine u hodniku Suda za prekršaje u Podgorici Rajko Stajović je usmrtio Miomira Ćetkovića iz Podgorice i teško ranio Smiljanu Jovićević. Tri godine kasnije u barskom Osnovnom sudu ubijena je sutkinja Milorija Pejović. Nju je usmrtio Baranin Batrić Đuković, a nakon toga je ranio advokata Đorđa Jankovića. Poslije ubistva Đuković je otrčao do kancelarije sudije Željka Šupljeglava, pištolj nije opalio, pa ga je izudarao po glavi.
Od 2015. godine zakon predviđa plan formiranja Službi obezbjeđenja sudova i tužilaštava, ali te službe unutar pravosuđa nikada nijesu zaživjele. Većinu sjedišta sudova i tužilaštava obezbjeđuju službenici Uprave policije, ali je to decenijama rađeno na neadekvatan način i bez dovoljno kadra i tehničkih sredstava – detektora metala, na loše uređenim pozicijama unutar sudova i tužilaštava. Uprava policije je još 2013. godine namjeravala da povuče policiju iz zgrada sudova i tužilaštava kada je došlo do izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, jer im to više nije bila izričita zakonska obaveza, nakon čega je Ministarstvo pravde imalo plan da angažuje privatne agencije za obezbjeđenje.
Do povlačenja policije iz pravosudnih institucija nikada nije došlo zbog prećutnih dogovora između tadašnjih čelnika policije i pravosuđa. Formiranje službi obezbjeđenja kočile su brojne vlade koje tokom određivanja novca za te budžetske jedinice nijesu od 2015. godine odobravale ništa za formiranje sudskih i tužilačkih straža. Inače, vladina Uredba o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje UP, predviđa da policija treba da obezbjeđuje samo objekte u kojima privatno ili službeno borave štićene ličnosti.
Sudski savjet kasnije i Tužilački savjet gotovo su svake godine, kako se vidi u izvještajima o radu, dostavljali predlog da im se odobri novac za formiranje službi za obazbjeđenje, ali to nijedna vlada nije učinila. Uprava policije, na osnovu vladine uredbe, godinama adekvatno prema planu obezbjeđenja, štiti samo sjedišta Vrhovnog, Višeg i Apelacionog suda u Podgorici, i zgradu u centru Podgorice u kojoj su smještene kancelarije Višeg državnog tužilaštva, SDT-a i vrhovnog državnog tužilaštva. U tim institucijama službenici UP koriste detektore i legitimišu svaku stranku.
Direktor UP Zoran Brđanin objašnjava da bi policajci pretresli Bulatovića koji je aktivirao bombu da je stigao do njih. Kaže da je u ovom slučaju upitno da li bi bilo dovoljno i da je postojala služba obezbjeđenja sa svim sredstvima i opremom, jer se sve desilo na samom ulazu, prije dolaska do mjesta kontrole na kojem se nalaze službenici policije.
Ministar pravde Marko Kovač kaže da je pojačano prisustvo policije u Osnovnom sudu u Podgorici, a i na ostalim mjestima „gdje je neophodno“. Ocjenjuje da je o prevenciji slučaja koji se dogodio prošle sedmice u Podgorici teško govoriti sa aspekta bezbjednosti koliko god da je bilo prisutno obezbjeđenje i kakve god mjere da su bile. Tvrdi da ova osoba tehnički nije ni ušla u zgradu da bi mogla biti kontrolisana.
Ministar Kovač je najavio da će Palata pravde biti građena u podgoričkom naselju Stari aerodrom. Rekao je da je predviđeno da ta zgrada bude izgrađena u naredne četiri godine.
„Plan je da se u roku od 30 dana urade određene procjene i da se obezbijedi adekvatan broj ljudi za tužilaštva i sudove kako bi se pokrile sve neuralgične tačke“, kaže Kovač
Predsjednica podgoričkog Osnovnog suda Željka Jovović smatra da je ono što se desilo ispred Osnovnog suda „poražavajuće za državu, društvo i sistem“. Kazala je da redovno sa predstavnicima vlasti razgovaraju o bezbjednosti sudija i zaposlenih u sudovima.
„Više puta smo tražili rendgen na vratima, povećanje prostornih kapaciteta, pisala sam zahtjeve i ja i moji prethodnici, imala sam mnogo sastanaka sa predstavnicima Uprave za imovinu i Glavnog grada. I uvijek je bio problem novčanih sredstava“, objašnjava Jovović.
Rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica tvrdi da u zgradi koju koristi Specijalno državno tužilaštvo, Više i Vrhovno državno tužilaštvo četiri godine ne radi rendgen aparat. Kaže da se aparat ne može popraviti, jer je riječ o starom dotrajalom modelu. Pojašnjava da policijsko obezbjeđenje kontroliše osobe koje ulaze u tu zgradu. Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju i još sedam tužilaštva, imaju bar po jednog policijskog službenika koji obezbjeđuje zgrade.
„Tužilaštva u Kotoru, Nikšiću, Kolašinu, Plavu i Pljevljima nemaju ni tog jednog policajca. Nema kontrole i bezbjednosti. Sa tim je upoznato Vrhovno državno tužilaštvo, Tužilački savjet…“, rekla je Medenica.
Vijeće za nacionalnu bezbjednost donijelo je na posljednjoj sjednici odluku da zaduži Upravu policije (UP) i Agenciju za nacionalnu bezbjednost (ANB) da u saradnji sa pravosudnim institucijama i radnom grupom za implementaciju zakona o sudovima i državnom tužilaštvu, nastave sa aktivnostima obezbjeđivanja pravosudnih institucija. To će, kako je saopšteno, sprovoditi uz „moguće izmjene radnih procesa, prilagođavanja načina rada i obima angažovanja policijskih službenika, u periodu preduzimanja srednjoročnih i dugoročnih aktivnosti i potpune implementacije odredbi koje se odnose na bezbjednost pravosudnih institucija“.
Direktor Uprave policije Zoran Brđanin posebno naglašva da je policija dovedena u situaciju da nekoliko godina obezbjeđuje uslove za bezbjedan rad u sudnicama, iako za to ne postoje zakonski uslovi.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS3 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO3 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom
-
Izdvojeno3 sedmice
OPET O POZAJMICI I SUMNJIČENJU MILOJKA SPAJIĆA: Agenda za izbore i posao za tužilaštvo