Povežite se sa nama

FOKUS

DJELUJE LI KRIMINALNA ORGANIZACIJA U POLICIJI: Svi njihovi ljudi

Objavljeno prije

na

Premijer Milo Đukanović ćuti. Po njemu bi se reklo da se ništa posebno ne dešava, a ne hapse visokopozicionirani policajci optuženi da su iz dokaza prikupljenih u istrazi sklonili pisma koja je baš njemu pisao Podgoričanin Veselin Mujović, prevarant za kog više izvora tvrdi da je informator ovdašnje i srpske službe. Ni riječ, da pojasni kako on vidi činjenicu da ga Uprava policije javno moli da spriječi tužilaštvo da radi svoj posao i zaštiti ih od hapšenja.

Dalibor Medojević, šef Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije i Nikola Terzić, inspektor u istom odsjeku, uhapšeni su krajem prošle sedmice, a nakon nekoliko dana pušteni da se brane sa slobode. Istražni sudija Miroslav Bašović procijenio je da ne postoje razlozi za strah da će oni na slobodi ometati krivični postupak. Ali kako je objavljeno, sudija smatra da ima osnova za ono za šta ovu dvojicu policajaca tereti Specijalno tužilaštvo – stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.

Medojević i Terzić uhapšeni su zbog nestanka 13 pisama nađenih u kući Veselina Mujovića, koji se tereti da je prevarom iznudio ukupno million eura od osumnjičenih visokih funckionera, Svetozara Marovića i Lazara Rađenovića, ponudivši im da će im obezbijediti povoljniji status u tužilačkim istragama. Mujović je pisma navodno pisao ne samo premijeru, nego i drugim crnogorskim funkcionerima, pa i sekretaru Vijeća nacionalne bezbjednosti Veselinu Veljoviću. Naknadno je objavljeno da su iz policije nestala i dva dokumenta državnih organa i indeksi nekih policijskih funkcionera (vidi boks). Zbog nestanka dokaza, specijalni tužilac Milivoje Katnić saslušao je 13 inspektora Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta, nakon čega su uhapšeni Medojević i Terzić.

Mnogo toga ukazuje da u pozadini slučaja Mujović, teče pokušaj kontrole tužilaštva od strane vodećih ljudi bezbjednosnog sektora, na čijem je čelu, kao predsjednik Vijeća za nacionalnu bezbijednost – premijer. Specijalni tužilac Katnić je ranije saopštio da se protiv njega vrši specijalni rat, te da ga opstruira vrh policije. Monitor je objavio da više izvora ukazuje da je Mujovićeva uloga bila da kompromituje tužilaštvo koje je se otelo kontroli.

Prema izvorima Monitora, moguće je da je slučaj nestanka 13 pisama samo nastavak policijskog pritiska vrha na tužilaštvo, odnosno, ovoga puta pokušaj kompromitacije tek postavljenog šefa specijalnog policijskog tima Dragana Radonjića. Katnić je obznanio da ga vrh policije ometa u odabiru šefa tog tima, kojim po zakonu on treba da rukovodi. Direktor policije Slavko Stojanović je naprasno, očito pod pritiskom, predložio Radonjića za to mjesto iako je prethodno odbijao da to učini javno ga diskreditujući kao nesposobnog policajca. Plan je navodno bio da se nestankom dokaza ukaže da je Radonjić zaista ,,nesposoban”, i Katnić natjera da se predomisili, i ostane bez ljudi u policiji na koje može da računa, i koji su bili spremni da istražuju svoje nadređene. Radonjić je rukovodio istragom dodjele sindikalnih stanova policiji zbog koje je ispitivan Veljović.

Saopštenje Uprave policije izdato nakon hapšenja dvojice inspektora u kome ,,menadžment Uprave policije” poziva premijera da ih zaštiti od specijalnog tužioca, dio političke i stučne javnosti ocijenio je ne samo nezapamćenim skandalom, već i državnim udarom. To je i jasan pokazatelj kako stvari ovdje funkcionišu i ko kontroliše institucije. Jedna, izgleda, izmiče kontroli. Tužilaštvo je od dolaska Katnića i Stankovića pokazalo minimum integriteta, postajući opasnost za one koji žele da u fiokama ostanu brojne afere, osobito one koje vode ka policijskom i državnom vrhu. Snežana Jonica, članica Vijeća za nacionalnu bezbjednost pozvala je nadležne da naprave procjenu bezbjednosti tužilačkog dvojca.

Državni tužilac Ivica Stanković poručio je čelnicima Uprave polcije nakon njihovog apela Đukanoviću, da učinioce krivičnih djela ne smije da štiti nijedna grana vlasti, a da prikupljene dokaze tužilaštvo prezentuje sudu, a ne menadžmentu Uprave policije. U Upravi policije tvrde da su oni, a ne tužilaštvo, žrtve zavjere i da u njihovoj instituciji nema organizovane kriminalne grupe. Da li je tako?

Medojević i Terzić nijesu jedini pripadnici ovog veoma važnog odsjeka u policiji koji su uhapšeni u posljednjih nekoliko mjeseci. A ni jedini koje tužilaštvo tereti ili je teretilo za podmetanje i manipulisanje dokazima.

Ove sedmice bivši ministar policije Raško Konjević svjedočio je u procesu protiv inspektora tog odsjeka Đoke Golubovića, osumnjičenog da je pokušao da smjesti seks aferu Konjeviću u vrijeme kad je bio ministar. Zbog istog slučaja disciplinski je kažnjen bivši šef tog odsjeka Saša Milić, kojeg je na tom mjestu zamijenio uhapšeni Medojević. I Milić je tim povodom saslušavan u tužilaštvu. Milić je suspendovan jer je tvrdio da je Konjević na njega vršio pravni pritisak, a navodno je uhapšenog Golubovića imenovao za inspektora za organizovani kriminal uprkos njegovim sumnjivim poslovima u Budvi koje je utvrdila unutrašnja kontrola.

I Milić i Medojević su bili kandidati šefa Uprave policije Slavka Stojanovića za mjesto šefa Specijalnog policijskog tima koji treba da sarađuje sa Katnićem. To da je jedan uhapšen, a drugi disciplinski kažnjen, bi u pristojnoj zemlji bio razlog da Stojanović podnese ostavku.

Nakon višemjesečnih bezuspješnih pregovora između Katnića i Stojanovića oko toga ko će doći na čelo specijalnog tima, postalo je jasno da vrh policije, koji sada i zvanično kontroliše bivši šef tajne policije Duško Marković, pokušava da Katnića okruži svojim kadrovima. I blokira.

Uhapšeni Medojević je, podsjećamo, bio prisutan u kampu Zlatica kada je prema nalazima unutrašnje kontrole policije Veljović svojim kadrovima, mahom iz rodnog Mojkovca, naložio da agituju za DPS pred izbore. I Medojević i Milić, napredovali su kada je policiju od Božidara Vuksanovića preuzeo Slavko Stojanović. U vrijeme kada je Vuksanović bio na čelu policije, vjerovalo se da je kontrolu nad tom institucijom preuzeo klan Grand, jedan od navodnih interesnih klanova vladajuće partije nasuprot Mojkovačkom, koji navodno kontrolišu Marković i Veljović. Oni su to više puta demantovali.

Sa klanom Grand u javnosti se povezuju bivši i aktuelni ministar inostranih poslova Milan Roćen i Igor Lukšić. Kada je Vuksanović preuzeo policiju, Saša Milić je, objavili su mediji, trebalo da napusti službu, i postane dio tima Hipo Alpe Adria banke. Nakon dolaska Stojanovića ostao je na mjestu šefa sektora kriminalističke policije.

Sukob dva klana po nekim izvorima bio je i u pozadini afere Listing, kada su falsifikovani listinzi telefonskih razgovora Darka Šarića dostavljeni medijima. Prema tim listinzima sa Šarićem su navodno intenzivno komunicirali Roćen i Lukšić. Sve se odigralo u vrijeme kada je postajalo sve jasnije da je Šarić imao široku podršku crnogorskog vrha, i vladajuće partije. Neko je htio da pokaže da su sa Šarićem ,,dobri” bili i Roćen i Lukšić, koji je u to vrijeme bio premijer, a sumnjičen je da bi mogao napraviti otklon od Đukanovića. Policija je sada opet, a posebno nakon što je Marković postao v.d. ministra policije, u rukama Mojkovčana.

Kada je Konjević optužio dio sektora za borbu protiv organizovanog kriminala da su mu smjestili aferu, Aleksandar Saša Zeković, predsjednik Savjeta za građansku kontrolu policije podsjetio je na prijetnje i podmetanja koje je on od pojedinih pripadnika policije doživio ranije.

Zekoviću, tada aktivnom istraživaču ljudskih prava i civilnom aktivisti, prijećeno je 2007. godine smrću i javnom kompromitacijom. U izvještaju Stejt dipartmenta kao sumnjičeni za te prijetnje navodi se biši šef Veljovićevog obezbjeđenja i pripadnik SAJ-a Mirko Banović. Slučaj je zastario, i niko nije odgovarao. Kao ni zbog toga što je u tom predmetu, u istrazi nestao ključni dokaz protiv Banovića – snimak telefonskog poziva u kome su upućene prijetnje Zekoviću i koji je direktorica CGO Daliborka Uljarević dostavila policiji.

Banović je, pred Osnovnim sudom u Baru kasnije nepravosnažno osuđen zbog krivičnog djela zlostavljanja i mučenja. Ostao je u službi kao komandir u SAJ-u. Tom jedinicom nekada je rukovodio Veljović, kao i Miljan Perović, njegov blizak saradnik koji je na jesen prošle godine u tužilaštvu saslušavan zbog bjekstva Jovice Zindovića iz zatvora. U tužilaštvu je rukovodilac bjelopoljskog zatvora u kom se nalazio Zindović, objavili su mediji, tvrdio da je sve papire za sumnjivi otpust Zindovića u kućnu posjetu odobrio Perović. Zindović je bivši zet Darka Šarića.

Perovića i Veljovića povezuje i afera Crne trojke, kada ih je bivši pripadnik SAJ-a Brajuško Brajušković optužio za rukovođenje i organizovanje parapolicijskih grupa zaduženih za prebijanje kritičara režima. Perović je bio i svjedok u slučaju ubistva inspektora Slavoljuba Šćekića, čije ubistvo povezuje mafiju i nadzemlje, kada je na sudu opovrgao svoje ranije iskaze – da je jedan od optuženih za ubistvo inspektora Šćekića Ljubomir Bigović u njegovom prisustvu prijetio ubijenom policijskom inspektoru. Sestra Slavoljuba Šćekića Slavica optužila ga je javno da je umiješan u ubistvo. Perović je bio zajedno sa šefom specijalne policijske jedinice Draganom Blagojevićem prisutan na uviđaju ubistva inspektora Šćekića, iako im to, s obzirom na mjesta koja su u policiji tada pokrivali, nije bio zadatak.

Blagojević se sada navodi kao jedan od mogućih članova policijskog tima koji treba da sarađuje sa Katnićem. Kao policijski favoriti za članove tog tima u medijima su pominjani i šef barske policije Miloš Radulović, šef budvanske policije Darko Ćorac. Svi oni su na spisku pripadnika policije koji su dobili stan, odnosno pomoć za kupovinu stana u sindikalnoj zgradi policije u Podgorici, zbog čega je saslušavan Veljović. Svi su na sadašnje pozicije postavljeni po dolasku Stojanovića, koji je po dolasku uklonio ,,Vuksanovićeve kadrove”. Među njima i bivšeg šefa Odsjeka za organizovani kriminal Predraga Šukovića koji je javno optužio Veljovića i Markovića da su Mojkovački klan i da švercuju cigaretama. Marković ga privatno tuži zbog ugrožavanja bezbjednosti.

Među mogućim članovima tima kojim treba da rukovodi Katnić, pominje se i Duško Golubović bivši ANB funkcioner. On se dovodi u vezu da klanom Grand, a računa se da je blizak specijalnom tužiocu. U vrijeme nesuglasica oko izbora šefa specijalnog tima, postavljen je eksploziv ispred kuće Golubovićeve majke u Podgorici. Ko su počinioci još se ne zna.

Konjević je u junu 2013. godine suspendovao i šefa kriminalističke policije u Budvi Sinišu Stojkovića nakon što je protiv njega podignuta optužnica, jer je od tužioca tražio da obustavi istragu protiv policijskog službenika Milenka Rabrenovića, osumnjičenog da je prijetio novinarki Vijesti Oliveri Lakić. Rabrenović je dugogodišnji vozač Veselina Veljovića.

Da su u policiji neki zaštićeni i kada čine krivična djela, pokazao je i slučaj policijske torture u oktobru prošle godine. Iako je više institucija utvrdilo da je SAJ, ali i pripadnici drugih jedinica, vršio torturu nad mirnim demonstrantima, za sada, sem dvojice pripadnika SAJ-a koji su se dobrovoljno prijavili, niko nije odgovarao. Starešina SAJ-a Radosav Lješković, nekada u obezbjeđenju Đukanovića, pokazao je u tom slučaju da su on i neke strukture u policiji van zakona. Do sada nije odgovarao za prikrivanje identiteta ljudi kojima je rukovodio te noći.

Član skupštinskog Odbora za bezbjednost Velizar Kaluđerović izrazio je zabrinutost zbog indicija da organizovani kriminal ima ,,jatake” u visokim strukturama Uprave policije i da u situaciji kad tužilaštvo potvrđuje višegodišnje špekulacije o problemima u obavještajno bezbjednosnom sektoru, nema sjednice Odbora za bezbjednost. Kaluđerović podsjeća da taj Odbor i Skupština ne dobijaju izvještaje Vijeća za nacionalnu bezbjedenost, uprkos izričitoj, zakonom propisanoj obavezi da se oni dostavljaju najmanje dvomjesečno.

U Vijeću bezbjednosti je, pored Đukanovića i Veljovića, i Duško Marković. Njegovi kadrovi, prema izvorima Monitora, pokušavaju da uđu u Tužilački savjet, gdje je u toku izbor dva člana, i na taj način dođu do izgubljene kontrole nad tužiocima.

VEZE VRHA POLICIJE SA BRAĆOM MUJOVIĆ
Piši Veseline

Kako su objavile Vijesti, među nestalim dokazima koji su pronađeni u Mujovićevoj kući nalaze se i indeksi pojedinih policijskih funkcionera, i policajaca ali njihova imena nijesu objavljena. Veselin Mujović je brat Ranka Mujovića, bivšeg dekana Pravnog fakulteta,. Mujović je bio mentor Veselinu Veljoviću, tada šefu Uprave policije, prilikom odbrane magistarske teze. U komisiji koja je ocjenjivala Veljovićev rad bio je i Milenko Kreća, autor udžbenika iz kog je Veljović optuživan da je prepisao poveliki dio magistarskog rada. Veljović je magistrirao na temu – Međunarodno priznanje države u međunarodnom javnom pravu. Veljović je bio na čelu policije kada je dekan Mujović optuživan za falsifikovanje ocjena i finansijske pronevjere. On međutim nikada nije procesuiran zbog toga. Među pismima pronađenim u Mujovićevoj kući, koja su nestala, su i pisma upućena Veselinu Veljoviću. Veljović je saopštio da nikada nije primao pismo od Veselina Mujovića.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KADROVANJE CRNE GORE: Gdje ja stadoh, ti produbi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Blizu 400 došlo, 210 otišlo, pa je državna kasa , od formiranja nove Vlade Zdravka Krivokapića, opterećena sa skoro dvije stotine novih plata. Prethodno je i odlazeća tehnička Vlada Duška Markovića od septembra do decembra u javnoj upravi zaposlila skoro 500 novih lica

 

„Izgubili smo devet hiljada radnih mjesta od kada je ova Vlada na vlasti“, saopštio je Nebojša Medojević obrazlažući svoju ostavku na poslaničku funkciju. Vlada nije napravila nijedan od rezova koji su bili neophodni, dodao je predsjednik PzP, pojašnjavajući kako nije smanjena potrošnja u državnoj administraciji, ali ni broj zaposlenih koji su paraziti DPS-a. ,,Samo smo se dodatno zadužili na staru privrednu strukturu…”.

Iako statistički podaci daju za pravo bivšem poslaniku, izvršnoj vlasti i njenim emisarima u javnim i državnim institucijama i preduzećima ne treba, tek tako, prebacivati kako ne stvaraju nova radna mjesta i ne zapošljavaju nove ljude. Medojević bi ponešto o tome mogao saznati i u vlastitoj partiji.

Treba, ipak, poći od početka. I  DPS vlasti koje su period između avgustovskih izbora i formiranja  nove Vlade iskoristile da među budžetske korisnike ubace što više svojih.
U periodu septembar – decembar prošle godine, tehnička Vlada Duška Markovića povećala je broj zaposlenih u potrošačkim jedinicama – korisnicima državnog budžeta za 3.178 osoba. Taj podatak Monitor je dobio iz Ministarstva javne uprave (MJU), odakle se pozivaju na podatke Ministarstva finansija i socijalnog staranja o broju zaposlenih u potrošačkim jedinicama budžeta na dan 30. novembar 2020.  To je oko dva odsto ukupno zaposlenih u Crnoj Gori.

Velika većina novozaposlenih obrela se u vaspitno-obrazovnim ustanovama (ukupno 2.702 zaposlena više u septembru nego u avgustu). Uglavnom je, kažu naši sagovornici riječ o vaspitačima, učiteljima i nastavnicima koji su angažovani na određeno vrijeme, pa im resorno ministarstvo svake godine „ukrade“ jul i avgust. Odnosno, isplati im 10 plata za godinu rada.

Ni  to nije kompletna priča. „Iako se mjesec avgust ne može uzeti kao pravi pokazatelj stvarnog rasta broja zaposlenih zbog ljetnjeg raspusta tokom kojeg zaposlenima na određeno vrijeme prestaje radni odnos i obnavlja se od septembra, povećanje broja zaposlenih u ovim ustanovama evidentno je, iako kao uporedni mjesec uzmemo maj 2020, kada je školska godina još uvijek trajala. U ovom slučaju, povećanje broja zaposlenih u tadašnjem resoru prosvjete iznosi 713 osoba “, rečeno nam je u kabinetu ministarke Tamare Srzentić. Naši sagovornici naglašavaju: „Izuzimajući sektor prosvjete, u ostatku javne uprave na centralnom nivou zaposleno je 476 novih lica za samo tri mjeseca“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

IZABRAN NOVI MITROPOIT CRNOGORSKO PRIMORSKI: Igre Prijestola, uvod u novu fazu političke nestabilnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Poslije svega, 29. maja Sveti arhijerejski sabor u Beogradu saopštio  je da je Joanikija, administratora na Cetinju, izabrao za mitropolita MCP dok će Eparhiju budimljansko-nikšićku (koja pokriva 52 posto crnogorske teritorije) preuzeti episkop Metodije (ujak ministra Spajića). Drama tokom izbora mitropolita dobila je razne dimenzije, dovela do priče o nepovjerenju Vladi, a u fokus stavila i našu tradicionalnu temu – šverc cigareta

 

Pretprošlog četvrtka u kasno poslije podne iznenada je došla vijest sa portala i novinskih agencija da će crnogorski premijer Zdravko Krivokapić potpisati Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) u beogradskoj patrijaršiji istu noć. Takođe je javljeno da je premijer sa saradnicima već u avionu i da će se potpisivanje direktno prenositi. Ekipa ruskog Sputnjika je već čekala po dojavi ispred zgrade Patrijaršije. Naredni sati i dani su donijeli filmske najave i obrte koji su se smjenjivali jedan za drugim. Iako je na kraju Vlada dobila svog mitropolita na tronu Svetog Petra Cetinjskog ne može se reći da je i Crna Gora dobila na stabilnosti – makar za sada.

Premijer je kasno 27. maja poručio da je u Beograd došao da „Njegovoj Svetosti (patrijarhu) prenese pozdrave vjernog naroda i njegovu volju da na tronu Svetog Petra Cetinjskog vide Vladiku Joanikija“ a da je predložio da se temeljni ugovor sa SPC potpiše 30. oktobra na Cetinju, na dan upokojenja mitropolita Amfilohija. Od Informativne službe SPC-a (kojom upravlja moćni bački episkop Irinej Bulović) je brzo stiglo potpuno suprotno saopštenje da je „jedini razlog dolaska predsednika Vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića u Patrijaršijski dvor u Beogradu bio potpisivanje Temeljnog ugovora između Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Crne Gore“ i da je Krivokapić „izneo nove razloge zbog kojih smatra da se potpisivanje Ugovora mora odložiti“. Idući dan je ovo isto saopštenje promijenilo potpisnika sa Informativne službe na Sveti arhijerejski sabor da bi se Vladika Irinej zaogrnuo i plaštom sabornosti, kako su kritičari u Srbiji komentarisali. Da li je patrijarh znao ili odobrio ovakvo saopštenje je upitno za mnoge, ali je izvjesno da ga nije ni demantovao. Naknadno su mediji objavili da su premijera Krivokapića pratili i ministar finansija Milojko Spajić, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović i generalni sekretar Vlade Božo Milonjić. U subotu, 29. maja je kasno poslije podne Sveti arhijerejski sabor saopštio da je izabrao dosadašnjeg administratora na Cetinju za mitropolita dok će Eparhiju budimljansko-nikšićku (koja pokriva 52 posto crnogorske teritorije) preuzeti mladi episkop Metodije (i ujak ministra Spajića). Mitropolit Joanikije je izabran aklamacijom svih prisutnih na prijedlog patrijarha Porfirija i nakon protesta episkopa bačkog Irineja, kruševačkog Davida i zvorničko-tuzlanskog Fotija zbog navodnog ucjenjivanja Sabora, aludirajući na posjetu crnogorskog premijera. Ipak niko od prisutnih nije tražio da se tajno glasa za izbor mitropolita. U slučaju Eparhije budimljansko-nikšićke, episkop Metodije je izabran u drugom krugu kada je porazio vikarnog episkopaStefana (Šarića).

Osim izbora novih pastira u Crnoj Gori, Sabor SPC-a je donio i odluku o ukidanju episkopskih savjeta van Srbije jer su bili osnovani kao privremena savjetodavna crkvena tijela „dok traju vanredne prilike i nemogućnost međusobnog susretanja naših episkopa u tadašnjim ratnim uslovima“ kao i da „više ne postoje prepreke za redovne susrete i saradnju između naših arhijereja na čitavom njenom kanonskom području“. Međutim Episkopski savjet u Crnoj Gori je osnovan 26. maja 2006. godine, 5 dana nakon proglašenja njene nezavisnosti i sedam godina nakon zadnjeg rata na ex-YU prostorima pa ostaje nejasan rezon Sabora. Rektor Bogoslovije na Cetinju i protojerej-stavrofor Mitropolije Gojko Perović je za TV Vijesti i sam izrazio čuđenje rekavši da se nada da će „u najskorije vrijeme biti jasno o čemu se tu u stvari radi i o kakvoj saborskoj odluci je riječ kad je u pitanju rad episkopskih savjeta“ jer „nama koji nijesmo pravnici ne daje prostor za neki jasan zaključak“. U opoziciji i dijelu skupštinske većine ukidanje episkopskih savjeta je jasan znak da svjetovne i duhovne vlasti Srbije nisu voljne da naprave suštinske ustupke ili čak da tolerišu do sada postignuti nivo autonomije Pravoslavne crkve u Crnoj Gori kako se i formalno zvala u početku rada Episkopskog savjeta kojim je predsjedavao Mitropolit Amfilohije.

Nakon što su potvrđene informacije da premijer Krivokapić ipak nije potpisao Konkordat sa Srpskom pravoslavnom crkvom ubrzo je došlo i do oštrih reakcija od strane dijela Demokratskog fronta (DF) koji je to navodno naprasno nepotpisivanje protumačio kao izdaju Crkve od strane premijera a jedan od lidera DF-a Andrija Mandić premijera je javno nazvao „lažovom“. Srpski vjerski analitičar Željko Injac, blizak Irineju Buloviću, je na Facebooku napisao da je Zdravko Krivokapić „došao u Beograd pijan i počeo da ucjenjuje SPC“. I sekretar Vlade Božo Milonjić se navodno na sastanku kod Patrijarha oštro okrenuo protiv premijera časteći ga istim epitetom kao i Andrija Mandić. Od ponedjeljka je Milonjić „na godišnjem odmoru“, kako je rekao portalu IN4S, dok se navodno očekuje njegovo razrješenje. Milonjić, bivši advokat Mitropolita Amfilohija, je istom portalu i prokomentirao navode o sukobu sa premijerom rekavši da „data riječ je svetinja, došli smo na vlast braneći svetinje“. Isti sekretar Vlade je skoro bio u fokusu javnosti kada je stao u zaštitu svom zamjeniku Nikoli Kandiću koji je u alkoholisanom stanju izazvao saobraćajni udes državnim Mercedesom kod poslovnog centra Palada u Podgorici naočigled mnogih svjedoka i koga su njegovi nadređeni pokušali zaštititi lažno tvrdeći da Kandić nije vozio auto već da je to bio neko drugi.

Povodom Krivokapićeve posjete glasnuo se i sam Vladika Joanikije rekavši da je od Krivokapića u Patrijaršiji tražio da potpiše Temeljni ugovor kao što je i obećao i da se „ne miješa u izbor mitropolita crnogorsko-primorskog“.

Prema informacijama Monitora Vladika Joanikije nije jedini koji je tražio od premijera da se ne miješa (direktno) u izbor mitropolita već da to radi kako se uvijek radilo decenijama i vjekovima unazad. Krivokapić je navodno u četvrtak kontaktiran od uticajnog zapadnog diplomate u Beogradu koji mu je prenio da ne ide na sastanak u Patrijaršiju jer ga čeka klopka koja mu je danima pripremana i koju je čak i sam Krivokapić pomenuo na premijerskom satu. Naime, ranije su osobe bliske bačkom episkopu Irineju Buloviću (koji nije krio neprijateljstvo prema pokojnom mitropolitu Amfilohiju i njegovom navodnom crnogorskom crkvenom autonomaštvu) preko Kurira TVVidovdana i društvenih mreža počeli ciljano puštati informacije da će Irinej ili postati novi cetinjski mitropolit ili u najmanju ruku administrator Mitropolije crnogorsko-primorske. Najavljivana je i čistka navodnog autonomaškog Amfilohijevog kadra i obnova srpskog karaktera mitropolije. Takođe dio DF-a je lobirao kod predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se izbor mitropolita odloži do jesenjeg zasijedanja arhijerejskog sabora kada bi trebali biti završena rekonstrukcija crnogorske vlade u skladu sa nadanjima DF-a. Front je vidio Joanikija kao garanciju kontinuiteta politike prethodnika sa kojim je bio u lošim odnosima ali izgleda i da Vučić u DF-u nije prepoznao potencijal zbog koga bi vrijedilo intervenisati na Saboru. Sam Vučić je mudro ćutao i pustio neiskusnog Krivokapića da napravi prvi i panični potez kako bi samog sebe diskreditovao kod svih. Kasnije je sam Vučić teatralno izjavio da „nije znao da Krivokapić posećuje patrijarha, niti ko će da bude mitropolit“.

Kod kuće, sada opoziciona Demokratska partrija socijalista (DPS) je optužila Krivokapića da saopštenje Patrijaršije dokazuje „da im je Krivokapić iza leđa javnosti obećao da će juče biti sklopljen Temeljni ugovor“ i da takvo ponašanje premijera „predstavlja ponižavanje Crne Gore i njenih građana“. Da li bi premijer Krivokapić namjerno ili nenamjerno ponizio Crnu Goru da je u Beogradu pokleknuo pritisku i potpisao Ugovor sa SPC-om, ostaje hipotetičko pitanje. Krivokapić i njegovi koalicioni partneri iz URE i Demokrata su nedvosmisleno rekli da pomenuti ugovor treba potpisati u Crnoj Gori za razliku od srpskih stranaka u DF-u kojima bi bilo draže da je to već urađeno u Beogradu. Osim samog Temeljnog ugovora koga je malo ko vidio a još manje javno iznio, postavlja se i pitanje ko ga treba potpisati od strane pravoslavne crkve. Pokojni Mitropolit Amfilohije je smatrao da ga on treba potpisati kao osoba najvećeg ranga SPC-a u Crnoj Gori, dok su njegovi protivnici u DF-u bili za to da Ugovor potpiše srpski patrijarh. Dosadašnje ugovore sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom su potpisali tamošnji episkopi najvišeg ranga. Takođe ugovore SPC eparhija u inostranstvu su potpisivali tamošnji episkopi sa državama u kojima su rezidenti.

DPS je tokom svoje 30-ogodišnje vladavine radio isto ono za šta sada optužuje Krivokapića. Svi dogovori sa SPC-om i Amfilohijem su bili iza leđa javnosti i kohabitacija je funkcionisala maltene perfektno – sve do zadnje godine vlasti DPS-a, kada je predsjednik partije i vlasnik države Milo Đukanović vjerovatno pomislio da i Crkva u Crnoj Gori može postati njegovo vlasništvo. Mitropolit Amfilohije je dugo pod DPS-om imao slobodu djelovanja i širenja SPC-ove nacionalne ideologije. Takođe, DPS je ćutao i na terenske „radove“ crkvenih vlasti koje su Mitropoliju crnogorsko-primorsku sveli na svega 40 posto teritorije Crne Gore. Od Mitropolije je stvorena Eparhija budimljansko-nikšićka 2001. godine a Sutorina u Boki Kotorskoj je data Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj. Ranije su data i Pljevlja i dio bjelopoljske opštine Mileševskoj eparhiji sa sjedištem u Prijepolju. I nasumične prepravke i dorade na zakonom zaštićenim spomenicima kulture – drevnim manastirima i crkvama su mogle da prođu bez problema dok god je Amfilohije podržavao vladavinu i sistem vrijednosti Đukanovića.

DPS je jednako blagonaklono tretirao i Rimokatoličku crkvu. U junu 2011. Igor Lukšić kao predsjednik Vlade je otišao u Vatikan i tamo potpisao temeljni ugovor (konkordat) sa Svetom Stolicom koju je predstavljao državni sekretar Tartisio Bertoneo. Detalji ugovora su jednako bili nepoznati javnosti i DPS je pokazao krajnju nezainteresiranost da prije potpisivanja ugovora izdejstvuje bilo kakvo povoljnosti za državu Crnu Goru. To se prije svega odnosilo na pitanje kanonske jurisdikcije Kotorske biskupije koja je ostala pod Splitskom nadbiskupijom, time se oglušivši o pozive dijela katoličke zajednice da se makar razmotri vraćanje Kotora pod drevnu Barsku nadbiskupiju koja je bila duhovni centar dukljanske države. DPS je time dao slobodu hrvatskom kleru, isto kao i u slučaju srpske crkve, da teritoriju Kotorske biskupije tretira kao svoje kulturno nasljeđe.

U prošlu srijedu je novi mitropolit svečano dočekan od vjernog naroda i predstavnika vlasti predvođenih Krivokapićem ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. Premijer je javno uvjeravao vladiku Joanikija da će Temeljni ugovor sa SPC biti potpisan, protiv čega nemaju ništa protiv ni Krivokapićevi koalicioni partneri Aleksa Bečić i Dritan Abazović. Krivokapić je takođe od Joanikija zatražio i oprost ako je „uradio išta loše“.

No, traženje međusobnog oprosta između Krivokapića i lidera Demokratskog fronta nikako da se desi, iako se svi javno predstavljaju kao vjernici pravoslavne crkve. Naprotiv, usred međusobnih optužbi za „laganje“, „namještanje afera“, „nezajažljivog apetita za funkcijama“, dvije strane izgledaju nikada dalje od dijaloga. Krivokapić i njegov ministar Spajić su u srijedu odbili da se odazovu na kontrolno saslušanje pred skupštinski, DF-om predvođen, Odbor za bezbjednost i odbranu koji ih je pozvao da se izjasne na optužbe o švercu cigareta preko Luke Bar, sada navodno u režiji čelnih ljudi nove Vlade i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Jedan of lidera DF-a Nebojša Medojević je direktno optužio novu Vladu da je propustila „94 šlepera ili 940 tona cigareta“ iz Luke Bar u 15 dana maja i „da je neko na poslu njihovog tranzita zaradio između 25 i 30 miliona eura“. Cigarete su navodno otišle na „tri uobičajene destinacije – Albaniju, Kosovo i Republiku Srpsku“ kao i da je država do sada zakinuta oko 20 miliona eura na osnovu prihoda od poreza i akciza na cigarete. Premijer je odgovorio da su optužbe „neistinite i besmislice“. Ministrar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović je u srijedu objasnio u Skupštini „da bi državni šverc funkcionisao do kraja, vrh države mora da bude uključen“ jer „morate da imate zeleno svjetlo u Carini, policiji, odnosno, Ministarstvu unutrašnjih poslova i u vrhu same Vlade. Dio prihoda od šverca ide u privatne džepove“. Ostalo je donekle nedorečeno da li je ministar pričao hipotetički ili je uvijeno priznao da je nastavljen glavni biznis iz doba Đukanovića.

Vrijeme će pokazati da li su Medojevićeve optužbe utemeljene. Novinari i nezavisni posmatrači uočavaju da ilegalnih cigareta na lokalnom tržištu ima više nego prije godinu kao i da Uprava za inspekcijske poslove, Agencija za duvan i Uprava prihoda ćute o takvim nalazima. Sem toga, Luka Bar je i dalje pod kontrolom DPS-a kao i skoro kompletno pravosuđe u Crnoj Gori pa do daljega ne postoji briga da će posao biti zaustavljen ko god da ga vodi. U međuvremenu će dobro doći da se takve teme izbjegnu okretanjem identitetskim raspravama o naciji i ko se kako Bogu moli (ako se uopšte i moli).

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ŠTRAJK ADVOKATA ZBOG FIKSALIZACIJE: Gdje će prevagnuti Justicija – na pravo ili na kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokati čekaju poziv na dogovore oko odlaganja fiskalizacije, dok Vlada optužuje esnaf za nezakonitu obustavu rada

 

Samo u jednom danu odloženo je 78 suđenja u najvećem osnovnom sudu u Crnoj Gori (podgoričkom), dok se u Višim tužilaštvima nije održalo nijedno. Razlog ovih odlaganja je štrajk Advokatske komore Crne Gore zbog novog Zakona o fiskalizaciji, koji propisuje obavezu svima da pređu na elektronsku fiskalizaciju.

Većina advokata tvrdi da je njihova profesija specifična, zbog čega ne mogu na taj način da budu fiskalizovani. Ističu da advokati ne pružaju usluge već pravnu pomoć, kako je to propisano u Ustavu Crne Gore. Ta pravna pomoć ponekad je i besplatna, pa se zbog toga ne mogu izjednačavati sa drugim pružaocima usluga. Elektronska fiskalizacija predviđa da se svi izdati računi automatski evidentiraju u bazi podataka Uprave prihoda pa neodgovorni poreski obveznici neće moći da potkradaju državu neizdavanjem fiskalnih računa ili instaliranjem duplih fiskalnih kasa. To bi značilo da advokati svaku svoju uslugu ili pravnu radnju odmah provuku kroz fiskalnu kasu. To se, kažu iz Advokatske komore, kosi sa prirodom njihovog posla jer obično svoje usluge ne naplaćuju odmah, već nakon završenog suđenja. Na ovaj način bi, tvrde, bili ugroženi i građani koji bi za advokatske savjete ili druge usluge morali da plate odmah, a ne nakon što se i sami naplate od suda.

Zbog svega ovog Advokatska komora je od Vlade tražila da se izuzmu iz procesa elektronske fiskalizacije, koja počinje od 1. juna. Iako su advokati prvo izašli sa informacijom da im je Vlada izašla u susret, ubrzo je to demantovano iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja, nakon čega su advokati stupili u štrajk. Sada imamo 960 advokata, registrovanih u Crnoj Gori, koji štrajkuju. Solidarisale  su se i njihove kolege iz Srbije saopštivši da niko od njih neće pristupati našim sudnicama dok traje obustava rada.

Nedolazak advokata u sudnicama znači odlaganje ročišta, zbog čega je došlo do blokade dobrog dijela pravosudnog sistema. Ukoliko osumnjičeni, optuženi ili okrivljeni nemaju advokata u različitim krivično-pravnim postupcima, ročišta se u većini slučajeva odlažu. Pogotovo ako je riječ o najtežim krivičnim djelima. Odlukom Advokatske komore, koju je na sjednici podržalo 700 delegata, predviđa se da advokati mogu samo da pišu tužbe, žalbe, zahtjeve, u onim predmetima gdje se može izgubiti pravo na ove pravne ljekove ili gdje ističu rokovi.

Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović kazao je za Monitor da svakog trenutka čekaju da ih neko pozove iz Vlade i postignu dogovor kako bi se izbjegao kolaps pravosudnog sistema. Poziv do srijede nije došao.

„Mi nijesmo oročili štrajk, nema rok trajanja, to nije predviđeno ni statutom Advokatske komore, tako da protestujemo dok se ne dogovorimo kako da izađemo iz ove situacije“, kazao je Begović.

U Vladi Crne Gore se nijesu pokazali jedinstveni kada je riječ o fiskalizaciji advokatskih kasa. Dok je Ministarstvo finansija, kao predlagač, branilo fiskalizaciju, Ministarstvo pravde, kojim rukovodi Vladimir Leposavić, se jasno stavilo na stranu advokata. Državni sekretar u tom ministarstvu Ivan Vukićević kazao je ranije da advokatura ne bi trebalo da podliježe fiskalizaciji na ovaj način, jer bi to moglo izazvati brojne negativne posljedice po građane i državu.

„U državama regiona, kao i u zemljama EU, advokatura je opravdano izuzeta iz fiskalizacije, pa nema razloga da standardi i argumenti koji su prihvaćeni u EU ne budu na isti način primijenjeni i u Crnoj Gori“, saopštio je Vukićević prije dvije sedmice.

Državna sekretarka u Ministarstvu finansija Mila Kasalica kaže da je politika Vlade, uprkos različitim saopštenjima dva ministarstva, jedinstvena i neselektivna. Crnogorski advokati, po podacima Uprave prihoda i carina, za poreze duguju više od pet i po miliona eura, a naplaćeno je još toliko njihovog duga.

,,Ako to sagledamo kroz prizmu poreza na dobit, stope od devet procenata, ili poreza na dodatu vrijednost, stope od 21 procenat, radi se o prometu koji se broji stotinama miliona eura… Pravna pomoć nije ništa više i ništa manje nego pružanje jedne visokokvalitetne strukovne usluge, na osnovu koje niti advokati rade altruistički posao, niti njihovi klijenti očekuju da će ih neko zastupati pred pravosudnim organima besplatno”, kazala je Kasalica.

Nakon što je Advokatska komora objavila štrajk iz Vlade nijesu stigli pozivi za pregovore kako su advokati očekivali, već su optuženi da krše zakon. U saopštenju Vlade se navodi da je odluka nezakonita, jer ne sadrži pravni osnov, tj. zakonsku odredbu na osnovu koje je Upravni odbor ili Skupština ovlašćena da donese obavezujuću odluku o opštoj obustavi. Ukazuju da u crnogorskom pravnom sistemu postoji samo pravo na štrajk, koje pripada svima, pa i advokatima, te da ono počiva na dobrovoljnosti.

„To podrazumijeva slobodno odlučivanje o učešću u štrajku, ali i odsustvo bilo kakvih sankcija, odnosno prinude ili prijetnje da se u njemu učestvuje ili ne učestvuje“, navode iz Vlade. Oni tvrde da je odlukom Advokatske komore narušeno pravo na rad, na odbranu, te pravo stranke da izjavi reviziju, ukazujući da je AKCG izašla iz okvira svojih nadležnosti.

Vršilac dužnosti direktora Uprave prihoda i carina Aleksandar Damjanović za Monitor kaže da štrajk advokata nije dobar jer će napraviti probleme i advokatima i građanima – odnosno cijeloj državi. Smatra da se zakon mora primijeniti, ali da se zbog toga hitno mora sjesti i razgovarati o tome bez radikalizma. On je rekao da u tehnološko-tehničkom smislu ne postoji nijedan razlog da advokatura ne bude fiskalizovana, kao što je to slučaj sa svim zemljama Evropske unije.

,,Ne vidim razlog da se ne krene 1. juna i u toj profesiji, imajući u vidu da su i neke druge profesije, koje su imale probleme, bili partneri prema državi i Upravi prihoda. Tu govorimo o turoperaterima, o predstavnicima turističkih agencija, notara, izvršitelja. Očekujem da ta odluka o obustavi rada bude preispitana. Mora se naći zajednički jezik i sa tom profesijom”, rekao je Damjanović.

I dok se čeka da „eksperti“ i „profesija“ pronađu zajednički jezik u ovoj situaciji najviše ispaštaju građani. Ukoliko štrajk potraje građani ostaju bez pravne pomoći koja im je Ustavom zagarantovana.

 

Goran Velimirović: Plaćamo desetostruko više poreza od „krivičara“

Jedan od advokata koji nije podržao odluku o štrajku je Goran Velimirović, ali je i on obustavio rad iz solidarnosti sa odlukama komore. Kaže i da je započeo tehnički postupak fiskalizacije i da će biti završen narednih dana.

,,Nisam podržao obustavu rada jer se, po mom mišljenju, zahtjev za izdvajanje advokature iz sistema fiskalizacije kosi sa ustavnim principom jednakosti i to kako na esnafskom tako i na mom konkretnom, ličnom polju. Na esnafskom nivou smatram da advokatska profesija ima, naravno, svojih specifičnosti, ali ne u tolikoj mjeri da bi bila izdvojena u odnosu na druge profesije. Takav stav, uzgred budi rečeno, imam i povodom sličnih slučajeva vezanih za druge profesije kao što je neradna nedjelja koja važi samo za radnike u trgovini, jer ne vidim nijednog razloga da se ti radnici izdvajaju, povlašćuju u odnosu recimo na ugostiteljske radnike. Dakle, na nivou profesija smatram da se ulazi u zonu kršenja ustavnog principa jednakosti. Na ličnom nivou nisam oduševljen činjenicom da su poreske obaveze i dažbine, moje, kao i mojih kolega koji primarno radimo sa pravnim licima, desetostruko veće od poreskih obaveza kolega koji se bave krivičnim pravom, i koji su prepoznati kao veoma uspješni i samim tim dobro plaćeni advokati”, kazao je Velimirović Vijestima.

Kako navodi, njegov lični skepticizam prema motivima i pozadini ovog štrajka je povećan stavom Ministarstva pravde koje se solidarisalo sa zahtjevom Advokatske komore.

 

Advokata čeka disciplinska komisija zbog kršenja štrajka

Disciplinski organ Advokatske komore odlučiće da li će zbog kršenja pravila štrajka pokrenuti disciplinski postupak protiv advokata Mikosava Boškovića koji je pred sudijom za istragu Višeg suda u Podgorici, po službenoj dužnosti zastupao dva albanska državljanina zbog šverca droge.

Advokat Bošković je kazao da podržava štrajk advokata ali da je neophodno obezbijediti minimum procesa rada. On je naveo da čeka odluku komore vezano za njegovo zastupanje u pritvorskom predmetu i istakao da ne želi da prejudicira odluku kolega advokata u odnosu na njega.

,,Nijesam advokat i čovjek bez časti, imam svoje ime i prezime i uvijek sam imao svoje mišljenje i svoj stav. Tačka. Javno i glasno sam rekao da podržavam štrajk ali smatram da mi advokati koji se borimo za pravdu i pravičnost drugih, moramo uzeti u obzir da kada je drugima ugrožena sloboda i pravo mi moramo biti tu za te ljude. Svaki pritvorski postupak je hitan”, kazao je Bošković.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo