Povežite se sa nama

FOKUS

DIVLJI ZAPAD U SPUŠKOM ZATVORU: Svi propusti uprave i Vlade

Objavljeno prije

na

Prošle nedjelje u krugu spuškog zatvora ubijen je zatvorenik Dalibor Đurić (34) iz Kotora. U utorak je brutalno pretučen

komandir zaposlen u tom zatvoru Dragan Kadić dok se vraćao sa posla.

Kakva će nova vijest stići iz Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, kako se zvanično zove spuški zatvor, vidjećemo, ali izgleda da se „divlji zapad” sa ulica crnogorskih gradova preselio u spuški sivi dom.

Ubistvo u Zavodu je slučaj bez presedana, izjavio je kriminolog Velimir Rakočević, koji je tamo radio dvadeset godina.

,,Ovo je prvi slučaj od kada postoji ta ustanova da se desi planska i profesionalno izvedena likvidacija jednog uslovno rečeno štićenika Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija. To se do sada nije desilo čak ni u regionu, pa ni šire. Ovakvi događaji su organizovani i opravdano stvaraju osjećaj nesigurnosti kod građana, a za međunarodnu javnost to je dokaz da se radi o velikoj nestabilnosti sistema i o nebezbjednoj državi”, kaže, u razgovoru za Monitor, detektiv Vladan Pavićević, koji je više godina radio u ZIKS-u.

Možda je, dodaje Pavićević, ovakav ambijent prirodno stanje za one koji smatraju da se ne dešava ništa strašno i neobično u državi, jer su to mafijaški obračuni a da je nasuprot svemu sistem stabilan. ,,Za njih je sistem stabilan, jer su u bezbjednim foteljama okruženi velikim brojem tjelohranitelja, a sve o trošku ovoga sistema”, kaže Pavićević.

Policija je u blizini zatvora pronašla zapaljenu škodu sa ukradenim italijanskim tablicama za koju se osnovano sumnja da je korišćena u ovom zločinu. Prema nezvaničnim podacima vozilo je ukradeno i dovezeno u Crnu Goru iz Istočnog Sarajeva.

Đurić je u policijskoj evidenciji registrovan kao bezbjednosno interesantna osoba i na njega je ranije dva puta pucano. Bio je jedan od vodećih pripadnika tzv. škaljarskog kriminalnog klana iz Kotora.

Prema saznanjima Dana, on je tokom šetnji upozoravao komandire da se pored ograde zatvora kreće sumnjiva osoba skoro uvijek u isto vrijeme i skriva lice kačketom. Đurić je mjesecima prije ubistva bio u poluotvorenom odjeljenju i bilo mu je dozvoljeno da cijeli dan bude u zavorskom krugu. Kako navodi Dan, komandir kojem se obratio nije ozbiljno shvatio Đurićevo upozorenje, pa ništa nije preduzeo. Da je Đurićev život u opasnosti moglo se zaključiti i prilikom njegovog privođenja u sud. Kada je u martu privođen u kotorski Osnovni sud, pancire su nosili i Đurić i sprovodnici ZIKS-a, a zgradu suda obezbjeđivali su naoružani policajci.

Policija i tužilaštvo sumnjaju da je ubicu preko mobilnog telefona navodio zatvorenik koji je robijao sa Đurićem.

Ni napad na Dragana Kadića nije prvi napad na službenika ZIKS-a. Prije pola godine šef sprovodničke službe ZIKS-a Miloje Peković preživio je sačekušu u podgoričkom naselju Zagorič. Na njega je, dok se nalazio u vozilu, pucano iz automobila u po-kretu, a jedan metak ga je pogodio u nogu. Napadači još nisu identifikovani. Policija je uvjerena da je Peković napadnut zato što radi u spuškom zatvoru, odnosno da napadači imaju veze sa tamošnjim zatvorenicima.

Ranije se oko ZIKS-a nalazio ogroman kompleks zemlje koji je bio zaštićen i civili nisu mogli da priđu zatvoru. A sad su uz same zidine izgrađeni objekti, tu su i privatni posjedi, čime je ugrožena i bezbjednost zatvorenika.

,,Stanje u Zavodu nikada nije bilo gore od kada Zavod postoji i djeluje u sastavu Ministarstva pravde. Tu konstataciju potvrđuje mnogo toga, počev od volšebnog bjekstva početkom oktobra prošle godine Jovice Zindovića, koji je mimo svih zakonskih regula boravio u bjelopoljskom zatvoru, kao i filmskog scenarija kada je pritvorenik I.V. iz zatvora u Bijelom Polju sa oružjem u rukama razoružao zatvorsku policiju i pobjegao. Na kraju vrhunac svega je likvidacija osuđenika Dalibora Đurića”, objašnjava detektiv Pavićević.

Prema njegovim riječima, nemamo se čemu čuditi, jer je stvoren ambijent da se ovakve stvari neminovno dešavaju.

,,Bezbjednosni sistem je na najnižim nivoima budnosti i spremnosti da preventivno djeluje u sprečavanju ovakvih događaja. Izjava prvog čovjeka cjelokupnog bezbjednosnog sektora i vicepremijera Duška Markovića zabrinjava svakog normalnog čovjeka, jer njegova konstatacija ne odgovara stvarnom stanju u državi. Njegov stav da je bezbjednosni sistem potpuno stabilan i da ne vidi potrebu za nečijom smjenom ili odgovornošću demantuju brojne činjenice kao i mnogo puta do sada. Način na koji je izvedena likvidacija osuđenika Đurića je ruganje državi i sistemu na koji se poziva Marković”, kaže Pavićević.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Marković je povodom ubistva Đurića izjavio za TV Vijesti da su smjene i ostavke u policiji, u ovom trenutku nepoželjne jer bi značile da je sistem slab. ,,Ako se kao rezultat nekog mafijaškog obračuna smjenjuju direktor policije, načelnik sada kriminalističke policije, to nije dobra poru-ka. Možda je moguće da se sve ovo dešava da bi se rasturio si-stem ili ugrozila njegova stabilnost…”.

Pavićević kaže da se može i treba govoriti i o nesposobnosti, neznanju i neprofesionalizmu u ZIKS-u na čelu sa direktorom i njegovim saradnicima. ,,Logično je da se direktoru Miljanu Peroviću kaže da je odgovoran za sve sto se dešava u Zavodu. Odgovoran je jer on donosi planove obezbjeđenja i sagledava bezbjednosne procjene i rizike za osuđene osobe i one koji su u pritvoru”.

Obaveza zaposlenih u Zavodu nije samo da ih čuvaju da ne pobjegnu već i od ovakvih pojava. ZIKS u sastavu zatvorske policije obezbjeđuju, između ostalog, unutrašnja i spoljašnja obezbjeđenja, kao i patrole. Na taj se način po Zakonu štite osobe, objekti i imovina Zavoda, sprječava kretanje nepozvanih i sumnjivih osoba u neposrednoj blizini. Utvrđuje se njihov identitet i razlozi kretanja u patrolnom području.

Značajne su i osmatračnice, takozvane karaule, sa kojih se jasno može vidjeti svaki djelić okoline zatvora i svaka sumnjiva radnja se evidentira. „Direktora Zavoda treba pitati zašto nijesu preduzete i sprovođene odgovarajuće mjere radi efikasnijeg obezbjeđenje. Taj odgovor bi bio dragocjen i Specijalnom državnom tužilaštvu”, kaže Pavićević.

Pavićević smatra da osuđenik Đurić nije smio biti smješten u poluotvorenom paviljonu ZIKS-a upravo iz bezbjednosnih razloga.

Prije petnaest godina Veselin Vlahović Batko, poznat kao monstrum sa Grbavice, bio je jedini osuđenik u zatvorenom dijelu spuškog zatvora koji je zaključavan poslije povečerja. Sredinom 2001. godine uspio je lako da pobjegne. Vlahović je stigao do Španije, devet godina nakon bjekstva iz Crne Gore uhapšen je i u BiH osuđen 2013. godine na 45 godina zatvora zbog raznih zločina.

,,To bjekstvo je organizovano”, tvrdio je za Monitor tadašnji direktor ZIKS-a, Željko Jočić: ,,Vlahović je u tačno određeno vrijeme, neometan od službenika kojima je isključivi posao da obezbjeđuju bedeme zatvorenog dijela KPD, pobjegao do vozila koje ga je čekalo i nestao”.

Nebojša Medojević, član skupštinskog Odbora za bezbjednost, kaže da je organizovani kriminal u Crnoj Gori politički fenomen, a ne krivično-pravni. „Mafija je dio vlasti, režima i zbog toga je nedodirljiva i jača od ovakve slabe države”.

,,Na posljednjoj sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, posvećenoj bezbjednosnoj situaciji u Kotoru, imali smo priliku da uživo posmatramo raspad pravne države Crne Gore. Direktor policije i ministar u Vladi Đukanovića se svađaju i raspravljaju pred članovima odbora i optužuju za tolerisanje razvoja kriminalnih klanova u Kotoru, Vrhovni državni tužilac nema komunikaciju sa policijom i ANB-om, šef ANB iznosi dramatične i apokaliptične ocjene nemogućnosti države da se izbori sa organizovanim kriminalom”, saopštio je Medojević povodom najnovijih ubistava u Kotoru.

Podsjetimo, da su po nalogu Specijalnog tužilaštva krajem februara uhapšeni šef Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Dalibor Medojević i službenik tog odljeljenja Nikola Terzić. Sumnje o sprezi mafije i visokopozicioniranih pojedinaca u crnogorskoj policiji ozvaničene su još početkom juna. Tada je Vesna Jovićević, rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, saopštila da se makar jedno „lice sa službenim ovlašćenima” nalazi među osumnjičenima za niz ubistava i pokušaja ubistva u Kotoru.

Malo prije toga Monitor je, pozivajući se na svoje izvore iz sektora bezbjednosti, objavio da postoje osnovane sumnje da kriminalne grupe sa primorja, uključene u šverc kokaina, na platnom spisku imaju i ljude iz crnogorske javne i tajne policije i da se za kupovinu njihove lojalnosti, profesionalnih usluga i informacija mjesečno odvaja pet do sto hiljada eura.

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković kazao je prije nekoliko dana u intervjuu Pobjedi da slabe karike bilo da su u tužilaštvu, policiji ili na nekoj trećoj adresi moraju biti identifikovane. „Da je bezbjednosni sistem narušen, to je evidentno, ali to ne znači, niti smijemo da dozvolimo da znači, da je mafija jača od države. To ćemo morati i da dokažemo. Da li je mafija jača od određenih pojedinaca unutar sistema, to je posebno pitanje i krajnje je vrijeme da se preuzme odgovornost za činjenje i nečinjenje”.

U opoziciji ocjenjuju da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori alarmantna. No direktor Uprave policije Slavko Stojanović tvrdi da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni. Stojanović će ostati upamćen kao direktor policije za čijeg mandata je u Crnoj Gori izvršeno dvadesetak do danas neriješenih ubistava.

Vjerovatno će nakon najnovijih ubistava uslijediti nova kritika iz Brisela da Crna Gora nije efikasna u borbi protiv organizovnog kriminala. Vlast to mnogo ne brine – tokom tekuće predizborne kampanje i ne pominje učestala ubistva po Crnoj Gori. Nju više brine opasnost iz glasačke kutije.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

MANDATAR BEZ MANDATA: Il je vlada ili su izbori, il je nešto gore od oboje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je dodatno produbljena politička kriza, a zemlja upala u institucionalni bezdan, pa se ne zna čekaju li nas izbori ili nova vlada, svi okrivljuju sve za sabotiranje dogovora i kršenje Ustava. Ustav, na žalost, nije predvidio da zemljom upravljaju neodgovorne elite, spremne na sve zarad funkcija

 

Nakon maratonskih konsultacija avgustovske većine i konačnog dogovora da formiraju novu 44. vladu sa Miodragom Lekićem na čelu, rasplet političke krize se – ne nazire.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio je da prihvati ponudu 41 poslanika koja mu je verbalno, putem medija, saopštena po isteku zakonskog roka. Prethodno je Andrija Mandić, pismom, od njega zatražio da mandat za sastav nove vlade povjeri Lekiću. Dok su se lideri tzv. stare većine međusobno optuživali za neuspjeh pregovora,  Đukanović je u utorak, nakon što nikome nije povjerio mandat za sastav nove vlade, Skupštini dostavio predlog za skraćenje mandata i raspisivanje novih izbora. U obrazloženju je naveo da „nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira vladu”, kao i to da se oni koji su predložili Miodraga Lekića nisu odazvali konsultacijama ni dostavili potpise kojima bi potvrdili postojanje neophodne podrške.

Predlog predsjednika za skraćenje mandata parlamentu stara parlamentarna većina već je javno odbila, tvrdeći da neće na sjednici glasati za to. Lider DF-a Andrija Mandić ocijenio je da je Đukanović na taj način izvršio „državni udar“.

Đukanović je tražio da se o inicijativi za skraćenje mandata parlamentu glasa 30. septembra. Avgustovski pobjednici prijete da će izazvati prijevremene predsjedničke izbore ukoliko Đukanović do tada ne povuče svoj predlog. Đukanović je saopštio da neće da prejudicira šta će uraditi ako Skupština Crne Gore ne skrati mandat 30. septembra, ali je naveo da će „njegov potez biti u skladu sa Ustavom“.

Ustav je ove sedmice najčešće korišćena riječ. Nakon što je dodatno produbljena politička kriza, a zemlja upala u institucionalni bezdan, pa se ne zna čekaju li nas izbori ili nova vlada, svi okrivljuju sve za kršenje Ustava i tumače ga po svojoj volji. Ustav, na žalost, nije predvidio da zemljom upravljaju neodgovorne elite, spremne na sve zarad funkcija i moći.

Poslanici stare parlamentarne sada tvrde da je predsjednik države prekršio Ustav jer nije ispoštovao odredbu koja ga obavezuje da pozove predstavnike svih parlamentarnih partija na konsultacije.

„Đukanović je napravio veliku grešku koja se slobodno može nazvati kršenjem Ustava, kada je sazvao konsultacije. On je, prenebregavajući ono što piše u članu 95 Ustava, pozvao samo dio predstavnika političkih partija zastupljenih u Skupštini… Pošto to nije urađeno kako treba, jedan od najlakših izlaza je da Đukanović ponovi proces, da u skladu sa Ustavom sazove konsultacije, i stvar će biti riješena. Da stvar bude smješnija i čudnija, čak nije pozvao ni Lekića, za kojeg zna da je kandidat za mandatara”, ocijenio je je šef Kluba poslanika Demokratskog fronta Slaven Radunović.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

STARA VEĆINA I POTRAGA ZA MANDATAROM: Uđite momci, ne bojte se

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kad se sve sabere, teško je povjerovati da avgustovski pobjednici zaista traže  kompromis kako bi uspješno došli do okončanja pregovora i predloga za Đukanovića. Predsjednik je, sasvim sigurno, zadovoljan

 

Skoro dvije sedmice nakon što je lider Nove Andrija Mandić radosno građanima saopštio da se avgustovska većina saglasila kako bi formirala 44. vladu, i nakon nekoliko sastanaka te iste većine, konačnog dogovora – nema. Dok ovaj broj Monitora odlazi u štampu, u crnogorskom parlamentu traje jedan u nizu sastanaka avgustovskih pobjednika. Istovremeno, predsjednik države Milo Đukanović čeka predstavnike parlamentarnih partija da mu dođu sa ponudom. Vrijeme otkucava.

U posljednji čas, u srijedu 14. septembra, blizu ponoći, avgustovska većina uspjela je da se dogovori oko imena mandatara. Prethodno su održana četiri sastanka na kojima, izuzev potpisivanja sporazuma kojim je predviđen izbor nove vlade i skupštinske administracije, nije bio napravljen ozbiljniji korak ka rješavanju krize vlasti.

U srijedu, nakon što je Mandić predložio da mandatar bude bivši diplomata, nekadašnji lider DF-a i lider Demosa Miodrag Lekić, avgstovski pobjednici saopštili su da oko predloga da Lekić bude mandatar postoji „visoka saglasnost”, te da je on „nesporan”. No, ostale su sporne raspodjele funkcija i moći unutar vlade koju bi eventualno formirali, pa su se pregovori nastavili.

Prethodno, partije su za mandatare predlagale sopstvene lidere. Otprilike ovako: Mandić Mandića, Abazović Abazovića… Nakon deset dana pregovora, Abazović je saopštio da će on odustati od pozicije mandatara samo ukoliko na to mjesto „dođe neko bolji”, odnosno posvećeniji borbi protiv organizovanog kriminala, kako je saopštio. Nakon skoro dvije sedmice sjetio se ko bi to mogao biti. Kazao je da bi „volio da kao mandatarku vidi Vanju Ćalović Marković”, direktoricu MANS-a. Ne postoje potvrde da se s njom o tome zaista i razgovaralo. Otuda, pregovori od početka liče kao pokušaj da se vode reda radi, i ne završe uspješno. I stav Demokrata, koji ne traže ništa, ni poziciju mandatara ni predsjednika parlamenta, idu tome u prilog, iako tvrde da je to njihova žrtva, zarad pregovora i građana. Teško je povjerovati da su srušili Abazovićevu vladu, da bi potom nezainteresovano stajali sa strane.

Ta stranka je na četvrtom sastanku saopštila da im ne bi bilo sporno da za najvažnije funkcije budu predložene potpredsjednica parlamenta Branka Bošnjak i bivša ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, poručujući da im je neprihvatljivo da odlazeći premijer Abazović bude kandidat za mandatara. Opet, nema potvrde da se sa Bošnjak ili Borovinić Bojović o tome razgovaralo.

Da ne postoji ozbiljna volja da se pregovori uspješno okončaju, pokazao je i nastavak sastanka, u četvrtak ujutru. Nakon što su se avgustovski pobjednici konačno usaglasili da za mandatara ponude ime Miodraga Lekića, na pregovarački sto su stavljene nove teme za razmirice: ko će pokrivati koji resor i koju funkciju u vladi.

URA Dritana Abazovića je tražila kontrolni paket u Vladi, i bezbjednosti sektor. „Tražimo da pokrivamo sektor bezbjednosti i da sa SNP i manjinama imamo kontrolni paket, a to je jedno ministarstvo više u odnosu na ostale i da ministri koji su sada u Vladi ostanu”, kazao je lider URA-e i predsjednik akutelne vlade kojoj je izglasano nepovjerenje. Abazović faktički traži da se ne promijeni gotovo ništa. Da manjinska vlada koju je on kreirao, uz male korekcije, i eventualno novog premijera, nastavi da vrši vlast uz podršku onih koji su mu izglasali nepovjerenje – Demokrata i Fronta. Opet, nema potvrda da su manjinske partije pristale da budu dio ovog Abazovićevog paketa.

Demokrate su takav zahtjev URA-e ocijenile kao ucjenjivački. Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić optužio je GP URA za ucjenjivanje i maksimalističke zahtjeve, napominjući da su ih stalno mijenjali i vraćali se korak unazad.

„Vidjećemo kako će ovo dalje teći, da li će neko gledati demokratske principe i građane. Mi ćemo i dalje biti maksimalno konstruktivni i da se nadamo da će razum prevladati i da će se prestati s politikom uslovljavanja”, saopštio je nakon sastanka Bečić, navodeći da bi izvršna vlast trebalo da bude konstituisana na osnovu snage svake partije u parlamentu.

„I DF traži sektor bezbjednosti”, saopštio je lider URA-e, kazavši da on smatra da  DF-u treba da pripadne čelno mjesto u Skupštini, koji su nakon avgusta pokrivale Demokrate.

Zahtjev Demokratskog fronta da preuzme bezbjednosni sektor, još jedan je u nizu nerealnih zahtjeva avgustovskih pobjednika tokom pregovora, imajući u vidu da Brisel i Vašington, odavno javno tvrde da DF ne vide kao partnere. Teško da bi takva vlada imala podršku međunarodne zajednice. Znaju to i u Demokratskom frontu.

U prilog tome da ne postoji ozbiljna volja da se pregovori i uspješno okončaju govori i detalj da na nastavak pregovora, odnosno na sastanak pred odlazak kod Đukanovića, na kom je trebalo konačno usaglasiti ponudu, nijesu došli ni lider URA-e, ni lider Demokrata. I taj sastanak je prekinut, pa nastavljen sat i po kasnije.

Nakon prekida, koji je objašnjen kao pauza, lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović kazao je da su Demokrate odustale od sektora bezbjednosti. Tek iz te izjave javnost je saznala da su i Demokrate imale volju da preuzmu Službe. Danilović je objasnio da „ima preklapanja oko mjesta potpredsjednika vlade i da je zato data pauza”.

Tokom pauze, izvršni direktor URA-e Zoran Mikić kazao je da DF i Demokrate treba da kažu šta pripada koaliciji Crno na bijelo „kad im je odbijeno da vode sektor bezbjednosti i dobiju najviše funkcije u zemlji“.

Kad se pogledaju izjave, ispada da niko ili nema ništa protiv, ili se nije ni izjašnjavao o zahtjevu DF-a da vodi bezbjednosni sektor. To je još jedan čudan detalj pregovora.

Nije bilo izjašnjenja, makar ne javnih, ni na predlog lidera Prave Marka Milačića da poslanici stave 41 potpis da mandatar bude Miodrag Lekić i dostave to predsjedniku države. „Hajde da mu damo mandat i da ne radimo njegov posao, nego da on ponudi sastav vlade“, predložio je. I ništa.

Kad se sve sabere, teško je povjerovati da avgustovski pobjednici zaista traže  kompromis kako bi uspješno došli do okončanja pregovora i predloga za Đukanovića. Predsjednik je, sasvim sigurno, zadovoljan.

On je koji dan ranije, tokom posjete Pragu, ocijenio da „ne postoji raspoloženje u parlamentu da se oformi nova vlada”, te da je „realnije da se ide u organizaciju izbora da se dođe do odgovorne vlade”.

„Problem nekadašnje većine je što su njihovi odnosi opterećeni netrpeljivostima i omrazama, i to umnogome otežava dogovor“, prokomentarisao je pregovore direktor Televizije Nikšić Nikola Marković.

Ako se ne budu dogovorili, izvjesni su vanredni parlamentarni izbori, koji će uslijediti nakon skraćenja mandata parlamentu.

Istovremeno, na šta je podsjetio i Abazović, Đukanović može uprkos dogovoru „stare većine“ i nekome drugome dati mandat.

Šta god da se desi, sigurno je: dvije godine od pada DPS-a, Đukanović je još tu. Avgustovski pobjednici učinili su da se danas bolje osjeća nego 30. avgusta 2020.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KRIZA VLASTI: STARA VEĆINA NOVA VLADA?: Ponavljači obnavljaju gradivo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Približno četvrtina poslanika eventualne većine, treće u ovom sazivu parlamenta, veći dio ljeta provela je u koalicij sa DPS-om, pa je teško povjerovati da im je, kao što piše u novom sporazumu,  prvi cilj da spriječe njihov povratak na vlast ,,u bilo kojoj formi”. Uostalom, bez podrške i danas najjače partije u parlamentu i njenih tradicionalnih saveznika nema deblokade pravosuđa

 

Sa serije sastanaka parlamantarnih partija koje su prije nepune dvije godine podržale Vladu Zdravka Krivokapića stižu optimističke najave. „Desilo se ono što su mnogi sumnjali da može da se desi“,  poručio je Andrija Mandić objavljujući kako su partije stare većine – „ponovo zajedno“. Samo nema bivšeg pemijera.

Kao dokaz tih tvrdnji predočen je Politički sporazum parlamentarne većine – pobjednika izbora 2020. godine. Njegovo objavljivanje pratila je  nezvanična tvrdnja da ga poslanici URA nijesu htjeli potpisati. „Ponovo zajedno“, tako, može da bude ali ne mora da znači.

Redosljed koraka nalaže da koalicije Za budućnost Crne Gore (DF, SNP, Prava i Ujedinjena CG), Mir je naša nacija (Demokrate i DEMOS) i Crno na bijelo (GP URA i Civis) iskazanu obnovu političke saradnje potvrde izborom novog rukovodstva Skupštine i predlaganjem i izborom nove, kako je precizirano, tehničke Vlade. Lakše je to reći nego učiniti.

Za početak, zapelo je oko nastavka mandata predsjednice parlamenta Danijele Đurović (SNP). Demokrate insistiraju da ona podnese ostavku. SNP je ne da. DF se ne oglašava, mada su njegovi poslanici potpisnici inicijative za smjenu Đurović (skupa sa Vladom koja je u međuvremenu pala). URA i tu priču koristi kao povod za nastavak obračuna sa Demokratama kojima još ne mogu oprostiti glasanje za smjenu Vlade Dritana Abazovića.

,,Ti što je ucjenjuju da podnese ostavku imaju mogućnost da sa DPS-om nastave sjednicu (parlamaneta) i smijene je”, kazao je premijer u tehničkom mandatu, konstatujući kako ne vidi razlog za smjenu Danijele Đurović, izuzev ako to bude dio novog dogovora nove-stare većine. Abazović je, dodatno, potencijalnim koalicionim partnerima spočitao šurovanje sa DPS-om: ,,Smatram da su određene strukture imale dogovor sa DPS-om koji nisu mogli da ispoštuju do kraja i traže sada neki izgovor da bi nekako uradili nešto što su obećali”.

Abazović,  u polemičkom žaru, zaboravlja da je on, skupa sa DPS-om, početkom godine inicirao rušenje prethodne 42. Vlade i smjenu Alekse Bečića sa čela parlamenta. Potom je sa partijom Mila Đukanovića potpisao sporazum o formiranju manjinske Vlade kojoj je bio na čelu.

Trenutno, postoje dva realna raspleta. Prvi je (ne mora biti i realniji) nova Vlada. Moguća alternativa je opstanak sadašnje Vlade u tehničkom mandatu do novih izbora. Kad se za to stekne minimum zakonom propisanih uslova. Sada ih nema. Najinteresantnija pitanja u slučaju prvog scenarija su: ko bi bio mandatar, koliko bi ta Vlada trajala i gdje bi tražila međunarodnu podršku – u Beogradu ili Briselu/Vašingtonu.

U nedostatku jače podrške u parlamentu, Dritan Abazović i njegov prethodnik Zdravko Krivokapić gradili su legitimitet svojih vlada na podršci zapadnih partnera. Prva crnogorska Vlada bez DPS-a dobila je kredit od 750 miliona, praktično, prvog radnog dana svog mandata. Borba protiv šverca duvana i kokaina dala je rezultate u velikoj mjeri zahvaljujući operativnim podacima partnerskih službi sa Zapada. Bez dešifrovanih podataka sa zaštičenih telefona koje su u komunikaciji koristili pripadnici kriminalnih grupa, Vesna Medenica bi i danas bila neformalni centar moći crnogorskog pravosuđa. Milojko Spajić i Jakov Milatović su poresku reformu Evropa sad  predstavljali u Briselu i Vašingtonu prije nego u Podgorici… Konačno, Abazović je kao ključnu prepreku za ulazak lidera DF-a u izvršnu vlast navodio protivljenje zapadnih partnera.

Da li se stvari mijenjaju? Pokušavajući da sačuva podršku manjinskoj Vladi, Abazović je prije dva mjeseca tvrdio kako je „rušenje ove Vlade direktna podrška ruskom uticaju u Crnoj Gori“. Ovih dana, ipak, pregovara o formiranju nove Vlade sa partijama Andrije Mandića i Milana Kneževića koje svoju prorusku i putinovsku profilaciju ističu kao jednu od najvećih vrlina. A međunarodni kontekst, nakon ruske agresije na Ukrajinu, radikalno se promijenio. O tome svjedoče i nedavne poruke zapadnih diplomata – od Tonina Picule i Vladimira Bilčika,  do neimenovanog izvora administracije SAD-a koji je za Glas Amerike ponovio pređašnje stavove Gabrijela Eskobara da oni „DF ne vide kao partnera“.

Odgovori na prozivke o mogućem skretanju na istok mogu se pronaći u prošlonedjeljnom Sporazumu obnovljene većine. Tamo piše: „Partije potpsinice izražavaju spremnost da stave moratorijum na sva identitetska pitanja koja dijele društvo ili oko kojih u ovom trenutku nije moguće postići širi društveni konsenzus”. Kosovo, NATO i Rusija svakako spadaju među takve teme.

U istom Sporazumu stoji i formulacija:  ,,… U naše međusobne dogovore ne želimo da budu uključene bilo koje druge strukture koje ne čine većinu od 30. avgusta i za koje nisu glasali građani na izborima”. Jasno je da potpisnici ne žele da u pregovore budu uključeni  Brisel i Vašington. Pošto je Beograd već tu.

Nova stara većina je kao prvi cilj svog ponovnog udruživanja navela ,,eliminaciju svake mogućnosti povratka DPS-a na vlast u bilo kojoj formi i nastavak demontaže bivšeg režima”. U javnosti, ne bez osnova, dominira uvjerenje, da se sa demontažom DPS sistema nije ni počelo. Suštinski, DPS tek treba da ode sa vlasti.

Kada bi pokušali pobrojati sve optužbe za nesposobnost, kriminal, korupciju, nepotizam, prevaru i izdaju svake vrste, koje su partije ,,pobjednice” prošlih izbora međusobno razmijenile za dvije godine, u ovom tekstu ne bi ostalo mjesta ni za tačku. To  ne ide u prilog obećanom nastavku borbe protiv korupocije i kriminala.

Sve to nikako ne može abolirati DPS za trodecenijske učinke. Netačna je tvrdnja da je danas, osim možda u obrazovanju, stanje u bilo kojoj oblasti života gore nego što je to bilo 30. avgusta 2020. Pobjednici su, međutim, pokazali ozbiljan potencijal da bi se, uz dovoljno vremena, mogli primaći rezultatima svojih prethodnika.

Ni politički kontekst nije ohrabrujući. Približno četvrtina poslanika eventualne većine, treće u ovom sazivu parlamenta, veći dio ljeta  provela je u koaliciji sa DPS-om, pa je teško povjerovati da im je, kao što piše u novom sporazumu,  prvi cilj da spriječe njihov povratak na vlast ,,u bilo kojoj formi”. Uostalom, bez podrške i danas najjače partije u parlamentu i njenih tradicionalnih saveznika nema deblokade pravosuđa i izbora nedostajućih sudija Ustavnog suda. A bez toga nema ni regularnih izbora. Ta jednačina se odavno pokušava riješiti. Bez rezultata.

To dovodi do pitanja koliko bi trajala nova tehnička Vlada. U sporazumu piše da bi vanredni parlamentarni izbori mogli biti održani ,,najranije”  zajedno sa redovnim predsjedničkim izborima, na proljeće naredne godine. A najkasnije? To treba da nagađamo.

Stižemo do pitanja premijera. Iz DF-a kandiduju Mandića. Nezvanično, ali uporno. ,,Ima li išta logičnije”, pita se poslanik DF-a Dejan Đurović. Nema, bude li predsjednik Nove srpske demokratije u stanju da obezbijedi podršku 41 poslanika. Ni URA nije odustala od svog predsjednika. Demokrate čekaju i ćute.

Dritan Abazović treba da ostane premijer bez obzira na ishod aktuelnih pregovora, smatra   politička direktorka URA i ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u tehničkoj Vladi Ana Novaković-Đurović. Objašnjavajući: ,,Najprije, da završi procese koje je započeo, od ključne važnosti za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala”. Šta li to znači: ,,Bez obzira na ishod pregovora?”

Nijesmo jedini koji su postavili to pitanje. ,,Gospođa Novaković – Đurović zna da ovakve poruke ruše dijalog stare većine“, reagovao je i predsjednik Ujedinjene CG Goran Danilović (njegova partija ima jedan mandat kroz koaliciju Za budućnost Crne Gore). ,,Makar jednom se ponašajte državnički, a ne sitno-sopstvenički. Ako nešto treba bez obzira na tok i ishod političkih pregovora onda je pregovaranje besmisleno i unižava sve koji pregovaraju. Makar jednom bez diktata i dirigovanja sa strane”, zaključuje Danilović.

U političkim kuloarima pominju se još neka imena potencijalnih kandidata za premijera koji bi, možda, mogli biti po volji svim poslanicima sve tri koalicije. Jedan od njih to je i javno komentarisao. Rezervisano. ,,Nemam nikakvu ponudu, u neformalnom obliku ima nekih razgovora. Ako se inicira takav predlog, odnijeću se odgovorno prema njemu, ali vjerujem da postoje ambiciozniji i bolji i glasaću za predlog većine”, saopštio je poslanik Miodrag Lekić (Demos). Od ostalih ,,kandidata” ni toliko.

Đukanović i njegov DPS ne žele da izgube inicijativu. Nakon što su srušili dvije vlade za šest mjeseci, jednu svoju i jednu njihovu, zvaničnici DPS-a kreću u kampanju kako bi domaću i međunarodnu javnost ubijedili da bez njih nema građanske, evropske, prozapadno orjentisane Crne Gore. I pripremaju se za izbore. Predsjednik države i DPS-a neki dan je objavio formiranje koalicije ,,onih koji su obnovili nezavisnost” za predstojeće izbore u Podgorici. Najavio je da bi se slična koalicija mogla formirati i za parlamentarne izbore.

,,Moramo izaći na izbore, moramo prestati da zbog svoje zlovolje ili inata činimo sebi štetu, da nagrađujemo one za koje znamo da će izdati nakon završenih izbora”, poručio je Đukanović. Ostaje da se vidi da li su baš svi ,,suverenisti” spremni da stanu u njegovu kolonu.

 Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo